Na današnji dan

kreja · Unread post by **kreja** » Sat Oct 08, 2022 7:18 am

01.10.

49. p.n.e. Gaj Julije Cezar izgovorio je čuvenu rečenicu Alea iacta est (Kocka je bačena) i prešao rijeku Rubikon (po jednoj varijanti, današnja rječica Fiumicino u gornjoj Italiji, po drugoj Pisatelo kod Ravene, granica između Italije i Galije), što je označilo novo razdoblje u historiji Rimskog carstva - počeo je građanski rat protiv Pompeja i Senata koji je završen uvođenjem Cezarove diktature. Pripadnici republikanske opozicije ubili su Cezara 4. p.n.e.
1778. Umro švedski prirodnjak Carl von Linné. Uveo je binarnu nomenklaturu po kojoj svaka biljka i životinja ima naziv roda i vrste. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja u Upsali i prvi predsjednik Švedske akademije nauka.
1863. U Londonu je otvorena prva linija podzemne željeznice u svijetu.
1882. Počeo hercegovačko-bokeljski ustanak Srba i muslimana protiv Austro-Ugarske, kao odgovor na uvođenje zakona o vojnoj obavezi i regrutovanja. Ustanak, koji je potajno podržala Crna Gora, ugušen je poslije nekoliko mjeseci.
1891. U Beogradu umro pisac i ljekar Laza Lazarević, koji se s devet pripovjedaka, koliko je ukupno napisao, svrstao među najznačajnije prozne stvaraoce srpske književnosti (“Sve će to narod pozlatiti”, “Švabica”).
1917. Umro Frederick Cody, poznat kao Buffalo Bill, poštanski jahač Pony Expresa, vodič i tragač u američkoj vojsci, plaćeni borac protiv Indijanaca, profesionalni lovac na bivole i bizone.
1920. U Genevi je izabrano Vijeće Lige naroda koje su činili Francuska, Italija, Japan, Velika Britanija. Kasnije su članice Vijeća postale Njemačka i SSSR. Zbog političkog neuspjeha Liga naroda je prestala da postoji 1939, mada je formalno ukinuta 1946, kada je u Londonu održana prva sjednica Generalne skupštine UN-a.
1922. Arthur Griffith je postao prvi predsjednik Irske poslije sticanja nezavisnosti te zemlje od Velike Britanije.
1934. U Njemačkoj je pogubljen Marinus van der Lubbe, nakon što je proglašen krivim za potpaljivanje Reichstaga 27. februara 1933.
1996. Izrael je pustio iz zatvora stotine Palestinaca nekoliko dana uoči prvih palestinskih nacionalnih izbora u Gazi i na Zapadnoj obali.
1997. Tokom antivladinih protesta u Sofiji demonstranti su probili policijski kordon, upali u zgradu parlamenta i demolirali je.
2001. Bivša predsjednica Republike Srpske Biljana Plavšić dobrovoljno se predala Međunarodnom sudu u Haagu, pred kojim je optužena za genocid i druge zločine počinjene 1991 - 1992. tokom rata u BiH. Nakon priznanja krivice osuđena je 27. februara 2003. na 11 godina zatvora i upućena na izdržavanje kazne u Švedsku. Na slobodi je od kraja 2009. nakon dvije trećine odležane robije.
2002. Izraelski tenkovi i buldožeri sravnili 73 palestinske kuće u Rafi nakon napada naoružanih Palestinaca na izraelske vojnike.
2005. Viktoru Juščenku je potvrđena pobjeda na predsjedničkim izborima u Ukrajini. Njegovom pobjedom je omogućena promjena vlasti koju je njegov protivkandidat premijer Viktor
2007. U Genevi umro italijanski filmski producent Carlo Ponti, koji je radio sa nizom najpoznatijih reditelja, kao što su Federico Fellini, Jean-Luc Godard i David Lean. Tokom karijere bio je producent više od 260 filmova.
2009. Umro Georges Cravenne, tvorac najveće francuske filmske nagrade Cezar.David Bowie
2016. U New Yorku umro David Bowie (rođen kao David Robert Jones), bio je britanski rock muzičar, skladatelj, muzički producent, aranžer i glumac. Muzički je bio aktivan punih pet decenija, sklon mijenjanju stila i imidža.

kreja · Unread post by **kreja** » Sat Oct 08, 2022 7:19 am

02.10.

U Porbandaru u Indiji 1869. rođen je nacionalni vođa Mohandas Karamchand Gandhi, nazvan Mahatma, predvodnik borbe za oslobođenje Indije od britanske kolonijalne vlasti, otac moderne Indije. Ubio ga hinduistički fanatik u atentatu u januaru 1948.

332. pr.n.e. Umro grčki filozof Aristotel.
1187. Arapski vojskovođa i egipatski sultan Saladin preoteo Jerusalem od krstaša, što je 1189. izazvalo Treći krstaški rat.
1803. Umro američki političar Samuel Adams, organizator i ideolog borbe sjevernoameričkih kolonija za nezavisnost, jedan od potpisnika Deklaracije o nezavisnosti 1776.
1851. Rođen francuski maršal Ferdinan Foch, komandant savezničkih armija u završnim operacijama u Prvom svjetskom ratu, koje su dovele do kapitulacije Njemačke.
1895. U Splitu rođen dirigent i kompozitor Jakov Gotovac. Autor popularne komične opere "Ero s onog svijeta" (1935).
1935. Italija napala Abisiniju (Etiopija) te slomivši otpor etiopskih vojnika okupirala zemlju. Liga naroda osudila je agresiju, a 19. oktobra uvela je sankcije protiv Italije.
1943. Partizanske jedinice za vrijeme Drugog svjetskog rata oslobodile Tuzlu, koja je tada bila jedan od najvećih slobodnih gradova u porobljenoj Evropi.
1944. Nakon 63 dana teških borbi, Nijemci su ugušili ustanak stanovnika Varšave. Poginulo je oko 250.000 Varšavljana, veliki broj je završio u nacističkim koncentracionim logorima.
1973. Umro finski trkač na duge staze Pavo Nurmi, koji je osvojio devet zlatnih medalja na Olimpijskim igrama 1920, 1924. i 1928. Svjetske rekorde obarao je 29 puta.
Rock Hudson
1985. Na Beverly Hillsu u Kaliforniji umro američki filmski glumac Rock Hudson. U dugoj i veoma uspješnoj karijeri snimio je 63 filma u kojima je uglavnom igrao uloge romantičnih junaka. Veliku pažnju skrenuo je javnim priznanjem da boluje od side.
1990. Na aerodromu u kineskom gradu Guangdžou poginulo 127 ljudi kad je oteti kineski avion udario u dva aviona koja su stajala na aerodromskoj pisti.
1990. Srbi iz Kninske krajine blokirali željeznički i drumski saobraćaj i time prekinuli sve veze iz Beograda i Zagreba ka jadranskoj obali, tzv. balvan-revolucija.
1991. Počeli sukobi hrvatskih snaga i JNA oko Dubrovnika. U narednim danima opustošena je okolina grada, a Stari grad je granatiran i ostao je bez struje i vode. Područje Dubrovnika oslobodio je HV od maja do kraja oktobra 1992.
1996. Bivši bugarski premijer Andrej Lukanov ubijen ispred svoje kuće u Sofiji.
1998. Jean-Paul Akayesu, bivši major armije Ruande, optužen za genocid i zločine protiv čovječnosti, osuđen je u Haagu na tri doživotne robije.
1999. Kina i Rusija proslavile prvom zajedničkom vojnom vježbom 50. godišnjicu diplomatskih odnosa dvije zemlje.
2001. Haški tribunal otpečatio optužnicu protiv bivših oficira JNA - generala Pavla Strugara, viceadmirala Miodraga Jokića, viceadmirala Milana Zeca i kapetana Vladimira Kovačevića, koje tereti za zločine počinjene za vrijeme opsade Dubrovnika. Strugar je osuđen na osam godina zatvora, Jokić na sedam, Milan Zec je oslobođen zbog nedostatka dokaza, a Vladimir Kovačević je proglašen nesposobnim za suđenje zbog lošeg zdravlja.
2017. U Santa Monici umro Tom Petty, američki kantautor, gitarista i muzički producent.
2017. U Bihaću nakon duge bolesti umrla Azra Kolaković, poznatija kao Donna Ares, bh. pjevačica.

kreja · Unread post by **kreja** » Sat Oct 08, 2022 7:21 am

03.10.

U Konstantinovu kod Sankt Peterburga 1895. rođen je Sergej Aleksandrovič Jesenjin, jedan od najpopularnijih ruskih pjesnika. Stvorio je pjesništvo posvećeno selu i prirodi. Njegovo pjesničko djelo i život, okončan u 30. godini, imali su snažan uticaj na evropsko pjesništvo
1226. Umro Franjo Asiški, italijanski redovnik, osnivač rimokatoličkog reda nazvanog po njemu - franjevci (franciskanci). Porijeklom iz imućne trgovačke porodice, od 1205. odlučuje se za život u krajnjoj askezi i potpunu posvećenost kršćanskim idealima. Još za života bio je veoma poštovan. Red koji slijedi njegovo pravilo jedan je od najbrojnijih katoličkih redova.
1791. Rođen pisac Sima Milutinović Sarajlija, preteča srpskih romantičara.
1866. Rat Austrije i Italije poslije sedam sedmica okončan Bečkim ugovorom, kojim je Italiji pripala pokrajina Venecija.
1929. Ime države Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca promijenjeno u Kraljevina Jugoslavija.
1938. U Konavlima kod Dubrovnika rođena Tereza Kesovija, hrvatska pjevačica šansona i pjesama u stilu muzike Mediterana. Tereza je nastupala na brojnim festivalima, gdje je bila i nagrađivana.
1952. Velika Britanija je na ostrvima Monte Bello pored sjeverozapadne obale Australije isprobala prvu atomsku bombu.
1954. Devet zapadnih zemalja odlučilo da zapadna Njemačka bude primljena u NATO.
1981. Poslije sedam mjeseci irski nacionalisti u zatvoru Maze u Belfastu obustavili protestni štrajk glađu protiv britanskih vlasti tokom kojeg je umrlo 10 štrajkača.
1990. Istočna i zapadna Njemačka, poslije 45 godina, zvanično se ujedinile. Neformalno ujedinjenje počelo 9. novembra 1989. nakon pada Berlinskog zida. Istočna Njemačka je postala sastavni dio Savezne Republike Njemačke.
1991. Predsjedništvo SFRJ u nepotpunom sastavu prešlo na rad u uslovima neposredne ratne opasnosti ocijenivši da je građanski rat na pomolu i da su se za takav rad stekli uslovi predviđeni Ustavom. Od tada su sjednicama Predsjedništva prisustvovali samo članovi iz Srbije, Vojvodine, s Kosova i iz Crne Gore. Predsjedništvo je dobilo atribut krnje.
1995. Predsjednik Bivše jugoslovenske republike Makedonije Kiro Gligorov ranjen u atentatu eksplozijom automobila bombe u centru Skoplja. Njegov vozač i jedan prolaznik su poginuli.
1997. Japanski voz na magnetnim jastucima brzinom od 451 kilometar na sat oborio svjetski rekord na eksperimentalnoj željezničkoj dionici zapadno od Tokija.
1999. U saobraćajnoj nesreći na Ibarskoj magistrali kod Lazarevca poginula četiri člana Srpskog pokreta obnove Srbije. Predsjednik SPO-a Vuk Drašković, koji je tom prilikom lakše povrijeđen, optužio je srpske vlasti za ubistvo i atentat na njega.
2002. Turski sud formalno ukinuo smrtnu presudu izrečenu vođi kurdskih pobunjenika Abdulahu Odžalanu, uhvaćenom 1999. i ubrzo osuđenom na najtežu kaznu.
2003. Pakistan uspješno izvršio testiranje nuklearnog projektila Hatf-III, dometa 290 kilometara.
2007. Vojna uprava u Mijanmaru, kao gest dobre volje, oslobodila budističke monahe, njih oko 80, koji su pritvoreni zbog učešća u velikim antivladinim protestima.
2010. U Pećkoj patrijaršiji ustoličen 45. patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej.
2013. Brod sa oko 400 imigranata iz Somalije zapalio se i potonuo kod Lampeduze, italijanske vlasti spasile 155 osoba.

kreja · Unread post by **kreja** » Sat Oct 08, 2022 7:22 am

04.10.

1669. Umro holandski slikar Harmensz van Rijn Rembrandt, jedan od najvećih majstora u historiji slikarstva. Uradio je oko 650 uljanih slika, 300 gravira i 2.500 crteža.
1830. Belgija postala nezavisna država, izdvojivši se iz Ujedinjenog Kraljevstva Holandije, koje je osnovano na Bečkom kongresu 1815.
1853. Turska je, uz podršku Velike Britanije i Francuske, objavila rat Rusiji, nakon što je Rusija odbila da se povuče iz podunavskih kneževina Vlaške i Moldavije, koje je okupirala da bi, kako je obrazložila, zaštitila pravoslavne podanike na teritoriji Otomanskog carstva
1923. U Evanstonu u Ilinoisu rođen Charlton Heston, američki filmski, kazališni i televizijski glumac, nagrađen Oscarom za glavnu ulogu u filmu “Ben-Hur”.
1957. SSSR lansirao u orbitu oko Zemlje prvi vještački satelit Sputnjik 1, nakon čega je počelo sovjetsko-američko nadmetanje u osvaja
1970. Od prekomjerne doze droge umrla američka pjevačica Janis Joplin, najpoznatija bijela pjevačica bluza.
1977. UN proklamovao Opću deklaraciju o zaštiti životinja, a od tada je ovaj datum proglašen Svjetskim danom zaštite životinja.
1992. Vlada Mozambika i pobunjenici potpisali mirovni sporazum, čime je okončan 16-godišnji građanski rat u toj afričkoj zemlji.
1993. Predsjednik Rusije Boris Jeljcin upotrijebio tenkove da bi zauzeo zgradu parlamenta u koju su se zabarikadirali poslanici, nakon što je 21. septembra raspušten parlament. Potpredsjednik Rusije Aleksandar Ruckoj i lideri parlamenta predali se vojnicima lojalnim Jeljcinu poslije desetosatnog tenkovskog napada i pogibije najmanje 300 ljudi.
1999. Komandant ustaškog logora u Jasenovcu u Drugom svjetskom ratu Dinko Šakić osuđen u Zagrebu na 20 godina zatvora. U tom najvećem koncentracionom logoru u Jugoslaviji ubijeno je između 70.000 i 105.000 ljudi, uglavnom Srba, Jevreja i Roma, kao i hrvatskih antifašista.
2000. Ustavni sud SR Jugoslavije poništio je predsjedničke izbore održane 24. septembra na kojim je kandidat opozicije Vojislav Koštunica pobijedio dotadašnjeg predsjednika Slobodana Miloševića. Na poziv Demokratske opozicije Srbije da se 5. oktobra okupe u protestu ispred Savezne skupštine, građani iz cijele Srbije krenuli su prema Beogradu probijajući policijske blokade na putevima.
2001. Ruski avion Tupoljev-154 koji je iz Izraela letio za Moskvu pao je u Crno more, pogođen raketom koju je greškom ispalila ukrajinska vojska na vojnoj vježbi. Poginulo je 78 putnika i članova posade.
2003. Islamski terorista samoubica usmrtio je 23 osobe u jednom restoranu u gradu Haifa na sjeveru Izraela.
2004. Umrla američka glumica Janet Leigh, poznata po ulozi u Hitchcockovom filmu “Psiho”.
2005. Turska počela pregovore sa Evropskom unijom, 42 godine nakon što je podnijela zahtjev za članstvo u toj organizaciji.
2009. Navijač FK Sarajevo Vedran Puljić (22) ubijen je u Širokom Brijegu iz vatrenog oružja u neredima prije utakmice. Bivši policajac Oliver Knezović osumnjičen je da je pucao u njega, a kasnije je pravomoćno oslobođen.
2013. U Hanoju umro poznati vijetnamski političar i general Vo Nguyen Giap, glavni strateg borbe koja je okončana pobjedom u Vijetnamskom ratu protiv SAD-a. Završnim operacijama 1975. ujedinio je Vijetnam.

kreja · Unread post by **kreja** » Sat Oct 08, 2022 7:25 am

05.10.

1511. Papa Julije II osnovao Svetu ligu između Aragonije, Venecije i Papske države s ciljem da odbrani jedinstvo Crkve, ali i da istjera Francuze iz Italije.
1713. Rođen francuski filozof i pisac Denis Diderot, predstavnik slobodarskog duha revolucionarne buržoazije 18. vijeka, jedan od najznačajnijih autora velike francuske Enciklopedije.
1864. Rođen francuski hemičar i industrijalac Louis Lumiere, pionir svjetske kinematografije, koji je s bratom Augustom izumio postupak snimanja u prirodnim bojama.
1908. Bugarski knez, njemački princ Ferdinand Koburg proglasio nezavisnost Bugarske od Otomanskog carstva, a sebe carem Ferdinandom I.
1938. Predsjednik Čehoslovačke Eduard Beneš podnio ostavku i otišao u izbjeglištvo, nakon što je pod pritiskom Velike Britanije i Francuske prihvatio Minhenski sporazum, kojim je Sudetska oblast ustupljena Hitlerovoj Njemačkoj
1964. U zapadnom Berlinu tajno iskopan tunel ispod Berlinskog zida kroz koji je pobjeglo 57 državljana istočne Njemačke, što je bilo najveće masovno bjekstvo od izgradnje zida 1961.
1974. Pet ljudi poginulo, a 35 ranjeno u eksploziji bombi koje su irski nacionalisti bacili u dva bara u mjestu Guildford u Engleskoj.
1983. Lider poljskog pokreta Solidarnost Leh Valensa dobio Nobelovu nagradu za mir.
1988. Čileanci se na plebiscitu izjasnili protiv prijedloga da predsjedniku Čilea Augustu Pinochetu bude produžen mandat do 1997. godine.
1994. U Švajcarskoj pronađena tijela 48 pripadnika sekte Hram Sunca koji su izvršili obredno masovno samoubistvo.
1995. Američki izaslanik za Balkan Richard Holbrooke uspio, nakon dva mjeseca pregovora sa Srbijom i Hrvatskom i liderima zaraćenih strana u BiH, da postigne sporazum o prekidu vatre, koji je bio uvod u mirovne pregovore u Daytonu.
2000. Poslije neuspjelih pokušaja policije da suzavcem rastjera stotine hiljada demonstranata u centru Beograda, koji su protestovali zbog poništavanja predsjedničkih izbora, građani ušli u Saveznu skupštinu, a nešto kasnije i u zgradu državne Radio-televizije Srbije. Pod pritiskom masa Slobodan Milošević, desetogodišnji neprikosnoveni lider Srbije, sljedećeg dana je priznao izborni poraz od kandidata Demokratske opozicije Srbije Vojislava Koštunice.
2001. U Strausbergu kod Berlina umrla Emilie Schundler, koja je, zajedno sa suprugom Oscarom, pomogla stotinama Jevreja da pobjegnu iz nacističkih koncentracionih logora tokom Drugog svjetskog rata.
2003. Na predsjedničkim izborima u Čečeniji pobijedio proruski kandidat Ahmed Kadirov, koji je u maju 2004. poginuo u eksploziji na stadionu u Groznom tokom svečanog obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom, 9. maja, zajedno s još šestoro ljudi.
2004. Umro Maurice Wilkins, britanski naučnik i nobelovac, jedan od trojice naučnika koji su zajedno otkrili strukturu DNK. Nobelovu nagradu za medicinu dobio je 1962, zajedno s Francisom Krikom i Jamesom Watsonom.
2005. U naletu uragana Sten, koji je izazvao blatno klizište u planinskom dijelu Gvatemale, gdje žive potomci Maja, poginulo oko 2.000 ljudi.
2011. U Palo Altou u Kaliforniji umro Steven Paul Jobs, kompjuterski magnat, osnivač kompanije Apple. Jobs će ostati zapamćen kao jedan od simbola 21. vijeka, ere računara, pametnih telefona i, naposljetku, tablet-računara - serije revolucionarnih proizvoda.

kreja · Unread post by **kreja** » Sat Oct 08, 2022 7:27 am

06.10.

Napadom Egipta i Sirije na izraelske položaje na istočnoj obali Sueca i na Golanskoj visoravni 1973. počeo je vojni sukob Izraela i Arapa - Jomkipurski rat, okončan 22. oktobra rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN-a o prekidu vatre
1014. Umro car Samuilo, koji je 976. digao ustanak protiv Bizantije i osnovao Makedonsko carstvo. Njegovo carstvo propalo je nakon teškog poraza od bizantijskog cara Vasilija II u bici kod Belasice. Prema predanju, umro je od srčanog udara kada je vidio svojih 14.000 vojnika koji su bili zarobljeni, a potom po naređenju cara Vasilija II oslijepljeni i pušteni.
1887. Rođen francuski arhitekta i teoretičar švajcarskog porijekla Charles Eduard Jeanneret-Gris, poznat kao Le Corbusier, jedan od najvećih arhitekata 20. vijeka, koji je korištenjem armiranog betona, stakla i gvožđa radikalno promijenio tradicionalni način gradnje.
1903. Rođen irski fizičar Ernest Thomas Sinton Walton, jedan od pionira nuklearne fizike. Razvio je 1929. prvi atomski akcelerator.
1908. Austro-Ugarska anektirala Bosnu i Hercegovinu, što je izazvalo duboku krizu u odnosima evropskih sila. Da bi izbjegle rat, vodeće evropske zemlje priznale su aneksiju u martu 1909. Pod pritiskom evropskih sila, aneksiju je priznala i Kraljevina Srbija.
1915. Napadom na Srbiju, Bugarska, koja je na početku rata proglasila neutralnost, uključila se u Prvi svjetski rat na strani Centralnih sila
1930. Rođen sirijski državnik i general Hafez el-Asad, koji je na vlast došao u novembru 1970. udarom vojnog krila Arapske socijalističke partije BAAS. Predsjednik Sirije bio je od 1971. do juna 2000. kada je umro u svom kabinetu. Naslijedio ga je sin Bašar al-Asad.
1958. Američka nuklearna podmornica Seawolf izronila na površinu kod obale Nove Engleske nakon dva mjeseca provedena u morskim dubinama, što je bio svjetski rekord u ostajanju pod morem.
1976. Vojna hunta na Tajlandu srušila vladu Senija Pramoja, a vojska je na univerzitetu u Bangkoku masakrirala veliki broj studenata ljevičara.
1981. Na vojnoj paradi u Kairu ekstremni pripadnici vojske ubili Anvara el-Sadata, predsjednika Egipta od oktobra 1970. Bilans atentata bio je 12 mrtvih i više od 25 ranjenih.
1988. Pod pritiskom demonstracija, tokom kojih je Slobodan Milošević učvršćivao svoju vlast u Srbiji, rukovodstvo Vojvodine podnijelo ostavke. Tokom protesta demonstranti su na funkcionere koji su pokušali da im se obrate bacali jogurt, zbog čega je ovaj događaj kasnije nazvan jogurt-revolucija.
1989. Umrla američka filmska glumica Bette Davis, dobitnica dva Oscara za filmove “Opasna” i “Džezabel”.
1990. Umrla prva žena ratni pilot u Jugoslaviji Marija Draženović-Đorđević, koja je u sastavu 113. lovačkog puka učestvovala u Drugom svjetskom ratu u borbama na Sremskom frontu 1945. Letački ispit je položila 1939. kada je imala 15 godina.
1991. Indonezijski vojni avion udario u zgradu vlade u Džakarti, poginule su 102 osobe, a ranjeno više od 5.000.
1998. U Tokiju umro Akira Kurosawa, japanski režiser.
2002. Premijer Belgije Guy Verhofstadt uputio prvo zvanično izvinjenje za deportovanje desetine hiljada Jevreja u koncentracione logore u nacističkoj Njemačkoj koje su činili lokalni zvaničnici.
2007. Umro Laza Ristovski, muzičar i kompozitor. Svirao je u grupama Smak i Bijelo dugme i predstavnik je generacije koja je obilježila rok-scenu bivše Jugoslavije.
2012. Umro bivši alžirski predsjednik Chadli Bendjedid, koji je svrgnut s vlasti 1992, nakon čega je izbio desetogodišnji građanski rat u kojem je stradalo više od 200.000 ljudi. Na čelo Alžira došao je 1979. godine.

kreja · Unread post by **kreja** » Sat Oct 08, 2022 7:28 am

07.10.

Holivudski glumac austrijskog porijekla Arnold Schwarzenegger izabran je 2003. za guvernera Kalifornije. Schwarzenegger je jedan od najpopularnijih glumaca, posebice akcijskog žanra (“Terminator”, “Predator”, “Conan”, “Totalni opoziv”)

1571. Španska i mletačka mornarica potukle su kod Lepanta u jugozapadnoj Grčkoj tursku flotu. U ovoj pomorskoj bici poginulo je oko 25.000 turskih vojnika i potopljeno 80 turskih brodova, čime je oslabljena njihova pomorska moć.
1813. Padom Beograda u turske ruke ugušen je Prvi srpski ustanak i Turci su uspostavili upravni aparat i organizaciju kakva je postojala prije izbijanja ustanka 1804.
1849. Umro američki pisac Edgar Allan Poe. Za života bio je gotovo nepoznat. Njegove kratke pripovijetke smatraju se pretečom detektivskih romana.
1908. Nakon oslobađanja od turske vlasti, Krit se ujedinio sa Grčkom. Grčka je 1912. anektirala to ostrvo, a Londonskim ugovorom 1913. aneksija je međunarodno priznata.
1931. Rođen južnoafrički nadbiskup Desmond Tutu, borac protiv aparthejda, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1984, prvi crnac nadbiskup u Južnoj Africi.
1949. Na području sovjetske okupacione zone proglašena je Njemačka Demokratska Republika (Istočna Njemačka) sa predsjednikom Wilhelmom Pieckom i premijerom Ottom Grotevolom.
1981. Potpredsjednik Egipta Hosni Mubarak postao je šef države nakon ubistva Anwara al-Sadata 6. oktobra.
1985. Palestinski gerilci oteli u Mediteranu italijanski putnički brod “Achille Lauro” sa oko 440 ljudi i zaprijetili da će ga eksplozijom uništiti ukoliko Izrael ne oslobodi iz zatvora 50 Palestinaca.
1992. Savjet bezbjednosti UN-a usvojio rezoluciju o formiranju međunarodne komisije eksperata za ispitivanje ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije i izrazio zabrinutost zbog informacija o masovnom ubijanju i provođenju etničkog čišćenja.
1996. Istražitelji Međunarodnog suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije izvadili su iz masovne grobnice u Ovčari kraj Vukovara 200 tijela.
1997. Oko 30.000 muzičara, umjetnika, radničkih lidera i političara iz cijelog svijeta stiglo je u Boliviju na komemorativni skup povodom 30-godišnjice smrti Che Guevare.
2000. Slovenački skijaš Davo Karničar (38) postao je prvi čovjek koji je uspio da se na skijama spusti sa najviše planine na svijetu, 8.848 metara visokog Mount Everesta.
2001. SAD i Velika Britanija počele su vazdušne napade na Afganistan zbog odbijanja afganistanskih vlasti da izruče Osamu bin Ladena. Američke vlasti optužile su Bin Ladena za teroristički napad izvršen 11. septembra na Svjetski trgovinski centar u New Yorku i zgradu Pentagona, kada je poginulo oko 3.000 ljudi.
2004. Kralj Kambodže Norodom Sihanuk abdicirao. Sedam dana kasnije za novog kralja izabran je njegov sin Norodom Sihamoni.
2006. U Moskvi ispred ulaza u stan ubijena novinarka ruskog dnevnika Nova Gazeta Ana Politkovskaja, poznata po oštrim kritikama politike Kremlja i rata u Čečeniji. U svojim člancima ukazala je na to koga smatra odgovornim za terorističke napade i za odmazdu.
2009. Umro modni fotograf Irving Penn, poznat po glamuroznim portretima manekenki. Pen je dugo radio za časopis Vogue, gdje je stekao svjetski ugled.
2012. U Zagrebu umro Mersad Berber, bh. akademski slikar. Bavio se slikanjem, grafikom, tapiserijom, ilustracijom te je radio scenografiju i kostimografiju, a 1985. snimio je animirani film “Tempo Secondo”. Dobitnik je brojnih priznanja.

kreja · Unread post by **kreja** » Wed Dec 28, 2022 6:36 am

08.10

U Beogradu je 1864. rođen Branislav Nušić, srpski i jugoslovenski komediograf. Uzor su mu bili Gogolj i raniji srpski komediografi Sterija i Trifković. Njegove komedije su i danas na pozorišnim repertoarima
1354. Ubijen rimski tribun Kola di Rienco. Ponijet idejom o obnavljanju antičke republike i ujedinjenju Italije pod vodstvom Rima, 1347. proglasio Rimsku republiku. Ubijen u ustanku u organizaciji rimskog plemstva.
1856. Velika Britanija počela Drugi opijumski rat protiv Kine, pridružila joj se Francuska. 1857. anglo-francuske trupe zauzele Kanton, Kina kapitulirala i potpisala mir u Tjencinu.
1871. U Chicagu izbio veliki požar, prema legendi, u jednoj štali, kada je krava oborila kerozinsku lampu na gomilu slame i strugotine. U požaru koji je trajao tri dana poginulo 300 ljudi, 90.000 ostalo bez domova.
1895. Ubijena korejska kraljica Min. Pokušavala da zaustavi japansku dominaciju u Koreji. Zavjeru na korejskom dvoru organizovao Japan preko konzula, generala Gora Miure.
1912. Crna Gora objavila rat Turskoj, istog dana napala turske položaje kod Skadra. Počeo Prvi balkanski rat.
1949. U New Yorku rođena Sigourney Weaver (pravo ime Susan Alexandra Weaver), američka glumica. Filmovi: “Osmi putnik”, “Godina opasnog življenja”, “Istjerivači duhova”, “Aliens”, “Avatar”...
1953. Velika Britanija i SAD povukle trupe iz Slobodne zone Trsta i predale Italiji civilnu upravu u zoni A izazvavši krizu u jugoslovensko-italijanskim odnosima, koja je riješena Londonskim sporazumom 5. oktobra 1955.
1954. Vojne snage Sjevernog Vijetnama ušle u glavni grad Hanoj.
1967. Umro britanski državnik Clement Richard Attlee, laburistički premijer od 1945. do 1951. Njegova vlada provela je niz socijalnih reformi u poslijeratnoj Britaniji i priznala nezavisnost Indije 1947. i Burme 1948.
1970. Rođen Matthew Paige Damon, američki glumac i scenarista.
1991. Poslije isteka tromjesečnog brionskog moratorijuma, Slovenija i Hrvatska potvrdile samostalnost i nezavisnost od SFRJ.
1992. U Unkelu kod Bonna umro Willy Brandt, kancelar Zapadne Njemačke od 1969. do 1974, kada je podnio ostavku. Vodio je politiku popuštanja i doprinio političkoj stabilizaciji u Evropi. 7. decembra 1970. poklonio se žrtvama nacizma u Varšavi.
1993. Ujedinjene nacije ukinule sankcije Južnoj Africi uvedene 1960. zbog politike aparthejda koju su provodile tadašnje vlasti.
1994. Srpske snage sa položaja na Jevrejskom groblju otvorile mitraljesku vatru iz sijača smrti na dva tramvaja puna putnika. Napad se dogodio na Marindvoru, u centru Sarajeva, u 12.20 sati pred očima vojnika UNPROFOR-a, koji su se krili iza kontejnera i svojih vozila.

kreja · Unread post by **kreja** » Wed Dec 28, 2022 6:39 am

09.10.

kod Travnika 1892. rođen je Ivo Andrić, čije je djelo donijelo međunarodni ugled i priznanje jugoslovenskoj književnosti. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. ("Na Drini ćuprija", "Travnička hronika"...)

1835. Rođen francuski kompozitor i klavirski virtuoz Camille Saint-Saëns.
1854. Rođen srpski fizičar i pronalazač Mihailo Pupin, profesor matematike i fizike (1901) na Kolumbija univerzitetu. Njegov najznačajniji pronalazak, samoindukcioni kalemovi (Pupinovi kalemovi, 1890), omogućio je telefonski i telegrafski prenos na velike daljine pomoću kabla. Za autobiografsku knjigu "Od iseljenika do pronalazača" dobio je 1924. Pulitzerovu nagradu.
1934. U Marseillesu ubijen jugoslovenski kralj Aleksandar I Karađorđević. Atentat u kojem je poginuo i francuski ministar inostranih poslova Jean-Louis Barthou izvršio je Vlada Černozemski, makedonski nacionalista.
1962. Uganda stekla nezavisnost poslije 70 godina britanske kolonijalne uprave.
1963. Više od 2.000 ljudi je poginulo u poplavama kada je pukla oko 300 metara visoka brana Vajont kod Belluna, u sjeveroistočnoj Italiji.
1967. U Boliviji ubijen argentinski revolucionar Ernesto Che Guevara, simbol revolucije u Južnoj Americi. Kao beskompromisni borac za pravdu, stekao je veliku popularnost širom svijeta, posebno među mladima. Učesnik Kubanske revolucije, ministar u Castrovoj vladi (1961-1965), postao je u novembru 1966. lider gerilaca u Boliviji, u oktobru 1967. je zarobljen, a potom ubijen.
1975. Sovjetski fizičar i disident Andrej Saharov dobio Nobelovu nagradu za mir.
1983. U eksploziji bombe u Rangunu, glavnom gradu Burme, ubijeno je 18 vladinih funkcionera Južne Koreje, među kojima četiri ministra i šef diplomatije Li Bum Suk. Južnokorejske vlasti su za podmetanje bombe optužile agente Sjeverne Koreje.
1992. U pokušaju da spriječi dalje razbuktavanje rata u BiH, Savjet bezbjednosti UN-a usvojio je rezoluciju o zabrani vojnih letova u vazdušnom prostoru naše zemlje, a mirovnim snagama UNPROFOR-a naloženo je da nadgledaju kako se zabrana poštuje.
1995. Španska nacionalna asocijacija fotografskih izvještača štampe dodijelila je na kongresu u Barceloni godišnji trofej Aliji Izetbegoviću, tadašnjem predsjedniku Predsjedništva RBiH. Izetbegović je nagradu dobio kao najistaknutija međunarodna ličnost u 1995. godini.
1995. Na trnovsko-kalinovačkom ratištu, na visu Čelina prema Rogoju, poginuo je od gelera granate Zaim Imamović, komandant 14. divizije Armije RBiH. Sa svojim borcima oslobodio je Pašinu planinu, Vratlo, Krajačiće, Hum, Lupoč...
1997. Više od 200 ljudi je poginulo kada je uragan Paulina pogodio meksičko ljetovalište Acapulco.
2001. Američki naučnici Eric Cornell i Carl Wieman i Nijemac Wolfgang Ketterle dobili Nobelovu nagradu za fiziku. Oni su otkrili novo stanje materije, ultrahladni gas (Bose-Einsteinova kondenzacija - BEC), čija primjena otvara nove mogućnosti za razvoj precizne elektronike.
2002. Umro jugoslovenski televizijski reditelj Sava Mrmak.
2004. U Afganistanu održani prvi direktni predsjednički izbori u historiji te zemlje, na kojima je pobijedio dotadašnji privremeni predsjednik Hamid Karzai.
2014. U Zagrebu umro glumac Boris Buzančić. Igrao je u oko 500 pozorišnih, 12 televizijskih i 70 filmskih uloga ("Velo misto", "Obećana zemlja", "Veliki i mali"...).

kreja · Unread post by **kreja** » Wed Dec 28, 2022 6:41 am

10.10.

1684. - Rođen francuski slikar Žan Antoan Vato, tipičan predstavnik rokokoa, čije je slikarstvo delikatnog kolorita i osjetljivog crteža uglavnom posvećeno temama iz društvenog života aristokratije.
1813. - Rođen italijanski kompozitor Đuzepe Verdi, uz Riharda Vagnera najistaknutiji romantičarski operski stvaralac 19. vijeka. Njegove prve opere izražavaju slobodarske nacionalne ideje pokreta rizorđimento, a kasnija djela su vrhunac italijanskog romantizma - spoj tradicionalne melodioznosti i psihološke karakterizacije ličnosti, uz izvanredno usaglašeni tekst i muziku. Djela: opere "Nabuko", "Travijata", "Trubadur", "Rigoleto", "Bal pod maskama", "Moć sudbine", "Don Karlos", "Aida", "Otelo", "Falstaf".
1837. - Umro francuski ekonomista Šarl Furije, socijalista-utopista koji je smatrao da je kapitalizam "asocijalan", jer su u njemu pojedinci u stalnom ratu jedni protiv drugih. U takvoj ekonomiji "arhitekta mašta o požarima... a staklar o gradu koji bi porazbijao sva stakla". Ekonomsko-društveni razvoj je razvrstao u tri perioda: predindustrijski, "rasparčanu, neprijatnu industriju" u kapitalizmu i društvenu, privlačnu industriju. Smatrao je da se društvo može preobraziti u harmoniju pomoću eksperimentalnih zajednica /falange/ u kojima ljudska individualnost dostiže vrhunac, što doprinosi opštoj harmoniji. Djela: "Novi industrijski i društveni svijet", "Teorija četiri pokreta", "Sabrana djela" (šest knjiga, posthumno).
1861. - Rođen norveški polarni istraživač, diplomata i humanista Fritjof Nansen, profesor okeanografije na Univerzitetu u Oslu, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1922. Istraživao je od 1893. do 1896. Grenland i Sjeverni ledeni okean ploveći na brodu "Fram", koji je konzerviran i čuva se u blizini Osla. Poslije Prvog svjetskog rata bavio se zaštitom ratnih zarobljenika i nacionalnih manjina. Kao visoki komesar Društva naroda rukovodio je repatrijacijom ratnih zarobljenika i doprinio potpisivanju Ženevskog protokola o izbjeglicama. Jedna vrsta emigrantskog pasoša, nazvana "Nansenov pasoš", i sada je u upotrebi za raseljena lica kao potvrda identiteta.
1888. - Rođen ruski revolucionar Nikolaj Ivanovič Buharin, profesor političke ekonomije Univerziteta u Moskvi, koji se boljševicima priključio 1906, poslije Oktobarske revolucije 1917. jedan od vodećih ideologa vladajuće Boljševičke partije. Kao predsjednik Kominterne 1928. i 1929. se protivio potpunoj kolektivizaciji, jer je smatrao da je za ekonomiju zemlje štetno ukidanje privatnih posjeda na selu. Takođe se suprotstavljao metodama obračuna sovjetskog diktatora Josifa Visarionoviča Džugašvilija (Staljina) sa starim boljševicima. U vrijeme najžešćih staljinističkih čistki, na montiranom sudskom procesu, 1938. je osuđen na smrt pod izmišljenom optužbom za špijunažu kao "pripadnik trockističko-zinovjevskog i buharinovskog kontrarevolucionarnog centra" strijeljan u martu 1938. Djela: "Politička ekonomija rentijera", "Imperijalizam i svjetska privreda", "Ekonomika prelaznog perioda", "Teorija istorijskog materijalizma".
1901. - Rođen švajcarski skulptor i slikar italijanskog porijekla Alberto Đakometi, čije je obimno, raznovrsno i osobeno djelo izraz gotovo svih dominantnih strujanja umjetnosti 20. vijeka. U ranom periodu je stvarao pod uticajem kubizma i nadrealizma, kasnije se bavio prostornim konstrukcijama, a pozna djela oličavaju tragičan egzistencijalistički humanizam.
1911. - Kineski vođa Sun Jat Sen je u Vučangu proglasio republiku i otpočeo revoluciju u kojoj je oborena dinastija Manču.
1913. - Završena izgradnja Panamskog kanala, dugog 81,6 kilometara, kojim su spojeni Atlantski i Tihi okean, ali su brodovi počeli da ga koriste tek 15. avgusta 1914.
1917. - Zbog torpedovanja brazilskih brodova Brazil je u Prvom svjetskom ratu objavio rat Njemačkoj.
1918. - Prva srpska armija počela operacije za oslobađanje Niša u Prvom svjetskom ratu. Srpska vojska je pod komandom vojvode Petra Bojovića u munjevitom napadu oslobodila Niš.
1943. - Generalisimus Čang Kaj Šek položio zakletvu kao predsjednik Kine.
1954. - Vijetnamski lider Ho Ši Min ušao u glavni grad Vijetnama Hanoj, koji su dva dana ranije napustile francuske kolonijalne trupe.
1964. - U Tokiju otvorene Olimpijske igre, prve u Aziji.
1970. - Umro francuski političar Eduar Dalađe, potpisnik Minhenskog pakta s nacističkom Njemačkom 1938, kojim je Adolfu Hitleru omogućeno da okupacijom Sudeta rasparča Čehoslovačku. Između dva svjetska rata triput je bio francuski premijer, a u Drugom svjetskom ratu je poslije okupacije Francuske interniran u NJemačku.
1973. - Potpredsjedenik SAD Spiro Egnju morao da podnese ostavku zbog optužbi za izbjegavanje plaćanja poreza.
1980. - U Alžiru u zemljotresu poginulo 2.590 ljudi, a oko 330.000 stanovnika grada El Asnam ostalo bez krova nad glavom.
1982. - SAD nametnule sankcije Poljskoj zbog odluke poljske vlade da zabrani sindikat "Solidarnost".
1985. - Umro američki filmski glumac i režiser Orson Vels, čiji je već prvi film "Građanin Kejn" - djelo virtuozne izražajne snage i originalnosti, tehničkih novina i novog načina montaže - jedan od najboljih u istoriji kinematografije. Izgradio je osoben stil i svako njegovo djelo nosi pečat snažne i originalne ličnosti. Dobio je 1971. godine nagradu "Oskar" za životno djelo. Ostali filmovi: režija i gluma - "Veličanstveni Ambersonovi", "Dama iz Šangaja", "Magbet", "Otelo", "Zrno zla", "Gospodin Arkaden", "Proces", "Ponoćna zvona", "Istine i laži", gluma - "Sirotica iz Lovuda", "Treći čovjek", "Hotel `Internacional`".
1985. - Umro američki filmski i pozorišni glumac ruskog porijekla Jul Briner. Igrao je u mnogim filmovima, ali je vjerovatno najviše upamćen po ulozi u muzičkom filmu "Kralj i ja", za koji je nagrađen "Oskarom", a i u pozorištu je godinama igrao u istoimenoj predstavi. Ostali filmovi: "Deset Božijih zapovijesti", "Anastasija", "Braća Karamazovi", "Solomon i Saba", "Sedmorica veličanstvenih", "Taras Buljba", "Zapadni svijet".
1990. - SSSR i Njemačka potpisali ugovor o povlačenju sovjetskih vojnika iz Njemačke do kraja 1994. U to vrijeme u Njemačkoj je bilo 380.000 sovjetskih vojnika i 220.000 članova njihovih porodica.
1991. - Skupština Srbije odlučila da republička zastava bude trobojka, bez zvijezde petokrake.
1993. - Socijalista Andreas Papandreu dobio izbore i vratio se na vlast u Grčkoj.
1995. - Izrael, u skladu s mirovnim sporazumom s Palestinskom oslobodilačkom organizacijom, počeo povlačenje sa Zapadne obale i oslobodio iz zatvora oko 300 Palestinaca.
1997. - Pad aviona DC-9 argentinske kompanije ALA u Urugvaju nije preživio niko od 74 putnika i članova posade.
2000. - Predsjednici Bjelorusije, Kazahstana, Kirgistana, Rusije i Tadžikstana potpisali su u Astani glavnom gradu Kazahstana, sporazum o stvaranju Evroazijske ekonomske zajednice koji podrazumijeva integraciju ekonomije pet bivših sovjetskih republika.
2001. - Bijela kuća objavila "crnu listu" najtraženijih terorista - na spisku su 22 imena, a na vrhu su Osama bin Laden i dvojica njegovih najbližih saradnika - Ajman al-Zavahir i Mohamed Atef.
2004. - U Litvaniji održani prvi parlamentarni izbori od kada je ta baltička zemlja ušla u EU i u NATO.
2004. - Američki glumac Kristofer Riv, poznat po filmskoj ulozi strip junaka Supermena, umro u 52. godini.

kreja · Unread post by **kreja** » Wed Dec 28, 2022 6:44 am

10.10.

1521. - Papa Lav Deseti engleskom kralju Henriju Osmom - koji je 12 godina kasnije osporio autoritet Rimokatoličke crkve, a 1534. se proglasio poglavarom Anglikanske crkve, nezavisne od Rima - dodijelio titulu "branitelj vjere", jer je kralj objavio knjigu u kojoj je osudio ideje njemačkog vjerskog reformatora Martina Lutera.
1531. - Vojska švajcarskih rimokatoličkih kantona kod Kapela porazila je snage grada Ciriha i njegovih protestantskih saveznika, a u bici je poginuo protestantski vjerski reformator Ulrih Zvingli, jedan od najvećih teologa reformacije.
1579. - Turskog velikog vezira srpskog porijekla Baju Sokolovića, poznatog kao Mehmed-paša Sokolović, prema nalogu njegovih neprijatelja ubio je jedan derviš. Zahvaljujući Mehmed-paši Sokoloviću Otomansko carstvo vodilo je popustljivu politiku prema Srbima, davalo im povlastice za podizanje manastira, otvaranje štamparije i obnavljanje Pećke patrijaršije 1557, čiji je prvi patrijarh bio njegov brat Makarije Sokolović. U srpskim zemljama Mehmed-paša je podigao mnoge zadužbine, uključujući znameniti most na Drini u Višegradu.
1806. - Rođen srpski knez Aleksandar Karađorđević, sin vođe Prvog srpskog ustanka Đorđa Petrovića - Karađorđa. U vrijeme njegove vladavine donesen je Građanski zakonik i reformisano sudstvo. Srbiji su 1856. na Pariskom kongresu date garancije velikih sila i objavljeno "Načertanije" Ilije Garašanina. Poslije svrgavanja kneza Mihaila Obrenovića na prijesto su ga 1842. doveli ustavobranitelji.
1851. - Rođen srpski kompozitor i horovođa Josif Marinković, član Srpske kraljevske akademije, koji je najveći dio stvaralaštva posvetio herojskoj romantičarskoj muzici, znatno je obogativši u tehničkom i izražajnom pogledu. NJegove solo pjesme i mnoge horske kompozicije uz pratnju klavira poseban su doprinos srpskoj muzici. Završio je Orguljašku školu u Pragu i u Beogradu je bio dirigent Pjevačkog društva "Obilić". Djela: horovi "Narodni zbor", "Junački poklič", "Kola", "Potočara", "Zadovoljna reka", solo pjesme "Čežnja", "Kaži mi, kaži, Stojanke", crkvena muzika: "Liturgija", "Pomen", "Carju nebesni", "Opelo".
1896. - Umro austrijski kompozitor i orguljaš Anton Brukner, kasnoromantičar koji je stvarao pod uticajem Ludviga van Betovena i Riharda Vagnera. Djela: devet simfonija, osam misa, kantate.
1899. - Počeo trogodišnji Burski rat između južnoafričkih burskih država i Velike Britanije.
1942. - U selu Kriva Reka kod Brusa njemački i bugarski vojnici su u Drugom svjetskom ratu zatvorili sve stanovnike u crkvu i digli je u vazduh, usmrtivši 320 civila, uglavnom žena i djece.
1946. - Zbog krivičnih djela protiv naroda i države Vrhovni sud Hrvatske je poslije višemjesečne rasprave izrekao presudu ratnim zločincima - Erihu Lisaku na smrt, a rimokatoličkom nadbiskupu Alojziju Stepincu i Ivanu Šaliću na višegodišnji zatvor.
1962. - Papa Jovan Dvadeset Treći otvorio Drugi vatikanski sabor, prvi takav skup poslije 1870. godine, na kojem je nagovijestio reforme.
1963. - Umro francuski pisac, slikar i režiser Žan Kokto, član Francuske akademije. Često je mijenjao stav i stil i oprobao se kao pjesnik, romansijer, pisac drama, kritičar, slikar, režiser i filmski scenarista. Djela: romani "Strašna djeca", "Tomas varalica", pozorišni komadi "Pisaća mašina", "Strašni roditelji", "Orfej", "Edip", "Antigona", filmovi "LJepotica i zvijer", "Orfejev testament".
1963. - Umrla francuska pjevačica italijanskog porijekla Edit Pjaf, zvijezda kabarea i simbol francuske šansone. Takođe je komponovala šansone i pisala tekstove za njih. Djela: autobiografije "Moj život", "Na balu uspjeha".
1976. - U Kini pod optužbom za zavjeru uhapšena "četvoročlana banda" - Mao Ce Tungova udovica Đang Ching i tri bivša visoka funkcionera.
1977. - U atentatu ubijen predsjednik Sjevernog Jemena pukovnik Ibrahim al Hamdi.
1980. - Dva sovjetska kosmonauta okončala do tada najdužu kosmičku misiju, boraveći u brodu "Saljut 6" 185 dana u svemiru.
1988. - Govor pape Jovana Pavla Drugog prekinut je u Evropskom parlamentu u Strazburu kad je britanski poslanik iz Sjeverne Irske - protestantski sveštenik Jan Pejzli počeo da uzvikuje "antihrist", razvivši transparent na kojem je pisalo "Jovan Pavle Drugi antihrist".
1990. - Na stadionu "1. maj" u sjevernokorejskom glavnom gradu Pjongjang oko 150.000 gledalaca je oduševljeno pozdravilo pobjedu fudbalske reprezentacije Sjeverne Koreje nad Južnom Korejom rezultatom 2:1 u istorijskom prijateljskom meču, prvom sportskom nadmetanju na domaćem tlu ekipa podijeljene zemlje.
1993. - Na norveškog izdavača Vilijama Nigarda, koji je štampao "Satanske stihove" britanskog pisca indijskog porijekla Salmana Ruždija, u Oslu je pucao i teško ga ranio jedan islamski terorista.
2000. - Evropske zemlje počele ukidanje sankcija Jugoslaviji.
2013. - Bivši SS oficir nacistički zločinac Erih Pribke, odgovoran za jedan od najtežih masakara u Italiji, umro u Rimu u 101. godini. Pribke je bio osuđen na kaznu doživotnog zatvora zbog masakra kod Ardeatinskih jama u blizini Rima, u kome je u martu 1944. ubijeno 335 muškaraca, mahom dječaka, a među ubijenima je bilo i Jevreja.

11.10.

1521. - Papa Lav Deseti engleskom kralju Henriju Osmom - koji je 12 godina kasnije osporio autoritet Rimokatoličke crkve, a 1534. se proglasio poglavarom Anglikanske crkve, nezavisne od Rima - dodijelio titulu "branitelj vjere", jer je kralj objavio knjigu u kojoj je osudio ideje njemačkog vjerskog reformatora Martina Lutera.
1531. - Vojska švajcarskih rimokatoličkih kantona kod Kapela porazila je snage grada Ciriha i njegovih protestantskih saveznika, a u bici je poginuo protestantski vjerski reformator Ulrih Zvingli, jedan od najvećih teologa reformacije.
1579. - Turskog velikog vezira srpskog porijekla Baju Sokolovića, poznatog kao Mehmed-paša Sokolović, prema nalogu njegovih neprijatelja ubio je jedan derviš. Zahvaljujući Mehmed-paši Sokoloviću Otomansko carstvo vodilo je popustljivu politiku prema Srbima, davalo im povlastice za podizanje manastira, otvaranje štamparije i obnavljanje Pećke patrijaršije 1557, čiji je prvi patrijarh bio njegov brat Makarije Sokolović. U srpskim zemljama Mehmed-paša je podigao mnoge zadužbine, uključujući znameniti most na Drini u Višegradu.
1806. - Rođen srpski knez Aleksandar Karađorđević, sin vođe Prvog srpskog ustanka Đorđa Petrovića - Karađorđa. U vrijeme njegove vladavine donesen je Građanski zakonik i reformisano sudstvo. Srbiji su 1856. na Pariskom kongresu date garancije velikih sila i objavljeno "Načertanije" Ilije Garašanina. Poslije svrgavanja kneza Mihaila Obrenovića na prijesto su ga 1842. doveli ustavobranitelji.
1851. - Rođen srpski kompozitor i horovođa Josif Marinković, član Srpske kraljevske akademije, koji je najveći dio stvaralaštva posvetio herojskoj romantičarskoj muzici, znatno je obogativši u tehničkom i izražajnom pogledu. NJegove solo pjesme i mnoge horske kompozicije uz pratnju klavira poseban su doprinos srpskoj muzici. Završio je Orguljašku školu u Pragu i u Beogradu je bio dirigent Pjevačkog društva "Obilić". Djela: horovi "Narodni zbor", "Junački poklič", "Kola", "Potočara", "Zadovoljna reka", solo pjesme "Čežnja", "Kaži mi, kaži, Stojanke", crkvena muzika: "Liturgija", "Pomen", "Carju nebesni", "Opelo".
1896. - Umro austrijski kompozitor i orguljaš Anton Brukner, kasnoromantičar koji je stvarao pod uticajem Ludviga van Betovena i Riharda Vagnera. Djela: devet simfonija, osam misa, kantate.
1899. - Počeo trogodišnji Burski rat između južnoafričkih burskih država i Velike Britanije.
1942. - U selu Kriva Reka kod Brusa njemački i bugarski vojnici su u Drugom svjetskom ratu zatvorili sve stanovnike u crkvu i digli je u vazduh, usmrtivši 320 civila, uglavnom žena i djece.
1946. - Zbog krivičnih djela protiv naroda i države Vrhovni sud Hrvatske je poslije višemjesečne rasprave izrekao presudu ratnim zločincima - Erihu Lisaku na smrt, a rimokatoličkom nadbiskupu Alojziju Stepincu i Ivanu Šaliću na višegodišnji zatvor.
1962. - Papa Jovan Dvadeset Treći otvorio Drugi vatikanski sabor, prvi takav skup poslije 1870. godine, na kojem je nagovijestio reforme.
1963. - Umro francuski pisac, slikar i režiser Žan Kokto, član Francuske akademije. Često je mijenjao stav i stil i oprobao se kao pjesnik, romansijer, pisac drama, kritičar, slikar, režiser i filmski scenarista. Djela: romani "Strašna djeca", "Tomas varalica", pozorišni komadi "Pisaća mašina", "Strašni roditelji", "Orfej", "Edip", "Antigona", filmovi "LJepotica i zvijer", "Orfejev testament".
1963. - Umrla francuska pjevačica italijanskog porijekla Edit Pjaf, zvijezda kabarea i simbol francuske šansone. Takođe je komponovala šansone i pisala tekstove za njih. Djela: autobiografije "Moj život", "Na balu uspjeha".
1976. - U Kini pod optužbom za zavjeru uhapšena "četvoročlana banda" - Mao Ce Tungova udovica Đang Ching i tri bivša visoka funkcionera.
1977. - U atentatu ubijen predsjednik Sjevernog Jemena pukovnik Ibrahim al Hamdi.
1980. - Dva sovjetska kosmonauta okončala do tada najdužu kosmičku misiju, boraveći u brodu "Saljut 6" 185 dana u svemiru.
1988. - Govor pape Jovana Pavla Drugog prekinut je u Evropskom parlamentu u Strazburu kad je britanski poslanik iz Sjeverne Irske - protestantski sveštenik Jan Pejzli počeo da uzvikuje "antihrist", razvivši transparent na kojem je pisalo "Jovan Pavle Drugi antihrist".
1990. - Na stadionu "1. maj" u sjevernokorejskom glavnom gradu Pjongjang oko 150.000 gledalaca je oduševljeno pozdravilo pobjedu fudbalske reprezentacije Sjeverne Koreje nad Južnom Korejom rezultatom 2:1 u istorijskom prijateljskom meču, prvom sportskom nadmetanju na domaćem tlu ekipa podijeljene zemlje.
1993. - Na norveškog izdavača Vilijama Nigarda, koji je štampao "Satanske stihove" britanskog pisca indijskog porijekla Salmana Ruždija, u Oslu je pucao i teško ga ranio jedan islamski terorista.
2000. - Evropske zemlje počele ukidanje sankcija Jugoslaviji.
2013. - Bivši SS oficir nacistički zločinac Erih Pribke, odgovoran za jedan od najtežih masakara u Italiji, umro u Rimu u 101. godini. Pribke je bio osuđen na kaznu doživotnog zatvora zbog masakra kod Ardeatinskih jama u blizini Rima, u kome je u martu 1944. ubijeno 335 muškaraca, mahom dječaka, a među ubijenima je bilo i Jevreja.

kreja · Unread post by **kreja** » Wed Dec 28, 2022 6:45 am

12.10.

322. p.n.e. - Umro Aristotel, filozof - najsvestraniji um antičke Grčke.
Postavio je Zemlju u središte svemira. Naglašavao važnost logike ili rasuđivanja u filozofiji. NJegov filozofski sistem - aristotelizam uči da se ljudsko znanje postiže najprije pomoću čulnog iskustva. Djela: "Organon" /sakupljeni Aristotelovi logički spisi/, Poetika /O pjesničkoj umjetnosti/, "Retorika", "Nikomahova etika" /Nikomah je bio njegov otac/, "Politika", "Metafizika", "Fizika", "O duši".
1492. - Španski moreplovac italijanskog porijekla Kristofer Kolumbo otkrio Ameriku, iskrcavši se na ostrvce Gvanahani u sastavu Bahamskih ostrva, poslije 33 dana plovidbe Atlantskim okeanom od Kanarskih ostrva, ali je bio uvjeren da je stigao u Indiju. Do 1504. godine još triput je prelazio okean, a 1506. je umro - uvjeren da između Evrope i Azije, kad se plovi u smjeru zapada, nema kontinenta.
1518. - Njemački vjerski reformator Martin Luter, optužen za jeres, sazvao je skupštinu grada Augsburga i u teološkoj raspravi s italijanskim rimokatoličkim kardinalom Tomazom de Viom, poznatim kao Kajetan, odbacio zahtjev rimske kurije da se pokaje i odrekne svojih uvjerenja.
1811. - Paragvaj proglasio nezavisnost od Španije i Argentine.
1822. - Brazil stekao nezavisnost od Portugalije.
1865. - Rođen srpski geograf Jovan Cvijić (na fotografiji), osnivač antropogeografije i geomorfologije u Srbiji i Srpskog geografskog društva, profesor i rektor Univerziteta u Beogradu, predsjednik Srpske kraljevske akademije, počasni doktor pariske Sorbone i Karlovog univerziteta u Pragu. Veoma su značajni njegovi radovi o migracijama jugoslovenskih naroda, o morfologiji i hidrografiji dinarskog krša i drugih kraških predjela, tektonici i glacijaciji planina Balkanskog poluostrva, studije o Jadranskom primorju, balkanskim kotlinama i poljima, Šumadiji i Panonskom bazenu. Odigrao je izuzetnu ulogu kao savjetnik srpskih državnika na mirovnim pregovorima u Parizu poslije Prvog svjetskog rata. Djela: "Osnove za geografiju i geologiju Makedonije i Stare Srbije", "Antropogeografski problemi Balkanskog poluostrva", "Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje", "Geomorfologija", "Etnogeografske karte jugoslovenskih zemalja", "Geografska karta Jugoslavije", "Govori i članci".
1870. - Umro američki general Robert Edvard Li, komandant armije Sjeverne Virdžinije u građanskom ratu u SAD od 1861. do 1865. godine, najsposobniji vojskovođa tog rata. Predvodeći južnjačke trupe, pobijedio je vojsku Sjevera u bitkama kod Ričmonda i Frederiksburga 1862. i kod Čanselorsvila 1863, ali je, suočen s neuporedivo nadmoćnijom armijom Sjevera, morao da kapitulira 9. aprila 1865.
1873. - Rođena Nadežda Petrović, srpski slikar, profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu i saosnivač "Kola srpskih sestara". Slikarstvo je studirala u Minhenu i Parizu, a prvu samostalnu izložbu je priredila 1900. godine. NJena djela nose snažan, originalan izraz i izvanredno bogatstvo boja. Sačuvano je oko 200 njenih djela, a pojedine slike su ravne radovima vrhunskih evropskih majstora tog vremena. NJeno djelo obuhvata raspon od plenerizma do snažnog realizma, prožetog ekspresionizmom. U Srbiji svog doba ona se najsnažnije vezala za modernu umjetnost i anticipirala njen dalji razvoj. Rođena u porodici u kojoj su dvije sestre postale slikari, jedna muzičar, a najmlađi brat Rastko - pisac. Umrla je od tifusa 1915. godine u valjevskoj bolnici, gdje je kao bolničarka njegovala ranjene srpske vojnike.
1874. - Rođen srpski arheolog Vladimir Petković, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti i upravnik Narodnog muzeja u Beogradu, stručnjak za srpsku srednjovjekovnu umjetnost. Bio je urednik specijalizovanog časopisa "Starinar" i prvi direktor Arheološkog instituta SANU. Rukovodio je otkopavanjima Stobija i Caričinog Grada. Djela: "Pregled crkvenih spomenika kroz povjesnicu srpskog naroda", "La peinture serbe en Mouen age" , monografije o manastirima Žiča, Ravanica, Studenica, Kalenić i Dečani.
1897. - U Beograd su iz Beča preneseni posmrtni ostaci srpskog jezičkog reformatora Vuka Stefanovića Karadžića i sahranjeni u porti Saborne crkve.
1918. - "Marš na Drinu" srpskog kompozitora Stanislava Biničkog prvi put odjeknuo je ulicama Niša, tek oslobođenog u Prvom svjetskom ratu. Uz zvuke marša pobjedonosno je koračala Drinska divizija srpske vojske.
1924. - Umro francuski pisac Anatol Frans, član Francuske akademije i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1921. Izvanredan stilista, izvrgavao je oštroj satiri francusko društvo u vrijeme Treće republike i istupao protiv militarizma i šovinizma, razobličavajući potkupljivost buržoaske vlade i štampe, što mu je donijelo naziv "buntovnog akademika". Djela: zbirka pjesama "Zlatne pjesme", romani "Zločin Silvestra Bonara", "Savremena istorija", "Crveni krin", "Bogovi su žedni", "Pobuna anđela", "Taida", "Epikurov vrt", "Mišljenja opata Žeroma Koanjara", "Ostrvo pingvina", "Pečenjarnica kraljice Pedok", "Život u cvijeću".
1934. - Maloljetni Petar Drugi Karađorđević proglašen kraljem Jugoslavije, tri dana nakon što je u Marseju ubijen njegov otac Aleksandar Prvi, u atentatu koji su uz pomoć italijanskih fašista izvele hrvatske ustaše.
1935. - Rođen italijanski operski pjevač Lučano Pavaroti, čiji lirski obojen glas velikog dijapazona karakterišu snažni tonovi u visokom registru. Karijeru svjetske operske zvijezde počeo je 1961. godine ulogom Roberta u operi "Boemi" Đakoma Pučinija. Umro od raka pankreasa 6. septembra 2007. u Modeni.
1942. - U bici na pacifičkom ostrvu Gvadalkanal Amerikanci su u Drugom svjetskom ratu porazili Japance i zaustavili njihovo nadiranje ka Australiji.
1960. - Tokom debate o kolonijalizmu u Generalnoj skupštini UN ljutiti sovjetski lider Nikita Sergejevič Hruščov skinuo je cipelu i tresnuo njome o sto nekoliko puta.
1964. - U orbitu oko Zemlje lansiran sovjetski vasionski brod "Vashod 1", prva svemirska letjelica s višečlanom posadom.
1968. - Afrička država Ekvatorijalna Gvineja stekla nezavisnost poslije 190 godina španske kolonijalne uprave.
1968. - Predvođena pukovnikom Omarom Torihosom Ererom, Nacionalna garda Paname oborila predsjednika Arnulfa Arijasa Madrida.
1969. - Lansiran sovjetski vasionski brod "Sojuz 7" sa tročlanom posadom, koji se potom spojio sa "Sojuzom 6", u kojem su bila dva člana posade.
1976. - Premijer Kine Hua Guofeng postao šef vladajuće Komunističke partije.
1978. - U Vašingtonu počeli mirovni pregovori Izraela i Egipta, na kojima je učestvovao predsjednik SAD DŽimi Karter.
1983. - Bivši japanski premijer Kakuei Tanaka osuđen na četiri godine zatvora zbog umiješanosti u aferu podmićivanja "Lokid".
1984. - Od eksplozije bombe koju su podmetnuli teroristi Irske republikanske armije u "Grand hotel" u engleskom gradu Brajton, gdje je održavana godišnja konferencija britanskih konzervativaca, poginulo je pet ljudi.
1990. - Islamski teroristi na motociklima u Kairu iz zasjede ubili predsjednika egipatskog parlamenta Rifata Mahdžuba i trojicu njegovih tjelohranitelja.
1992. - U Kairu poginulo više od 550 ljudi u zemljotresu, čiji je epicentar bio blizu velikih piramida u Gizi.
1996. - Umro francuski teniser Rene Lakost - osnivač kompanije za proizvodnju sportske opreme s prepoznatljivim "krokodilčićem" kao zaštitnim znakom - posljednji od francuska "četiri musketara" koji su dominirali svjetskim tenisom dvadesetih godina 20. vijeka.
1999. - General Pervez Mušaraf vojnim udarom oborio vladu pakistanskog premijera Navaza Šarifa, raspustio parlament Pakistana i zaveo vanredno stanje.
2000. - Američki predsjednik Bil Klinton ukinuo embargo na naftu i zabranu avio-saobraćaja sa Jugoslavijom.
2001. - UN i generalni sekretar UN Kofi Anan (63) dobili Nobelovu nagradu za mir, za borbu za ljudska prava i rješavanje svjetskih konflikata.
2015. - U dvije eksplozije u Ankari poginulo je 95 ljudi, a više od 500 zatražilo medicinsku pomoć. Eksplozije su se desile u razmaku od nekoliko minuta, na razdaljini od oko 50 metara, ispred glavne željezničke stanice, u trenutku kada se stotine ljudi okupljalo na protestu zahtijevajući više demokratije i okončanje sukoba s kurdskim separatistima.

13.10.

54. - Umro rimski car i istoričar Klaudije Prvi Tiberije Druz od otrovnih pečurki koje mu je podmetnula četvrta supruga - Julija Agripina - Mlađa da bi na prijesto dovela sina iz prethodnog braka Klaudija Cezara Avgusta Germanikusa Nerona. Tokom vladavine od 41. Klaudije Prvi je poslije ubistva njegovog sinovca i prethodnika, okrutnog Gaja Julija Cezara Germanika Kaligule, konsolidovao državu, a potom 43. osvojio Britanska ostrva.
1792. - Predsjednik SAD Džordž Vašington položio kamen-temeljac za Bijelu kuću u Vašingtonu, zvaničnu predsjedničku rezidenciju.
1815. - Strijeljan francuski maršal Žoakim Mira, najčuveniji među komandantima armije cara Napoleona Prvog Bonaparte, od 1808. do 1815. kralj Napulja. Zarobljen je kad je pokušao da ponovo osvoji Napulj, poslije čega je pogubljen.
1869. - Umro francuski pisac Šarl Ogisten Sent-Bev, najistaknutiji predstavnik francuske književne kritike. Počeo je romantičarskim pjesmama i romanom "Naslada", ali se potom posvetio isključivo književnoj kritici, koju je obnovio prodornim analizama djela i pisaca. Ostala djela: pjesme "Život", kritike "Književni portreti", "Por-Roajal", "Razgovori ponedjeljkom".
1884. - Grinič usvojen kao univerzalni meridijan - od kojeg se računaju geografske dužine i vremenske zone na Zemlji.
1905. - Umro engleski glumac Henri Irving, jedan od najvećih tragičara 19. vijeka, prvi glumac kome je /1895/ dodijeljena plemićka titula. NJegova gluma se odlikovala plemenitim patosom, posebno u tumačenju likova iz drama Vilijema Šekspira.
1921. - Rođen francuski glumac i pjevač italijanskog porijekla Ivo Livi, poznat kao Iv Montan, koji je svjetsku slavu postigao filmom "Nadnica za strah". Ostali filmovi: "Vrata noći", "Heroji su umorni", "Vještice iz Salema", "Veliki plavi put", "Volite li Bramsa", "Hajde da se volimo", "Z", "Priznanje".
1923. - Turski parlament proglasio Ankaru, bivšu Angoru, prijestonicom Turske.
1925. - Rođena Margaret Hilda Roberts, poznata kao Margaret Tačer, koja je 1979. postala prva žena premijer u istoriji Velike Britanije. Držala je duže od svih položaj britanskog premijera u 20. vijeku, ali je 1990. primorana na ostavku odlukom rukovodstva njene Konzervativne partije.
1943. - Italija poslije kapitulacije promijenila stranu u Drugom svjetskom ratu: pod pritiskom saveznika italijanski kralj Vitorio Emanuele Treći i njegov premijer maršal Pjetro Badoljo /do 1941. načelnik generalštaba fašističke armije/, objavili su rat nacističkoj NJemačkoj.
1964. - Poslije 24 časa od polijetanja brodom "Vashod 1" bezbjedno su se prizemljila tri sovjetska kosmonauta, članovi prve višečlane posade u istoriji svemirskih letova.
1967. - Umro srpski inženjer Dobrivoje Božić, konstruktor najbolje svjetske automatske vazdušne kočnice na željeznicama. "Kočnica Božić" je u Jugoslaviji usvojena 1922, a kad je ubrzo Međunarodna željeznička unija proglasila taj uređaj boljim od svih dotadašnjih, usvojena je i u drugim zemljama. "Božićeva kočnica" je neprevaziđena po jednostavnosti konstrukcije, lakoći rukovanja i snazi djelovanja.
1970. - Kanada i Kina saopštile da će uspostaviti diplomatske odnose, a Tajvan je hitno prekinuo odnose s Kanadom.
1972. - Prilikom pada sovjetskog putničkog aviona "Iljušin 62" blizu moskovskog aerodroma poginulo je svih 176 ljudi u letjelici, što je bila do tada najveća nesreća u istoriji putničke avijacije.
1976. - Bolivijski teretni avion "boing 707", kome je otpao jedan motor odmah poslije polijetanja, pao je na glavnu ulicu Santa Krusa, usmrtivši više od stotinu ljudi na tlu i tri člana posade.
1988. - Laboratorijsko ispitivanje pokazalo da je "Torinski pokrov" - u kojem je, prema vjerovanju mnogih hrišćana, sahranjen Isus Hristos - lažan i da potiče iz Srednjeg vijeka.
1990. - Poslije 73 godine od pobjede Oktobarske revolucije u moskovskoj crkvi Svetog Vasilija Blaženog na Crvenom trgu održana prva pravoslavna liturgija.
1990. - Vođa hrišćanskih snaga u Libanu general Mišel Aun zatražio je azil u francuskoj ambasadi u Bejrutu poslije napada sirijske armije na njegovo uporište.
1997. - Britanski supersonični automobil je prvi uspio da na tlu probije zvučni zid, razvivši brzinu od 1.222,7 kilometara na čas.
2000. - Učesnici neformalnog skupa EU u Bijaricu deblokirali hitnu finansijsku pomoć SR Jugoslaviji u iznosu od 200 miliona evra ili 1,3 milijarde francuskih franaka.
2003. - Članovi porodica nestalih identifikovali u Zavodu za sudsku medicinu i kriminalinistiku u Zagrebu posmrtne ostatke 13 Srba ubijenih u akciji hrvatske vojske "Oluja", koji su ekshumirani iz groblja u Gračacu.
2006. - Nobelova nagrada za mir dodijeljena Muhamadu Junusu iz Bangladeša i "Gramin banci", koja nudi pozajmice siromašnima bez finansijskih garancija.
2014. - Park u austrijskoj prijestonici Beču, smješten u devetom kvartu, dobio je naziv "Park Diane Budisavljević". Procjenjuje se da je Diana Budisavljević, rođena Obekser /1891-1978/, spasila više od 12.000 srpske, jevrejske i romske djece, iz ustaških logora smrti u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

kreja · Unread post by **kreja** » Wed Dec 28, 2022 6:49 am

14.10.

1066. - Kod Hestingsa invaziona armija vojvode Vilijama od Normandije, budućeg engleskog kralja Vilijama Prvog Osvajača, potukla saksonske trupe engleskog kralja Harolda, koji je poginuo. Invazija je izvedena pod blagoslovom pape, jer su Saksonci ostali pravoslavni poslije formalnog rascjepa hrišćanske crkve 1054. na rimokatolike i pravoslavce.
1322. - Vojska škotskog kralja Roberta Prvog u bici kod Bilanda teško porazila engleske trupe pod komandom kralja Edvarda Drugog, što je odlučujuće doprinijelo da engleski monarh 1328. nevoljno prizna nezavisnost Škotske.
1806. - Pod komandom Napoleona Prvog Bonaparte francuske trupe su pobijedile prusku armiju u bici kod Jene i pokorile Prusku.
1808. - Francuzi su ukinuli Dubrovačku Republiku, nastalu u 15. vijeku od Dubrovačke opštine. U početku je obuhvatala grad s neposrednom okolinom, kasnije su joj srpski vladari iz dinastije Nemanjića prodali ili ustupili poluostrvo Pelješac, ostrvo Mljet i Konavle u gradskom zaleđu, a kralj Bosne Ostoja primorje od Orašca do Stona. Francuska je okupirala Dubrovnik 1806, a u sastav Austrije je ušao 1815, na osnovu odluke Bečkog kongresa. Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca pripao je 1918, a 1991. otcijepljenoj jugoslovenskoj republici Hrvatskoj, u kojoj nikad nije bio do 1939. i stvaranja Banovine Hrvatske kao dijela Jugoslavije.
1809. - Bečkim mirom Austrija prinuđena da Trst i Ilirsku provinciju preda Francuskoj, Galiciju Poljskoj i Rusiji, a oblast In Bavarskoj.
1882. - Rođen irski državnik Emon de Valera, vođa partije "Šin fejn" od 1917. do 1926., s dva kraća prekida premijer od 1937. do 1959, a potom do 1973. predsjednik Irske. Zbog učešća u ustanku "Crvena pastva" 1916. Englezi su ga osudili, prvo na smrt, pa na doživotnu robiju, ali je oslobođen 1917. Predvodio je 1922. Dablinski ustanak, poslije čije je propasti 1923. objavio kraj oružane borbe. Bio je 1932. godine predsjednik Društva naroda.
1890. - Rođen američki general i državnik Dvajt Dejvid Ajzenhauer, vrhovni komandant savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu u Evropi, predsjednik SAD od 1953. do 1961. Komandant NATO-a bio je od 1950. do 1952, kada je dao ostavku zbog predsjedničkih izbora, koje je dobio kao kandidat Republikanske stranke.
1894. - U Beogradu na liniji Kalemegdan - Slavija pušten u saobraćaj prvi tramvaj na konjsku vuču.
1894. - Rođen američki pisac Edvard Estlin Kamings, pjesnik snažnog lirskog dara, u čijoj su poeziji dominirale teme ljubavi i smrti. Djela: zbirke stihova "Četrdeset jedna pjesma", "Je 5", "Viva", "Tom", "V20", "1x1", "Sedamdeset i jedna pjesma".
1912. - Predsjednik SAD Teodor Ruzevelt u Milvokiju preživio atentat - metak je zaustavio debeli kaput i svežanj papira u unutrašnjem džepu.
1913. - U najtežoj rudarskoj nesreći u Velikoj Britaniji, u rudniku uglja kod Glamorgena u Velsu, poginulo 439 rudara.
1927. - Rođen engleski glumac Rodžer Mur, koji je uglavnom igrao u akcionim filmovima i TV serijama i zamijenio je Šona Konerija u seriji filmova o tajnom agentu 007. Filmovi: "Ajvanho", "Živi i pusti da umru", "Čovjek sa zlatnim pištoljem", "Špijun koji me volio", "Samo za tvoje oči".
1930. - Rođen kongoanski diktator Žozef Dezire Mobutu, poznat kao Mobutu Sese Seko, predsjednik Zaira od 1965. do zbacivanja s vlasti u maju 1997, u pobuni koju je predvodio Loran Kabila. Vlast u Zairu je prigrabio u novembru 1965, poslije petogodišnjeg građanskog rata u toj bivšoj belgijskoj koloniji, i vladao je autokratski, nagomilavši, pri tome, basnoslovno lično bogatstvo.
1933. - Nacistička Njemačka napustila Društvo naroda i konferenciju o razoružanju u Ženevi.
1939. - Više od 800 mornara poginulo je na britanskom ratnom brodu "Rojal ouk", kojeg je u moru pored sjeverne Škotske potopila njemačka podmornica.
1941. - Okupatorski vojnici nacističke Njemačke u Srbiji u Drugom svjetskom ratu počinili jedan od najtežih ratnih zločina, strijeljavši u Kraljevu više od 6.000 srpskih civila, uključujući žene i djecu.
1944. - Umro srpski slikar Marko Murat, osnivač Umjetničke zanatske škole u Beogradu, koji je počeo kao realista, ali se potom približio impresionistima. Slikao je portrete, istorijske kompozicije, predjele, snažno je uticao na stvaranje "beogradske škole" i u srpsko slikarstvo je unio nova umjetnička shvatanja i razvio interesovanje za probleme svjetlosti.
1944. - Samoubistvo izvršio njemački feldmaršal Ervin Romel - nazvan "Pustinjska Lisica" zbog spektakularnih pobjeda njegovog Afričkog korpusa u Drugom svjetskom ratu - poslije neuspjelog puča protiv Adolfa Hitlera, jer je u puč bio umiješan.
1944. - Britanske i grčke snage oslobodile Atinu od Nijemaca u Drugom svjetskom ratu.
1947. - Leteći vojnim avionom na mlazni pogon, koji je bio u fazi ispitivanja, američki vazduhoplovni kapetan Čarls Jeger postao prvi čovjek koji je probio zvučni zid.
1959. - Umro američki filmski glumac australijskog porijekla Erol Flin, koji je najčešće igrao pravdoljubive junake u avanturističkim filmovima. Filmovi: "Krvavi kapetan", "Avanture Robina Huda", "Gusar", "Kraljević i prosjak", "Džentlmen Džim", "Virdžinija Siti", "Korijeni pakla".
1964. - Nobelovu nagradu za mir dobio Amerikanac afričkog porijekla Martin Luter King, borac za ljudska prava crnaca.
1970. - Na Filipinima od tajfuna poginulo više od 780 ljudi.
1973. - U Tajlandu vlada Tanoma Kitikačorna primorana da podnese ostavku pošto je armija odbacila njegov zahtjev da silom uguši studentske demonstracije.
1977. - Umro američki pjevač i filmski glumac Hari Lilis Bing Krozbi, rekorder po broju snimljenih ploča, dobitnik "Oskara" za film "Idući svojim putem".
1988. - Egipćanin Nagib Mahfuz postao prvi arapski pisac koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost.
1990. - Umro američki kompozitor i dirigent Lenard Bernstin, od 1958. dirigent Njujorške filhamonije, koji je efektne interpretacije zasnivao na studioznom i temperamentnom poniranju u stilove različitih epoha. Komponovao je u neoklasicističkom i postromantičarskom stilu. Djela: simfonije "DŽeremaja", "Doba strepnje", balet "Slobodna mašta", opera "Nevolja na Tahitiju", mjuzikl "Priča sa zapadne strane".
1990. - Njemačka i Poljska potpisale sporazum o granici na rijeci Odri.
1991. - Predvodnik burmanske opozicije Aung San Su Ći, koja je više od dvije godine provela u kućnom pritvoru pod režimom vojne hunte, dobila je Nobelovu nagradu za mir.
1994. - Premijer Izraela Jicak Rabin, šef izraelske diplomatije Šimon Peres i vođa Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser Arafat podijelili Nobelovu nagradu za mir.
1995. - Grčka ukinula embargo protiv Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije, pošto je Skoplje prihvatilo da promijeni zastavu i zvanično se obaveže da nema pretenzija prema grčkoj teritoriji.
1998. - Nigerijski pisac Vole Sojinka, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, vratio se u zemlju poslije skoro četiri godine izbjeglištva, na koje ga je primorao diktatorski režim vojne hunte, kojem se žestoko protivio.
1999. - Umro Džulijus Kambarage Njerere, istaknuti lider Pokreta nesvrstanih, prvi predsjednik Tanganjike od 1962. do 1985, kad je podnio ostavku, što je rijedak primjer u Africi. Jedan je od osnivača Organizacije afričkog jedinstva 1963, a tri godine po okončanju borbe za nezavisnost od Velike Britanije 1964. bio je ključna figura prilikom ujedinjenja Tanganjike sa ostrvom Zanzibar, poslije čega je zemlja nazvana Tanzanija.
1999. - Humanitarna organizacija "Ljekari bez granica" dobila Nobelovu nagradu za mir - pohvaljen je njihov pionirski humanitarni rad na nekoliko kontinenata.
2003. - U Beču održani prvi direktni razgovori Beograda i Prištine nakon NATO intervencije protiv SR Jugoslavije 1999. godine.
2006. - Savjet bezbjednosti UN usvojio ekonomske i sankcije na uvoz oružja i opreme Sjevernoj Koreji, kao odgovor na testiranje nuklearnog oružja.

15.10.

70. p. n. e. - Rođen rimski pisac Publije Vergilije Maron, tvorac savršenih pjesničkih djela u kojima je veličao rimsku prošlost i vijekovima bio uzor evropskim pjesnicima. U junačkom epu "Enejida" (12 knjiga, 9.896 heksametara), pisanom 11 godina po ugledu na Homera, opisao je trojanskog junaka Eneju, koji je poslije dugih lutanja i borbi došao u Lacijum i postao rodonačelnik Rimljana. Ostala djela: "Pastirske pjesme" (ekloge, 900 heksametara), "Pjesme o poljoprivredi" (georgike, 2.000 heksametara).
1529. - Turski sultan Sulejman Drugi morao da odustane od opsade Beča.
1542. - Rođen mogulski car Abu ul Fat DŽelaludin Akbar, jedan od najvećih vladara Indije, koji je pokorio pobunjene države Gudžarat i Kašmir i osvojio Avganistan. Bio je veliki reformator, nastojao je da sjedini podanike različitih vjera i rasa i ukinuo je ropstvo.
1582. - U Španiji, Portugaliji i papskim državama u Italiji počela primjena kalendara pape Grgura Trinaestog (Gregorius). Prema savjetu astronoma, papa je reformisao Julijanski kalendar, zasnovan na Sunčevoj godini od 365 dana i šest sati, u kojem je godina duža od Sunčeve 11 minuta i 14 sekundi i svakih 128 godina pojavljivao se dan "viška". Ta razlika je uklonjena tako što je poslije četvrtka, 4. oktobra 1582. naredni dan računat kao petak, 15. oktobar. Godina Gregorijanskog kalendara ipak je duža od prirodne 12 sekundi, ali će dan razlike biti dostignut tek poslije 3.320 godina.
1608. - Rođen italijanski fizičar i matematičar Evanđelista Toričeli, pronalazač živinog barometra, tzv. Toričelijeve cijevi. Utvrdio je i zakon o isticanju tečnosti iz suda, usavršio teleskop i konstruisao jednostavan mikroskop. Kad je Galileo Galilej oslijepio, bio mu je sekretar, a poslije Galilejeve smrti naslijedio je njegovu katedru.
1791. - Rođen srpski pisac Sima Milutinović - Sarajlija, preteča srpskih romantičara i autor djela nacionalno-romantičarske egzaltacije, koji je nadimak dobio po mjestu rođenja. Školovao se u Beogradu, Zemunu, Segedinu, Sremskim Karlovcima. Borio se u ustancima Srbije za nezavisnost, a na Cetinju je od 1827. bio sekretar vladike Petra Prvog Petrovića Njegoša i vaspitač i pjesnički učitelj njegovog sinovca Rada, kasnije Petra Drugog Petrovića - Njegoša. Na poziv kneza Miloša Obrenovića, vratio se 1831. u Srbiju i bio diplomatski agent za veze s Crnom Gorom, sekretar ministarstva prosvjete, istoriograf kneza Miloša. Djela: spjevovi "Srbijanka", "Trojebratstvo", "Trojesestarstvo", tragedija "Obilić", istorijski spisi "Istorija Srbije", "Istorija Crne Gore", zbirka narodnih pjesama "Pjevanija crnogorska i hercegovačka".
1814. - Rođen ruski pisac Mihail Jurjevič Ljermontov, čije su pjesme koje je napisao još kad je bio dječak bile antologijske. Obeshrabren stanjem u Rusiji, padao je u rezignaciju i osjećao nemoć inteligencije da riješi teška pitanja epohe. Zbog slobodoumnih stihova dvaput je protjerivan na Kavkaz. Poginuo je 1841. u dvoboju. Djela: roman "Junak našeg doba", drama "Maskarada", poeme "Demon", "Mciri", "Pjesma o trgovcu Kalašnikovu", pjesme "Oblaci", "Misao", "Prorok", "Dimiskija", "Otadžbina", "Borodino".
1815. - Četiri mjeseca poslije poraza njegove armije u bici kod Vaterloa prognani francuski car Napoleon Prvi Bonaparta stigao je na ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu, na kojem je umro 1821.
1817. - Umro poljski nacionalni junak Tadeuš Anžej Bonaventura Košćuško, učesnik u američkom ratu za nezavisnost i ađutant DŽordža Vašingtona, kasnije prvog predsjednika SAD. Po povratku u Poljsku podigao je ustanak protiv Rusa, ali je njegova vojska poražena u oktobru 1794. u bici kod Macjejovica, a on je ranjen i zarobljen. Pušten je na slobodu 1796, pod uslovom da se odrekne akcija protiv Rusije i umro je u Švajcarskoj.
1834. - Srpski knez Miloš Obrenović ukazom o Velikoj školi u Kragujevcu naložio "popečitelju prosveštenija" da "novi i shodni poredak uvede, kako bi se u njoj i one nauke predavale koje se u prosveštenijim evropejskim carstvima i po školama, takozvanim gimnazijama, predaju". Tu gimnaziju su pohađali mnogi srpski umjetnici - Radoje Domanović, Jovan Ilić, Svetozar Marković, Sreten Popović, Vojislav Ilić, Dobrica Milutinović.
1844. - Rođen njemački filozof poljskog porijekla Fridrih Vilhelm Niče, koji je bio zaokupljen temama smrti Boga (i idejom natčovjeka), voljom za moć i vječnim vraćanjem. Optuživan je da je stvorio ideološku potku nacizma, ali je to krajnje proizvoljno tumačenje ozbiljna filozofska misao odavno odbacila. U početku je na njega snažno uticao Artur Šopenhauer, kad je nastao spis "Rođenje tragedije iz duha muzike", ali je kasnije, suprotno Šopenhaueru, razvio ideju o potvrđivanju života. Ostala djela: "Tako je govorio Zaratustra", "Volja za moć", "S one strane dobra i zla", "Sumrak idola", "Ljudsko, odveć ljudsko", "Genealogija morala", "Radosna nauka", "Nesavremena razmatranja".
1894. - Francuski oficir jevrejskog porijekla Alfred Drajfus uhapšen pod optužbom za veleizdaju, čime je počela afera koja je godinama potresala Francusku. Bez dokaza je osuđen na doživotnu robiju, ali je poslije velikog negodovanja javnosti i snažnog istupa pisca Emila Zole otkriven pravi krivac, a Drajfus rehabilitovan.
1917. - Navodno njemačka špijunka u Prvom svjetskom ratu, Holanđanka Mata Hari, strijeljana je u blizini Pariza. Prema zvaničnoj verziji, uzdrmanoj novijim istraživanjima, kao poznata igračica i pjevačica susretala se s nizom istaknutih ličnosti i saznavala tajne koje je predavala Nijemcima.
1928. - Njemački dirižabl "Graf cepelin" obavio prvi komercijalni let preko Atlantika.
1945. - Premijer "višijevske Francuske" u Drugom svjetskom ratu Pjer Laval ubijen na osnovu sudske presude - zbog izdaje zemlje nacističkoj Njemačkoj.
1946. - Njemački ratni zločinac Herman Gering izvršio samoubistvo u zatvorskoj ćeliji dan prije nego što je, na osnovu presude Međunarodnog suda u Nirnbergu za ratne zločine, trebalo da bude pogubljen.
1949. - U Mađarskoj poslije montiranog staljinističkog sudskog procesa kao "titoisti" pogubljeni Laslo Rajk, Tibor Sonji i Andraš Salai.
1964. - Sovjetski lider Nikita Sergejevič Hruščov zbačen, a sutradan je objavljeno da je tobože sam izrazio želju da se povuče, čemu je "udovoljeno s obzirom na njegove godine i slabo zdravstveno stanje". Prvi sekretar Komunističke partije postao je Leonid Iljič Brežnjev, a premijer Aleksej Nikolajevič Kosigin.
1987. - U državnom udaru ubijen predsjednik Burkine Faso, kapetan Tomas Sankara, a šef države je postao kapetan Blez Kompaore.
1989. - Umro srpski pisac Danilo Kiš, jedan od najvećih u srpskoj literaturi, u čijim je djelima sažeta sva gorčina surovog 20. vijeka. Pisao je njegovanim stilom, s moderno shvaćenom fabulom. Diplomirao je svjetsku književnost na Beogradskom univerzitetu. Bio je dramaturg pozorišta "Atelje 212" u Beogradu i lektor u Strazburu, Bordou i Lilu. Djela: romani "Psalam 44", "Mansarda", "Bašta, pepeo", "Peščanik", "Grobnica za Borisa Davidoviča", pripovijetke "Rani jadi", "Enciklopedija mrtvih", drama "Elektra 70", polemički spis "Čas anatomije".
1990. - Sovjetski predsjednik Mihail Sergejevič Gorbačov dobio Nobelovu nagradu za mir, s obrazloženjem da je zadužio svijet politikom mira, ali su mnogi u njegovoj zemlji to kasnije doživjeli kao nagradu za razbijanje SSSR-a.
1991. - Poslije napuštanja sjednice srpskih poslanika skupština u Sarajevu proglasila BiH suverenom državom, mimo volje jednog od tri njena naroda. Preostali poslanici su odbacili Beogradsku inicijativu da BiH, poslije otcjepljenja Slovenije i Hrvatske, ostane u Jugoslaviji.
1993. - Južnoafričkom predsjedniku Frederiku Vilemu de Klerku i vođi Afričkog nacionalnog kongresa Nelsonu Mandeli dodijeljena Nobelova nagrada za mir kao priznanje za okončanje režima aparthejda i stvaranje osnova za razvoj demokratije u Južnoj Africi.
1995. - Na referendumu u Iraku predsjednik Sadam Husein kao jedini kandidat dobio skoro stoprocentnu podršku da i narednih sedam godina predvodi državu.
1997. - Pobunjenici u Republici Kongo ušli u glavni grad Brazavil, zbacivši poslije četvoromjesečnog građanskog rata predsjednika Paskala Lisubu, a na vlast se vratio bivši predsjednik Denis Saso Ngueso.
2003. - Prvi kineski kosmički brod sa ljudskom posadom lansiran u svemir, čime je Kina, poslije Rusije i SAD, postala treća zemlja koja je poslala astronaute u svemir.
2010. - U Alpima, kroz masiv Gothard, u Švajcarskoj, probijen je najduži tunel na svijetu, ukupne dužine 57 kilometara. Probijanje tunela počelo je 1993. godine a planovi su započeti još polovinom 20. vijeka. Izgradnja tunela "Gothard Baze" ukupno je procijenjena na sedam milijardi evra.
2013. - Švajcarska je, potpisavši međunarodni sporazum o borbi protiv utaje poreza, ukinula bankarsku tajnost, čime je označen kraj specifične pozicije bankarskih računa u toj zemlji.

kreja · Unread post by **kreja** » Wed Dec 28, 2022 6:58 am

16.10.

1758. godine – Rođen je američki filolog i leksikograf Noa Vebster, koji je 1806. godine objavio svoj prvi rečnik engleskog jezika “Compendious Dictionary of the English Language”, a 1828. godine rečnik koji i sada nosi njegovo ime.
1793. godine – Zbog izdaje je, pred oko 300.000 Parižana, na giljotini pogubljena francuska kraljica Marija Antoaneta, supruga Luja XVI i ćerka austrijske carice Marije Terezije. Tokom Francuske revolucije postala je omražena ličnost koja je gladnom narodu navodno poručila: “Ako nemate hleba, jedite kolače”.
1813. godine – Počela je istorijska Bitka naroda kod Lajpciga u kojoj su snage Šeste antinapoleonovske koalicije porazile Napoleonove trupe i prisilile ga da se 19. oktobra povuče preko Rajne.
1837. godine – Srpski knez Miloš Obrenović izdao je ukaz o ukidanju svih vrsta kuluka, osim kuluka za održavanje puteva i mostova.
1846. godine – Prvi put je izveden veći operativni zahvat pod narkozom. Američki hirurg Džon Voren upotrebio je etar kao anesteziju prilikom uklanjanja tumora pacijentu u Opštoj bolnici Masačusets u Bostonu.
1854. godine – Rođen je engleski pisac irskog porekla Fingal O’Flaerti Vils, poznat kao Oskar Vajld, najizrazitiji zastupnik larpurlartizma u engleskoj književnosti druge polovine 19. veka. Njegovo demonstrativno kršenje viktorijanskih društvenih konvencija završilo se dvogodišnjom kaznom zatvora (1895) zbog homoseksualizma. Umro je u Parizu 1900. godine u bedi i nemilosti. Najznačajnija dela: “Slika Dorijana Greja”, “Važno je zvati se Ernst”, “Idealan muž”, “Srećni princ i druge priče”.
1886. godine – Rođen je izraelski državnik David Ben Gurion, jedan od lidera pokreta za stvaranje jevrejske države, prvi premijer od 1948. do 1953. i ponovo od 1955. do 1963. godine.
1888. godine – Rođen je američki pisac Judžin Gledston O’Nil, tvorac moderne američke drame, prvi američki dramski pisac dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1936. godine. Najpoznatija dela: “Dugo putovanje u noć”, “Žudnja pod brestovima”, “Elektri priliči crnina”.
1910. godine – Jedan od pionira srpskog vazduhoplovstva Ivan Sarić izveo je pred više hiljada gledalaca u Subotici let drvenim “monoplanom” koji je sam konstruisao. Na visini od 30 metara, u širokom luku obleteo je konjičko trkalište. Letelica je izložena u Muzeju vazduhoplovstva na beogradskom Aerodromu “Nikola Tesla”.
1927. godine – Rođen je Ginter Gras, jedan od najznačajnijih nemačkih književnika 20. veka, koji je svetsku slavu stekao prvim romanom “Limeni doboš” (1959), oštar polemičar i društveni kritičar. Najznačajnija dela: “Limbur”, “Pseće godine”, “Lokalna anestezija”.
1945. godine – Osnovana je Organizacija za hranu i poljoprivredu UN (FAO) sa osnovnim ciljem da podigne nivo ishrane i poboljšanja životnog standarda. Godine 1979. ovaj datum ustanovljen je kao Svetski dan hrane.
1946. godine – Na osnovu presude Međunarodnog suda za ratne zločine u Nirnbergu, izvršena je smrtna kazna vešanjem nad desetoricom nemačkih nacističkih vođa, među kojima su bili i šef diplomatije Joahim fon Ribentrop i načelnik štaba Vrhovne komande nemačke vojske Vilhelm Kajtel.
1959. godine – Umro je Džordž Maršal, šef Generalštaba američke vojske u Drugom svetskom ratu, jedan od inicijatora programa za obnovu posleratne Evrope (1947) koji je po njemu nazvan “Maršalov plan”. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1953.
1964. godine – Kina je izvela prvu eksploziju atomske bombe i postala peta zemlja sveta koja raspolaže nuklearnim oružjem.
1973. godine – Američki državni sekretar Henri Kisindžer i severnovijetnamski političar Le Duk To dobili su Nobelovu nagradu za mir za uspešno okončane mirovne pregovore. Le Duk To je odbio da primi nagradu.
Pročitajte i:
1978. godine – Poljski kardinal Karol Vojtila izabran je za 264. poglavara Rimokatoličke crkve kao prvi neitalijanski papa posle 456 godina, koji je potom uzeo ime Jovan Pavle II.
1981. godine – Umro je izraelski general i ministar odbrane Moše Dajan, zaslužan za uspeh u izraelsko-arapskom ratu 1967.godine, kada je Izrael za est dana osvojio Sinaj, Gazu, Zapadnu obalu i Golansku visoravan.
1982. godine – Umro je italijanski operski pevač Mario del Monako, nazvan “tenorom epohe”. Zahvaljujući izuzetnom glasu i izvanrednom osećanju za scenu, stekao je veliku popularnost i priznanje kritike.
1983. godine – Umro je srpski slikar i likovni kritičar Mihailo Petrov, jedan od vodećih učesnika u velikom preobražaju umetnosti u Jugoslaviji između dva svetska rata. Bio je profesor Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu. Ilustrovao je mnogobrojne knjige.
1984. godine – Crnački anglikanski biskup Johanesburga Dezmond Tutu je dobio Nobelovu nagradu za mir, kao druga istaknuta ličnost crnačke većine u Južnoj Africi kojoj je dodeljena ta nagrada. Bivši predsednik Afričkog nacionalnog kongresa Albert Džon Lutuli dobio je Nobelovu nagradu za mir 1960.
1996. godine – Na stadionu u glavnom gradu Gvatemale poginulo je 78, a povređeno više od stotinu ljudi u stampedu nastalom posle pokušaja navijača bez karata da se probiju na tribine kako bi posmatrali kvalifikacioni meč za svetsko fudbalsko prvenstvo.
1998. godine – Pod pritiskom međunarodne zajednice, jedinice Vojske Jugoslavije na Kosovu počele su povlačenje u matične garnizone, ali su se nastavili sukobi manjeg intenziteta između srpskih snaga bezbednosti i kosovskih Albanaca.
2000. godine – U Beogradu je umro Milan Kurepa, istaknuti fizičar, član Srpske akademije nauka.
2003. godine – Umro je Laslo Pap, legendarni mađarski bokser, osvajač tri zlatne olimpijske medalje u srednjoj kategoriji.
2004. godine – Umro je Pol Nice jedan od vodećih zagovornika hladnog rata i “arhitekta nuklearnog zastrašivanja”.
2012. godine – Bivšim predsednicima Srbije Borisu Tadiću i Hrvatske Ivi Josipoviću uručena je u Evropskom parlamentu Evropska medalja za toleranciju, kao priznanje za “doprinos toleranciji, poštenju i moralnoj hrabrosti i pomirenju”.
2013. godine – Dnevnik “Večernje novosti” obeležio je 60 godina postojanja. Prvi broj tog lista izašao je 16. oktobra 1953. godine.

17.10.

1797. godine – U italijanskom mestu Kampoformio potpisan je mirovni ugovor Austrije i Francuske, kojim je ukinuta Mletačka Republika. Francuska je dobila mletačke posede u Albaniji i ostrva u Jonskom moru, a Austrija Veneciju, Istru, Kvarner, Dalmaciju i Boku Kotorsku.
1803. godine – Rođen je mađarski političar Ferenc Deak, nacionalni lider od 1861. godine koji nije prihvatao revolucionarni pristup Lajoša Košuta u rešavanju odnosa između Austrije i Mađarske. Godine 1865. objavio je projekt o dualističkoj Habsburškoj monarhiji. Austro-ugarskom nagodbom (1867) izgubio je na popularnosti, jer mu se zameralo da je bio suviše popustljiv prema Austriji.
1849. godine – U Parizu je umro poljski kompozitor i pijanista Frederik Šopen, tvorac poljskog nacionalnog muzičkog izraza i jedan od najpopularnijih kompozitora muzičkog romantizma.
Pročitajte i:
1854. godine – Tokom Krimskog rata, britanske, francuske i turske trupe počele su opsadu Sevastopolja i nakon 11 meseci zauzele najznačajniju luku ruske crnomorske flote. Mirovnim sporazumom u martu 1856. razoreni grad je vraćen Rusiji.
1855. godine – Englez Henri Besemer je patentirao postupak za preradu sirovog gvožđa u čelik, nazvan po njemu “Besemerov čelik”.
1912. godine – Srbija i Bugarska su, devet dana posle Crne Gore, objavile rat Turskoj, a 18. oktobra pridružila im se i Grčka, čime je otpočeo Prvi balkanski rat. Za nepunih mesec dana oslobođen je gotovo ceo Balkan, a rat je završen primirjem 3. decembra. Mirovni ugovor kojim se Turska odrekla gotovo svih svojih poseda u Evropi potpisan je u Londonu 13. maja 1913. godine.
1915. godine – Rođen je američki dramski pisac Artur Miler, autor svetski poznatih pozorišnih komada kao što su “Smrt trgovačkog putnika”, “Veštice iz Salema”, “Pogled s mosta”. Hrabro je istupio protiv nasilja vlasti u vreme “makartizma”. Poznat je i po neuspelom braku sa holivudskom zvezdom Merlin Monro.
1919. godine – Rođen je kineski političar Džao Cijang koji je kao premijer 1980. godine počeo ekonomske reforme u Kini, a 1987. godine je nasledio Hu Jaobanga na čelu Komunističke partije Kine. Smenjen je 1989. godine tokom političke krize izazvane prodemokratskim studentskim demonstracijama.
1920. godine – Umro je američki novinar Džon Rid, čija se dela “Deset dana koji su potresli svet” i “Crvena Rusija” smatraju najboljom hronikom Oktobarske revolucije. Sahranjen je pod zidinama Kremlja u Moskvi.
1931. godine – Američki gangster Al Kapone osuđen je na 11 godina zatvora zbog izbegavanja plaćanja poreza.
1945. godine – Pukovnik Huan Peron izvršio je državni udar i došao na čelo Argentine.
1972. godine – U Beogradu je umro srpski princ Đorđe Karađorđević, stariji sin kralja Petra I, koji se odrekao prava na presto i posvetio vojničkoj karijeri. Odbio je da se 1941. godine pridruži vladi i kralju u izbeglištvu, a potom i nemačku ponudu da se nastani u Belom dvoru.
1973. godine – Arapski proizvođači nafte povećali su cene i smanjili proizvodnju nafte kao odgovor na američku podršku Izraelu u arapsko-izraelskom sukobu. To je izazvalo jednu od najtežih ekonomskih kriza posle Drugog svetskog rata u razvijenim zapadnim zemljama.
1988. godine – Kao odgovor “mitinzima istine” koje je organizovalo srpsko rukovodstvo, na Kosovu su počele masovne demonstracije Albanaca.
1989. godine – U najtežem zemljotresu u SAD od 1906, koji je pogodio područje San Franciska, poginulo je 67 i povređeno više od 600 ljudi.
1997. godine – Na Kubi je sahranjen Ernesto Če Gevara, tri decenije pošto je ubijen u Boliviji. Posmrtni ostaci legendarnog gerilskog vođe položeni su u mauzolej u gradu Santa Klara.
1997. godine – U požaru je izgorelo Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu.
1998. godine – U Londonu, gde se oporavljao od operacije, uhapšen je bivši čileanski diktator Augusto Pinoče. Hapšenje je izvršeno na zahtev Španije za izručenje radi suđenja za ubistva stotina španskih državljana tokom njegove diktatorske vladavine Čileom. Oslobođen je u martu 2000, a nakon povratka u Čile, Apelacioni sud je suspendovao započeti sudski proces proglasivši ga mentalno nesposobnim.
2001. godine – U Jerusalimu je ubijen izraelski ministar turizma Rehavam Zevi u atentatu koji su izvršili pripadnici Narodnog fronta za oslobođenje Palestine.
2005. godine – Umro je Ba Đin, jedan od najpoznatijih kineskih pisaca, koji je u svojim delima pisao o komunistima, nacionalistima i haosu u vreme Kulturne revolucije.

kreja · Unread post by **kreja** » Wed Dec 28, 2022 7:02 am

18.10.

1405. godine – Rođen je Enea Silvio Pikolomini, papa Pije II od 1458. godine, koji je pokušao da ujedini Evropu u krstaški pohod protiv Turske. Njegovi istorijski spisi sadrže vredne podatke o evropskim narodima, uključujući i južnoslovenske narode.
1469. godine – Kraljica Isabela od Kastilje udala se za aragonskog kralja Fernanda II, čime su pod jednom krunom ujedinjene gotovo sve španske hrišćanske zemlje.
1685. godine – Francuski kralj Luj XIV poništio je Nantski edikt i time lišio hugenote (protestanti) verskih i građanskih sloboda koje im je 1598. godine garantovao kralj Anri IV. Oko 200.000 hugenota, uglavnom intelektualaca, nakon toga je emigriralo u susedne zemlje.
1692. godine – Postavljen je kamen temeljac Petrovaradinske tvrđave kod Novog Sada, koja je postala jedno od najznačajnijih austrijskih strateških utvrđenja u borbi protiv Turaka.
1697. godine – Rođen je italijanski slikar Đovani Antonio Kanal, poznat kao Kanaleto, čuveni majstor venecijanskih pejsaža.
1842. godine – Rođen je srpski političar, ekonomista i istoričar Čedomilj Mijatović, član Srpske kraljevske akademije, utemeljivač Narodne banke Srbije. Kao šef srpske diplomatije potpisao je sa Austro-Ugarskom 1881. godine Tajnu konvenciju, a kao ministar finansija je uveo dinar kao novčanu jedinicu u Srbiji i metarski sistem mera.
1860. godine – Britanske trupe su, tokom Opijumskog rata spalile do temelja Juanmingjuan, letnju carsku palatu u Pekingu.
1865. godine – Umro je engleski državnik Henri Džon Templ, poznat kao lord Palmerston. Kao premijer (dvaput između 1855. i 1865), bio je glavni zagovornik Opijumskog rata protiv Kine i Krimskog rata protiv Rusije. Brutalno je ugušio ustanak u Indiji.
1867. godine – SAD su formalno preuzele suverenitet nad Aljaskom koju su 30. marta 1867. godine kupile od Rusije za 7,2 miliona dolara.
1893. godine – Umro je francuski kompozitor Šarl Guno, koji se proslavio operama “Faust” (1859) i “Romeo i Julija” (1867), kao i obradom Bahovog Prvog preludijuma pod nazivom “Meditacije” ili “Ave Marija”.
1922. godine – Osnovana je Britanska radio kompanija (BBC).
1925. godine – Rođena je grčka glumica Melina Merkuri, veoma angažovana šezdesetih godina 20. veka u borbi protiv vojne hunte, potom ministar kulture u vladi grčkih socijalista (“Ciganin i džentlmen”, “Nikad nedeljom”, “Fedra”, “Slatka ptica mladosti”).
1926. godine – Rođen je Čarls Edvard Anderson Beri, poznatiji kao Čak Beri, američki kompozitor i pevač, začetnik rokenrola.
1931. godine – Umro je američki pronalazač Tomas Alva Edison. Patentirao je više od 1.000 izuma, među kojima su električna sijalica sa ugljenim vlaknom, fonograf, mikrofon, kinetoskop. U njegovoj čuvenoj laboratoriji u Menlo Parku, blizu Njujorka radio je 1884. godine i
1967. godine – Sovjetski vasionski brod “Venera 4” ušao je u atmosferu Venere kao prva letelica u istoriji astronautike i emitovao podatke na Zemlju. Kontakt je izgubljen kada je brod bio na 27 kilometara iznad površine Venere.
1989. godine – Pod pritiskom masovnih demonstracija generalni sekretar Jedinstvene socijalisticcke partije Istočne Nemačke Erih Honeker podneo je ostavku, za novog šefa partije izabran je Egon Krenc, ali su antivladine demonstracije nastavljene.
1991. godine – Na drugom plenarnom zasedanju Konferencije o Jugoslaviji u Hagu predsednik Srbije Slobodan Milošević odbio je predlog Deklaracije o Jugoslaviji kojom je bilo predviđeno da bivše federalne jedinice postanu suverene i nezavisne republike, međunarodno priznate. Predsednik Srbije je kasnije odbio sve ostale verzije “Sporazuma za opšte rešenje krize” u bivšoj SFR Jugoslaviji koje su nudili međunarodni posrednici.
1991. godine – Televizija Beograd je počela da emituje program preko satelita.
1998. godine – Tajvanski izaslanik Ku Čen Fu razgovarao je na kraju šestodnevne posete Kini s kineskim predsednikom Đangom Ceminom, što je bio prvi susret na najvišem nivou dveju strana od 1949. godine.
1998. godine – Najmanje 700 ljudi je poginulo u eksploziji naftovoda na jugu Nigerije.
2000. godine – Predsednik Crne Gore Milo Đukanović odbio je učešće u vladi SR Jugoslavije i založio se za nastavak političkog dijaloga Srbije i Crne Gore o novoj državnoj zajednici.
2001. godine – Četvorica sledbenika Osame bin Ladena, vođe terorističke organizacije Al Kaida, osuđeni su u Njujorku na doživotnu robiju bez prava žalbe za bombaške napade koje su izvršili 1998. godine na američke ambasade u Africi.
2002. godine – Na moskovskom bulevaru Novi Arbat ubijen je Valentin Tcvetkov, guverner Magadana, regiona na dalekom istoku Rusije.
2007. godine – Više od 130 ljudi je poginulo, a više od 250 je ranjeno u Karačiju, u eksploziji automobila bombe u neposrednoj blizini konvoja u kojem se nalazila bivša pakistanka premijerka Benazir Buto koja se tog dana vratila u zemlju nakon osam godina izbeglištva. Benazir Buto ubijena je dva meseca kasnije (27. decembra) u samoubilačkom napadu u predgrađu Islamabada.
2008. godine – Lideri Demokratske stranke i Socijalističke partije Srbije, Boris Tadić i Ivica Dačić, potpisali su Deklaraciju o političkom pomirenju tih stranaka.
2011. godine – Umro je američki novinar, scenarista, producent i rezziser Norman Korvin čije su radijske emisije o Drugom svetskom ratu bile prekretnica u oblasti radijskog programa.

19.10.

Novozelandski fizičar Ernest Rutherford, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1908, jedan od utemeljivača moderne atomske teorije, umro je 1937. Otkrio je tri tipa radijacije koja je nazvao alfa, beta i gama zracima
1781. Završen američki rat za nezavisnost predajom lorda Cornwallisa Georgeu Washingtonu koja se dogodila u gradu Yorktownu.
1812. Napoleonove trupe počele povlačenje iz Moskve.
1813. Okončana Bitka naroda kod Leipziga u kojoj su ujedinjene vojske više evropskih država, predvođene Rusijom, Pruskom i Austrijom, porazile Napoleona i prisilile ga da se povuče preko Rajne.
1862. Rođen francuski hemičar i industrijalac Auguste Lumière, koji je s bratom Louisom napravio prvu filmsku kameru. Braća Lumière su otkrila postupak snimanja u prirodnim bojama i u pariskoj kafani Grand Cafe priredila su 28. decembra 1895. prvu filmsku predstavu u svijetu (Ulazak voza u stanicu, Radnici izlaze iz fabrike).
1862. U Maglaju rođen Edhem Mulabdić, bh. književnik. Zajedno sa Safvet-begom Bašagićem i Osmanom Nurijem Hadžićem pokrenuo list Behar 1. maja 1900. godine, a 1903. bio je suosnivač društva Gajret. Umro je 29. januara 1954. u Sarajevu.
1872. U Novom Južnom Walesu u Australiji nađen Holtermanov grumen, ploča škriljca težine 235,14 kilograma, u kojoj je bilo 82,11 kilograma zlata, najveća količina koja je dosad pronađena.
1882. Rođen Umberto Boccioni, italijanski slikar i kipar.
1915. Rusija i Italija u Prvom svjetskom ratu objavile rat Bugarskoj, koja se 6. oktobra priključila Centralnim silama.
1918. U Zagrebu je u Prvom svjetskom ratu Narodno vijeće Srba, Hrvata i Slovenaca donijelo Deklaraciju o ujedinjenju svih Južnih Slavena u jednu državu.
1943. Otkriven antibiotik streptomicin.
1954. Zaključen anglo-egipatski sporazum o povlačenju britanskih trupa iz zone Sueckog kanala u roku od 20 mjeseci.
1964. U udesu sovjetskog aviona Iljušin-18, koji se srušio na Avalu, poginuli svi putnici, među kojima je bila šestoročlana delegacija sovjetske armije s maršalom Sergejem Birjuzovom na čelu. Delegacija je upućena u Beograd da bi učestvovala u proslavi 20-godišnjice oslobođenja Beograda.
1986. Predsjednik Mozambika Samora Machel i 30 njegovih pratilaca poginuli u avionskom udesu u blizini granice s Južnom Afrikom.
1994. U eksploziji bombe, koju je u gradskom autobusu u Tel Avivu aktivirao islamski terorista samoubica, poginule 22, a povrijeđeno više od 40 osoba.
1999. U Parizu u 97. godini umrla francuska književnica Nathalie Sarraute, začetnica novog francuskog romana.
2000. Međunarodni sud za ratne zločine u Ruandi osudio bivšeg premijera te zemlje Jeana Kambandu na doživotni zatvor zbog genocida počinjenog 1994, kada je ubijeno oko pola miliona pripadnika plemena Tutsi i Hutu.
2001. Najmanje 350 ljudi, mahom iračkih izbjeglica, poginulo kad je u blizini obala Jave potonuo prenatrpani brod koji je iz Lampunga na indonezijskom ostrvu isplovio u pravcu Australije.
2003. U Sarajevu u 78. godini umro Alija Izetbegović, predsjednik BiH 1990-1996, član Predsjedništva BiH 1996-2000. i dugogodišnji lider SDA. Sa Slobodanom Miloševićem i Franjom Tuđmanom potpisnik je Mirovnog sporazuma u Daytonu.
2004. Nepoznate osobe otele u Bagdadu i mjesec kasnije pogubile šeficu međunarodne humanitarne organizacije Caritas Margaretu Hasan.

20.10.

U pomorskoj bici kod Navarina, tokom grčkog rata za oslobođenje, udružena britansko-francusko-ruska flota pod zapovjedništvom admirala Edwarda Codringtona uništila je 1827. osmansko-egipatsku flotu pod zapovjedništvom Ibrahim-paše
1935. Kineske revolucionarne snage Mao Cedunga stigle su u pokrajinu Šensi na sjeverozapadu Kine i time okončale Dugi marš (oko 10.000 kilometara), započet godinu ranije s jugoistoka zemlje, tokom kojeg su probile četvorostruku blokadu Čang Kaj Šekovih snaga.
1940. U Sarajevu je rođen Nedžad Ibrišimović, bh. književnik.
1944. Jedinice NOVJ-a pod komandom generala Peke Dapčevića i Crvene armije pod komandom generala Vladimira Ivanoviča Ždanova oslobodile su u Drugom svjetskom ratu Beograd.
1962. Počeo Indijsko-kineski rat zbog spornih teritorija na Himalajima. Kineske snage su brzo potisnule indijske i zauzele sporne teritorije.
1973. Zvanično je otvorena nova zgrada Opere u Sydneyu u Australiji, koja je postala prepoznatljivi simbol ovog grada po neobičnom krovu nalik na jedra.
1992. Kod Viteza u srednjoj Bosni počeli su sukobi HVO-a i Armije BiH. Jedinice JNA povukle su se iz dubrovačkog zaleđa, a poluostrvo Prevlaka na ulazu u Boku kotorsku stavljeno je pod kontrolu posmatrača UN-a.
1994. Umro američki glumac Burt Lancaster, poznat po ulogama kauboja u vesternima, filmovima o temama Divljeg zapada. Nagrade Oscar i Zlatni globus dobija za najbolju glavnu ulogu u filmu “Elmer Gantry” (1960).
1995. U Rijeci je eksplodirao automobil bomba ispred policijske uprave. Poginuo je jedan atentator, drugi je teško ranjen, a 28 ljudi je lakše ranjeno. Događaj se povezuje s hrvatskim izručenjem SAD-u Fouada Talaata Qassema.
2000. U Ugandi je, saradnjom lokalnih i međunarodnih zdravstvenih radnika, zaustavljeno širenje epidemije prouzrokovane smrtonosnim ebola virusom, od kojeg je umrlo 47 i zaraženo više od 75 osoba.
2001. Hiljade demonstranata na ulicama francuskih gradova protestovale su protiv države zbog zavisnosti od nuklearne energije, od koje potiče više od tri četvrtine energije Francuske.
2003. Haški tribunal objavio je optužnice protiv generala bivše Vojske Jugoslavije Nebojše Pavkovića i Vladimira Lazarevića i policijskih generala Sretena Lukića i Vlastimira Đorđevića za zločine počinjene na Kosovu 1999. godine. Pavković, Lazarević i Lukić dobrovoljno su se predali tom sudu 2005, a Đorđević je uhapšen 17. juna 2007. u Budvi i izručen Tribunalu. Haški tribunal je 23. januara 2014. Pavkoviću potvrdio kaznu od 22 godine zatvora, Lukiću 20, a Lazareviću 14 godina. Vlastimiru Đorđeviću je 2011. smanjena kazna sa 27 na 18 godina zatvora. Po istoj optužnici, Nikoli Šainoviću, koji se predao 2. aprila 2002, potvrdio je 18 godina zatvora. Sreten Lukić pušten je 9. oktobra 2021. iz zatvora.
2003. U Beogradu preminuo poznati pozorišni i filmski glumac Miodrag Petrović Čkalja (80), dobitnik brojnih nagrada i priznanja. Veliku popularnost stekao je ulogama u humorističkim televizijskim serijama.
2011. Bivši libijski vođa Muamer al-Gadafi ubijen je u Sirtu od pobunjenika, a snage prelaznog nacionalnog savjeta preuzele kontrolu nad gradom.
2013. U Beogradu je u 89. godini preminula Jovanka Broz, udovica bivšeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita.
2017. Oko 800.000 arakanskih muslimana Rohinja je od augusta izbjeglo iz Mijanmara ispred vojnih i policijskih snaga ove zemlje u susjedni Bangladeš, saopćila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u Genevi.
2017. U napadu bombaša samoubice na šiitsku džamiju tokom molitve u zapadnom dijelu Kabula ubijeno je 39 osoba, a 41 je ranjena.

kreja · Unread post by **kreja** » Wed Dec 28, 2022 7:09 am

21.10.

U Sarajevu je 2004. umro Velimir Milošević, dječiji pjesnik i nekadašnja zvijezda Jutarnjeg programa Radio-Sarajeva. Jedan je od organizatora međunarodne književne manifestacije Sarajevski dani poezije 1962. godine

1422. Umro francuski kralj Charles VI, koji je vladao 42 godine. Tokom njegove vladavine Englezi su, predvođeni kraljem Henryjem V, 1415. nanijeli težak poraz francuskim trupama u bici kod Azenkura i osvojili sjevernu Francusku s Parizom.
1772. Rođen engleski pisac i mislilac Samuel Taylor Coleridge. Postavio je filozofske i teorijske osnove engleskog romantizma.
1805. U Bici kod Trafalgara Britanci pod Horatiom Nelsonom porazili francusko-špansku flotu a da nisu izgubili nijedan brod. Nelson je smrtno ranjen. Pobjeda je Engleskoj obezbijedila prevlast na moru za cijeli naredni vijek.
1833. Rođen švedski industrijalac i pronalazač Alfred Bernhard Nobel. Pronalaskom dinamita 1867. stekao je veliko bogatstvo, čiji je dio zavještao fondu za nagrade za dostignuća u fizici, medicini, književnosti i zalaganju za mir.
1879. Thomas Edison izvršio je u laboratoriji u New Jerseyju probu svog najnovijeg izuma sijalice sa grafitnim nitima. Sijalica je svijetlila čitavih 13 sati.
1917. Rođen američki trubač, pjevač, kompozitor i šef orkestra John Dizzy Gillespie, jedan od najboljih trubača i improvizatora u historiji džeza. Imao je presudnu ulogu u stvaranju bi-bap muzike.
1941. Nijemci u Kragujevcu u Drugom svjetskom ratu strijeljali više od 7.000 civila, među kojima i učenike kragujevačke gimnazije.
1944. Američke trupe zauzele Aachen, prvi veći njemački grad koji su u Drugom svjetskom ratu osvojili saveznici.
1950. Kineske trupe počele okupaciju Tibeta.
1969. Willy Brandt formirao koalicionu vladu socijaldemokrata i liberala i postao prvi socijaldemokratski kancelar zapadne Njemačke. Vodio je politiku popuštanja zategnutosti u svijetu, posebno u odnosima s istočnoevropskim zemljama.
1969. Umro američki pisac Jean Louis Kerouac, poznat kao Jack Kerouac, najpoznatiji romansijer bitničkog pokreta pedesetih godina 20. vijeka.
1984. Umro francuski filmski režiser Francois Truffaut, jedan od tvoraca novog talasa francuskog filma.
1986. SAD naredile pedeset petorici sovjetskih diplomata da napuste zemlju do 1. novembra kao odgovor na protjerivanje petorice američkih diplomata iz Moskve.
1990. U Bejrutu je, zajedno sa članovima porodice, ubijen vođa libanske Nacionalne liberalne partije i jedan od lidera kršćanske zajednice u Libanu Dany Chamoun.
1991. Na osnovu odluke Predsjedništva SFR Jugoslavije jedinice JNA napustile Sloveniju.
2001. Jugoslovenski general u penziji Pavle Strugar dobrovoljno se predao Međunarodnom sudu za ratne zločine u Haagu, pred kojim je optužen za kršenje zakona i običaja rata na području Dubrovnika 1991. Bio je prvi oficir bivše Jugoslovenske narodne armije koji se dobrovoljno predao ovom sudu i osuđen je na osam godina zatvora.
2005. Umrla Shirley Horn, džez-pjevačica i dobitnica nagrade Grammy, poznata po svojim intimnim, šapućućim vokalima i virtuoznom sviranju na klaviru.
2011. U Firenci umro Antonio Cassese, italijanski pravnik, specijalista za međunarodno javno pravo. Bio je prvi predsjednik Krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju od 1993. do 1997. godine.

22.10.

U San Juanu na Puerto Ricu 1973. umro je španski violončelista katalonskog porijekla Pablo Casals, jedan od najvećih instrumentalista 20. vijeka. Kao protivnik Francovog režima, od 1938. je živio van domovine i stekao veliku popularnost nastupajući širom svijeta

1721. Nakon uspješno okončanog rata sa Švedskom, Rusija postala nova sila na Baltiku, a Petar Veliki proglašen carem cijele Rusije.
1773. Kralj Tonga poklonio engleskom istraživaču Jamesu Cooku gorostasnu kornjaču koja je u Londonu živjela do 1966.
1797. Francuz André-Jacques Garnerin prvi upotrijebio padobran, skočivši iz balona nad Parizom s visine od 680 metara.
1811. Rođen mađarski kompozitor Franz Liszt, legendarni pijanistički virtuoz koji je izgradio modernu klavirsku tehniku i dao klaviru snagu orkestra. Bio je vrstan muzički pedagog (20 mađarskih rapsodija, “Godine hodočašća”, “Ljubavni snovi”, “Mazepa”).
1844. Rođena francuska glumica Henriette-Rosine Bernard, poznata kao Sara Bernard, koja je obilježila pozorišnu epohu. Bila je izuzetno popularna i savremenici su je nazivali božanska Sara.
1883. U New Yorku izvođenjem opere “Faust” francuskog kompozitora Charlesa Gounoda otvorena operska kuća Metropolitan.
1887. Uredu za patente u New Yorku Nikola Tesla prijavio šest izuma, među kojim i višefaznu naizmjeničnu struju. Izume je 1888. otkupila firma Westinghouse i njihovu primjenu prikazala na svjetskoj izložbi u Chicagu 1893.
1906. Umro francuski slikar Pol Sezan, čije djelo nije prihvaćeno od savremenika, ali je izvršilo ogroman uticaj na likovno stvaralaštvo 20. vijeka.
1927. Umro pisac Borisav Stanković, jedan od začetnika moderne srpske proze. Prikazujući život rodnog Vranja s kraja 19. vijeka, dao je i psihološku analizu ličnosti, unoseći prvi put u srpsku literaturu erotiku i senzualnost (“Stari dani”, “Koštana”, “Nečista krv”).
1947. Počeo rat između Indije i Pakistana oko Kašmira, nakon što je kašmirski maharadža Hari Sing odbio da se priključi jednoj od dviju zemalja. Rat je početkom 1949. okončan posredstvom UN-a, a Kašmir je ostao podijeljen.
1962. Predsjednik SAD-a John Fitzgerald Kennedy izdao naređenje američkoj ratnoj mornarici i avijaciji da blokiraju Kubu zbog postavljanja sovjetskih nuklearnih raketa u toj zemlji. Kubanska kriza koja je dovela svijet na ivicu atomskog rata okončana je mjesec kasnije sporazumom sovjetskog lidera Nikite Hruščova i Kennedyja o povlačenju nuklearnog naoružanja i deblokadi Kube.
1964. Francuski književnik Jean-Paul Sartre odbio Nobelovu nagradu za književnost.
1987. Primjerak rijetke edicije Gutenbergove Biblije prodat u aukcijskoj kući Christie’s u New Yorku za rekordnih 5,39 miliona dolara.
1991. Predsjedništvo SFR Jugoslavije u nepotpunom sastavu (Srbija, Vojvodina, Kosovo i Crna Gora) odbacilo prijedlog Evropske zajednice da se jugoslovenska federacija rekonstituiše u asocijaciju suverenih država. Ta odluka je doprinijela produbljivanju jugoslovenske krize i definitivnom raspadu zemlje.
1992. Na putu Priboj - Rudo, u mjestu Mioče, pripadnici srpske paravojne formacije Osvetnici zaustavili autobus i poslije legitimisanja izveli 16 Bošnjaka i kamionima ih prevezli u Višegrad. Tu su mučeni, a potom likvidirani na obali Drine.
1999. U eksploziji autobombe u Banjoj Luci teško ranjen Željko Kopanja, vlasnik, direktor i glavni urednik Nezavisnih novina i NES radija iz ovog grada. Izvršioci napada nikad nisu otkriveni. Umro je 8. augusta 2016. godine.
2000. Posmrtni ostaci jednog od najvećih srpskih pjesnika Jovana Dučića prenijeti, 57 godina nakon njegove smrti, iz američkog mjesta Libertyville i sahranjeni u rodnom gradu Trebinju.

23.10.

42. pne. – Samoubistvo izvršio rimski političar Marko Junije Brut, jedan od vođa zavjere u kojoj je 44. prije nove ere ubijen Gaj Julije Cezar. Brut se ubio poslije poraza koji su republikanskoj vojsci u bici kod Filipa nanijele snage predvođene članovima Drugog trijumvirata Markom Antonijem i Cezarovim posinkom Gajem Julijem Cezarom Oktavijanom Avgustom.
1707. – Sastao se prvi parlament Velike Britanije.
1873. – Dovršena je željeznička pruga Rijeka – Karlovac, kojom je ostvarena veza s Budimpeštom.
1903. – Umro je američki filozof Francis Ellingwood Abbot.
1915. – U New York Cityu, 25.000-33.000 žena marširale 5. Avenijom zahtjevajući pravo na glasanje.
1917. – Američke vojne trupe se u Francuskoj uključe u prvi svjetski rat.
1917. – Na sjednici Centralnog komiteta ruske Socijalističke radničke partije (Boljševika) donijeta je odluka o podizanju oružanog ustanka. U pripremama i izvođenju Oktobarske revolucije od tada neposredno učestvuje Vladimir Iljič Uljanov Lenjin.
1929. – Prvi transkontinentalni let počeo iz New York City-a do Los Angelesa.
1941. – 19,000 Jevreja je živo spaljeno u Dalniku u Odesi, od rumunjskih i njemačkih trupa. Idući dan, još 10,000 Jevreja je ubijeno.
1942. – Počela je Druga bitka kod El Alameina.
1944. – Prebacujući se preko Dunava u tek oslobođeni Beograd, u Drugom svjetskom ratu poginuo je revolucionar Ivan Milutinović, jedan od najistaknutijih vođa Narodnooslobodilačkog rata, narodni heroj, član Vrhovnog štaba i Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije. Bio je jedan od glavnih organizatora ustanka protiv okupatora, vijećnik AVNOJ-a i član vlade, odnosno Nacionalnog komiteta.
1944. – U filipinskom zalivu Leyte počela je jedna od najvećih pomorsko-važdušnih bitaka u Drugom svjetskom ratu, u kojoj su učestvovale gotovo cijela japanska flota i tri četvrtine flote SAD-a. Okončana je porazom Japanaca 25. oktobra.
1946. – Jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito pustio je u promet most preko Rječine čime je simbolički izbrisana granica između Rijeke i Sušaka.
1954. – Poslije serije sastanaka u Parisu, SSSR, SAD, Velika Britanija i Francuska sporazumijeli su se da okončaju okupaciju Njemačke.
1956. – Započela Mađarska revolucija – tisuće mađara protestiralo protiv sovjetske okupacije.
1958. – Ruski pisac Boris Leonidovič Pasternak dobio Nobelovu nagradu za književnost.
1973. – Glavni sjevernovijetnamski pregovarač s Amerikancima u Vijetnamskom ratu Le Duk To odbio Nobelovu nagradu za mir, rekavši da nema mira u njegovoj zemlji.
1983. – Prva beba iz epruvete u Hrvatskoj.
1990. – Ukrajinski premijer Vitalij Masol prinuđen da podnese ostavku poslije masovnih studentskih protesta, postavši prvi sovjetski funkcioner tog ranga koji je otišao s vlasti pod pritiskom javnosti.
1990. – Prvo emitovanje dnevnika YUTEL.
1993. – U selu Stupni Do kod Vareša ekstremisti HVO-a počinili masakr. Zapaljeno je 50 kuća, ubijeno i uhapšeno na desetine civila Bošnjaka. Haški tribunal osudio je 2006. zapovjednika HVO-a Ivicu Rajića na 12 godina zatvora zbog zločina i kršenja Ženevske konvencije u Stupnom Dolu.
1995. – Predsjednik Rusije Boris Nikolajevič Jeljcin poslije susreta s predsjednikom SAD Billom Clintonom izjavio da će ruske trupe biti dio mirovnih snaga u bivšoj Bosni i Hercegovini.
1998. – Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija su, poslije maratonskih razgovora uz posredovanje SAD, potpisali dugo odgađani takozvani “Vaj bezbjednosni sporazum”, kojim je predviđeno ustupanje dijela okupirane teritorije Palestincima u zamjenu za mir.
2001. – Umro je bosanskohercegovački pjesnik Ilija Ladin.
2003. – Rumunija, Brazil, Alžir, Benin i Filipini izabrani za nove članove Savjeta bezbjednosti UN.
2008. – Izvršen je atentat na hrvatskog novinara Ivu Pukanića u centru Zagreba.

kreja · Unread post by **kreja** » Wed Dec 28, 2022 7:13 am

24.10.

69. – Druga bitka kod Bedrijakuma u kojoj pristaše rimskog vojskovođe Vespazijana odnose odlučujuću pobjedu nad pristašama cara Vitelija, okončavši tako period meteža poznat Godina četiri cara.
1601. – Umro je danski astronom Tycho Brahe, koji je podigao čuvenu opservatoriju “Uranijenburg” na ostrvu Hven i gotovo dvije decenije osmatrao planete, posebno Mars. Otkrio je novu zvijezdu u sazvježđu Kasiopeje.
1648. – Vestfalskim mirom, koji su zaključili njemački car i vladari Francuske i Švedske, završen Tridesetogodišnji rat. Francuska je dobila od Njemačke Alzas, Mec i Tul, Švedska gotovo cijelu Pomeraniju, a Njemačka je ostala podijeljena na veliki broj država. Austrijski car je i dalje bio i njemački car, ali s veoma ograničenom vlašću. Priznata je nezavisnost Švajcarske i Holandije i proglašena ravnopravnost rimokatolika i protestanata.
1697. – Austrijski feldmaršal francuskog porijekla Fransoa Eugen Savojski sa 8.500 vojnika prodro dolinom rijeke Bosne u Sarajevo i spalio ga.
1795. – Pruska, Austrija i Rusija izvršile “treću podjelu” Poljske, koja je prestala da postoji kao nezavisna država.
1917. – Nijemci i Austrijanci kod italijanskog gradića Kaporeto (sadašnji Kobarid u Sloveniji) u Prvom svjetskom ratu probili odbranu italijanske vojske i nanijeli joj težak poraz, čije se panično bjekstvo pretvorilo u totalno rasulo do tada naizgled čvrste armije. Za 16 dana napadači su napredovali 110 kilometara, zarobili 293.000 italijanskih vojnika, više od 300 topova i velike zalihe ratnog materijala.
1929. – “Crni Četvrtak” propast tržišta vrijednosnim papirima u New York-u.
1931. – Al Capone je osuđen na 11 godina zatvora i novčanu kaznu u iznosu 50.000 dolara.
1935. – Italija okupirala Etiopiju.
1944. – Američki avioni u Drugom svjetskom ratu tokom velike vazdušno-pomorske bitke u filipinskom zalivu Lejte potopili japanski nosač aviona “Musaši”, jedan od najvećih ikad izgrađenih.
1945. – Stupila na snagu Povelja Ujedinjenih naroda potpisana u San Francisku na Konferenciji Ujedinjenih naroda o međunarodnim organizacijama, koju je u junu 1945. u San Francisku potpisala 51 zemlja osnovač svjetske organizacije, uključujući Jugoslaviju.
1945. – Pogubljen je Vidkun Quisling norveški političar i državnik. Osnovao je 1933. fašističku stranku i tokom agresije nacističke Njemačke na Norvešku u aprilu i maju 1940. aktivno je pomagao okupatore, a marionetsku vladu je predvodio od 1942. do 1945.
1946. – Osnovan FK Sarajevo.
1956. – Sovjetski savez zauzima Mađarsku.
1962. – SAD otpočele blokadu Kube.
1964.- Sjeverna Rodezija stekla neovisnost od Ujedinjenog kraljevstva i postaje Republika Zambija (Južna Rodezija ostaje kolonija).
1991. – U Sarajevu konstituisana prva “Skupština srpskog naroda u BiH”, za prvog predsjednika izabran Momčilo Krajišnik. Skupština usvojila Deklaraciju o pravu srpskog naroda na samopredjeljenje.
1992. – Na sastanku Glavnog odbora HDZ-a BiH u Posušju Milenko Brkić podnio ostavku na mjesto predsjednika ove stranke. Izabran novi predsjednik Mate Boban.
2001. – Kantonalni sud u Sarajevu osudio Dragana Stankovića na deset godina zatvora, proglasivši ga krivim za silovanje bošnjačkih žena u Foči 1992.
2001. – Oba doma Parlamenta FBiH usvojila zakon o Radio-televiziji FBiH, čime je ugašena nekadašnja Radio-televizija BiH.
2003. – Concorde izvršio posljednji komercijalni let.
2005. – Umrla je Rosa Parks, borkinja za građanska prava Afroamerikanaca.
2007. – Počela je gradnja pelješkoga mosta.

25.10.

732. - Franački vladar Šarl kod Poatjea nanio težak poraz invazionoj vojsci Saracena pod komandom valije Abd-ar-Rahmana, pripadnika ekstremno fanatične muslimanske sekte, što mu je donijelo nadimak "Šarl Čekić".
1154. - Umro engleski kralj Stiven, unuk Vilijama Osvajača, koji je tokom vladavine ispoljio veliku hrabrost predvodeći vojsku u mnogim bitkama u građanskom ratu, ali i manjak političkog talenta. Dvije godine prije smrti, u vrijeme kad je veći dio Engleske razoren frakcijskim borbama koje su sasvim potkopale uticaj krune, priznao je kao nasljednika prijestola Henrija, kasnije Henrija Drugog, prvog vladara iz kuće Plantageneta.
1400. - Umro engleski pisac Džefri Čoser, začetnik moderne engleske književnosti, jedan od najvećih evropskih pjesnika Srednjeg vijeka. NJegova zbirka "Kenterberijske priče", sastavljena od 24 ciklusne priče, najznačajnije je englesko srednjovjekovno književno djelo i uvod u modernu epohu engleske literature, ali je pisana jezikom koji je tek bio u povoju i znatno se razlikuje od sadašnjeg engleskog. U "Kenterberijskim pričama" prikazao je zanimljivu i realističnu sliku društvenog života Engleske 14. vijeka, obuhvativši sve staleže i mnoga zanimanja. Ostala djela: "Knjiga o vojvotkinji", "Roman o ruži", "Parlament ptica", "Troil i Kresida", "Legende o dobrim ženama".
1415. - Englezi u Stogodišnjem ratu, pod komandom kralja Henrija Petog, nanijeli težak poraz Francuzima u bici kod Azenkura na sjeveru Francuske.
1495. - U Portugaliji na prijesto stupio kralj Manuel Prvi, koga su savremenici nazivali "Manuel Veliki" ili "Manuel Srećni", za čije je vladavine do 1521. godine zemlja ekonomski i politički procvjetala i postala svjetska pomorsko-kolonijalna sila prvog reda. Pružao je veliku materijalnu pomoć istraživačkim poduhvatima moreplovaca - Vaska de Game, Dijaša de Noveša Bartolomeja, Dijega Kama, Pedra Alvareša Kabrala - čime je odlučujuće doprinio otkrivanju pomorskog puta za Indiju i otkriću Brazila, poslije čega su i Indija i Brazil postali portugalski kolonijalni posjedi.
1647. - Umro italijanski fizičar i matematičar Evanđelista Toričeli, pronalazač živinog barometra, tzv. Toričelijeve cijevi. Utvrdio je i zakon o isticanju tečnosti iz suda, usavršio teleskop i konstruisao jednostavan mikroskop. Kad je Galileo Galilej oslijepio, bio mu je sekretar, a poslije Galilejeve smrti je naslijedio njegovu katedru.
1806. - Rođen njemački filozof Kaspar Šmit, poznat kao Maks Štirner, prvi teoretičar anarhizma. Bio je mladohegelijanac, izraziti individualista. Djela: "Jedini i njegova svojina", "Istorija reakcije".
1815. - Srpski knez Miloš Obrenović postigao sporazum sa vezirom Beogradskog pašaluka Marašli Ali-pašom o mješovitoj srpsko-turskoj upravi, čime je završen Drugi srpski ustanak. Otomansko carstvo je fermanom utvrdilo povlastice Srba: da sami skupljaju porez, da imaju narodnu kancelariju, da u suđenju Srbima učestvuju i srpski knezovi, da u svojstvu glavnog kneza Miloš posreduje između naroda i beogradskog vezira, a Turcima je uskraćeno da žive u selima i u njima drže čitluke. To je bio početak kraja otomanske vlasti u Srbiji, a knez Miloš je preuzeo unutrašnju upravu.
1825. - Rođen austrijski kompozitor, violinista i dirigent Johan Štraus - Mlađi, tvorac bečke operete. Komponovao je i valcere, polke, mazurke, marševe. Studirao je kompoziciju, a zatim bio umjetnički rukovodilac i dirigent bečkih dvorskih balova. Sa svojim zabavnim orkestrom nastupao je širom svijeta, uključujući Beograd. Djela: operete "Slijepi miš","Ciganin baron", "Noć u Veneciji", valceri "Na lijepom plavom Dunavu", "Priče iz bečke šume", "Bečka krv", "Beč, žene i pjesme".
1838. - Rođen francuski kompozitor Žorž Bize, autor opere "Karmen", remek-djela francuskog muzičkog realizma. Jedan od najoriginalnijih i najsugestivnijih francuskih operskih kompozitora, čiji se stil odlikuje dramatskim oblikovanjem i tonskim slikanjem egzotičnih predjela, bio je učenik Šarla Gunoa. Završio je konzervatorijum u Parizu. Ostala djela: opera "Lovci bisera", scenska muzika za "Arlezijanku" Alfonsa Dodea, "Simfonija u ce-duru".
1842. - Rođen srpski sveštenik i istoričar Dimitrije Ruvarac, član Srpske kraljevske akademije, pripadnik kritičkog pravca u srpskoj istoriografiji. Bio je bibliotekar patrijaršijske biblioteke u Sremskim Karlovcima. Proučavao je političku, crkveno-političku i književnu istoriju. Djela: "Postanak i razvitak srpske crkveno-narodne avtonomije", "Srpska mitropolija karlovačka oko polovine Osamnaestog vijeka", "Istorija arh. mitr. patrijarške biblioteke".
1881. - Rođen španski slikar, vajar, keramičar i dekorater Pablo Ruis Pikaso, osnivač kubizma, jedan od najznačajnijih slikara 20. vijeka. Slikarstvo je učio u rodnoj Španiji, a od 1904. je stalno živio u Parizu. Ingeniozni umjetnik za života je postao legenda. Autor je više od 18.000 slika koje su likovni kritičari podijelili na nekoliko faza: plavu, ružičastu, crnu, kubističku i nadrealističku. Revolucionarne kubističke slike, počev od "Gospođica iz Avinjona" iz 1907, donijele su mu svjetsku slavu. Naslikao je "Gerniku", sliku na kojoj je potresno prikazao tragičnu sudbinu svoje otadžbine pod fašizmom i zakleo se da se neće vratiti u Španiju dok je na vlasti diktator Fransisko Franko, koji je umro dvije godine nakon Pikasove smrti.
1909. - Namjesnika Koreje i bivšeg japanskog premijera princa Ita Hirobumija ubili korejski nacionalisti, protivnici protektorata Japana nad njihovom zemljom.
1936. - Nacistička NJemačka i fašistička Italija stvorile osovinu Rim - Berlin, koja će potom, uključenjem Japana, postati međunarodna vojna i politička grupacija velikih agresivnih planova.
1938. - Italijanski fašistički diktator Benito Musolini objavio da je Libija sastavni dio Italije.
1941. - Neuspjehom snaga Adolfa Hitlera završena prva ofanziva njemačkih nacističkih trupa na Moskvu u Drugom svjetskom ratu.
1949. - Vlada SSSR u noti vladi FNRJ otkazala gostoprimstvo jugoslovenskom ambasadoru u Moskvi, a ubrzo su i vlade zemalja istočne Evrope povukle ambasadore iz Jugoslavije i pod neosnovanim izgovorom otkazale gostoprimstvo diplomatama i drugim predstavnicima Jugoslavije.
1956. - Egipat, Jordan i Sirija osnovali jedinstvenu vojnu komandu.
1971. - Generalna skupština UN odlučila da primi Kinu u svjetsku organizaciju i isključi Tajvan.
1983. - Trupe SAD okupirale karipsku ostrvsku državu Grenadu.
1995. - Na osnovu sporazuma Izraela i PLO o palestinskoj samoupravi izraelske trupe počele povlačenje iz grada DŽenin, prvog na okupiranoj Zapadnoj obali.
1995. - Američki vojni sekretar Voren Kristofer i ukrajinski ministar inostranih poslova Anatolij Zlenko potpisali bilateralni sporazum, kojim se predviđa uništenje nuklearnih raketnih glava stacioniranih na teritoriji Ukrajine.
2000. - Jugoslavija na samitu u Budimpešti primljena u Centralnoevropsku inicijativu.
2001. - NATO zatražio od Evropskog suda za ljudska prava da ne prihvati tužbu koju su protiv ovog saveza podnijele porodice žrtava bombardovanja Radio-televizije Srbije, uz obrazloženje da su je "podnijeli građani zemlje koja nije članica Savjeta Evrope i na koju se ne odnosi Evropska konvencija o ljudskim pravima".
2009. - U dvije eksplozije na parkingu u centru iračke prijestonice Bagdad poginulo je 106, a povrijeđeno više stotina ljudi.

26.10.

685. - Rođen italijanski kompozitor Đuzepe Domeniko Skarlati, virtuoz na čembalu. Komponovao je više od 550 kompozicija za čembalo, čuvene sonate u jednom stavu, tzv. Skarlatijevog sonatnog oblika, upotrebljavajući novu tehniku s briljantnim rezultatima. Razvio je bogatu čembalističku tehniku i uticao na klavirske kompozitore, posebno u Španiji i Engleskoj.
1759. - Rođen francuski revolucionar Žorž Žak Danton, vođa radikalne grupe montanjara u Francuskoj revoluciji, koji je 14. jula 1789. predvodio pobunjeni narod u napadu na parisku tamnicu Bastilju. Kao sve vođe revolucije, bio je principijelan protivnik monarhije, ali i revolucionarnog terora, zbog čega se sukobio s vođom jakobinaca Maksimilijanom Robespjerom. Zauzimao se za sporazum s krupnom buržoazijom i za mir s Engleskom. Bio je ministar pravde i organizator otpora protiv strane intervencije, a u kritičnim situcijama je lično vodio narod u borbu, čime je zadobio veliku popularnost. U jeku jakobinskog terora Robespjer ga je 1794. optužio za pokušaj obnavljanja monarhije i poslao na giljotinu.
1826. - Rođen mađarski političar Lajoš Močari, osnivač i predsjednik opozicione Nezavisne stranke Mađarske, dugogodišnji poslanik i borac za ravnopravnost svih narodnosti Ugarske. Bio je poslanički kandidat srpskih radikala, trijumfalno dočekivan u Novom Sadu i drugdje u Vojvodini.
1842. - Rođen ruski slikar Vasilij Vasiljevič Vereščagin, koji je majstorstvo najviše iskazao inspirišući se ratnim motivima. Slikarstvo je učio na Akademiji u Petrogradu, a usavršavao u Parizu. Posebno su zapažene njegove monumentalne kompozicije iz rusko-turskog rata 1877-1878, skice iz vojničkog života i realistične studije tipova i pejzaža.
1863. - U Ženevi počela četvorodnevna međunarodna konferencija 14 zemalja, na kojoj je osnovan Crveni krst i objavljeni principi koji su 1864. poslužili kao osnova za usvajanje Ženevske konvencije o zaštiti žrtava rata.
1896. - U Adis Abebi potpisan mirovni sporazum Italije i Abisinije i priznata abisinijska nezavisnost.
1905. - Tokom neuspjele revolucije u Rusiji radnici su u Petrogradu osnovali prvi sovjet.
1905. - Karlštadskim sporazumom Norveška se odvojila od Švedske i postala nezavisna kraljevina, na čelu sa kraljem Hakonom Sedmim.
1911. - U Kini ukinuta monarhija i proglašena republika na čelu sa doktorom Sun Jat Senom, kao privremenim predsjednikom.
1916. - Rođen francuski državnik Fransoa Miteran, koji je kao prvi socijalista u maju 1981. izabran za predsjednika Francuske, ostavši na tom položaju 14 godina. U Drugom svjetskom ratu bio je jedan od vođa francuskog Pokreta otpora, a od 1971. vođa Socijalističke partije Francuske.
1917. - Brazil objavio rat Njemačkoj u Prvom svjetskom ratu.
1919. - Rođen iranski šah Mohamed Reza Pahlavi, monarh Irana od 1941. do 1979, kad je zbačen u pobuni islamista pod vođstvom ajatolaha Ruholaha Homeinija. Vladao je autokratski, što je 1953. izazvalo ustavnu krizu. Tada je emigrirao, ne pristajući na namjeru premijera i vođe Nacionalnog fronta Mohameda Mosadeka da ograničii njegova vladarska prava, ali je poslije samo desetak dana vratio vlast, zahvaljujući intervenciji vojske organizovanoj uz snažnu podršku SAD.
1921. - Na smrt vješanjem osuđen član komunističke terorističke organizacije "Crvena pravda" Alija Alijagić, koji je 21. jula 1921. ubio ministra unutrašnjih poslova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca Milorada Draškovića. Povod za atentat bio je Zakon o zaštiti države usmjeren protiv komunista, poznat kao "Obznana", donesen krajem 1920.
1955. - Parlament Austrije - dan poslije odlaska posljednjih savezničkih okupacionih vojnika - prihvatio zakon o stalnoj neutralnosti zemlje.
1961. - Švedska akademija dodijelila srpskom piscu Ivi Andriću Nobelovu nagradu za književnost, koji je postao prvi Jugosloven dobitnik najprestižnije svjetske nagrade. Bilo je to visoko priznanje piscu koji je romanima "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika", pripoviješću "Prokleta avlija" i nizom drugih djela prikazao svijetu do tada manje poznate ljude i sudbine s nemirnog balkanskog područja.
1972. - Umro ruski konstruktor aviona i helikoptera Igor Ivanovič Sikorski, jedan od najznačajnijih pionira avijacije, koji je helikopter konstruisao još 1908, a 1913. prvi izgradio avion s više motora. NJegove velike letjelice proslavile su ga u Prvom svjetskom ratu, posebno avion "ilja muromec" s četiri motora po 55 konjskih snaga. Poslije emigriranja u SAD nastavio je da konstruiše višemotorne avione za interkontinentalne letove, a izradi helikoptera se vratio 1939, usavršavajući ih tokom Drugog svjetskog rata i poslije rata.
1976. - Generalna skupština UN jednoglasno osudila aparthejd i pozvala vlade zemalja članica da zabrane sve kontakte s Transkejom - vještačkom tvorevinom Južne Afrike.
1979. - Predsjednika Južne Koreje Park Čung Hija ubio šef njegove bezbjednosti Kim Je Kju.
1994. - Izrael i Jordan potpisali sporazum, kojim je poslije 40 godina formalno okončano ratno stanje dviju susjednih zemalja.
1995. - Na Malti ubijen vođa palestinske terorističke islamske organizacije "Islamski džihad" Fati Škaki, koji je planirao mnoštvo napada, u kojima su ubijene desetine Izraelaca.
1998. - Predsjednik Perua i predsjednik Ekvadora potpisali formalnu deklaraciju, kojom je riješen pogranični spor dviju južnoameričkih zemalja, nastao još početkom 19. vijeka, zbog kojeg su više puta ratovale.
2000. - Jugoslavija se pridružila Paktu stabilnosti za Balkan, prvom međunarodnom tijelu kojem se nova demokratska Jugoslavija pridružila poslije odlaska sa vlasti predsjednika Slobodana Miloševića.
2001. - Američki predsjednik DŽordž Buš potpisao Antiteroristički zakon, kojim se proširuju prava službi bezbjednosti u prisluškivanju telefona i praćenju upotrebe interneta.
2007. - Umro Kornberg Artur, američki biohemičar, nobelovac, zaslužan za sintezu DNK.
2015. - Umro doktor Vladan Radoman, anesteziolog, jedan od osnivača organizacije "LJekari bez granica", suosnivač organizacije "LJekari svijeta", oficir Legije časti, književnik.

27.10.

1505. - Umro ruski vladar Ivan Treći Vasiljevič, nazvan Ivan Veliki, koji je učinio Rusiju veoma moćnom, oslobodio je vazalstva, odbivši da Mongolima plaća danak, ojačao monarhiju i okončao "prikupljanje ruskih zemalja". Po dolasku na prijesto 1462. godine, kad je ustoličen za velikog moskovskog kneza, pripojio je kneževine Tver, Rostov i Novgorod, a 1480. je oslobodio Rusiju mongolske vlasti. Nastojao je da ojača centralnu vlast i 1497. izdao je jedinstven "Sudbenik" za cijelu Rusiju. Počeo je zidanje kamenih kula i palata Kremlja u Moskvi.
1553. - Na lomači kao jeretik spaljen španski ljekar i teolog Migel Serveto, koji je otkrio da krv cirkuliše u pluća iz desne srčane komore. Radio je uglavnom u Francuskoj, gdje je objavio spise "Điristianismi restitucio" u kojima je odbacio kao apsurdnu hrišćansku doktrinu o Svetom trojstvu, što je izazvalo gnjev i rimokatolika i protestanata. Na zahtjev vođe švajcarskih protestanata Žana Kalvina uhapšen je u Ženevi, u kojoj se skrivao od rimokatoličke inkvizicije, i potom osuđen na smrt spaljivanjem, jer je njegovo učenje proglašeno jeretičkim.
1662. - Engleski kralj Čarls Drugi za 2,5 miliona livri prodao Francuskoj luku Denkerk na obali La Manša.
1728. - Rođen engleski moreplovac Džejms Kuk, nazvan "kapetan Kuk", najznamenitiji istraživač Tihog okeana. Na prvom putovanju od 1768. do 1771. riješio je tajnu Australije, oplovio Novi Zeland i utvrdio da je Nova Gvineja ostrvo. Od 1772. do 1775. istraživao je ostrva u Tihom okeanu, a od 1776. do 1779. prvi je oplovio obale Aljaske, istražio Beringov moreuz i otkrio Havajska ostrva. Ubijen je 1779. na Havajima u okršaju s ostrvljanima.
1782. - Rođen italijanski muzičar Nikolo Paganini, virtuoz na violini i kompozitor, čijoj su vještini savremenici pridavali magične moći. Obilježio je violinsko majstorstvo i literaturu za taj instrument svih epoha. Vladao je violinom kao niko ni prije ni poslije njega i dosta je komponovao, uključujući pet violinskih koncerata, čuvena 24 kapriča za solo violinu, kamernu muziku.
1806. - Francuski car Napoleon Prvi Bonaparta poslije pobjede kod Jene nad Prusima zauzeo Berlin.
1811. - Rođen američki pronalazač Ajzak Merit Singer, koji je 1851. usavršio prvu šivaću mašinu za masovnu upotrebu.
1843. - Ministarstvo unutrašnjih djela je aktom o "ustrojenju poštanskog zavedenija" osnovalo državnu poštu u Srbiji.
1855. - Rođen ruski biolog Ivan Vladimirovič Mičurin, koji se bavio poboljšanjem sorti voćaka, godinama eksperimentišući s aklimatizacijom biljaka na hladne zime. Različitim postupcima - hibridizacijom, selekcijom i kalemljenjem - odgajio je niz otpornih sorti trešanja, kajsija, vinove loze i višanja.
1858. - Rođen američki državnik Teodor Ruzvelt, predsjednik SAD od 1901. do 1909, čija je politika stvorila svjetsku silu od do tada izolacionističke Amerike. Dužnost šefa države je preuzeo kao potpredsjednik SAD, poslije ubistva predsjednika Vilijama Mekinlija 1901. Inicijator je izgradnje Panamskog kanala, a za posredovanje u rusko-japanskom ratu 1905. dobio je 1906. Nobelovu nagradu za mir.
1867. - Italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi počeo marš na Rim, pokušavajući da grad oslobodi papske vlasti.
1884. - Rođen srpski kompozitor, muzikolog, pedagog i kritičar Miloje Milojević, profesor Muzičke akademije u Beogradu, jedan od začetnika muzikologije u Srbiji. Osnovao je beogradski orkestar "Kolegijum muzikum" kojim je i dirigovao. Stvarao je pod uticajem romantizma, impresionizma i ekspresionizma i inspirisao se narodnom muzikom. Djela: klavirske kompozicije "Četiri komada", "Melodije i ritmovi sa Balkana", horovi "Muva i komarac", "Pir iluzija", ciklus solo pjesama "Pred veličanstvom prirode", muzikološki spisi "Osnovi muzičke umetnosti", "Studije i članci, 1-3".
1914. - Rođen velški pisac Dilen Marle Tomas, pjesnik snažnog retoričkog dara, svježih i preciznih slika i novih i uvjerljivih ritmova. Pisao je i priče i radio-drame. Djela: više zbirki pjesama, uključujući zbirku "Smrt i ulazi", radio-drama "Pod mliječnom šumom", autobiografska skica "Portret umjetnika kao mladog psa".
1915. - NJemački feldmaršal August fon Makenzen u Prvom svjetskom ratu pokušao da kod Kragujevca opkoli i uništi srpsku vojsku. Kad je njemački 22. korpus zauzeo Gornji Milanovac i doveo u pitanje odbranu Kragujevca, načelnik Vrhovne komande srpske vojske vojvoda Radomir Putnik je odustao od protivudara i krenuo je u proboj preko Kačanika i Skopske Crne Gore prema Makedoniji, odakle je očekivan dolazak savezničkih snaga, ali su umjesto toga bugarske trupe mučkim udarom s leđa ugrozile kačanički prolaz, pa je srpska vojska morala da odstupi znatno nepovoljnijim pravcem preko Albanije.
1918. - Britanske, francuske i italijanske snage u Prvom svjetskom ratu poslije trodnevnih borbi slomile habsburšku vojsku na italijanskom frontu. Austrougarska armija se raspala, jer su vojnici pobacali oružje i, siti rata, krenuli u zavičaj. Poslije primirja italijanske trupe se nisu zaustavile i rasulo neprijatelja su pretvorile u "najveću italijansku pobjedu". Za samo nekoliko dana zarobljeno je 427.000 vojnika koji nisu pružali otpor.
1922. - Pod pritiskom fašističkog pokreta Benita Musolinija italijanska vlada podnijela ostavku.
1935. - Predat u saobraćaj željezničko-drumski "Pančevački most kralja Petra Drugog" na Dunavu kod Beograda, iz čijeg je naziva po dolasku komunista na vlast poslije Drugog svjetskog rata izbačeno kraljevo ime.
1956. - Poslije plebiscita na kojem su stanovnici oblasti Sar glasali za priključenje Zapadnoj Njemačkoj, vlade u Bonu i Parizu sporazumom definitivno riješile problem sporne teritorije. Sar je vraćen Njemačkoj, ali je do kraja 1959. ostao u privrednoj uniji sa Francuskom.
1966. - Generalna skupština UN oduzela južnoj Africi starateljski mandat nad jugozapadnom Afrikom.
1971. - Vlada Konga saopštila da je naziv te afričke zemlje promijenjen u Republika Zair.
1973. - Mirovne snage UN stigle u Kairo da bi obezbijedile liniju razdvajanja između egipatskih i izraelskih snaga.
1978. - Egipatski predsjednik Anvar el Sadat i izraelski premijer Menahem Begin dobili Nobelovu nagradu za mir.
1990. - Umro Ugo Tonjaci, italijanski filmski glumac. Igrao je glavnu ulogu u filmu Aleksandra Saše Petrovića "Majstor i Margarita".
1991. - Sovjetska republika Turkmenistan proglasila nezavisnost od Moskve.
1996. - U kairskom predgrađu Heliopolis srušila se stambena zgrada i usmrtila 64-oro ljudi.
1999. - Naoružani napadači upali u parlament Jermenije u Jerevanu i ubili devetoricu ljudi, uključujući premijera Vazgena Sarksijana, predsjednika parlamenta Karena Demirkijana, dvojicu njegovih zamjenika i jednog ministra.
2002. - Na predsjedničkim izborima u Brazilu pobijedio Luiz Inasio Lula da Silva. Da Silva je prvi brazilski predsjednik ljevičarskog opredjeljenja i predstavnik radničke klase.
2004. - Međunarodna federacija Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca saopštila da je tokom 2003. u prirodnim katastrofama poginulo 76.806 ljudi, što je tri puta više nego u prethodnoj, 2002. godini. Do porasta ljudskih žrtava došlo je zbog ekstremnih klimatskih promjena u svijetu.
2013. - Umro Lu Rid (Luis Alan Rid), američki rok muzičar i pjesnik, osnivač i vođa grupe "Velvet andergraund" (The Velvet Underground).
- Danas je pravoslavni praznik Sveta Petka, jedna od prvih jesenjih srpskih krsnih slava. Paraskeva, kasnije Sveta Petka, Srpkinja je, rođena u bogatoj porodici u romejskom gradu Epivat, koja je svu imovinu razdijelila siromasima i zamonašila se u Carigradu, gdje je i umrla. NJene mošti su potom prenesene u Trnovo, zatim ponovo u Carigrad, pa u Beograd i konačno u rumunski grad Jaši. Smatra se zaštitnicom žena i za pomoć joj se obraćaju naročito nerotkinje.

28.10.

1492. - Španski moreplovac italijanskog porijekla Kristifor Kolumbo na prvom putovanju preko Atlantika otkrio Kubu i proglasio je posjedom Španije.
1704. - Umro engleski filozof Džon Lok, jedan od utemeljivača empirizma i liberalističke filozofije. Osporavao je teoriju o urođenim idejama i principima i uspostavio načelo da nema ničeg u razumu što prethodno nije prošlo kroz čula i da sve ideje kojima razum operiše potiču iz iskustva. Kao politički filozof zalagao se za vjersku toleranciju i poštivanje mišljenja i opredjeljenja drugih, za ograničenje vladarske moći i zakonsku zaštitu individualnih prava i sloboda građana. Snažno je uticao na kasnije filozofe empiričare i teoretičare liberalnog društva i građanske države. Djela: "Ogled o ljudskom razumu", "Pisma o toleranciji", "Dvije rasprave o vladi", "Vaspitanje".
1716. - Umro srpski pomorac i matematičar Marko Martinović, ruski knez, stručnjak za hidrogradnju i brodogradnju, jedan od najučenijih ljudi svog vremena. Kao nastavnik Pomorske akademije u Veneciji podučavao je i mladiće iz Rusije, primljene na molbu cara Petra Velikog. U rodnom Perastu je rukovodio radom jedne od najstarijih pomorskih škola na Jadranu.
1746. - Peruanski gradovi Lima i obližnji Kaljao razoreni u zemljotresu koji je usmrtio najmanje 18.000 ljudi.
1836. - Proglašena federacija Perua i Bolivije.
1886. - Na ostrvu Bidl u Njujorškoj luci predsjednik SAD Grover Klivlend otkrio Statuu slobode, poklon Francuske, koju je izradio Frederik Ogist Bartoldi.
1891. - U Japanu u zemljotresu na najvećem ostrvu Nipon poginulo najmanje 10.000 ljudi.
1914. - Rođen američki mikrobiolog Džonas Edvard Salk, koji je 1953. pronašao vakcinu protiv dječije paralize, epohalno otkriće koje je na minimum smanjilo opasnost od opake bolesti.
1915. - Povlačeći se sa srpskom vojskom u Prvom svjetskom ratu, samoubistvo izvršio srpski pisac Milutin Uskoković, autor lirskog temperamenta, u čijim se djelima sukobljavaju romantizam i moderno shvatanje života i svijeta. Završio je prava u Beogradu i doktorirao u Ženevi. Pokušao je da stvori beogradski društveni roman, ulazeći u dramatične sudare ličnosti s gradskom sredinom, ali je više prikazivao unutrašnja stanja intelektualaca nego kompleksnu sliku vremena. Djela: romani "Došljaci", "Čedomir Ilić", zbirka pripovijedaka "Kad ruže cvetaju", crtice "Pod životom", "Vite fragmenta".
1918. - Poslije raspada Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu u Pragu Nacionalni komitet proglasio da preuzima vlast i ubrzo je stvorena Čehoslovačka sa predsjednikom Tomašem Garigom Masarikom.
1919. - U SAD stupio na snagu zakon o prohibiciji, kojim je zabranjena prodaja pića s više od pola procenta alkohola.
1922. - U Napulju počeo "Marš na Rim" oko 40.000 "crnokošuljaša", pripadnika oružanih odreda Benita Musolinija, čime je izvršen fašistički udar u Italiji. Musolini je dva dana kasnije prisilio kralja Vitorija Emanuela Trećeg da mu povjeri mandat za sastav vlade i tako je legalizovan fašistički režim koji je vladao Italijom do jula 1943.
1923. - Umro srpski političar i publicista Stojan Protić, jedan od tvoraca Radikalne stranke, prvi premijer Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, jer je regent Aleksandar Karađorđević ponudio njemu da sastavi vladu umjesto vođi radikala Nikoli Pašiću. Izdavao je i uređivao časopis "Delo" i list "Odjek". Djela: "O Makedoniji i Makedoncima", "Srbi i Bugari u Balkanskom ratu", "Albanski problem i Srbija i Austro-Ugarska", "Tajna konvencija između Srbije i Austro-Ugarske".
1924. - Rođen srpski trener Aleksandar Nikolić, tvorac superiorne jugoslovenske škole košarke, najznačajniji stručnjak evropske košarke u 20. vijeku. Košarku je počeo da igra 1946. i nastupao je za više ekipa, uključujući "Crvenu zvezdu" i "Partizan", za jugoslovenski nacionalni tim odigrao je 11 utakmica, a 1951. je postao trener reprezentacije Jugoslavije, kojoj je donio prve medalje 1961. na evropskom i 1963. na svjetskom prvenstvu i tutule prvaka Evrope 1977. i svijeta 1978. U košarkaškim krugovima najčešće su ga nazivali "Profesor" i bio je učitelj plejade srpskih trenera, čije su ekipe praktično monopolizovale evropske klupske titule. Zbog ogromnih zasluga za košarku 1998. uvršten je u čuvenu "Kuću slavnih" u američkom gradu Springfild, kolijevci košarkaške igre.
1932. - Rođen kiparski državnik Spiros Kiprijanu, prvi šef diplomatije poslije sticanja nezavisnosti Kipra 1960. Šef države je postao 1977, poslije smrti predsjednika arhiepiskopa Makariosa Trećeg.
1940. - Fašistička Italija počela napad na Grčku, pod izgovorom da Grčka namjerava da napadne Albaniju, tada pod patronatom Rima. Grci su u protivofanzivi, koja je trajala cijele zime, prodrli duboko u Albaniju i nanijeli fašistima ozbiljne poraze, ali kad je NJemačka napala Grčku poslije okupacije Jugoslavije 1941, Italijani su uz pomoć Nijemaca prinudili Grčku na kapitulaciju.
1962. - Sovjetski lider Nikita Sergejevič Hruščov saopštio da je naredio povlačenje raketa s Kube, poslije čega je predsjednik SAD Džon Ficdžerald Kenedi izjavio da će obustaviti blokadu tog karipskog ostrva, čime je splasnula napetost u odnosima Moskve i Vašingtona i otklonjena opasnost od izbijanja novog svjetskog sukoba.
1992. - Kopredsjednici Ženevske konferencije o prethodnoj Jugoslaviji Sajrus Vens i lord Dejvid Oven objavili prijedlog ustavnog uređenja za bivšu Bosnu i Hercegovinu, prema kojem bi ona bila decentralizovana i podijeljena na deset autonomnih regiona.
1995. - U požaru koji je izbio u metrou glavnog grada Azerbejdžana - Bakuu poginulo je 289 ljudi.
1996. - Iznenađujućim izbornim trijumfom Laburističke partije, vođa te stranke Alfred Sant postao premijer Malte, Maltežani su odbacili članstvo u Evropskoj uniji.
2005. - Umro srpski pozorišni i filmski glumac Ljuba Tadić. Glumio je u više od 60 filmova i u mnogim radio i televizijskim dramama.
2006. - Građani Srbije na referendumu potvrdili novi Ustav.
2008. - Na izborima u Maldivima predsjednik Maumun Abdula Gejum izgubio vlast poslije 30 godina. On je priznao pobjedu opozicionog kandidata Mohameda Našida koji je tokom njegove vladavine više puta bio zatvaran zbog promovisanja demokratije na tom arhipelagu u Indijskom okeanu.
2013. - Umro generalni direktor Radio-televizije Srbije i jedan od najpoznatijih srpskih novinara Aleksandar Tijanić.
2013. - U 86. godini umro Tadeuš Mazovjecki, prvi premijer Poljske nakon pada komunizma. On je jedan od idejnih tvoraca razgovora "Okruglog stola" koji su okupili zajedno predstavnike komunističke vlasti i opozicije, a koji su isposlovali mirnu tranziciju Poljske ka demokratiji 1989. godine. Mazovjecki je bio prvi nekomunistički premijer u zemljama sovjetskog bloka od kraja Drugog svjetskog rata i aktivista pokreta "Solidarnost".

kreja · Unread post by **kreja** » Wed Dec 28, 2022 7:16 am

29.10.

1321. - Umro srpski kralj Stefan Milutin Nemanjić (na fotografiji), koji je Srbiju učinio najmoćnijom državom na Balkanu, što je njegovom unuku Dušanu omogućilo da stvori carstvo. Na Saboru u Deževu 1282. prijesto mu je na osnovu sporazuma ustupio stariji brat Dragutin, koji je zadržao samo sjeverne krajeve Srbije. Koristeći borbu dinastija Anžujaca i Paleologa, osvojio je znatan dio Makedonije, prenio prijestonicu u Skoplje i namjeravao da srpsku državu širi prema Egejskom moru. Bio je u neprijateljstvu sa Romejom do 1299. godine - kad se oženio maloljetnom romejskom princezom Simonidom. Bogati rudnici srebra donosili su mu obilna sredstva za naoružanje i držanje jake najamne vojske i omogućili da pomaže razvoj umjetnosti i književnosti i zida crkve i manastire širom Srbije.
1507. - Rođen španski vojskovođa Fernando Alvares de Toledo Alba, koji je kao namjesnik Nizozemske inkvizitorskim terorom izazvao 1565. rat za oslobođenje, okončan 1581. njenim otcjepljenjem od Španije. Osvojio je 1581. Portugaliju, u kojoj je počinio krvave pokolje.
1811. - Rođen francuski socijalista-utopista Žan Žozef Šarl Luj Blan, koji je tvrdio da socijalističko društvo može biti stvoreno mirnim putem, uz pomoć države, osnivanjem "zadružnih radionica" i zemljoradničkih komuna. Djela: "Organizacija rada", "Istorija deset godina, 1830-1840.", "Istorija Francuske revolucije".
1814. - Prvi parni ratni brod "Fulton", koji je konstruisao Robert Fulton, isplovio je iz njujorške luke.
1888. - U Carigradu potpisana Konvencija o Sueckom kanalu, prema kojoj "kanal treba da bude slobodan i otvoren za sve trgovačke i ratne brodove bez razlike na zastavu, kako za vrijeme rata tako i u miru". To je poštovano, osim u ratu, kad je kanal zatvaran za neprijatelje Velike Britanije, tada "tutora" Egipta.
1889. - Umro ruski pisac, književni kritičar i estetičar Nikolaj Gavrilovič Černiševski, koji je stvorio estetički sistem i snažno uticao na rusku književnost u 19. vijeku. Zbog propagiranja ideja seljačke revolucije i utopijskog socijalizma prognan je u Sibir. U disertaciji "Estetički odnos umjetnosti prema stvarnosti" insistirao je na društvenoj ulozi književnosti, ne zanemarujući, pri tome, analizu umjetničkih elemenata književnog djela. U romanu "Šta da se radi" vatreno je propagirao socijalističko-utopijske poglede na probleme braka, porodice, emancipacije žene i društvenih ideala. Ostala djela: "Ogledi o Gogoljevom periodu ruske književnosti", "Književno-kritički članci", "Rus na randevuu".
1897. - Rođen njemački ratni zločinac Jozef Gebels, ministar propagande nacističkog Trećeg rajha.
1910. - Rođen engleski filozof Džuls Alfred Ejer, čija je knjiga "Jezik, istina i logika" svojevrstan manifest logičkog pozitivizma. Ostala djela: "Zasnivanje empirijskog znanja", "Problem saznanja", "Pojam osobe".
1911. - Umro američki novinar mađarskog porijekla Džozef Pulicer, začetnik "žute štampe", iz čije se fondacije svake godine dodjeljuje "Pulicerova nagrada" za novinarstvo, karikaturu, američku istoriju, poeziju, dramu, roman i muziku. Emigrirao je mlad u SAD, učestvovao u Američkom građanskom ratu i biran u Kongres. Bio je vlasnik listova "Vorld" i "Ivning vorld" u NJujorku i "Post-dispeč" u Sent Luisu. Na Kolumbija univerzitetu 1903. godine osnovao je prvu novinarsku školu.
1918. - Hrvatski sabor poslije raspada Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu proglasio otcjepljenje Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od Habsburške Monarhije radi priključenja Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, što je propraćeno velikom manifestacijom ispred zgrade Sabora u Zagrebu.
1923. - Turska proglašena republikom, a general Mustafa Kemal, od 1930. nazvan Ataturk, prvim predsjednikom.
1929. - Krah Njujorške berze, poznat kao "crni utorak", označio je početak velike krize američke privrede, u kojoj su padale pod stečaj krupne banke i najmoćnije kompanije, a hiljade sitnih poslovnih ljudi doslovno dovedeno na prosjački štap. Nastupila je epoha samoubistava, najgorih slutnji i krajnjeg beznađa. Industrijska proizvodnja je pala u razvijenim zemljama na nivo s početka vijeka, a bez posla je ostalo 26 miliona ljudi.
1936. - U prvom vojnom udaru u arapskom svijetu general Bakr Sidki oborio iračku vladu.
1950. - Umro švedski kralj Gustav Peti, koji je tokom vladavine od 1907. do smrti osigurao neutralni status Švedske u oba svjetska rata.
1956. - Iskoristivši francusko-britanski napad na Egipat, izraelska armija je prodrla na Sinaj i brzo porazila slabe egipatske snage. Rat, koji su dvije zapadne zemlje povele radi zaštite političkih i ekonomskih interesa na Suecu, završen je početkom novembra, poslije intervencije UN i oštrih upozorenja SSSR i SAD.
1957. - Diktator Fulhensio Batista suspendovao kubanski ustav.
1962. - SAD su obustavile pomorsku blokadu Kube na zahtjev generalnog sekretara UN U Tanta. SAD su blokirale Kubu zbog instalisanja sovjetskog raketnog oružja na ostrvu, čime je izazvana Karipska kriza, okončana prethodnog dana sporazumom američkog i sovjetskog lidera - Džona Ficdžeralda Kenedija i Nikite Sergejeviča Hruščova o povlačenju raketa i obustavi blokade.
1964. - Ujedinjena Republika Tanganjika, Zanzibar i Pemba promijenili naziv u Tanzanija.
1988. - Prvi sovjetski raketoplan "buran" poletio sa Zemlje.
1996. - U Beču održana aukcija oko 8.000 slika, skulptura i ostalih umjetničkih djela, koja su od austrijskih Jevreja u Drugom svjetskom ratu oteli austrijski i njemački nacisti, a prihod je namijenjen ljudima koji su preživjeli holokaust.
1998. - Veteran američke astronautike Džon Glen je u 77. godini života spejs šatlom "Diskaveri" ponovo poletio u kosmos, 36 godina poslije njegove prve kosmičke misije.
2004. - Lideri EU potpisali novi Ustav Unije na ceremoniji u Rimu.
2006. - Georgi Parvanov ponovo izabran za predsjednika Bugarske.
2015. - Umro Ranko Žeravica (85), košarkaški stručnjak koji je od šezdesetih godina prošlog vijeka sa velikim uspjehom dvadesetak godina vodio mušku košarkašku reprezentaciju Jugoslavije do najsvjetlijih trofeja. Primljen je u Kuću slavnih FIBE 2007. godine.

30.10.

1735. - Rođen američki državnik Džon Adams, prvi potpredsjednik SAD i predsjednik od 1797. do 1801, jedan od autora Deklaracije nezavisnosti 1776.
1751. - Rođen engleski pisac i političar irskog porijekla Ričard Brinsli Batler Šeridan, čije se komedije naravi odlikuju izvrsnim komičnim likovima i duhovitim dijalogom. Kao član britanskog parlamenta od 1780. do 1812. proslavio se kao sjajan orator. Djela: komedije "Škola ogovaranja", "Suparnici", "Kritičar".
1762. - Rođen francuski pisac Andre de Šenije, jedan od najvećih pjesnika 18. vijeka, ali su ga zbog snage osjećanja i povremeno ličnog tona mnogi romantičari smatrali svojom pretečom. Bio je sjajno obrazovan, a u salonu svoje majke rano je došao u dodir s najboljim helenistima tog doba. U uvjerenju da se nove misli najbolje mogu iskazati u formi antičkih rodova, pisao je nadahnute elegije, himne, ode, pjesme. Pozdravio je početak Francuske revolucije, ali se kao legalista odupro teroru, pišući oštre satirične stihove. Pogubljen je na giljotini 1794, dan prije pada jakobinskog vođe Maksimilijana Robespjera. Djela: pjesme "Poslanica o mojim djelima", "Hermes", "Amerika", "Mlada Tarantinka", "Nera", "Slijepac", "Mlada zatočenica", "Jambi".
1864. - Potpisan Bečki mir, kojim je Danska prinuđena da Pruskoj prepusti pokrajine Šlezvig, Holštajn i Lauenburg.
1869. - Izvođenjem alegorijske slike Đorđa Miletića "Posmrtna slava kneza Mihaila" u Beogradu je otvorena nova zgrada Narodnog pozorišta. Gradnja je početa 1851. na Zelenom Vencu, ali su radovi obustavljeni zbog nepogodnog terena i novčanih poteškoća. Tek 1868, poslije gostovanja novosadskog pozorišta, knez Mihailo Obrenović je donio odluku o podizanju zgrade pozorišta na placu kod Stambol-kapije, koja je, prema projektu Aleksandra Bugarskog, završena za godinu i po dana.
1871. - Rođen francuski pisac Pol Valeri, izuzetan stilista, jedan od najvećih evropskih liričara 20. vijeka, član Francuske akademije, Međunarodnog instituta intelektualne saradnje pri Društvu naroda u Ženevi i počasni doktor mnogih univerziteta. Nastavio je poeziju simbolista, dajući joj nove misaone tonove i strožu formu, a pisao je stilski briljantno uglačanu prozu. Djela: poeme "Mornarsko groblje", "Mlada Parka", eseji "Uvod u metod Leonarda da Vinčija", "O plesu".
1874. - Rođen srpski etnolog i antropogeograf Jovan Erdeljanović, član Sprske kraljevske akademije, profesor Beogradskog univerziteta. Objavio je veliki broj radova na srpskom i stranim jezicima, među kojima su posebno značajna proučavanja plemenskog života u Crnoj Gori. Djela: "Postanak plemena Piperi", "Etničko srodstvo Bokelja i Crnogoraca", "Etnička prošlost i formiranje crnogorskih plemena", "Kuči", "Bratonožići", "Stara Crna Gora", "Tragovi najstarijeg slovenskog sloja u Banatu", "O porijeklu Bunjevaca", "Makedonski Srbi", "O počecima vjere i drugim etnološkim problemima".
1905. - Ruski car Nikolaj Drugi Aleksandrovič Romanov "Oktobarskim manifestom" ponudio šire biračko pravo, izabrani parlament /Duma/ sa zakonodavnom vlašću i garanciju građanskih sloboda.
1905. - U Beogradu osnovano Kulturno-umetničko društvo "Abrašević", nazvano po srpskom piscu Kosti Abraševiću. Istoimena društva su osnovana i u nizu drugih gradova, ali je njihov rad zabranjen u vrijeme Šestojanuarske diktature 1929. Mnoga su obnovljena poslije Drugog svjetskog rata.
1910. - Umro švajcarski filantrop Žan Anri Dinan, tvorac ideje o Crvenom krstu, jedan od osnivača Međunarodnog komiteta Crvenog krsta 1863, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1901. Iskustvo iz bitke kod Solferina 1859, kad je organizovao pomoć ranjenicima, navelo ga je da 1864. predloži konvenciju prema kojoj se u ratu moraju poštedjeti bolesni i ranjeni i sanitetsko osoblje. Pao je u zaborav i bijedu i tek u dubokoj starosti je doživio priznanje za ogroman filantropski rad. Kao priznanje za izuzetnu službu u radu Crvenog krsta, 1965. je ustanovljena medalja "Anri Dinan", najviše odlikovanje Međunarodnog komiteta Crvenog krsta. Djela: "Sjećanje na Solferino", "Međunarodno bratstvo i milosrđe za vrijeme rata".
1918. - Kapitulacijom Turske, koja je u Prvi svjetski rat ušla 1914. na strani Centralnih sila, prestala je da postoji Otomanska imperija. Na osnovu akta o kapitulaciji Turska je morala da raspusti vojsku, otvori pobjednicima prolaz kroz Crno more, pristane na okupaciju Carigrada i Bosforskog moreuza, povuče se iz Arabije, Mesopotamije, Sirije, Jermenije i dijela Kilikije.
1918. - Slovačka proglasila otcjepljenje od Mađarske i ujedinjenjem sa Češkom formirala Čehoslovačku, prvu državu stvorenu poslije raspada Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu.
1922. - Poslije "Marša na Rim", kojim su fašisti zaplašili režim i dvor, Benito Musolini je formirao vladu.
1932. - Rođen francuski filmski režiser Luj Mal, koji je posebno insistirao na intelektualizmu. Filmovi: "Lift za gubilište", "LJubavnici", "Zaza u Metrou", "Privatan život", "Viva Marija", "Kalkuta", "Lakom Lisjen", "Crni mjesec", "Atlantik siti".
1938. - Orson Vels objavio na njujorškom radiju CBS radio-igru "Rat svjetova" na osnovu teksta Herberta Džordža Velsa. Napad Marsovaca na Zemlju prikazan je tako uvjerljivo da su milioni Amerikanaca pomislili da je riječ o stvarnom događaju, što je izazvalo nevjerovatan haos i paniku u tom dijelu SAD.
1944. - Njemački vojnici su u Risnu u Drugom svjetskom ratu ubili 42 civila. Najstarija žrtva u tom gradu u Boki Kotorskoj je imala 80, a najmlađa godinu dana.
1967. - Prvi put u istoriji kosmonautike sovjetski naučnici su letjelicama "Kosmos 186" i "Kosmos 188" izveli spajanje i razdvajanje vještačkih satelita.
1973. - Pušten u saobraćaj most na Bosforu, koji povezuje Evropu i Aziju.
1975. - Teško bolesnog diktatora Fransiska Franka na čelu Španije zamijenio princ Huan Karlos.
1975. - Kod Praga se srušio avion DC-9 jugoslovenske kompanije "Ineks-Adria", u kojem je poginulo 75 putnika, čehoslovačkih turista koji su ljetovali na Jadranu.
1983. - Na prvim izborima poslije deset godina vojne diktature Argentinci su glasali za nacionalne, oblasne i opštinske organe vlasti.
1995. - Na referendumu o nezavisnosti kanadske provincije Kvebek minimalnom većinom pobijedili protivnici otcjepljenja.
1998. - U požaru u makedonskom klubu - iznajmljenom za tu priliku kurdskoj omladini - u švedskom gradu Geteborg poginulo 63 ljudi.
2000. - Na gradskom banjalučkom groblju privremeno sahranjeni posmrtni ostaci 450 neidentifikovanih srpskih boraca i civila.
2001. - Haški istražioci počeli sa iskopavanjem masovnih grobnica u Gračcu u Lici, u kojima je pokopano najmanje stotinu tijela, uglavnom Srba, ubijenih za vrijeme i nakon akcije hrvatske vojske "Oluja".
2003. - Narodna skupština Republike Srpske saglasila se da svoje nadležnosti iz oblasti indirektnog oporezivanja u okviru sistema poreske politike prenese na Parlamentarnu skupštinu BiH.
2003. - Na donatorskoj konferenciji u Hagu prikupljeno 15,6 miliona evra, namijenjenih uspostavljanju Vijeća za ratne zločine pri Sudu BiH, što je dovoljno za prve dvije godine rada.
2009. - Eksperti OHR-a označili dio bošnjačkog političkog rukovodstva, vjerske vođe i vodeće biznismene u Sarajevu kao dio političko-kriminalne mreže u Federaciji BiH i o tome obavijestili evropske diplomate.

31.10.

12 - Rođen rimski car Gaj Julije Cezar Germanik Kaligula. Tokom vladavine od 37. do 41. ispoljio je krajnju svirepost, neuračunljivost, samovolju i nečuveno rasipništvo. Kad je uveo nepodnošljivo visoke poreze i ostale namete, okrenuo je protiv sebe Senat i vojsku, čak i komandante sopstvene pretorijanske garde i 41. godine je ubijen. Senat je potom za cara proglasio njegovog strica Klaudija Prvog Tiberija Druza.
1290 - Kralj Edvard Prvi izbacio Jevreje iz Engleske.
1354 - Srpski državni sabor u Serezu proglasio Dušanov zakonik u cijelosti, čiji je prvi dio donesen u srpskoj prijestonici Skoplju 1349. Najznačajniji pravni dokument feudalne Srbije - "Zakonik blagovjernago cara Stefana", kako je glasio zvaničan naziv - utvrdio je opšta načela državnog uređenja najmoćnije države na jugoistoku Evrope. Osim ustavnih, sadržao je i kazneno-pravne i procesno-pravne odredbe i odredbe iz porodičnog i nasljednog prava. Rađen je na osnovu običajnog, crkvenog i romejskog /vizantijskog/ prava i odlikuje se humanošću, jer je štitio prava i najnižih staleža. Proklamovao je načelo zakonitosti: zakon je jači i od suprotne volje vladara.
1422 - Umro engleski kralj Henri Peti, koji je tokom vladavine od 1413. do smrti nastavio Stogodišnji rat sa Francuskom. Pobijedio je Francuze 1415. kod Azenkura i osvojio Pariz. U Francuskoj je i umro od dizenterije, a na prijestolu naslijedio ga je devetomjesečni sin Henri Šesti.
1688 - Umro engleski pisac i baptistički propovjednik DŽon Banjan, koji je 12 godina proveo u zatvoru zbog toga što je držao propovijedi bez dozvole vjerskih vlasti. U tamnici je napisao duhovnu autobiografiju i započeo "Poklonikovo putovanje", svojevremeno najčitaniju knjigu u Engleskoj.
1808 - U Beogradu otvorena Velika škola, prva visokoškolska ustanova u Srbiji. Među dvadesetak studenata bili su i Aleksa, sin vođe Prvog srpskog ustanka Đorđa Petrovića - Karađorđa i Vuk Stefanović Karadžić. Škola je prestala da radi 1813. poslije propasti ustanka.
1811 - Rođen francuski pisac Teofil Gotje, majstor riječi i oblika, preteča parnasovaca, koji je kultivisao "umjetnost radi umjetnosti". Djela: pjesme - "Emalji i kameje", proza - "Gospođica de Mopen", "Roman jedne mumije", "Kapetan Frakas", kritike - "Istorija dramske umjetnosti u proteklih 25 godina", "Istorija romantizma".
1867 - Umro francuski pisac Šarl Bodler, jedan od najvećih pjesnika 19. vijeka. NJegova poezija - prožeta tananom osjećajnošću, koja je otvorila nove puteve lirike - izrazila je bijedu, očajanje i korupciju civilizacije i progovorila o čovjeku neprekidno raspinjanom između dobra i zla. Buntovnog duha, prevazišao je estetičke norme svog vremena, u poeziju je unio orijentalne boje i egzotiku, zadržao elemente romantizma, klasičnog paganizma i nagovijestio simbolizam. Uz zbirku pjesama "Cvijeće zla", koju mnogi smatraju najvećim lirskim događajem 19. vijeka, objavio je prozno djelo "Vještački raj".
1876 - Zbačen turski sultan Murat Peti, koga je na prijestolu naslijedio brat Abdul Hamid Drugi.
1887 - Osnovan Streljački savez Srbije, 36 godina poslije formiranja prve streljačke družine. Savez je 1909. - kad su djelovale već 843 družine, učlanjen u Međunarodnu streljačku uniju i strijelci iz Srbije su prvi put učestvovali na međunarodnim takmičenjima u Londonu i Hamburgu.
1898 - Rođen srpski pisac Dušan Matić, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, pripadnik beogradskog nadrealističkog kruga. Djela: zbirke pjesama "Buđenje materije", "Laža i paralaža noći", "Knjiga rituala", "Pisma - ipak su stigla", "I tako, kad ostanem sam", eseji "Položaj nadrealizma u društvenom procesu", "Jedan vid francuske književnosti", "Anina balska haljina", "Proplanak i um", "Na tapet dana", "Breton iskosa", romani "Gluvo doba", "Kocka je bačena".
1908 - Rođen američki pisac jermenskog porijekla Vilijam Sarojan, koji je naglašeno originalnom tehnikom pripovijedanja najviše pisao o životu američkih "malih ljudi", često jermenskih i drugih doseljenika. Vjerovao je da su hrabrost i humor najdjelotvornija sredstva za savladavanje životnih nedaća. Djetinjstvo je proveo u sirotištu, a zatim emigrirao u SAD, gdje je stekao reputaciju najvećeg humaniste savremene američke literature. Djela: zbirke priča "Zovem se Aram", "Pet zrelih krušaka", "Smjeli mladić na letećem trapezu", "Mama, ja te volim", "Tata, ti si lud", "Jedan dan u popodnevu svijeta", romani "LJudska komedija", "Doživljaji Veslija DŽeksona", "Predmet smijeha", drame "Vrijeme vašeg života", "Moje srce je u gori".
1939 - Propali pokušaji francuskog i britanskog premijera - Eduara Daladjea i Artura Nevila Čemberlena - da pregovaraju sa njemačkim vođom Adolfom Hitlerom. Nacističke trupe su dan kasnije napale Poljsku i počeo je Drugi svjetski rat.
1942 - Njemački general Ervin Romel obnovio ofanzivu protiv Britanaca kod Alam Halfe u Egiptu u Drugom svjetskom ratu s namjerom da izbije na Suecki kanal, ali je pokušaj propao.
1944 - Sovjetska armija u Drugom svjetskom ratu izbacila njemačke trupe iz glavnog grada Rumunije Bukurešta.
1957 - Malaja stekla nezavisnost.
1962 - Umro francuski slikar Žorž Brak, koji je sa Pablom Pikasom 1905. osnovao kubistički pokret. Poslije Prvog svjetskog rata je prolazio kroz mnoge faze, slikajući s upadljivom originalnošću. Tražeći rješenja između objektivnog i neobjektivnog, slikao je prirodu, aktove i mrtvu prirodu.
1962 - Trinidad i Tobago postali nezavisna država.
1973 - Umro američki filmski režiser irskog porijekla DŽon Ford, autor više od 200 filmova, uključujući vesterne pune lirike, sjete i humora. Filmovi: "Potkazivač", "Poštanska kočija", "Mladi Linkoln", "Plodovi gnjeva", "Dugo putovanje", "Kako je bila zelena moja dolina", "Moja draga Klementina", "Bjegunac", "Cijena slave", "Miran čovjek", "Čovjek koji je ubio Liberti Valansa", "Crni narednik", "Jesen Čejena".
1983 - Sahrani vođe filipinske opozicije Beninja Akina u Manili prisustvovalo više od milion ljudi. Opozicioni lider je ubijen deset dana ranije na aerodromu u Manili prilikom povratka iz trogodišnjeg izbjeglištva u SAD, čime je filipinski diktator Ferdinand Markos uklonio najozbiljnijeg protivkandidata na izborima 1984.
1986 - Preminuo engleski vajar Henri Mur, jedan od najvećih skulptora 20. vijeka, inostrani član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Inspirisao se arhaičnom i primitivnom umjetnošću i vjerovao da umjetničko djelo treba da ima vlastitu vitalnost, bez obzira šta predstavlja. Težio je sintezi apstraktnih oblika i nadrealističkih psiholoških istraživanja.
1986 - Preminuo finski državnik Urho Kekonen, predsjednik Finske od 1956. do 1982, najistaknutiji finski političar poslije Drugog svjetskog rata. Kao šef države i prethodno premijer od 1950. do 1953. i od 1954. do 1956. podržavao je saradnju u vladi partija centra sa radničkim partijama, uključujući Komunističku partiju Finske. Izuzetno je doprinio procesu miroljubive saradnje država, krunisanim 1975. Konferencijom o evropskoj bezbjednosti i saradnji u finskom glavnom gradu Helsinkiju.
1994 - Trupe bivšeg SSSR formalno okončale poluvjekovno vojno prisustvo u bivšoj Istočnoj NJemačkoj i na Baltiku, ceremonijom kojoj su prisustvovali predsjednik Rusije Boris Nikolajevič Jeljcin i kancelar NJemačke Helmut Kol.
1996 - U najvećoj vojnoj akciji trupa iračkog predsjednika Sadama Huseina od okončanja Zalivskog rata /1991/ vojska Iraka je pomogla Kurdistanskoj demokratskoj partiji Masuda Barzanija da preotme strateški važan grad Arbil na sjeveru Iraka od rivalske Patriotske unije Kurdistana.
1997 - Poginula britanska princeza Dajana Spenser, bivša supruga britanskog prestolonasljednika princa Čarlsa. U automobilskoj nesreći u Parizu sa njom je poginuo i njen ljubavnik Dodi el Fajed.
2001 - Najmanje 26 ljudi je povrijeđeno, 23 ozbiljno, od eksplozije četvorospratne zgrade u centru Tokija.
2003 - Na grčkom ostrvu Krfu obavljene komemorativne svečanosti u spomen srpskim vojnicima iz Prvog svjetskog rata, najprije u Guviji, mjestu gdje su se 1916. godine iskrcali pripadnici Drinske divizije, a potom u selu Agios Mateos, gdje je podignuto spomen-obilježje stradalim vojnicima i starješinama te proslavljene divizje.
2005 - Poginulo 1.199 Iračana, a više od 460 je povrijeđeno tokom povorke s milion šiitskih vjernika na mostu preko rijeke Tigar, u Bagdadu, u panici zbog glasina da će bombaš-samoubica aktivirati eksploziv.

kreja · Unread post by **kreja** » Wed Dec 28, 2022 7:22 am

2.11.

1687. - U Otomanskom carstvu u pobuni zbačen sultan Muhamed Četvrti i na prijestolu ga je naslijedio mlađi brat Sulejman Treći.
1721. - Poslije ratova protiv Otomanskog carstva i Švedske, kojima je učvrstio Rusiju na Crnom moru i Baltiku, Petar Veliki proglašen carem cijele Rusije.
1755. - Rođena francuska kraljica Marija Antoaneta, supruga Luja Šesnaestog i kćerka austrijske carice Marije Terezije, krajnje omražena poslije izbijanja Francuske revolucije 1789. Pripisana joj je ironična poruka gladnom narodu: "Ako nemate hljeba, jedite kolače". Pod optužbom da je vezama s bečkim dvorom izdala Francusku, 1793. je pogubljena na giljotini.
1766. - Rođen austrijski vojskovođa mađarskog porijekla feldmaršal Johan Jozef Radecki, vojni reformator i nacionalni heroj koji je više od pola vijeka u bitkama predvodio austrijske trupe. Učestvovao je u bojevima protiv francuskog cara Napoleona Prvog Bonaparte u Italiji i na Rajni i u gušenju italijanskih ustanaka protiv Austrije 1830, 1831, 1848. i 1849. Poslije pobjeda nad Italijanima
1848. kod Kustoce i 1849. kod Navare postao je guverner Lombardijsko-venecijanske oblasti.
1789. - U Francuskoj konfiskovana sva imovina Rimokatoličke crkve.
1815. - Rođen engleski matematičar Džordž Bul, najznačajniji tvorac savremene matematičke logike i "Bulove algebre", ključne za razvoj kompjutera. Zbog siromaštva je završio samo osnovnu školu, ali je kao samouk naučio klasične jezike i francuski, njemački i italijanski. Na osnovu objavljenih matematičkih radova, 1849. je postavljen za profesora matematike na koledžu u Korku, poslije čega je napisao najznačajnije djelo - "Istraživanja zakona mišljenja".
1891. - Rođen srpski klasični filolog Milan Budimir, član Srpske kraljevske akademije, profesor Beogradskog univerziteta, koji je proučavo indoevropske dijalekte u Sredozemlju. Objavljivao je i na francuskom jeziku, na kojem je izdavao i časopis "Revue internationale des etudes balkaniques ". Djela: "O Ilijadi i njenom pjesniku", "Iz klasične i savremene aloglotije", "Problem bukve i protoslovenske domovine", "Grci i Pelasti", "Dvije vrste Aristotelove tragedije", "Sa balkanskih istočnika", "Carmen arvale", "Patriculae Pelesticae".
1906. - Rođen italijanski filmski režiser Lukino Viskonti, jedan od začetnika neorealizma. Filmovi: "Opsesija", "Zemlja drhti", "Senso", "Bijele noći", "Roko i njegova braća", "Gepard", "Drage zvijezde Velikog Medvjeda", "Zatvoreni porodični krug", "Sumrak bogova", "Smrt u Veneciji", "Nevino".
1911. - Rođen grčki pisac Odisej Alepudelis, poznat kao Odisej Eliti, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1979, čiju poeziju odlikuju leksičko bogatstvo i čudesne metafore. Djela: zbirke pjesama "Orijentacije", "Klepsidre nepoznatog", "Dostojno jest", "Junačna i tužna pjesma za mlađeg poručnika poginulog u Albaniji", "Šest i jedno kajanje za nebo", "Vrhovno sunce", "Monogram", eseji "Otvorena knjiga".
1913. - Rođen američki glumac Barton Stiven Lankaster, poznat kao Bert Lankaster, koji je kao bivši cirkuski artista počeo ulogama u avanturističkim filmovima, ali je potom potvrdio izrazitu glumačku individualnost. Filmovi: "Odavde do vječnosti", "Zatočenik iz Alkatraza", "Sedam dana u maju", "Voz", "Gepard", "Drage zvijezde Velikog Medvjeda", "Zatvoreni porodični krug", "Tetovirana ruža", "Vrati se, mala Šibo", "Dvadeseti vijek".
1917. - Velika Britanija Balfurovom deklaracijom zauzela se za osnivanje jevrejske države u Palestini.
1923. - Umro srpski slikar Stevan Aleksić, majstor obnove ikonostasa srpskih crkava. Akademiju je završio u Minhenu, a slikarsku radionicu je otvorio u rodnom Aradu, u kojem je renovirao ikone i slike na svodovima crkve. Obnovio je i ikone i slike u crkvama u Temišvaru, Vukovaru, Novom Sadu, Modošu (sada Jaša Tomić), Beneševu i drugim mjestima. Najznačajniji i najobimniji rad obavio je u Preobraženskoj crkvi u Pančevu: 32 ikone velikog formata, tri kompozicije iz istorije srpske crkve i 44 medaljona svetaca.
1930. - Haile Selasije Prvi krunisan za cara Etiopije.
1938. - Mađarska anektirala južnu Slovačku, iskoristivši invaziju svoje saveznice nacističke NJemačke na Čehoslovačku.
1944. - Centralni komitet Bugarske radničke partije u pismu generalnom sekretaru Komunističke partije Jugoslavije Josipu Brozu priznao bugarsku krivicu za fašističke zločine u Jugoslaviji u Drugom svjetskom ratu.
1950. - Umro engleski pisac irskog porijekla Džordž Bernard Šo, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1925, izuzetno smio satiričar i jedan od najduhovitijih ljudi 20. vijeka. U oštrom, ali šaljivom tonu je prikazivao protivrječnosti građanskog društva u Engleskoj. U komedijama "Čovjek i natčovjek " i "Vraćanje Metuzalemu" iznio je zamisao o životnoj sili, snazi koja nastoji da ljudski rod uzdigne u viši i bolji život. Pisao je i političke i ekonomske članke, držao govore i vodio dramsku i muzičku kritiku u dnevnoj štampi. U djelima pisanim za pozorište - koja su mu često služila da iznese sopstvene društvene i političke teorije - razbijao je idole savremenog društva, žestoko im se podsmijevajući, zastarjele i nazadne konvencije i lažan moral srednje klase u religiji, etici, politici i ekonomiji. Ostala djela: komadi "Pigmalion", "Kuće udovičke", "Sveta Ivana", "Major Barbara", "Kandida", "Zanat gospođe Vorn", "LJekar u nedoumici", "Cezar i Kleopatra", zbirka "Tri pozorišna komada za puritance".
1953. - Pakistanski parlament proglasio zemlju "Islamskom republikom Pakistan".
1958. - Posljednji britanski vojnici napustili Jordan.
1962. - Umro srpski pisac i botaničar Stevan Jakovljević, profesor Univerziteta u Beogradu i rektor od 1945. do 1950. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu. Kao oficir srpske vojske borio se u Prvom svjetskom ratu, a u Drugom svjetskom ratu je bio u italijanskim i njemačkim zarobljeničkim logorima. Književno ime i popularnost je stekao romanom "Srpska trilogija", koji čine "Devetsto četrnaesta", "Pod krstom" i "Kapija slobode". Ostala djela: romani "Smena generacija", "Velika zabuna", "Likovi u senci", djela iz botanike "Studije o biljnom svetu Prespanskog jezera", "Makrofitska vegetacija Ohridskog jezera", "Sistematika lekovitog bilja".
1964. - U Saudijskoj Arabiji sa prijestola svrgnut kralj Saud, a kraljem proglašen princ Fejsal.
1976. - Za predsjednika SAD izabran kandidat Demokratske stranke DŽejms Erl - DŽimi Karter.
1978. - Dvojica sovjetskih kosmonauta s vasionskog broda "Saljut 6" vratila se na Zemlju, postavivši nov rekord boravka u vasioni - 139 dana i 14 časova.
1990. - Parlament Mozambika usvojio novi ustav, kojim je u toj afričkoj zemlji uspostavljena višepartijska demokratija.
1994. - Više od 430 ljudi poginulo na jugu Egipta u požaru poslije eksplozije u velikom skladištu nafte blizu jednog sela.
1995. - Predsjednik Srbije Slobodan Milošević i predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, pod pokroviteljstvom američkog državnog sekretara, u Dejtonu potpisali deklaraciju o diplomatskom rješenju statusa Sremsko-baranjske oblasti.
1995. - Bivši ministar odbrane Južne Afrike Magnus Malan i deset penzionisanih viših oficira uhapšeno pod optužbom za ubistva u vrijeme režima aparthejda.
1998. - Uragan "Mič" utihnuo poslije sedmice tokom koje je izazvao ogromna razaranja u centralnoj Americi, posebno u Hondurasu i Gvatemali, i smrt najmanje 9.000 ljudi.
2001. - Njegova svetost patrijarh srpski Pavle održao u Osnovnoj školi "Kralj Petar Prvi Karađorđević" u Beogradu prvi svečani javni čas katihizisa i time označio povratak vjeronauke u osnovne i srednje škole u Srbiji.
2003. - Administracija u Vašingtonu donijela odluku o normalizaciji trgovinskih odnosa sa Srbijom i Crnom Gorom.
2004. - U SAD održani predsjednički izbori. Džordž Buš dobio drugi mandat, pobijedivši predsjedničkog kandidata Demokratske stranke Džona Kerija.

03.11.

1493. - Španski moreplovac italijanskog porijekla Kristofor Kolumbo otkrio ostrvo Dominika u Malim Antilima, koje je istog dana 1978. postalo nezavisna država.1534. - Engleski parlament priznao crkvenu vlast kralju Henriju Osmom, koji je time poslije raskida sa Rimokatoličkom crkvom postao poglavar Anglikanske crkve. Prethodno je papa odbio da poništi kraljev brak sa Katarinom Aragonskom, što je izazvalo prekid odnosa Rima i Londona.
1706. - Italijanski grad Abruci razoren u zemljotresu u kojem je poginulo 15.000 ljudi.
1801. - Rođen italijanski kompozitor Vinčenco Belini, koji je njegovao stil belkanto u operama raspjevane i izražajne melodike širokog daha i bogatog kolorita. Djela: opere "Norma", "Pirat", "Zaira", "Kapuleti i Monteki", "Mjesečarka", "Puritanci".
1839. - Britanske fregate kod Kantona potopile nekoliko kineskih džunki, čime je Velika Britanija otpočela Prvi opijumski rat protiv Kine, okončan kineskim porazom 1842, poslije čega je Peking prinuđen na velike trgovinske ustupke i potpadanje Hongkonga pod vlast Londona.
1852. - Rođen japanski princ Mucuhito, od 1867. car Meidji, tokom čije je vladavine do 1912. Japan preobražen u moćnu industrijsku, vojnu i imperijalnu silu. Premjestio je prijestonicu iz Kjota u Edo, koji je preimenovan u Tokio.
1883. - Ugušena Timočka buna koju su podigle vođe Narodne radikalne stranke protiv režima kralja Milana Obrenovića zato što im nije dao vlast osvojenu na izborima, već je za premijera postavio Nikolu Hristića, odanog dinastiji Obrenović. Prijeki sud je osudio na smrt 21 vođu ustanka, a mnoge na dugogodišnju robiju. Smrtna kazna je izrečena i radikalskim prvacima Nikoli Pašiću i Aci Stanojeviću, ali su oni pobjegli u inostranstvo.
1901. - Rođen francuski pisac i političar Andre Malro, učesnik Kineske revolucije, Španskog građanskog rata, komandanat u francuskom Pokretu otpora u Drugom svjetskom ratu, član Francuske akademije i ministar kulture od 1959. do 1969. U djelima je u duhu angažovane umjetnosti analizirao idejne, moralne, socijalne i političke dileme i probleme savremenog čovjeka u zaoštrenim situacijama društvenih revolucija i građanskih ratova. Djela: romani "Kraljevski put", "Ljudska sudbina", "Altenburški orasi", "Nada", eseji "Iskušenje Zapada", "Imaginarni muzej", "Umjetničko stvaranje", "Ogled o Goji", "Metamorfoza bogova", "Glasovi tišine", memoarski spisi "Antimemoari" (1 - "Hrastovi koje obaraju", 2 - "Posmrtne besjede").
1903. - Kolumbijska provincija Panama - poslije pobune koju su inscenirale SAD i uplovljavanja u panamske vode američke krstarice "Nešvil" - otcijepila od Kolumbije i proglasila nezavisnost.
1912. - Rođen paragvajski diktator Alfredo Stresner, koji je tokom vladavine obilato koristio teror protiv političkih protivnika. Vlast u Paragvaju je prigrabio vojnim udarom 1954, a zbačen je na isti način 1989.
1918. - Predstavnici austrougarske vojske potpisali kapitulaciju u Prvom svjetskom ratu, što je bio posljednji državni akt 700-godišnje Habsburške Monarhije.
1918. - Na ratnim brodovima u Kilu izbila pobuna njemačkih mornara koji su uhapsili oficire, formirali vojnička vijeća, povezali se s radnicima i vojnicima i stvorili radnička i vojnička vijeća kao organ revolucije i privremene vlasti. Njemački parlament je 6. februara 1919. razvlastio ta vijeća.
1946. - Poslije poraza u Drugom svjetskom ratu u Japanu je vlast prešla sa cara na parlament.
1954. - Umro francuski slikar i vajar Anri Matis, osnivač fovističkog pravca, koji je snažno uticao na evropsko slikarstvo 20. vijeka. U početku je bio pod uticajem Gistava Moroa, kasnije Pola Sezana i Pola Gogena, ali je od 1905. formirao lični izraz. Najviše je slikao ženske figure (odaliske) i mrtvu prirodu, ali i predjele, kompozicije i nacrte za baletske dekore i kostime. Inspirisao se orijentalnim motivima, ćilimima i minijaturama. Radio je i bakroreze, drvoreze i litografije. Često se vraćao skulpturi, u početku pod uticajem Ogista Rodena.
1957. - SSSR lansirao "Sputnjik 2", prvi satelit sa živim bićem, u kojem je bila keruša Lajka.
1961. - Generalna skupština UN jednoglasno izabrala za generalnog sekretara svjetske organizacije burmanskog diplomatu U Tanta, poslije smrti u avionskoj nesreći njegovog prethodnika Šveđanina Daga Hamaršelda.
1964. - Demokrata Lindon Džonson postao predsjednik SAD, nadmoćno pobijedivši kandidata Republikanske stranke Barija Goldvotera.
1970. - Kandidat Fronta narodnog jedinstva Salvador Aljende - kao prvi marksista u zapadnoj hemisferi izabran na slobodnim izborima - preuzeo dužnost predsjednika Čilea. Ubijen je 1973. u državnom udaru, kojim je uz pomoć SAD vlast prigrabio krajnji desničar general Augusto Pinoče.
1975. - U Bangladešu grupa oficira oborila predsjednika Kandakara Muštaka Ahmeda, koji je i sam prigrabio vlast državnim udarom tri mjeseca prije toga, ali je već 7. novembra izvršen još jedan državni udar i vlast je preuzeo Ziaur Rahman.
1986. - Žoakim Šisano izabran za predsjednika Mozambika poslije smrti, u avionskoj nesreći, Samore Mašela.
1991. - U Grubišnom polju u zapadnoj Slavoniji Hrvatska vojska je razorila, spalila i opljačkala 18 sela i protjerala Srbe.
1992. - Kandidat Demokratske stranke Bil Klinton na izborima za predsjednika SAD pobijedio dotadašnjeg šefa države, republikanca DŽordža Buša.
1996. - Umro nekadašnji samoproglašeni centralnoafrički car Žan Bedel Bokasa, koji je na vlast došao vojnim udarom 1966, proglasio se 1972. doživotnim predsjednikom, a 1976. carem. Vojnim udarom je srušio bliskog rođaka - predsjednika Dejvida Daka, a 1977. je za ceremoniju krunisanja utrošio četvrtinu nacionalnog proizvoda zemlje, promijenivši naziv Centralnoafrička Republika u Centralnoafričko Carstvo. Tokom vladavine - koju je obilježio nevjerovatnim ekstravagantnostima, rasipanjem državne imovine i strašnim zločinima nad sopstvenim narodom - povremeno je bio i premijer, ministar odbrane, pravde, informacija, poljoprivrede i stočarstva, zdravlja, vojne i civilne avijacije, državne uprave, kopnenog,
riječnog i vazdušnog saobraćaja, pošta i telekomunikacija, trgovine, industrije, rudarstva. S vlasti ga je 1979. zbacio bivši predsjednik Dako i vratio zemlju u status republike.
2003. - Republika Srpska dostavila Haškom tužilaštvu nove dokaze o ratnim zločinima koje su nad Srbima počinili mudžahedini.

04.11.

1307 - Švajcarska Konfederacija proglasila nezavisnost od Austrije.
1650 - Rođen engleski kralj Vilijam Treći - Oranski, koji je tokom vladavine od 1689. do 1702. učvrstio režim pod dominacijom buržoasko-zemljoposjedničkog parlamenta. Pod njegovom vlašću Engleska je ponovo zauzela Irsku.
1847 - Umro njemački kompozitor i dirigent Feliks Mendelson, osnivač konzervatorijuma u Lajpcigu, istaknuti predstavnik romantizma. Kao pijanista debitovao je u devetoj godini, u 15. je napisao prvu simfoniju, a u 16. majstorsko djelo - scensku muziku za "San ljetnje noći". S uspjehom se ogledao u svim muzičkim oblastima, osim u operi i njegova djela se odlikuju klasičarskim tretmanom oblika i harmonije. Djela: simfonije "Škotska", "Italijanska", uvertira "Hebridi" ili "Fingalova pećina", klavirska kompozicija "Pjesme bez riječi", oratorijumi "Paulus", "Elijas", "Koncert za violinu i orkestar u E-molu", solo pjesme, kamerna muzika.
1890 - U Londonu otvorena prva linija podzemne električne željeznice u svijetu.
1908 - Umro srpski istoričar, pisac, folklorista, pedagog i prevodilac Milan Milićević, član Srpske kraljevske akademije. Djela: istorijska - "Kneževina Srbija", "Knez Miloš u pričama", "Karađorđe u govoru i tvoru", "Pomenik znamenitih ljudi srpskog naroda novijega doba", pripovijetke: "Zimnje večeri", "Letnje večeri", "Međudnevica".
1918 - U Prvom svjetskom ratu poginuo engleski pisac Vilfred Oven, čija je poezija najsnažnija osuda ratnih zvjerstava. Znatno je uticao na moderne engleske pjesnike, posebno na Vistena Hjua Odna i Stivna Spendera.
1918 - Sile Antante se u Prvom svjetskom ratu saglasile sa uslovima kapitulacije NJemačke, zasnovanim na "14 tačaka" predsjednika SAD Vudra Vilsona.
1921 - Japanskog premijera Takašija Haru ubio desničarski fanatik.
1922 - U Dolini kraljeva kod Luksora u Egiptu engleski arheolog Hauard Karter otkrio grob faraona Tutankamona.
1931 - Društvo naroda optužilo Japan zbog agresije na Mandžuriju. Kad ga je osudila svjetska javnost, Japan je napustio Društvo naroda u martu 1933.
1939 - Na traženje predsjednika Frenklina Ruzvelta Kongres je donio zakon o prodaji ratnog materijala na osnovu principa "plati, pa nosi", što je bio prvi korak SAD na putu ulaska u Drugi svjetski rat. U martu 1941. taj zakon je zamijenjen novim - o zajmu i najmu - s još većim povlasticama zemljama koje su se borile protiv fašizma.
1942 - Britanska Osma armija generala Bernarda Lo Montgomerija u egipatskoj pustinji kod gradića El Alamejn u Drugom svjetskom ratu potukla njemačko-italijanski Afrički korpus generala Ervina Romela, gotovo ga uništivši poslije 12 dana ogorčenih borbi. Četiri dana potom je uslijedilo iskrcavanje saveznika u sjevernoj Africi poslije kojeg su u maju 1943. potpuno slomljene snage sila Osovine u Africi.
1946 - Osnovan UNESKO /Organizacija UN za obrazovanje, nauku i kulturu/ radi rješavanja problema obrazovanja u zemljama pogođenim Drugim svjetskim ratom. Kasnije su zadaci Uneska prošireni, posebno u zaštiti kulturnog i istorijskog blaga i razmjeni naučnih radnika i publikacija.
1952 - Republikanac Dvajt Ajzenhauer pobijedio na izborima za predsjednika SAD, ali se potom nije naročito istakao tokom dva četvorogodišnja mandata. Bivši general je mnogo govorio o miru, ali je znatno više energije uložio u trku u naoružanju u vrijeme hladnoratovskog nadmetanja Zapada i Istoka.
1956 - Umro srpski arheolog Miloje Vasić, jedan od osnivača arheologije u Srbiji, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Njegovo životno djelo je otkopavanje preistorijskog naselja Vinča. Na osnovu toga postavio je tezu da podunavska kultura potiče iz Sredozemlja/egejska kultura/ i prednje Azije, a ne iz nordijskih zemalja. Objavio je više od sto naučnih radova. Djela: "Preistorijska Vinča, 1-2", "Arhitektura i skulptura u Dalmaciji", "Žiča i Lazarica", "Jonska kolonija Vinča".
1956 - Sovjetska armija ugušila pobunu u Mađarskoj, a umjesto Imre Nađa, koji je sklonište potražio u ambasadi Jugoslavije, premijer je postao Janoš Kadar.
1966 - Najveće poplave u istoriji Italije pogodile trećinu njene teritorije, a u Firenci je znatno oštećeno kulturno blago, uključujući mnoge freske na zidovima palata i crkava.
1976 - Velika Britanija predložila nezavisnost Južne Rodezije pod vladavinom crnačke većine od 1. marta 1978.
1979 - Islamski studenti u Teheranu okupirali ambasadu SAD, čija su 52 službenika potom 444 dana držali kao taoce, tražeći izručenje zbačenog šaha Reze Pahlavija.
1980 - Za predsjednika SAD izabran republikanac Ronald Regan, koji je na položaju ostao dva mandata, pošto je dobio i izbore 1984.
1983 - U Libanu poginulo više od 40 izraelskih vojnika od detonacije kamiona punog eksploziva, koju je izazvao islamski terorista-samoubica.
1984 - Prvi slobodni izbori u Nikaragvi završeni pobjedom Sandinistickog fronta, koji je osvojio 68 odsto glasova.
1995 - Ubijen izraelski premijer Jicak Rabin u trenutku kad je napuštao mirovni miting u Tel Avivu. Bio je šef vlade od 1974. do 1977. i od juna 1992. do tog dana - kada ga je revolverskim hicima usmrtio jevrejski student Jigal Amir. Od 1940. se kao član ilegalnog jevrejskog pokreta Palmah borio protiv britanske kolonijalne uprave u Palestini i francuskih kvislinških trupa 1941. u Siriji. Od formiranja Izraela 1948, kad je u ratu protiv Arapa komandovao brigadom, bio je u armiji. General i načelnik generalštaba postao je 1964. i imao je istaknutu ulogu u nanošenju teškog poraza Arapima u ratu 1967, ali je poslije ponovnog preuzimanja vlasti 1992. postao arhitekta mirovnog procesa na Bliskom istoku i izmirenja s Arapima. To je izazvalo gnjev izraelskih nacionalista, a posebno prepuštanje Palestincima teritorija zauzetih u ratu 1967.
2008 - Za predsjednika SAD izabran Barak Obama, kandidat Demokratske partije.

06.11.

1632. - Švedski kralj Gustav Drugi Adolf - veliki vojskovođa i vojni reformator - poginuo je u Tridesetogodišnjem ratu u bici kod Licena, u kojoj je njegova protestantska vojska potukla rimokatoličku armiju njemačkog cara Ferdinanda Drugog pod komandom generala Albrehta Vencela fon Valenštajna.
1661. - Rođen španski kralj Karlos Drugi, posljednji monarh iz dinastije španskih Habsburga, koji je na prijesto stupio kao četvorogodišnjak 1665. i vladao Španijom do 1700. Nije imao nasljednika i poslije njegove smrti je počeo rat za špansko nasljeđe u koji su se uključile Francuska, Austrija, Velika Britanija i Savoja.
1771. - Rođen njemački izdavač i štampar Alojz Johan Nepomuk Franc Zenefelder, pronalazač sistema litografske štampe. Napisao je "Udžbenik litografije".
1787. - Rođen srpski jezički i pravopisni reformator Vuk Stefanović Karadžić, jedna od najznamenitijih ličnosti srpske kulture, tvorac novog pravopisa i književnog jezika, genijalni samouk koji je napravio odlučan preokret u srpskoj literaturi, koja je od njegovog vremena dobila izrazito nacionalno obilježje. Osnovnu pismenost je učio u selu kod rođaka trgovca, potom u školi u Loznici i u manastiru Tronoša. U Prvom srpskom ustanku bio je pisar vojvode Ćurčije, zatim učitelj u Beogradu i carinik na Dunavu kod Kladova. Poslije propasti ustanka 1813. i odlaska u Beč počeo je da sakuplja narodne pjesme i umotvorine i da radi na srpskom jeziku i pravopisu. Ubrzo je izdao prvu zbirku narodnih pjesama i "Pismenicu" (gramatiku), a 1818. "Rječnik". Pisao je i istorijska svjedočanstva, bavio se etnografijom, organizovao istraživanja u svim jugoslovenskim zemljama i vodio ogromnu prepisku. Borio se protiv samovlašća kneza Miloša Obrenovića i jakog fronta protivnika reforme jezika. Uređivao je almanah "Danicu" i nastojao da Evropu upozna sa srpskim narodnim blagom i prošlošću. Gigantskim radom (njegovo djelo je sabrano u 39 tomova), stekao je mnoge pristalice, ali i ogorčene protivnike. Prijatelje je našao u najistaknutijim umovima Evrope, učinio je da srpske narodne pjesme, kultura i istorija postanu poznate širom Evrope, a ugledni univerzitet u Jeni ga je proglasio počasnim doktorom. Njegove reformatorske ideje odnijele su odlučujuću prevagu 1847, kada su izašle "Pesme" Branka Radičevića, dokaz da se "Vukovim jezikom" mogu pisati i umjetnička djela, a Đuro Daničić je djelom "Rat za srpski jezik i pravopis" dokazao da su opravdane Vukove jezičke postavke. Cijela epoha - razvijeni srpski romantizam - bila je pod njegovim uticajem. Poslije 33 godine u tuđini, njegovi posmrtni ostaci su 1897. preneseni iz Beča u otadžbinu i uz Dositeja Obradovića počivaju ispred Saborne crkve u Beogradu.
1814. - Rođen belgijski proizvođač duvačkih instrumenata Adolf Saks, koji je 1840. izumio muzički instrument nazvan njemu u čast saksofon.
1825. - Rođen francuski arhitekta Žan Luj Šarl Garnije, čije je glavno djelo, Opera u Parizu, jedan od najznačajnijih spomenika pariske arhitekture u drugoj polovini 19. vijeka. Projektovao je i Kazino u Monte Karlu i Opservatoriju u Nici.
1860. - Rođen poljski pijanista i kompozitor Ignac Jan Paderevski, profesor Konzervatorijuma u Varšavi, koji je od 1919. do 1921. bio premijer i ministar inostranih poslova Poljske. Djela: opera "Manra", "Poljska fantazija" za klavir i orkestar, jedna simfonija, klavirska djela, solo pjesme.
1860. - Abraham Linkoln izabran za predsjednika SAD.
1861. - Rođen kanadski profesor fizičkog obrazovanja Džejms Nejsmit, koji je 1891. izmislio košarku.
1880. - Francuski mikrobiolog Šarl Luj Alfons Laveran, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1907, otkrio je uzročnika malarije, bolesti koja je pustošila močvarnim predjelima širom svijeta. Posmatrajući pod mikroskopom krv čovjeka oboljelog od malarije primijetio je među crvenim krvnim zrncima novu histološku formaciju koje nema u krvi zdravih ljudi. Zaključio je da ti mikroorganizmi (nazvani kasnije Haemamoeba Laverani) izazivaju malariju, ali nije bio u stanju da objasni na koji način prodiru u krv. Engleski ljekar Ronald Ros je 15 godina kasnije utvrdio da malariju prenose komarci.
1893. - Umro ruski kompozitor Petar Iljič Čajkovski, najistaknutiji ruski simfoničar 19. vijeka, koji je ostvario sintezu evropskog artizma i ruske narodne osjećajnosti. Njegova muzika se odlikuje iskrenošću izraza koji razotkriva skrivene psihološke procese i osjećanja i svojevjrsnom ljepotom i snagom muzičke misli. Karakteriše je i široko raspjevana melodika, bogatstvo harmonije i blistav orkestarski kolorit. Inspirisao se narodnom muzikom, bajkama i ruskom istorijom. Komponovao je šest simfonija, opere, uvertire, koncerte za klavir, koncerte za violinu, kamernu muziku, balete, solo pjesme, klavirske kompozicije. Djela: opere "Evgenij Onjegin", "Pikova dama", simfonija "Patetična", baleti "Labudovo jezero", "Ščelkunčik", "Uspavana ljepotica", uvertira "Romeo i Julija".
1911. - Predsjednik Meksika postao Fransisko Madero, vođa revolucije protiv diktatora Porfirija Dijasa.
1917. - Poslije pet mjeseci borbi, u Prvom svjetskom ratu je pobjedom zapadnih saveznika nad Nijemcima okončana treća bitka kod belgijskog grada Ipr. Pomjeranje linije fronta za nepunih deset kilometara glavom je platilo najmanje 240.000 vojnika.
1921. - Rođen američki pisac Džejms Džons, čiji su najbolji romani tematski vezani za rat, naturalistički u čestim opisima seksa i nasilja, ali upečatljivi u karakterizaciji likova. Djela: romani "Odavde do vječnosti", "Neki su došli trčeći", "Pištolj", "Tanka crvena linija", "Idite onom ko žene zavija u crno", "Veseli pariski maj", "Zviždaljka", zbirka priča "Sladoledna glavobolja".
1931. - Rođen američki filmski režiser Majk Nikols, koji je njegovao specifičan humor u posmatranju fenomena modernog doba i savremenog američkog života. Filmovi: "Diplomac" (nagrada "Oskar"), "Ko se boji Virdžinije Vulf", "Kvaka 22", "Seksualno vaspitanje", "Lovci na miraz".
1942. - Rukovodilac ustanka u Vojvodini protiv Nijemaca Žarko Zrenjanin, sekretar Pokrajinskog komiteta Komunističke partije Jugoslavije za Vojvodinu, poginuo je u Drugom svjetskom ratu u neravnopravnoj borbi u obruču okupatorske njemačke policije u selu Pavliš kod Vršca.
1943. - Njemačke okupacione vlasti u Drugom svjetskom ratu stvorile specijalnu jedinicu radi uništavanja tragova zločina u Srbiji, koja je primoravala zatvorenike da spaljuju leševe na stratištu Jajinci kod Beograda. Procijenjeno je da je do aprila 1944. na tom mjestu spaljeno oko 80.000 žrtava.
1943. - Sovjetska armija u Drugom svjetskom ratu izbacila Nijemce iz Kijeva, koji su taj grad držali pod okupacijom više od dvije godine.
1962. - Generalna skupština UN pozvala sve članice da primijene ekonomske sankcije protiv Južne Afrike zbog njene rasističke politike.
1968. - U Parizu počeli mirovni pregovori SAD i Vijetnama, ali je vojna intervencija Amerikanaca u Indokini trajala sve do aprila 1975, kad je okončana porazom SAD.
1970. - Italija priznala Kinu i uspostavila s njom diplomatske odnose.
1993. - Trupe Gruzije zauzele Zugdidi, posljednje uporište pobunjenika lojalnih svrgnutom predsjedniku Gruzije Zvijadu Gamsahurdiji.
1996. - U ciklonu koji je pogodio jugoistočnu indijsku državu Andra Pradeš poginulo više od 2.000 ljudi.
1998. - Prvi razgovori Indije i Pakistana od 1992. o spornom pograničnom glečeru Sijačen okončani su pakistanskim odbijanjem indijskog prijedloga o prekidu vatre.
2001. - Amerika u Avganistanu prvi put upotrijebila najveću i najtežu konvencionalnu bombu, takozvanu "kosačicu krasuljka", čija je težina veća od 50 tona.
2003. - Haški tribunal optužio bivšeg predsjednika nekadašnje Republike Srpske Krajine Milana Babića za ratne zločine počinjene tokom rata u Hrvatskoj.
2006. - Sud u Italiji osudio Egipćanina Rabeija Osmana Sajeda Ahmeda na deset godina zatvora zbog umiješanosti u bombaške napade u Madridu 2004. godine, što je prva presuda za ovaj teroristički čin.

kreja · Unread post by **kreja** » Wed Dec 28, 2022 7:30 am

7.11.

1598. - Rođen španski slikar Fransisko de Surbaran, jedan od najznačajnijih umjetnika 17. vijeka, koji je snažnim, gotovo brutalnim realističkim postupkom obrađivao religijske teme. Slikajući u baroknom maniru koristio je oštar kontrast svjetlosti i tame radi postizanja ekstatičnog dramatskog izraza.
1781. - Zločinačka rimokatolička inkvizicija u Sevilji posljednji put u Španiji javno spalila "grešnike" optužene za jeres.
1867. - Rođena Marija Sklodovska, poljski fizičar, poznata kao Marija Kiri, koja je dva puta dobila Nobelovu nagradu. Ona i njen suprug Pjer Kiri iz rude urana izdvojili su nove elemente - radijum i polonijum. Prva je žena koja je stekla akademsku titulu pariske Akademije medicine i postala šef Katedre za fiziku na Sorboni. Bila je osnivač i direktor Instituta za radijum u Parizu. S Pjerom je 1903. podijelila Nobelovu nagradu za fiziku, a 1911. je sama dobila Nobelovu nagradu za hemiju. Poslije Pjerove smrti 1906. je otkrila radioaktivnost torijuma. U čast bračnog para Kiri, jedna mjerna jedinica u fizici je nazvana "kiri".
1879. - Rođen ruski revolucionar jevrejskog porijekla Lav Davidovič Bronštajn, poznat kao Lav Trocki, jedan od vođa Oktobarske revolucije 1917. Učestvovao je i u revoluciji 1905. tokom koje je predvodio Petrogradski sovjet. U vrijeme balkanskih ratova 1912. i 1913. dvaput je boravio u Srbiji kao ratni dopisnik "Pravde". U Oktobarskoj revoluciji ponovo je postao predsjednik uticajnog Petrogradskog sovjeta. Bio je i član Politbiroa boljševičke partije, a kao šef diplomatije u prvoj sovjetskoj vladi pregovarao je s NJemačkom o zaključenju mira u Prvom svjetskom ratu. Od 1918. do 1924. je kao vojni komesar i predsjednik sovjetskog Vojno-revolucionarnog komiteta udario temelje Crvene armije. Od 1923. je predvodio opoziciju u boljševičkoj partiji i već tada se sukobio s Josifom Visarionovičem DŽugašvilijem /Staljin/, a sukob je pojačan 1926. kad je postao vođa "ujedinjene opozicije". Staljin je 1927. izdejstvovao njegovo isključenje iz partije, 1929. protjerivanje iz SSSR, a 1940. je organizovao ubistvo Trockog u Meksiku.
1913. - Rođen francuski pisac Alber Kami, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957, čiji se književni rad temelji na ideji o apsurdu /simbolika mita o Sizifu/ i revoltu /simbolika mita o Prometeju/. Apsurdnosti svijeta je suprotstavio stvaralaštvo, jer, kako je napisao, "stvarati znači dvaput živjeti". Poginuo je 1960. u saobraćajnoj nesreći. Djela: romani "Stranac", "Kuga", "Pad", pozorišni komadi "Kaligula", "Pravednici", "Opsadno stanje", "Nesporazum", eseji "Svadba", "Mit o Sizifu", "Pisma njemačkom prijatelju", "Pobunjeni čovjek".
1917. - U Petrogradu pod vođstvom lidera boljševika Vladimira Iljiča Uljanova /Lenjin/ počela Oktobarska revolucija i srušena privremena ruska vlada Aleksandra Fjodoroviča Kerenskog. U rano jutro "Crvena garda" i revolucionarne jedinice zaposjele su važne objekte u gradu, a zatim je Vojno-revolucionarni komitet objavio proglas o padu privremene vlade i vlast je preuzeo Petrogradski sovjet radničkih i vojnih deputata. Dok su ustanici jurišali na Zimski dvorac, u Smoljnom je Drugi kongres sovjeta radničkih i vojničkih deputata izabrao prvu revolucionarnu radničko-seljačku vladu s Lenjinom na čelu.
1937. - U Beogradu, na uglu ulica Grobljanske /Ruzveltova/ i Kralja Aleksandra, postavljen spomenik Vuku Stefanoviću - Karadžiću. Inicijator je bila Srpska književna zadruga, a spomenik je izradio vajar Đorđe Jovanović. Spomenik je izliven u bronzi i na njemu piše "Vuku - srpski narod".
1944. - Predsjednik SAD Frenklin Ruzvelt četvrti put izabran za šefa države, što je jedinstven slučaj u američkoj istoriji.
1946. - Završena prva savezna radna akcija omladine Jugoslavije na željezničkoj pruzi Brčko - Banovići. Oko 70.000 mladih iz cijele zemlje i 2.000 iz inostranstva za 190 dana izgradilo je prugu dugu 90 kilometara.
1956. - Generalna skupština UN izglasala rezoluciju kojom je Velikoj Britaniji, Francuskoj i Izraelu naređeno da odmah povuku trupe iz Egipta.
1973. - SAD i Egipat uspostavili pune diplomatske odnose, prekinute poslije šestodnevnog rata 1967. u kojem je izraelska armija do nogu potukla egipatske snage.
1980. - Umro američki filmski glumac Stiv Mekvin, koji je najčešće igrao u avanturističkim filmovima, obilježivši ih snažnim temperamentom i ličnim šarmom. Filmovi: "Sedmorica veličanstvenih", "Sinsinati Kid", "Šampion rodea", "Bjeg", "Leptir", "Tom Horn", "Lovac".
1987. - Predsjednika Habiba Burgibu, na vlasti od sticanja nezavisnosti Tunisa 1956, u udaru bez prolivanja krvi oborio je njegov premijer Zin el Abidin Bin Ali, koji je rekao da je 84-godišnji lider isuviše senilan da bi vladao. Burgiba je 1974. proglašen doživotnim predsjednikom Tunisa.
1990. - Meri Robinson postala prva žena predsjednik Irske.
1992. - Umro slovački državnik Aleksander Dubček, vođa pokreta reformi u Čehoslovačkoj krajem šezdesetih godina 20. vijeka, nazvanih "Praško proljeće". Bio je najistaknutiji protagonista demokratizacije i preporoda društva i Komunističke partije Čehoslovačke /KPČ/ i izgradnje "socijalizma s ljudskim likom". U Drugom svjetskom ratu je učestvovao 1944. u slovačkom narodnom ustanku. Od 1963. bio je na čelu Komunističke partije Slovačke, a u januara 1968. je izabran za generalnog sekretara Centralnog komiteta KPČ umjesto Antonjina Novotnog. Svrgnut je poslije vojne intervencije pet zemalja Varšavskog pakta u avgustu 1968. U decembru 1969. je naimenovan za ambasadora u Turskoj, ali je već 1970. opozvan i potom je proveo skoro dvije decenije u potpunoj političkoj izolaciji. Poslije pada komunističkog režima 1989. je izabran za predsjednika čehoslovačkog parlamenta.
1996. - Pad nigerijskog putničkog aviona "boing 727" oko 40 kilometara istočno od Lagosa nije preživio niko od 142 putnika i članova posade.
1998. - Na Zemlju sletio spejs šatl "Diskaveri", u čijoj je posadi bio i 77-godišnji veteran američke astronautike DŽon Glen, poslije desetodnevne nostalgične misije, 36 godina nakon Glenovog prvog kosmičkog leta.
2000. - Održani predsjednički izbori u SAD. Zbog neizvjesnog rezultata između republikanca DŽordža Buša - Mlađeg i demokrate Al Gora na Floridi preduzeto ručno prebrojavanje glasova, koje je trajalo više od mjesec dana.
2000. - U bolnici Sent Meri u Mančesteru britanski hirurzi uspjeli razdvojiti sijamske blizance u javnosti poznate kao DŽodi i Meri, okončavajući tokom operacije život jedne bebe. Djevojčice su rođene 8. avgusta sa spojenim donjim dijelom tijela, sa jednim srcem i plućima.

08.11.

1520. - Danski kralj Kristijan Drugi naredio pokolj više od 80 švedskih sveštenika i plemića, nazvan "stokholmsko krvoproliće", čime je podstakao ustanak Šveđana za oslobođenje od vladavine Danske.
1576. - Prema sporazumu sklopljenom u Ganu, svih 17 nizozemskih provincija se ujedinilo u ratu protiv Španije za oslobađanje Holandije.
1656. - Rođen engleski astronom i geofizičar Edmund Halej, koji je već u 19. godini objavio raspravu o putanjama planeta. Bio je direktor Griničke opservatorije i kraljevski astronom. Izradio je prvi katalog sjajnih zvijezda južnog neba i utvrdio da su komete uočene 1682, 1601. i 1551. zapravo ista kometa koja se periodično pojavljuje. Predskazao je da će se ona ponovo pojaviti krajem 1758, što se i dogodilo s malim zakašnjenjem. Njemu u čast to svemirsko tijelo je nazvano Halejeva kometa. Prvi je otkrio da se i zvijezde kreću, shvatio ih kao sunca, a naše Sunce kao zvijezdu i izradio je prvu meteorološku kartu. Djela: "Katalog južnih zvijezda", "Pregled astronomije kometa", "Teorija magnetskog kompasa".
1674. - Umro engleski pisac Džon Milton, jedan od najvećih pjesnika u svjetskoj literaturi, izuzetno obrazovan, snažna ličnost visokog morala i značajan mislilac. Poslije pogubljenja kralja Čarlsa Prvog Stjuarta 1649. sasvim se posvetio politici i sem nekoliko soneta pisao je samo prozu, raspravljajući o različitim političkim i vjerskim pitanjima. Do obnove monarhije 1660. bio je latinski sekretar Državnog savjeta. Oslijepio je 1652, a kad je monarhija obnovljena dopao je zatvora i izgubio veći dio imanja i od tada do smrti se vratio poeziji. Slijep, siromašan i razočaran spjevao je najveća djela: "Izgubljeni raj" - religiozni ep u 12 pjevanja o pobuni Satane i njegovih anđela protiv nebeskog Samodršca, o padu Čovjeka i obećanju spasenja, "Vraćeni raj" - ep u četiri pjevanja o spasenju i Hristovoj pobjedi nad Satanom i "Samson Agonistes" - tragediju inspirisanu biblijskom pričom o Samsonu koju je napisao po ugledu na grčke tragedije. Ostala djela: poeme "L' alegro", "Il penseroso", maskerata "Komus", elegija "Lisidas", prozna djela "Areopagitika", posvećena slobodi štampe, "Odbrana engleskog naroda", u dva toma, u kojoj je opravdavao pogubljenje Čarlsa Prvog.
1793. - Na giljotini pogubljena Žana Mari "Manon Flipon" Rolan, poznata kao madam Rolan, koja je u vrijeme Francuske revolucije okupljala u svom salonu u Parizu pisce i ostale umjetnike i političare. Na njih je znatno uticala, posebno na žirondince koje je predvodio njen suprug Žan Mari Rolan de la Platijer, ministar unutrašnjih poslova Francuske 1792. Pogubljena je tokom jakobinske diktature, poslije čega je njen muž izvršio samoubistvo.
1793. - Prvi put za javnost otvoren "Luvr" - dvorac francuskih kraljeva od 1204, na osnovu odluke vlade revolucije iz 1791. o njegovom pretvaranju u muzej.
1858. - Poslije pobjede nad turskom vojskom na Grahovu Crna Gora dobila međunarodno utvrđene granice prema Otomanskom carstvu, ali još nije priznata kao nezavisna država. Garanti državnih granica bile su velike sile - Rusija, Austrija, Francuska i Pruska.
1895. - Njemački fizičar Vilhelm Konrad Rentgen na univerzitetu u Virtsburgu otkrio novu vrstu zraka koji prodiru kroz meke dijelove tijela i djeluju na fotografsku ploču. Nazvao ih je "iks zracima", koji su kasnije njemu u čast nazvani Rendgenovi zraci. Za epohalni izum 1901. je dobio Nobelovu nagradu za fiziku.
1900. - Rođen srpski kompozitor, dirigent, muzički pedagog i kritičar Mihailo Vukdragović, profesor i rektor Muzičke akademije u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Djela: simfonijska poema "Put u pobedu", kantate "Srbija", "Svetli grobovi", "Vezilja slobode", solo pjesme, gudački kvarteti, filmska i scenska muzika.
1917. - Umro srpski pisac Milutin Bojić, autor "Plave grobnice" - poeme o masovnom sahranjivanju srpskih vojnika u more, trajnog poetskog spomenika tragedije srpske vojske u Prvom svjetskom ratu poslije povlačenja preko Albanije. Studirao je filozofiju i pedagogiju u Beogradu. Učestvovao je u balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu. Poslije povlačenja preko Albanije radio je kao državni službenik na Krfu i u Solunu. Umro je od tuberkuloze u 25. godini i sahranjen je na solunskom groblju Zejtinlik. Napisao je četiri knjige pjesama i više drama, uključujući "Kraljevu jesen" i "Uroševu ženidbu".
1917. - Savjet narodnih komesara uspostavljen kao nova vlada Rusije, s Vladimirom Iljičem Uljanovom /Lenjin/ kao predsjednikom, Lavom Davidovičem Bronštejnom /Trocki/ kao komesarom za inostrane poslove i Josifom Visarionovičem Džugašvilijem /Staljin/ kao komesarom za narodnosti.
1922. - Rođen južnoafrički hirurg Kristijan Barnard, koji je 1967. obavio prvo presađivanje ljudskog srca.
1923. - Spriječen pokušaj Adolfa Hitlera u Minhenu da izvede puč, a vođa nacista uhapšen je četiri dana kasnije.
1931. - Održani parlamentarni izbori u Jugoslaviji, na koje je od 3,5 miliona izašlo 2,3 miliona birača. Bilo je predviđeno isključivo isticanje zemaljskih lista, što je značilo da nosilac liste mora da obezbijedi 60 potpisa iz svakog izbornog sreza, pa je građanska opozicija bojkotovala izbore. Nosilac vladine, jedine izborne liste, premijer Petar Živković poslije izbora dobio je novi mandat.
1932. - Za predsjednika SAD izabran kandidat Demokratske stranke Frenklin Ruzvelt, koji je potom biran još triput za šefa države, što je jedinstven slučaj u američkoj istoriji. Na vlasti je ostao do smrti 1945.
1942. - Savezničke snage se iskrcale u sjevernu Afriku, u prvoj većoj savezničkoj kombinovanoj operaciji u Drugom svjetskom ratu. U pomorskom desantu "Baklja" pod komandom generala Dvajta Ajzenhauera saveznici su se iskrcali kod gradova Oran i Alžir u istoimenoj državi i kod Kazablanke u Maroku. Borbe protiv njemačko-italijanskih grupa završene su 13. maja 1943. slomom snaga sila Osovine i trupa francuskog izdajnika Anrija Filipa Petena, čime je okončan rat u Africi.
1959. - Ujedinjena Arapska Republika /Egipat, Sirija i Libija/ i Sudan potpisali sporazum o podjeli voda Nila poslije izgradnje Asuanske brane.
1960. - Kandidat Demokratske stranke Džon Kenedi u 43. godini izabran za predsjednika SAD, postavši najmlađi šef države u američkoj istoriji.
1972. - Zapadna i Istočna Njemačka okončale 23-godišnji hladnoratovski antagonizam iniciranjem sporazuma o dobrosusjedstvu i obostranim poštovanjem postojanja dviju suverenih njemačkih država.
1986. - Umro ruski političar Vjačeslav Mihajlovič Molotov, šef sovjetske diplomatije od 1939. do 1949. i od 1953. do 1956. Bio je glavni pregovarač s nacističkom Njemačkom u pripremi sovjetsko-njemačkog desetogodišnjeg pakta o nenapadanju, potpisanog 1939, devet dana prije napada Njemačke na Poljsku, što je izazvalo veliko iznenađenje u svijetu i zbunjenost i pometnju u komunističkim partijama. Jedan je od osnivača lista "Pravda". Održao se u vrhu vlasti tokom skoro tri decenije Staljinove strahovlade, ali je u junu 1957, pod optužbom za "antipartijski stav", isključen iz Centralnog komiteta Komunističke partije i smijenjen sa svih funkcija.
1988. - Republikanac Džordž Buš izabran za predsjednika SAD pobjedom nad demokratom Majklom Dukakisom, što je bila treća uzastopna pobjeda republikanaca. Buš je preuzeo vlast poslije dva mandata Ronalda Regana, u čije je vrijeme bio potpredsjednik.
1989. - Amerikanac afričkog porijekla Daglas Vajlder izabran za guvernera Virdžinije, kao prvi crnac u istoriji SAD koji je postao guverner neke savezne države. Istog dana Dejvid Dinkins je izabran za prvog crnog gradonačelnika Njujorka.
1991. - Evropska zajednica zavela sankcije protiv Jugoslavije, kojima je predviđen prekid sporazuma o trgovini i saradnji, brisanje Jugoslavije sa spiska korisnika opšteg sistema preferencijala i ukidanje finansijske pomoći u okviru programa pomoći zemljama istočne Evrope. Sankcije su potom ukinute za četiri jugoslovenske republike i zadržane samo protiv Srbije i Crne Gore, pod izgovorom da one ne sarađuju na miroljubiv način u rješavanju jugoslovenske krize.
1997. - U Kini zatvoren najveći rukavac rijeke Jangcekjang, čime je otpočeta gradnja hidroelektrane "Tri klisure", najveće električne centrale na planeti.
1998. - Sud u Bangladešu osudio na smrt 15 bivših oficira, optuženih za ubistvo bangladeškog predsjednika šeika Mudžibura Rahmana u vojnom udaru u avgustu 1975.
1999. - U 101. godini umro slovenački i jugoslovenski gimnastičar Leon Štukelj, najstariji olimpijski šampion i prvi olimpijski pobjednik sa prostora bivše Jugoslavije. Osvojiošest olimpijskih medalja, među kojima tri zlatne, dvije u Parizu 1924. i jednu u Amsterdamu 1928.
2001. - Ministarstvo pravde RS dostavilo Haškom tribunalu proširenu optužnicu protiv Alije Izetbegovića, u kojoj su mu stavljena na teret djela koja je počinila Armija BiH u periodu dok je bio predsjednik Predsjedništva BiH, od 1. maja 1992. do 14. decembra 1995. godine.
2001. - U oluji koja je pogodila centralne i južne regione Filipina poginulo oko 350 ljudi.
2011. - U rad pušten gasovod "Sjeverni tok" između ruskog grada Viborga i njemačkog grada Grajfsvalda kojim se ruski gas transportuje u zapadnu Evropu. Gasovod je dugačak 1.224 kilometra.

09.11.

1799. - Napoleon Bonaparta zbacio Direktorijum i kao prvi konzul postao stvarni vladar Francuske.
1818. - Rođen ruski pisac Ivan Sergejevič Turgenjev, jedan od najznačajnijih predstavnika ruskog realizma, čija djela karakteriše izuzetna liričnost i stilsko majstorstvo. Prvi je ruski pisac čija su djela prodrla na Zapad, gdje je čitan s divljenjem i za života je uživao mnogo veći ugled u francuskim nego u ruskim književnim krugovima. Zanimao ga je tip "suvišnog čovjeka" - plemića-intelektualca i tip "nihiliste" - građanskog intelektualca, sukobljenog s konzervativizmom plemićke kulture. Predskazivao je revolucionarnu epohu u Rusiji. Djela: romani "Očevi i djeca", "Plemićko gnijezdo", "Rudin", "Dim", "Novina", "Uoči novih dana", pripovijetke "Proljećne vode", "Asja", "Lovčevi zapisi", drama "Mjesec dana na selu".
1835. - Rođen srpski kompozitor slovenačkog porijekla Davorin Jenko, autor srpske himne "Bože, pravde", jedan od utemeljivača srpske muzičke kulture, član Srpske kraljevske akademije, horovođa i kapelnik Narodnog pozorišta u Beogradu. Komponovao je muziku za oko 90 "komada s pjevanjem". Djela: opereta "Vračara", uvertire "Kosovo", "Srpkinja", "Aleksandar", "Đido", "Milan", fantazija "Prvo doba Srbije", muzika za komade "Blago cara Radovana", "Dobrila i Milenko", "Dušan Silni", "Miloš Obrenović", "Seoba Srbalja", "Pribisav i Božana", "Za veru i slobodu", "Mladost Dositejeva", "Markova sablja", "Proslavljanje kneza Mihaila", "Knez Dobroslav", "Izbiračica", "Krvni mir", "Merima", "Divlji lovac", "LJubavno pismo", "Četiri miliona rubalja", "Čestitam", "Potera", "Saćurica i šubara", "Vuk Branković", 110 horskih kompozicija, 15 crkvenih kompozicija, solo pjesme.
1841. - Umro Milovan Vidaković, prvi srpski pisac romana u novoj srpskoj književnosti, čija su djela bez veće književne vrijednosti, ali su imala široku čitalačku publiku, jer su budila nacionalno osjećanje i ljubav prema narodnoj prošlosti. Školovao se u Irigu, Segedinu, Novom Sadu i Temišvaru i bio profesor u Novom Sadu. Djela: romani "Velimir i Bosiljka", "Usamljeni junoša", "Kasija carica", "LJubomir u Jelisiumu", "Siloan i Milena".
1887. - Osnovano prvo zanatlijsko društvo u Srbiji, a dva mjeseca potom je počeo da izlazi sedmičnik "Srpski zanatlija".
1913. - Rođena američka filmska glumica austrijskog porijekla Hedvig Kisler, poznata kao Hedi Lamar, koja je u holivudskim filmovima, kao što su "Samson i Dalila" i "Alžir", igrala uloge fatalnih žena. Izazvala je 1933. senzaciju svlačenjem u filmu "Ekstaza". Napisala je autobiografsku knjigu "Ekstaza i ja".
1918. - U Berlinu su poslije generalnog štrajka radnici izašli na ulice, a vojnici poslati da ih zaustave pridružili su se pobuni protiv monarhije, dok je car Vilhelm Drugi abdicirao i pobjegao u Holandiju.
1937. - Umro britanski državnik DŽejms Remzi Mekdonald, jedan od osnivača Laburističke partije. Kao prvi laburista na tom položaju 1924. je postao premijer Velike Britanije, a vladu je potom predvodio i od 1929. do 1935.
1938. - NJemački nacisti su u "Kristalnoj noći" otpočeli pogrom Jevreja, ubivši neutvrđen broj djece, žena i muškaraca i spalivši stotine sinagoga, više od 7.000 jevrejskih prodavnica i kuća. Iste večeri vođe Trećeg rajha su odlučile da u NJemačkoj istrijebe sve Jevreje.
1940. - Umro britanski državnik Artur Nevil Čembrlen, vođa Konzervativne stranke i premijer Velike Britanije od 1937. do 1940. U uzaludnom naporu da izbjegne vojni sukob s NJemačkom, potpisao je krajem 1938. kapitulantski Minhenski pakt s vođom Trećeg rajha Adolfom Hitlerom, što je omogućilo nacistima da 1939. raskomadaju Čehoslovačku.
1952. - Umro izraelski državnik i hemičar Haim Azrijel Vajcman, pronalazač sintetičkog acetona, prvi predsjednik Izraela od 1948. do smrti. Bio je direktor hemijske laboratorije Britanskog admiraliteta od 1916. do 1919, predsjednik Svjetske cionističke organizacije od 1920. do 1931. i Jevrejske agencije od 1929. do 1931. i od 1935. do 1946.
1953. - Umro velški pisac Dilen Marle Tomas, pjesnik snažnog retoričkog dara, svježih i preciznih slika i novih i uvjerljivih ritmova. Pisao je i priče i radio-drame. Djela: više zbirki pjesama, uključujući zbirku "Smrt i ulazi", radio-dramu "Pod mliječnom šumom", autobiografsku skicu "Portret umjetnika kao mladog psa".
1963. - U japanskom rudniku uglja "Omuta" od eksplozije gasa poginula 452 rudara, a istog dana je poginuo 161 putnik u sudaru teretnog voza s putničkim vozom koji je saobraćao prema Tokiju.
1970. - Umro francuski državnik Šarl de Gol, osnivač i prvi predsjednik Pete republike, koji je kao vođa pokreta "Slobodna Francuska" u Drugom svjetskom ratu simbolizovao francuski otpor nacistima. Kad je maršal Anri Filip Peten formirao marionetsku vladu, De Gol je otišao u London, odakle je 18. juna 1940. pozvao Francuze na borbu protiv okupatora. Poslije rata je rukovodio privremenom vladom, a od 1947. do 1953. bio je predsjednik Francuske. Poslije alžirskog puča 1958. postao je premijer, a 1959. predsjednik Pete republike. Ograničio je vlast parlamenta, ojačao izvršnu vlast i prerogative šefa države. Uspio je da okonča rat u Alžiru. Politički se često razilazio sa saveznicima u NATO paktu, posebno sa SAD, u težnji da vrati uticaj Francuske u evropskim poslovima. Pošto nije dobio većinu na referendumu o regionalizaciji zemlje i ukidanju senata, 1969. se povukao s položaja. Djela: "Ratni memoari" /tri toma/, "Memoari nade" /dva toma/.
1971. - Predstavnici Kine prvi put se pojavili u UN.
1985. - Ruski velemajstor Gari Kasparov s 23 godine postao najmlađi svjetski prvak u istoriji šaha. U meču za titulu pobijedio je ruskog velemajstora Anatolija Karpova rezultatom 13:11.
1991. - Održan plebiscit srpskog naroda u BiH, na kojem se za ostajanje u Jugoslaviji izjasnila ogromna većina Srba - gotovo svi od 1,3 miliona.
1991. - Umro francuski pjevač i glumac italijanskog porijekla Iv Montan /Ivo Livi/, koji je svjetsku slavu postigao filmom "Nadnica za strah". Ostali filmovi: "Vrata noći", "Heroji su umorni", "Vještice iz Salema", "Veliki plavi put", "Volite li Bramsa", "Hajde da se volimo", "Z", "Priznanje".
1993. - Hrvati su salvama topovskih granata oborili u Neretvu Stari most u Mostaru, sagrađen 1566. godine.
1995. - Predsjednik Rusije Boris Jeljcin stavio veto na zakon o jednostranom ukidanju sankcija Jugoslaviji, izglasan prethodnog mjeseca u oba doma ruskog parlamenta.
1995. - Predsjednik PLO Jaser Arafat prvi put posjetio Izrael, otišavši u porodičnu kuću četiri dana ranije ubijenog izraelskog premijera Jicaka Rabina, čijoj je udovici izrazio saučešće.
2004. - Američke snage prodrle u centar Faludže, poslije žestokih sukoba sa pobunjenicima u najnemirnijem iračkom gradu.
2007. - U višednevnim vremenskim nepogodama na Filipinima poginulo više od 800 osoba, a preko 750 vodi se kao nestalo.
2009. - Umro ruski fizičar i nobelovac Vitalij Ginzburg, koji je pedesetih godina 20. vijeka učestvovao u izradi sovjetske hidrogenske bombe, zbog čega je dobio Staljinovu nagradu.

Na današnji dan 1989. godine nakon višednevnih protesta pao je Berlinski zid, što je bio prvi korak ka ponovnom ujedinjenju dve Nemačke.⁠

Nakon kapitulacije Nemačke u Drugom svetskom ratu, države Saveznice (Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države, Francuska i Sovjetski Savez) su odlučile da podele između sebe kontrolu nad Nemačkom, i da zemlju podele na Zapadnu i Istočnu, prilikom čega je Berlin bio podeljen na četiri oblasti, kako bi svaka od Saveznica mogla kontrolisati po jedan deo.
Formirane su četiri okupacione zone, a 1949. godine došlo je do zvanične podele Nemačke na dve odvojene države.

Prvobitno je na zapadu došlo do ujedinjenja američke, britanske i francuske zone i nastala je Savezna Republika Nemačka, a iste godine je na području sovjetske okupacione zone osnovana Nemačka Demokratska Republika.
Istočna Nemačka, pod patronatom Moskve, postala je komunistička država koja se veoma sporo razvijala, bez ikakvih mogućnosti koje bi mogla da pruži svojim stanovnicima.
Pre nego što je Berlinski zid izgrađen svakodnevno je preko 50.000 ljudi prelazilo ovu granicu u oba smera, ali problem je bio što se mnogo ljudi koji su prešli iz Istočne u Zapadnu Nemačku nije vraćalo u svoju zemlju.
Samo nekoliko nedelja pre 13. avgusta, vođa Istočne Nemačke Valter Ulbriht izjavio je: „Niko nema nameru da izgradi zid”.

Nikita Hruščov je ipak naredio da se između Istočnog i Zapadnog Berlina izgradi zid koji će sprečiti ljude da odlaze iz Istočne Nemačke.
Građani iz oba dela grada 13. avgusta 1961. godine sa užasom su posmatrali vojnike i radnike kako donose bodljikavu žicu i počinju višegodišnju izgradnju stamene strukture koja je u potpunosti prekinula njihove odnose za narednih 30 godina.

Vlasti Istočne Nemačke zatvorile su granicu između Istočnog i Zapadnog Berlina kod Brandenburške kapije i počele izgradnju dugačkog zida prema granici sa Zapadnom Nemačkom.
Berlinski zid je građen duže od 15 godina, a na kraju izgradnje bio je dugačak 155 kilometara.
Konačna verzija zida izgrađena je od betonskog dela visine 3,6 metara i imala je 302 osmatračnice sa stražarima.

Narednih godina bio je simbol podeljene Nemačke i hladnoratovski simbol podeljenog sveta.

Ulica Bernauer smatra se simbolom nemačke podele. Kada je zid podignut, ulazi u kuće u ovoj ulici pripadali su Istočnom, dok je trotoar pripadao Zapadnom Berlinu.
Građani Berlina su u početku mogli da se slobodno kreću među sektorima, ali kako je Hladni rat napredovao, tako je slobodno kretanje bilo restriktivnije.
Zid je služio za to da građani Istočnog Berlina ne bi mogli da pređu u Zapadni Berlin, koji se sve vreme razvijao, nudio bolje poslove i bolje uslove za život.
Gotovo 30 godina zid je postojano branio Nemcima sa istočne strane da putuju ili emigriraju u Zapadnu Nemačku, zbog čega su mnoge porodice bile podeljene.
Tokom svih tih godina postojalo je nekoliko graničnih prelaza, ali njih su mogli da prelaze samo oni koji su imali posebne dozvole države. Svaki od prelaza bio je obeležen u skladu sa nacionalnošću ljudi koji su mogli da ga koriste, a najpoznatiji od njih nazvan je „Tačka Čarli“ i na njemu je bio zabranjen prelazak savezničkom osoblju i ne-nemačkom stanovništvu.

Osim toga, stanovnici su mnogo puta pokušali da pobegnu preko zida, što im je veoma retko polazilo za rukom zbog mnogobrojnih stražara koji su neprestano patrolirali. Ovakvi pokušaji najčešće su se završavali fatalno.

U jesen 1989. godine počele su demonstracije protiv Vlade Istočne Nemačke, koje su uzrokovale promenu vođe, a Egon Krenc, novi vođa, dozvolio je građanima Istočnog Berlina da traže vize da prelaze u Zapadnu Nemačku.
Kada je na konferenciji za medije ministar propagande Demokratske Republike Nemačke Šabovski rekao da ove mere odmah stupaju na snagu, stanovnici Istočnog Berlina su pohrlili ka zidu. Stražari nisu dugo izdržali pritisak i pustili su ih, nakon čega je i počelo rušenje ovog ogromnog bedema.
Zid je srušen novembra 1989. godine, a godinu dana nakon toga došlo je i do konačnog ujedinjenja dve Nemačke.

10.11.

1444. U bici kod Varne u Bugarskoj snage turskog sultana Murata II pobijedile poljsko-ugarsku vojsku kralja Vladislava III Jagjeloviča i erdeljskog vojvode Janoša Hunjadija. Poljski kralj Vladislav je u toj bici poginuo. To je bio posljednji pokušaj evropskih sila da odbrane Konstantinopolj od turskog osvajanja.
1759. Rođen njemački pisac Johann Christoph Friedrich von Schiller, u čijem djelu se sa poezijom prožimaju filozofija i historija.
1796. Umrla ruska carica Katarina II Aleksejevna (Katarina Velika). Na prijesto je došla 1762. poslije dvorskog udara u kojem je svrgnut, a potom ubijen njen muž Petar III. Uspješno je ratovala protiv Poljske i Turske i proširila teritoriju Rusije.
1919. Rođen ruski inženjer Mihail Timofejevič Kalašnjikov, konstruktor automatske puške AK-47.
1938. U Istanbulu umro državnik i prvi predsjednik Republike Turske Mustafa Kemal-paša, poznat kao Ataturk. Pod njegovim vođstvom 1922. zbačen je posljednji sultan Muhamed VI, a 1923. Turska je proglašena republikom.
1963. U epidemiji kolere u Indiji i Pakistanu za nekoliko sedmica umrlo više od 1.500 ljudi.
1975. Vlade SFR Jugoslavije i Italije potpisale Osimski sporazum kojim je regulisana granica između dvije zemlje. Ugovorom je regulisan i dio sporne granice od Međe Vasi do zaliva Sveti Jernej, kao i granica u vodama Tršćanskog zaliva.
1982. Umro Leonid Iljič Brežnjev, generalni sekretar Komunističke partije i predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR-a od 1964, kada je smijenjen Nikita Hruščov. Zamijenio ga je Jurij Andropov.
1991. Snage JNA i srpski dobrovoljci zauzeli selo Bogdanovce i tako presjekli tzv. kukuruzni put, jedinu komunikaciju Vukovara sa slobodnim dijelom Hrvatske.
1993. U Ulici žrtava fašizma kod broja 12 u sarajevskoj općini Novi Grad od eksplozije granate koja je ispaljena sa položaja Vojske RS-a poginulo devet, a ranjena 32 civila.
1995. Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo rezoluciju kojom se osuđuje ratni zločin u Srebrenici koji su počinile snage bosanskih Srba.
1995. Vojne vlasti u Nigeriji su, pod optužbom za ubistvo, objesile aktivistu za prava manjina Kena Saro Vivu i osam njegovih saradnika.
1997. Bh. režiser Ademir Kenović proglašen za najboljeg režisera na 10. međunarodnom filmskom festivalu u Tokiju, a njegovi filmovi “Savršeni krug” i “Nakon tišine Karoline Link” dobili glavne nagrade.
1997. Predsjednici Rusije i Kine Boris Jeljcin i Đijang Cemin potpisali deklaraciju kojom je okončan dugogodišnji pogranični spor dviju zemalja.
2001. Umro američki pisac Ken Kesey, koji je 1962. objavio čuveni roman “Let iznad kukavičijeg gnijezda”, koji je podržavao pobunu protiv rigidnih autoriteta i inspirisao hipi pokret 1960-ih godina.
2004. Vlada Republike Srpske uputila javno izvinjenje porodicama Bošnjaka stradalih u Srebrenici od 10. do 19. jula 1995. godine, konstatujući da se u Srebrenici desio “zločin velikog obima”.
2008.
Umrla južnoafrička pjevačica i svjetski simbol borbe protiv aparthejda Miriam Makeba. Nagradu Grammy dobila je 1966. za album “An Evening with Belafonte and Makeba”, koji je snimila sa Harryjem Belafonteom.
2007. Umro američki pisac Norman Mailer, dvostruki dobitnik Pulitzerove nagrade, koji je gotovo sedam decenija dominirao američkom literarnom scenom.
2011. U Beogradu umro Petar Kralj, pozorišni i filmski glumac.
2013. Nakon kratke bolesti u Beogradu umro Dragomir Čumić, poznati glumac.

11.11.

1444. U bici kod Varne u Bugarskoj snage turskog sultana Murata II pobijedile poljsko-ugarsku vojsku kralja Vladislava III Jagjeloviča i erdeljskog vojvode Janoša Hunjadija. Poljski kralj Vladislav je u toj bici poginuo. To je bio posljednji pokušaj evropskih sila da odbrane Konstantinopolj od turskog osvajanja.
1759. Rođen njemački pisac Johann Christoph Friedrich von Schiller, u čijem djelu se sa poezijom prožimaju filozofija i historija.
1796. Umrla ruska carica Katarina II Aleksejevna (Katarina Velika). Na prijesto je došla 1762. poslije dvorskog udara u kojem je svrgnut, a potom ubijen njen muž Petar III. Uspješno je ratovala protiv Poljske i Turske i proširila teritoriju Rusije.
1919. Rođen ruski inženjer Mihail Timofejevič Kalašnjikov, konstruktor automatske puške AK-47.
1938. U Istanbulu umro državnik i prvi predsjednik Republike Turske Mustafa Kemal-paša, poznat kao Ataturk. Pod njegovim vođstvom 1922. zbačen je posljednji sultan Muhamed VI, a 1923. Turska je proglašena republikom.
1963. U epidemiji kolere u Indiji i Pakistanu za nekoliko sedmica umrlo više od 1.500 ljudi.
1975. Vlade SFR Jugoslavije i Italije potpisale Osimski sporazum kojim je regulisana granica između dvije zemlje. Ugovorom je regulisan i dio sporne granice od Međe Vasi do zaliva Sveti Jernej, kao i granica u vodama Tršćanskog zaliva.
1982. Umro Leonid Iljič Brežnjev, generalni sekretar Komunističke partije i predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR-a od 1964, kada je smijenjen Nikita Hruščov. Zamijenio ga je Jurij Andropov.
1991. Snage JNA i srpski dobrovoljci zauzeli selo Bogdanovce i tako presjekli tzv. kukuruzni put, jedinu komunikaciju Vukovara sa slobodnim dijelom Hrvatske.
1993. U Ulici žrtava fašizma kod broja 12 u sarajevskoj općini Novi Grad od eksplozije granate koja je ispaljena sa položaja Vojske RS-a poginulo devet, a ranjena 32 civila.
1995. Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo rezoluciju kojom se osuđuje ratni zločin u Srebrenici koji su počinile snage bosanskih Srba.
1995. Vojne vlasti u Nigeriji su, pod optužbom za ubistvo, objesile aktivistu za prava manjina Kena Saro Vivu i osam njegovih saradnika.
1997. Bh. režiser Ademir Kenović proglašen za najboljeg režisera na 10. međunarodnom filmskom festivalu u Tokiju, a njegovi filmovi “Savršeni krug” i “Nakon tišine Karoline Link” dobili glavne nagrade.
1997. Predsjednici Rusije i Kine Boris Jeljcin i Đijang Cemin potpisali deklaraciju kojom je okončan dugogodišnji pogranični spor dviju zemalja.
2001. Umro američki pisac Ken Kesey, koji je 1962. objavio čuveni roman “Let iznad kukavičijeg gnijezda”, koji je podržavao pobunu protiv rigidnih autoriteta i inspirisao hipi pokret 1960-ih godina.
2004. Vlada Republike Srpske uputila javno izvinjenje porodicama Bošnjaka stradalih u Srebrenici od 10. do 19. jula 1995. godine, konstatujući da se u Srebrenici desio “zločin velikog obima”.
2008. Umrla južnoafrička pjevačica i svjetski simbol borbe protiv aparthejda Miriam Makeba. Nagradu Grammy dobila je 1966. za album “An Evening with Belafonte and Makeba”, koji je snimila sa Harryjem Belafonteom.
2007. Umro američki pisac Norman Mailer, dvostruki dobitnik Pulitzerove nagrade, koji je gotovo sedam decenija dominirao američkom literarnom scenom.
2011. U Beogradu umro Petar Kralj, pozorišni i filmski glumac.
2013. Nakon kratke bolesti u Beogradu umro Dragomir Čumić, poznati glumac.

kreja · Unread post by **kreja** » Wed Dec 28, 2022 7:37 am

12.11.

1554. - Parlament Engleske ponovo odobrio rimokatoličku vjeru.
1812. - Na zaleđenoj rijeci Berezini od ruske topovske paljbe i u jurišima Kozaka poginulo oko 25.000 vojnika razbijene armije francuskog cara Napoleona Prvog Bonaparte, koja se povlačila iz Moskve. Poslije debakla na Berezini Napoleon je pobjegao s malom pratnjom u Pariz i rekao da će podići novu armiju od 300.000 ljudi, ali je poraz u Rusiji za njega bio početak kraja.
1833. - Rođen ruski kompozitor i hemičar Aleksandar Porfirijevič Borodin, pripadnik muzičke grupe "Velika petorica", utemeljivač ruske simfonije i kamerne muzike. Od djetinjstva je pokazivao i sjajan umjetnički talenat i interesovanje za prirodne nauke. Kao dječak je svirao flautu i klavir, kasnije i violončelo. Inspirisao se ruskom narodnom muzikom, narodnim pričama i legendama i istočnjačkim folklorom. Djela: opera "Knez Igor", simfonija br. 2, simfonijska slika "U srednjoj Aziji".
1840. - Rođen francuski vajar Ogist Roden, jedan od najvećih umjetnika krajem 19. i početkom 20. vijeka, čije je djelo objedinilo romantičarski duh i moderne težnje i presudno uticalo na evropsko vajarstvo. Skulpture: "Mislilac", "Poljubac", "Balzak", "Građani Kalea", "Vrata pakla", "Vječni idol", "Proljeće", "Čovjek slomljenog nosa", biste, aktovi.
1859. - Rođen srpski arhitekta Andra Stevanović, član Srpske kraljevske akademije, profesor Velike škole i Beogradskog univerziteta. Projektovao je više monumentalnih građevina, uključujući zgrade Narodnog muzeja i Akademije nauka u Beogradu. Proučavao je staro srpsko crkveno građevinarstvo i skupio građu za monografije manastira Gračanica, Kalenić i Dečani.
1866. - Rođen kineski revolucionar i državnik Sun Jat Sen, prvi predsjednik Kine. Borbu za stvaranje republike počeo je 1894, a 1905. je osnovao Saveznu ligu /Tun-men-hoj/ iz koje je 1912. nastala stranka Kuomintang. Savezna liga je 1911. povela revoluciju u kojoj je zbačena dinastija Mandžu i proglašena republika, čiji je je predsjednik postao Sun. Prvi kongres Kuomintanga 1924. je prihvatio njegova programska načela: za nacionalno oslobođenje Kine potreban je savez sa SSSR-om, demokratija nije moguća bez saradnje s komunistima, a blagostanje naroda bez poboljšanja života najbrojnijih slojeva - radnika i seljaka. Poslije njegove smrti 1925. tu politiku je napustilo vođstvo stranke koje je preuzelo desno krilo Čang Kaj Šeka.
1912. - Španskog premijera Hosea Kanalehasa ubio anarhista Manuel Pardinas, koji je potom izvršio samoubistvo.
1912. - Spasilačka ekipa na Antarktiku pronašla posmrtne ostatke engleskog polarnog istraživača kapetana Roberta Folkona Skota i njegovih pratilaca. Pretpostavlja se da su on i članovi njegove ekspedicije umrli u martu 1912. pri povratku s Južnog pola.
1918. - Proglašena prva austrijska republika, dan poslije kapitulacije Njemačke u Prvom svjetskom ratu i abdikacije cara Karla Prvog.
1919. - Engleski piloti Ros i Kejt Smit poletjeli iz Haunsloua kod Londona na prvi let od Velike Britanije do Australije. U australijski grad Darvin sletjeli su 13. decembra 1919.
1920. - Pod pritiskom Velike Britanije i Francuske Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je Rapalskim ugovorom ustupila Italiji Istru, Julijsku krajinu, Zadar i ostrva Cres, Lošinj, Lastovo i Palagružu, kasnije i Rijeku.
1927. - Lav Bronštejn, pod optužbom da se borio za vlast poslije smrti Vladimira Uljanova, isključen iz vladajuće boljševičke partije, a Josif Džugašvili postao je neprikosnoveni lider SSSR. Iz zemlje je protjeran 1929, a 1940. po nalogu Staljina ubijen u Meksiku.
1929. - Rođena američka filmska glumica Grejs Keli, koja je poslije udaje 1956. za princa od Monaka Renijea Trećeg postala princeza Grejs od Monaka. Filmovi: "Tačno u podne", "Provincijalka" /nagrada "Oskar"/, "Pozovi M radi ubistva", "Visoko društvo", "Dvorišni prozor".
1933. - Nacional-socijalistička radnička partija Adolfa Hitlera dobila izbore i preuzela vlast u Njemačkoj.
1937. - Japanci su okupirali kineski grad Šangaj.
1941. - Crvena armija u Drugom svjetskom ratu zaustavila nadiranje nacističkih snaga prema Moskvi.
1942. - Britanska Osma armija generala Bernarda Lo Montgomerija u Drugom svjetskom ratu ponovo zauzela Tobruk u Libiji, zarobivši najmanje 30.000 njemačkih i italijanskih vojnika, i nastavila da preko Sahare goni razbijeni Afrički korpus njemačkog generala Ervina Romela.
1944. - U fjordu Tromzo na sjeveru Norveške saveznici u Drugom svjetskom ratu potopili "Tirpic", posljednji veliki ratni brod nacističke Njemačke.
1948. - Na smrt zbog ratnih zločina osuđeni bivši premijer general Hideki Tođo i još šest japanskih vođa u Drugom svjetskom ratu.
1956. - Beogradsko pozorište "Atelje 212" u adaptiranom dijelu zgrade "Borbe" izvelo prvu predstavu - "Faust" Johana Volfganga Getea.
1956. - Novi mađarski lider Janoš Kadar odbio ulazak posmatrača UN u Mađarsku.
1961. - Rođena rumunska gimnastičarka Nađa Komaneči, koja je za jednu vježbu na Olimpijskim igrama u Montrealu 1976, prva u istoriji gimnastike, dobila najvišu moguću ocjenu /10/.
1969. - Ruski pisac Aleksandar Solženjicin izbačen iz Saveza sovjetskih pisaca s obrazloženjem da je njegovo ponašanje "antidruštveno".
1970. - Snažan ciklon i visoki talasi usmrtili najmanje 200.000 ljudi u Istočnom Pakistanu.
1974. - Zbog politike aparthejda Južna Afrika je suspendovana iz Generalne skupštine UN.
1977. - U zatvorskoj ćeliji - prema zvaničnoj verziji koja je izazvala dosta sumnji - izvršila samoubistvo Ingrid Šubert, koja je učestvovala u osnivanju zapadnonjemačke ljevičarske terorističke grupe "Bader-Majnhof".
1981. - Američki spejs-šatl "Kolumbija" drugi put poletio u orbitu oko Zemlje, postavši prvo svemirsko vozilo koje je upotrijebljeno više od jednog puta.
1982. - Jurij Andropov izabran za generalnog sekretara Centralnog komiteta Komunističke partije SSSR, dan poslije smrti Leonida Brežnjeva.
1989. - Umrla španska revolucionarka Dolores Ibaruri, nazvana La Pasionarija, predsjednik Komunističke partije Španije, jedno od najslavnijih imena Španskog građanskog rata. Pripisane su joj riječi "No pasaran", parola pod kojom su republikanci branili Madrid od fašista. Poslije pada Republike provela je 38 godina u inostranstvu, najviše u SSSR. Vratila se u Španiju 1977. i postala član parlamenta.
1990. - Princ Akihito krunisan za cara Japana.
1991. - Stupile na snagu ekonomske sankcije Evropske zajednice protiv Srbije i Crne Gore.
1991. - Indonezijske trupe u Istočnom Timoru ubile desetine demonstranata koji su tražili nezavisnost. Do 1951. Istočni Timor je bio portugalska kolonija, potom prekomorska provincija kojoj je bivša metropola 1973. dala autonomiju, a 1974. pravo na samoopredjeljenje, što je potvrdila i Generalna skupština UN, ali ga je Indonezija okupirala u decembru 1975.
1995. - U Erdutu i Zagrebu potpisan sporazum o Sremsko-baranjskoj oblasti, kojim je predviđen jednogodišnji prelazni period pod međunarodnom upravom, s mogućnošću produženja za još 12 mjeseci.
1996. - U sudaru iznad Indije saudiarabijskog i kazahstanskog putničkog aviona poginulo je 349 ljudi.
1999. - U zemljotresu u Turskoj, sa epicentrom kod grada Dušče, 170 kilometara istočno od Istambula, poginulo najmanje 550 ljudi.
1999. - Na području planine Bajgora, 12 kilometara sjeveroistočno od Kosovske Mitrovice, srušio se avion Svjetskog programa UN za hranu tipa "ATR-42" i nesreću nije preživio niko od 21 putnika i tri člana posade.

13.11.

354. - Rođen hrišćanski sveštenik Sveti Aurelije Avgustin, episkop u rimskoj sjevernoj Africi, najznamenitiji predstavnik rane hrišćanske filozofije, takozvane patristike. U najvažnijem djelu "O državi Božijoj" istoriju čovječanstva objašnjavao je Božijim namjerama. Pri tome je pravio razliku između idealne, vječne "države Božije" i privremenih, prolaznih oblika zemaljske države. To djelo dugo je bilo doktrinarni osnov crkvene kritike svjetovnih ustanova.
1093. - Umro škotski kralj Malkolm Treći, tokom petog bezuspješnog pokušaja da pokori Englesku. Na vlast je došao 1057. pošto je u bici potukao i ubio kralja Magbeta, osvetivši mu se tako za ubistvo svog oca kralja Dankana Prvog 1040.
1312. - Rođen engleski kralj Edvard Treći, koji je tokom vladavine od 1327. do 1377. osvojio Škotsku. Izazvao je Stogodišnji rat sa Francuskom kad se 1340. proglasio i kraljem te zemlje.
1782. - Rođen švedski pisac Esajas Tegner, jedan od najistaknutijih pjesnika romantičara. Djela: ciklus pjesama "Saga o Fritjofu", pjesme "Vječitost", "Švedska", "Ptice selice", "Skidbladner".
1813. - Rođen srpski pisac Petar Drugi Petrović - NJegoš, crnogorski vladar i vladika, prema većini književnih kritičara najveći srpski pjesnik, čija je kruna stvaralaštva nenadmašni dramski spjev "Gorski vijenac". U osnovi je refleksivno-lirski pjesnik, što je uočljivo i u njegovim najvažnijim djelima, iako ona imaju epsko-dramski oblik, a njegov jezgroviti stil obojen je snažnim elementima mirnog klasičnog stiha i svježinom narodne pjesme. Glorifikovao je heroizam i osjećanje za slobodu Crnogoraca, koje je u nacionalnom pogledu posmatrao isključivo kao dio srpskog naroda. Rade Tomov Petrović - iz porodice koja je Crnoj Gori više od sto godina davala vladike - monaško ime je dobio po stricu, vladici i vladaru Crne Gore Petru Prvom, poznatom i kao Sveti Petar Cetinjski, koji ga je odredio za nasljednika. Školovao se u Cetinjskom manastiru i u Toploj kod Herceg Novog, a učitelj mu je bio i Sima Milutinović - Sarajlija koji ga je uputio u istoriju, filozofiju i književnost. Kao državnik položio je temelje moderne crnogorske države, ustanovio izvršnu vlast i senat, organizovao sudove, uveo poreze i izdejstvovao veću pomoć Rusije, ali nije ostvario san da zajedno sa Srbijom oslobodi Bosnu i Hercegovinu. Takođe je podigao prvu osnovnu školu, a 1834. je osnovao štampariju. Pritisnut bolešću, umro je 1851. u 38. godini života. Ostala djela: filozofski ep "Luča mikrokozma", spjev "Lažni car Šćepan Mali", misaone i lirske pjesme.
1831. - Rođen škotski fizičar DŽejms Klerk Maksvel, najveći teorijski fizičar 19. vijeka. U oblasti elektromagnetizma formulisao je Maksvelove jednačine, stvorio elektromagnetsku teoriju svjetlosti, dao teorijski osnov radio-talasa i radio-tehnike, matematički formulisao mnoge pronalaske Majkla Faradeja, razvio talasnu teoriju svjetlosti i elektromagnetsku teoriju etera.
1850. - Rođen škotski pisac Robert Luis Balfur Stivenson, izvrstan stilista, neobično prisan i topao, koji je u djelima hrabrost i optimizam suprotstavljao sumnjama i kolebanju. Pokušao je da obnovi duh romantike. Djela: romani "Ostrvo s blagom", "Oteti", "Čudni slučaj doktora DŽekila i gospodina Hajda", "Gospodar Balantrea", pripovijetke "Nove priče iz 1001. noći", putopis "Putovanje s magarcem".
1868. - Umro italijanski kompozitor Đoakino Antonio Rosini, autor 39 opera. Komponovao je u romantičarskom stilu, duhovito, spontano i originalno, s dopadljivom melodijom pokretljivog ritma i izražajnog orkestra. Djela: opere "Seviljski berberin", "Viljem Tel", "Tankredi", "Otelo", "Semiramida" "Bračna mjenica", crkvena muzika "Stabat Mater".
1871. - Rođen srpski izdavač slovenačkog porijekla Vladislav Ribnikar, osnivač lista "Politika", njen prvi direktor i glavni urednik. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu, u Parizu i Berlinu je radio kao dopisnik jednog francuskog lista, a po povratku u Srbiju je pokrenuo "Politiku", čiji se prvi broj pojavio 25. januara 1904. Hroničari su zabilježili da je list "mirnim, ozbiljnim i odmjerenim tonom" odudarao od tadašnje štampe.
1899. - Umro srpski fotograf, grafičar i litograf Anastas Jovanović, prvi srpski fotograf, koji je 1846. postao vlasnik treće foto-kamere u svijetu. Kao darovitog crtača knez Miloš Obrenović ga je poslao da studira drvorez i bakrorez u Beču, gdje se upoznao i s fotografijom. Zahvaljujući njemu, sačuvani su likovi mnogih istaknutih ličnosti tog doba, ali i običnih građana i njihovih porodica. Dio njegove zaostavštine je i izvanredna "Panorama Beograda".
1903. - Umro francuski slikar i grafičar Kamij Pisaro, jedan od glavnih predstavnika impresionizma. Slikao je jednostavne pejzaže, mrtvu prirodu i figure, oprobao se i u grafičkim tehnikama, posebno u bakrorezu. Znatno je uticao na evropsko slikarstvo.
1912. - Rođen francuski pisac rumunskog porijekla Ežen Jonesko, član Francuske akademije, čije su tzv. antidrame preobrazile pozorište 20. vijeka. NJegova djela, na granici tragedije i komedije, prožete satiričnim duhom, razotkrivaju apsurdnost zapadnoevropske civilizacije i toj antidramaturgiji sve je drukčije od zašećerenog sklada bulevarskog pozorišta, pa i klasike. Djela: drame "Ćelava pjevačica", "Žak ili pokornost", "Lekcija", "Stolice", "Žrtve dužnosti", "Pastirov kameleon ili pariska improvizacija", "Makbet", "Novi stanar", "Nosorog", "Ubica bez plate", "Kralj umire", "Leteći pješak", "Igra pokolja", "Žeđ i glad", "Kuga", "Čovjek s koferima", "Crno i bijelo", radio drama "Salon automobila", roman "Usamljenik".
1913. - Grčka i Turska potpisale sporazum o miru.
1941. - Prvi britanski nosač aviona "Ark rojal" u Drugom svjetskom ratu pogođen njemačkim torpedom u blizini Gibraltara i potonuo je sljedećeg dana.
1942. - Kod Gvadalkanala u Tihom okeanu u Drugom svjetskom ratu počela trodnevna bitka japanske i američke flote i avijacije, koja je označila preokret u ratu na Pacifiku. Japanci su pretrpjeli manje gubitke u brodovima, ali je strateški uspjeh pripao Amerikancima, koji su osim brodova uništili gotovo kompletnu japansku diviziju.
1944. - Partizanske jedinice oslobodile Skoplje u Drugom svjetskom ratu.
1945. - Francuski general Šarl de Gol glasovima svih 555 poslanika izabran za predsjednika privremene vlade, poslije čega je formirao koalicioni kabinet u koji je ušlo i pet komunista.
1945. - Ahmed Sukarno postao predsjednik Indonezije.
1956. - Vrhovni sud SAD presudio da je neustavna rasna segregacija u javnim autobusima.
1965. - Umro srpski arheolog Vladimir Petković, profesor Beogradskog univerziteta, upravnik Narodnog muzeja u Beogradu i član Srpske akademije nauka i umjetnosti, stručnjak za srpsku srednjovjekovnu umjetnost. Bio je urednik specijalizovanog časopisa "Starinar" i prvi direktor Arheološkog instituta SANU. Rukovodio je otkopavanjima Stobija i Caričinog Grada. Djela: "Pregled crkvenih spomenika kroz povjesnicu srpskog naroda", "Srpsko slikarstvo u Srednjem vijeku", monografije o manastirima Žiča, Ravanica, Studenica, Kalenić i Dečani.
1970. - Hafez al Asad vojnim udarom bez prolivanja krvi uzeo vlast u Siriji.
1974. - Umro italijanski filmski režiser i glumac Vitorio de Sika, jedan od tvoraca neorealizma. Filmovi: "Čistači obuće", "Kradljivci bicikala", "Stanica Termini", "Ćoćara", "Umberto D.", "Vrt Finci Kontinijevih".
1975. - Svjetska zdravstvena organizacija objavila da su velike boginje prvi put u istoriji iskorijenjene u Aziji.
1977. - Kao znak protesta zbog podrške Moskve Etiopiji u ratu za teritorije, Somalija naredila sovjetskim savjetnicima da napuste zemlju i zabranila da SSSR koristi pomorske baze.
1980. - Američki svemirski brod "Vojadžer 1" poslao je prve snimke Saturna, napravljene iz blizine.
1985. - Od erupcije vulkana Nevado del Ruis u centralnoj Kolumbiji razoren grad Armero i poginulo je oko 25.000 ljudi.
1989. - Istočnonjemački parlament za premijera izabrao komunističkog reformistu Egona Krenca.
1991. - Fudbalska reprezentacija Jugoslavije pobijedila u Beču Austriju rezultatom 2:0 i postala finalista Evropskog prvenstva u Švedskoj, ali joj je zbog sankcija protiv Savezne Republike Jugoslavije kasnije uskraćeno pravo da se bori za titulu evropskog prvaka.
1994. - Referendumom 52,2 odsto Šveđana izglasalo pristupanje njihove zemlje Evropskoj uniji.
1995. - U bombaškom napadu islamskih terorista američki vojni centar u Rijadu u Saudijskoj Arabiji poginulo sedam ljudi, uključujući pet Amerikanaca.
1995. - Izraelske trupe poslije 28 godina okupacije napustile DŽenin, prvi grad na Zapadnoj obali predat Palestincima u skladu s mirovnim sporazumom Izraela i PLO.
2001. - Vrhovni sud Hrvatske poništio odluku donesenu za vrijeme režima bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana o oduzimanju stanarskog prava Srbima koji su za vrijeme rata izbjegli iz Hrvatske.
2003. - Vojna lica koja su napustila stanove u Federaciji BiH i dobila stan u nekoj drugoj državi ne mogu vratiti stan u FBiH, odlučio Parlament FBiH.
2003. - BiH, Albanija, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Rumunija i Srbija i Crna Gora potpisale u Rimu niz sporazuma, ustanovljavajući slobodnu trgovinsku zonu za 55 miliona ljudi.
2007. - Generalni sekretar UN Ban Ki Mun imenovao za glavnog tužioca Haškog tribunala belgijskog sudiju Serža Bramerca, koji je na toj funkciji zamijenio Karlu del Ponte.
2009. - Američka agencija za istraživanje svemira NASA saopštila da je na Mjesecu pronađena značajna količina vode u zaleđenom stanju.
2015. - U terorističkim napadima u Parizu na šest lokacija ubijeno je 130 osoba, a povrijeđeno 350.
2018. - Ministarstvo unutrašnjih poslova Makedonije objavilo je međunarodnu potjernicu za bivšim premijerom Nikolom Gruevskim, koji je pobjegao u Mađarsku da bi izbjegao izdržavanje zatvorske kazne.

14.11.

565. - Umro romejski /vizantijski/ car Flavije Anikije Justinijan Prvi, nazvan Justinijan Veliki /Magnus/, koji se proslavio kodifikacijom rimskog prava, velikom graditeljskom aktivnošću i osvajanjima. Težeći obnovi Rimskog carstva, taj vladar - rođen u jednom selu kod Naisusa /Niš/ pod imenom Upravda, što na staroslovenskom znači pravo, pravda - pokorio je 534. Vandale u sjevernoj Africi, a 555. godine Ostrogote u Italiji i osvojio dio Španije. Ratovao je i protiv Persijanaca, koji su ugrožavali azijske provincije, ali nije uspio da spriječi upade Slovena na Balkan. Prema njegovom nalogu, najbolji pravnici su pripremili "Korpus juris civilis", sastavljen od prečišćenih zakona rimskih careva /"Kodeks Justinijanus"/, raznih pravnih spisa /"Digesta"/ i izvoda za školovanje pravnika /"Instituciones"/. Time je sačuvao norme rimskog prava, što je imalo izuzetan značaj za razvoj pravne teorije u Evropi. Sazidao je 537. crkvu Sv. Sofija, najveću u Carigradu, koju su poslije osvajanja grada
1453. Turci oskrnavili pretvaranjem u džamiju i nagrdili njenu arhitekturu doziđivanjem četiri minareta.
1533. - Španski osvajači pod komandom Fransiska Pisara zauzeli grad Kusko, prijestonicu carstva Inka.
1770. - Škotski istraživač DŽejms Brus otkrio da Plavi Nil izvire iz jezera Tana u sjeverozapadnoj Etiopiji.
1811. - Rođen srpski istoričar slovačkog porijekla Janko Šafarik, osnivač Beogradskog muzeja, profesor Liceja u Beogradu. Bavio se i arheologijom i numizmatikom, posebno skupljanjem starog srpskog novca. Djela: "Opisanije sviju dosad poznatih srpskih novaca", "O priloženim grbovima srpskih zemalja i vladatelja", "Srpski spomenici mletačkog arhiva", "Hrisovulja cara Stefana Dušana", "Žitije Stefana Uroša Trećeg", "Život despota Stefana Lazarevića".
1831. - Umro njemački filozof Georg Vilhelm Fridrih Hegel, najistaknutiji predstavnik klasične njemačke idealističke filozofije, čiji je gigantski rad sinteza njemačke filozofske misli i obuhvata gotovo sve znanje onog vremena. NJegov filozofski stav je da svijet postoji objektivno, ali ne sasvim nezavisno od ljudske svijesti. Tvorac je sistema apsolutnog idealizma u kojem apsolutno bivstvo ima tročlanu strukturu: ideja - priroda - duh. Osnova svijeta je apsolutna ideja, a ljudski svijet je njen najviši stepen i izraz. Apsolutna ideja postoji samo dijalektički, u kretanju i razvoju, a svijet je proces samorazvitka i samospoznaje - Ideje. Priroda u njegovom sistemu ima status "drugobivstvene ideje", ona je opredmećena Ideja. Djela: "Fenomenologija duha", "Filozofija istorije", "Nauka logike", "Estetika", "Filozofija religije", "Enciklopedija filozofskih nauka", "Filozofska propedevtika", "Osnovne crte filozofije prava ili prirodno pravo i nauka o državi u osnovnim konturama".
1840. - Rođen francuski slikar Klod Mone, jedan od osnivača impresionizma. Prema njegovoj slici "Impresija, izlazak sunca", izloženoj 1874. u Parizu, naziv je dobio cio slikarski pravac, čiji je on najdosljedniji i najuticajniji predstavnik. Mahom je slikao prizore iz Pariza i okoline, pri čemu su ga najviše interesovali efekti svjetlosti na vodi. Izvršio je ogroman uticaj na evropsko slikarstvo.
1847. - U Švajcarskoj izbio građanski rat između snaga Švajcarske konfederacije i sedam rimokatoličkih kantona /Zonderbund/, koji je okončan krajem istog mjeseca porazom Zonderbunda.
1863. - Rođen belgijski hemičar Leo Bakeland, koji je postupkom kondenzacije formaldehida i fenola pronašao čvrstu plastičnu masu bakelit, savršen izolator, što je omogućilo razvoj industrije plastike.
1872. - Rođena srpska glumica slovenačkog porijekla Augusta Vela Nigrinova, prvakinja Narodnog pozorišta u Beogradu. Bila je idol pozorišne publike krajem 19. vijeka, koju nije zanosila ženstvenošću već unutrašnjom snagom, dostojanstvenom pojavom i snažnim, sugestivnim glasom. Ostvarila je niz velikih kreacija, poput uloga Julije, Ofelije, Nore, Marije Stjuart, Mona Vane, Debore.
1884. - Umro njemački prirodnjak i zoolog Alfred Edmind Brem, direktor zoološkog vrta u Hamburgu i Berlinskog akvarijuma. Mada arhitekta po profesiji, pridružio se grupi prirodnjaka i sakupio je ogroman naučni materijal na putovanjimau Evropi, Africi i Aziji. U Baranji i na Fruškoj gori je proučavao do tada nepoznatu vrstu - orlove bjelorepane. Djela: "Životinjsko carstvo", "Život životinja", "Život ptica", "Šumske životinje".
1889. - Rođen indijski državnik DŽavaharlal Nehru, jedan od osnivača pokreta nesvrstanih. Po povratku sa studija u Engleskoj postao je advokat, ali se ubrzo posvetio politici i borbi za nezavisnost Indije, postavši sljedbenik arhitekte indijske nezavisnosti Mohandasa Gandija. Po sticanju nezavisnosti Indije 1947. postao je prvi premijer i šef diplomatije. U spoljnoj politici je nastojao da očuva neutralnost Indije, zauzimajući se za aktivnu miroljubivu koegzistenciju.
1891. - Rođen kanadski fiziolog Frederik Grant Banting, koji je s Čarlsom Bestom 1921. izolovao inzulin, što je omogućilo liječenje do tada smrtonosne šećerne bolesti. Za to epohalno otkriće 1923. je s DŽonom Meklaudom, s kojim je takođe sarađivao, dobio Nobelovu nagradu za medicinu. Smatrajući da je Best neuporedivo zaslužniji od Meklauda, svoju nagradu je podijelio s njim.
1918. - Srpska vojska je u Prvom svjetskom ratu oslobodila Baranju, oblast s većinskim srpskim stanovništvom. Drugi put su je, u Drugom svjetskom ratu, poslije bitaka na Batini i Bolmanu krajem 1944. oslobodili Rusi i Srbi, u novembru 1991. je ušla u sastav Republike Srpske Krajine, ali je Erdutskim sporazumom, potpisanim u novembru 1995. godine, stavljena pod dvogodišnju međunarodnu prelaznu upravu poslije čega je pripojena Hrvatskoj.
1918. - Tomaš Masarik izabran za prvog predsjednika Čehoslovačke.
1922. - Rođen egipatski diplomata Butros Butros Gali, generalni sekretar UN od 1992. do 1996.
1935. - Predsjednik SAD Frenklin Rozevelt objavio da će Filipini 1946. steći nezavisnost.
1935. - Rođen jordanski kralj Husein, vladar s "najdužim stažom" u arapskom svijetu. Na prijesto Jordana je stupio 1952, s nepunih 17 godina.
1940. - U napadu njemačke avijacije u Drugom svijetskom ratu na britanski grad Koventri poginulo je više od hiljadu ljudi i razorena srednjovjekovna katedrala.
1941. - U blizini Gibraltara u Drugom svjetskom ratu potonuo britanski nosač aviona "Ark rojal", kojeg je prethodnog dana gađala torpedima njemačka podmornica.
1946. - Umro španski kompozitor i pijanista Manuel de Falja, čija su djela sinteza andaluzijske narodne muzike i francuskog impresionizma, koji je nastojao da oslobodi špansku muziku vjekovnog italijanskog uticaja. U Francuskoj je komponovao popularna djela "Noći u španskim vrtovima" i "Sedam španskih narodnih pjesama", a po povratku u otadžbinu izvedeni su baleti "LJubav čarobnica" i "Trorogi šešir". Razočaran diktaturom generala Fransiska Franka, uspostavljenom u Španiji poslije građanskog rata, 1939. je otišao u Argentinu u kojoj je ostao do smrti.
1948. - Rođen engleski princ Čarls, nasljednik britanskog prijestola.
1955. - Umro američki pisac Robert Eme Šervud, koji je u dramama, pisanim poslije Prvog svjetskog rata, prikazao s gledišta pacifiste poslijeratno razočarenje i zalagao se za mir u svijetu. Docnije je, suočen s nadiranjem nacizma, postao ubijeđeni pristalica rata kao jedinog načina da se svijet oslobodi nacističke tiranije. Djela: drame "Okamenjena šuma", "Idiotova radost", "Neće biti noći", scenariji za filmove "Duh putuje na zapad", "Najbolje godine našeg života".
1960. - U sudaru dva putnička voza u Čehoslovačkoj poginulo 110 ljudi.
1979. - U provinciji Korasan na istoku Irana u zemljotresu poginulo najmanje 385 ljudi.
1984. - U Los Anđelesu uhapšen hrvatski ratni zločinac Andrija Artuković, ministar unutrašnjih poslova fašističke Nezavisne Države Hrvatske u Drugom svjetskom ratu. Živio od 1948. u SAD, gdje je dospio pod lažnim imenom. Američke vlasti su se uporno oglušivale o zahtjeve Jugoslavije za ekstradiciju. Artuković je izručen tek 12. februara 1986. Poslije suđenja u Zagrebu - koje je voljom tadašnjeg jugoslovenskog i hrvatskog komunističkog rukovodstva bilo farsa, jer je optužen samo za neka pojedinačna zlodjela, ali ne i za zločin genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima - 14. maja 1986. je osuđen na smrt, ali kazna nije izvršena i umro je u zatvoru nepune tri godine kasnije.
1988. - Palestinski parlament u izbjeglištvu prihvatio rezoluciju 242 UN, čime je posredno priznao državu Izrael i odrekao se terorizma.
1989. - Crnački pokret SWAPO izvojevao ubjedljivu pobjedu na prvim izborima u Namibiji.
1991. - Princ Norodom Sihanuk vratio se u Kambodžu poslije 13 godina života u izbjeglištvu.
1994. - Tropska oluja "Gordon" usmrtila najmanje 829 ljudi na Haitiju.
2000. - Na konferenciji Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope, koja je prvi put održana u Beogradu, SR Jugoslaviji obećana je pomoć od pola milijarde evra.
2001. - Pet država nasljednica bivše SFRJ postigle su dogovor o početku priprema za preraspodelu 74,5 miliona dolara u zlatu, što bi bila prva tranša ukupne zaostavštine od oko dve milijarde dolara.
2003. - Delegacija Saveza logoraša Republike Srpske u Hagu predala istražiocima novu dokumentaciju o zločinima nad Srbima u BiH.
2003. - Kralj Svazilenda Msvati Treći prihvatio je formalno novi Ustav po kojem se sva vlast nalazi u rukama kralja.
2007. - Umro je Ajra Levin, autor bestselera "Rozmarina beba" i "Momci iz Brazila", po kojima su snimljeni uspješni filmovi. Tokom duge karijere Levin je pisao i za televiziju i za Brodvej.
2011. - Na prvim slobodnim parlamentarnim izborima u Tunisu islamisti Enahde osvojili su 89, partija desnice Kongres za republiku 29, pokret Narodna peticija 26, Stranka ljevice Etakatol 20, Napredna demokratska stranka 16, Moderni demokratski blok pet poslanika od 217 poslaničkih mijesta.

15.11.

1492. Španski moreplovac Kristofer Kolumbo napravio je bilješku o upotrebi duhana među američkim Indijancima, što je prvi pisani dokument o toj biljci koja je kasnije osvojila svijet.
1630. Umro njemački astronom, matematičar i fizičar Johannes Kepler, koji je sa tri fundamentalna zakona o kretanju planeta dokazao Kopernikovu hipotezu o heliocentričnom sistemu.
1889. Pobornici republike kojima su se nakon ukidanja ropstva pridružili veleposjednici svrgnuli su drugog i posljednjeg brazilskog cara Pedra II i proglasili Brazil republikom s predsjednikom Manuelom Deodorom.
1916. Umro poljski pisac Henrik Sjenkjevič, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1905, koji je svjetsku slavu stekao historijskim romanima (“Quo vadis”, “Ognjem i mačem”, “Kroz pustinju i prašumu”).
1920. U Genevi održana prva skupština Lige naroda.
1923. Galopirajuća inflacija u Njemačkoj je dostigla vrhunac - osam milijardi maraka za jedan američki dolar.
1971. Delegacija Narodne Republike Kine učestvovala je prvi put na zasjedanju Generalne skupštine UN-a.
1976. Umro francuski filmski i pozorišni glumac Jean Gabin, jedan od najpopularnijih i najdarovitijih francuskih filmskih i pozorišnih glumaca. Snimio je 90-ak filmova.
1976. Sirijska armija preuzela punu kontrolu nad Bejrutom u pokušaju da okonča 18-mjesečni građanski rat u Libanu.

Enlarge this imageClick to see fullsize

"Dogodilo se na današnji dan" - Page 26 2331638
Rauf Denktaš
1983. Lider kiparskih Turaka Rauf Denktaš proglasio je Republiku Sjeverni Kipar. Turske regularne trupe u julu 1974. godine izvršile su invaziju na sjeverni dio ovog ostrva. Samo je Ankara priznala nezavisnost.
1988. Na skupu u Alžiru Nacionalno vijeće Palestinske oslobodilačke organizacije proglasilo je nezavisnost Palestine na Zapadnoj obali i u Gazi, a za glavni grad proglašen je Jerusalem.
1994. Predsjednik Austrije Thomas Klestil priznao je, prilikom obraćanja članovima izraelskog parlamenta, da je njegova zemlja propustila da u prošlosti prizna sopstvenu ulogu u nacističkom holokaustu.
1995. U Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu održana je svečanost na kojoj su uručene nagrade Bosanski gazija. Titulu Bosanski gazija za najboljeg gaziju dobio je general Armije RBiH Atif Dudaković.
2000. Evropski parlament usvojio je rezoluciju kojom od Turske traži da javno prizna da je 1915. počinila genocid nad Jermenima i povuče svoje trupe sa sjevernog Kipra. Turska odbacila rezoluciju.
2003. U bombaškim napadima na dvije sinagoge u centru Istanbula poginulo je 25 ljudi, a oko 300 osoba je povrijeđeno. Turske vlasti su saopštile da su napad izvršili turski državljani.
2004. Pred Tribunalom u Haagu počelo je prvo suđenje kosovskim Albancima za ratne zločine počinjene tokom sukoba na Kosovu. Fatmir Ljimaj, Haradin Baljaj i Isak Musliju optuženi su za nezakonito pritvaranje, mučenje i ubistva albanskih i srpskih zarobljenika u logoru Lapušnik kod Glogovca u ljeto 1998. godine. U novembru 2005. Ljimaj i Musliju oslobođeni su krivice, a Baljaj je proglašen krivim i osuđen na 13 godina zatvora.
2009. Umro patrijarh srpski Pavle. Sahranjen je u manastiru Rakovica u prisustvu najviših državnih funkcionera, crkvenih velikodostojnika i više desetina hiljada građana. Za novog poglavara SPC-a izabran je 22. januara 2010. vladika niški Irinej.

16.11.

Španski osvajač Francisco Pizarro zauzeo je 1532. sa samo 200 vojnika grad Kahemarku u Peruu i pogubio cara Inka Atahualpu iako je za njega bila isplaćena velika otkupnina
1095. Na crkvenom saboru u Clermontu, u Francuskoj, papa Urban II pozvao je crkvene velikodostojnike i svjetovne vladare na vjerski rat protiv turskog plemena Seldžuka, koje je zauzelo svetu zemlju u Palestini. Time je počela epoha krstaških ratova.
1831. Umro pruski general Carl Maria von Clausewitz, jedan od najpoznatijih vojnih teoretičara 19. vijeka. U djelu “O ratu” teoretski je uobličio iskustva nove strategije primijenjene u Napoleonovim ratovima. Prema Clausewitzu, rat je sastavni dio općih političkih odnosa i nastavak je politike uz primjenu drugih sredstava.
1918. Poslije propasti Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu, Mađarska je proglašena nezavisnom republikom.
1960. Umro američki filmski glumac Clark Gable. Igrao je u više od 70 filmova, a veliku popularnost je stekao kao Rhett Butler u filmu “Prohujalo s vihorom”. Dobitnik je Oscara za film “Dogodilo se jedne noći”.
1965. SSSR lansirao svemirski brod Venera III, koji je u martu 1966. stigao na Veneru, kao prvi svemirski brod koji se spustio na neku drugu planetu.
1970. Pakistan je zvanično saopštio da je broj mrtvih u ciklonu i ogromnim talasima koji su zapljusnuli obale Istočnog Pakistana i ostrva u Bengalskom zalivu dostigao pola miliona.
1991. Ruski predsjednik Boris Jeljcin potpisao je seriju dekreta kojima je prenio vlast nad privredom sa sovjetske centralne vlade na vladu Rusije.
1992. Savjet bezbjednosti UN-a pooštrio je sankcije protiv SR Jugoslavije uvođenjem riječne i pomorske blokade.
1995. Haški tribunal optužio je lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića i vojnog komandanta Ratka Mladića za genocid nad bošnjačkim civilima počinjen tokom zauzimanja Srebrenice u julu 1995, kada je više hiljada Bošnjaka ubijeno i raseljeno. Karadžić i Mladić osuđeni su na kaznu doživotnog zatvora.
1998. Haški tribunal proglasio je krivim Zdravka Mucića, Hazima Delića i Esada Landžu za ubijanje i zlostavljanje srpskih zatvorenika 1992. u logoru Čelebići. To je bilo prvo suđenje za ratne zločine počinjene nad Srbima tokom rata u BiH. Delić je osuđen na 18, Landžo na 15, a Mucić na devet godina zatvora.
2000. Predsjednik SAD-a Bill Clinton doputovao je u Vijetnam, u prvu posjetu jednog američkog predsjednika toj zemlji od završetka Vijetnamskog rata 1975.
2003. U blizini Kabula ubijena je radnica UN-a, Francuskinja Bettina Goislard i ona je prva žrtva među zaposlenima u UN-u od kada je, dvije godine ranije, svrgnuta talibanska vlast u Afganistanu.
2005. Haški tribunal oslobodio je penzionisanog generala Armije BiH Sefera Halilovića krivice za zločine koje su nad hrvatskim civilima u Hercegovini u jesen 1993. počinile trupe ARBiH. On je pravosnažno oslobođen svih optužbi.
2007. Više od 3.500 ljudi je stradalo, preko 3.000 povrijeđeno, a oko hiljadu osoba se vode kao nestale u snažnom ciklonu koji je pogodio Bangladeš.
2012. Apelaciono vijeće Haškog tribunala oslobodilo je hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača krivice za progon srpskog stanovništva iz Kninske krajine 1995, poništivši prvostepenu presudu kojom je Gotovina bio osuđen na 24, a Markač na 18 godina zatvora.
2014. U Beogradu umro Jovan Ćirilov, dramaturg, književnik i pozorišni kritičar, upravnik Jugoslovenskog dramskog pozorišta, umjetnički direktor i selektor BITEF-a.

17.11.

Škotski istraživač David Livingstone otkrio je 1855. vodopade na rijeci Zambezi, nazvane po engleskoj kraljici Viktorijini vodopadi. Predstavljaju jednu od najvećih turističkih atrakcija na jugu Afrike
1800. Kongres SAD-a sastao se prvi put u novoj prijestonici Washingtonu, a američki predsjednik John Adams je postao prvi stanar zgrade kasnije nazvane Bijela kuća.
1869. Poslije više od deset godina rada pod rukovodstvom Francuza Ferdinanda de Lessepsa, otvoren Suecki kanal kojim je Sredozemno more povezano s Indijskim okeanom.
1882. U Zagrebu umro Đuro Daničić, srpski filolog, branilac Vukovih reformi i jedan od najznačajnijih radnika na proučavanju srpskog i hrvatskog jezika.
1913. Prvi brodovi prošli kroz Panamski kanal, koji je zvanično otvoren godinu kasnije.
1938. U Zagrebu umro hrvatski političar Ante Trumbić, koji je uz Franu Supila i Ivana Meštrovića bio glavni zastupnik ujedinjenja Hrvatske sa Srbijom i Crnom Gorom u zajedničku državu. Bio je predsjednik Jugoslovenskog odbora.
1947. Puštena u saobraćaj željeznička pruga Šamac - Sarajevo duga 242 kilometra.
1954. Egipatski general Gamal Abdel Naser postao šef države poslije pada predsjednika Mohameda Nagiba.
1974. Na prvim parlamentarnim izborima u Grčkoj poslije više od deset godina i nakon sedmogodišnje vojne diktature ubjedljivo pobijedila Nova demokratija Konstantina Karamanlisa.
1988. Smjenjivanje visokih funkcionera u Pokrajinskom komitetu Saveza komunista Kaćuše Jašari i Azema Vlasija izazvalo masovne demonstracije Albanaca na Kosovu, uključujući i štrajk oko 1.000 rudara u rudniku Stari trg koji je počeo u februaru 1989.
1989. Demonstracije u Pragu u znak sjećanja na dan kada su Nijemci 1939. pogubili devet čeških studenata i zatvorili češke univerzitete pretvorile se u protestni marš protiv komunističkog režima. Policija je grubo reagovala, mnogi su uhapšeni, a 71 osoba je povrijeđena.
1989. U jednoj od najvećih rudarskih nesreća u Srbiji, u jami Morava Aleksinačkih rudnika uglja, poginulo 90 rudara.
1993. Počeo raditi Međunarodni sud za ratne zločine počinjene u Jugoslaviji sa sjedištem u Haagu. Sudije iz 11 zemalja položile su zakletvu na inauguralnom zasjedanju Suda UN-a za ratne zločine počinjene u Jugoslaviji, prvog takvog suda poslije Nirnberškog i Tokijskog, koji su osnovani nakon Drugog svjetskog rata.
1997. Pripadnici egipatske militantne organizacije Al-Gama al-Islamiya ubili u blizini hramova u Luxoru 58 stranih turista i četvoricu Egipćana.
1998. Izraelski Kneset (parlament) ratifikovao je većinom glasova Vaj sporazum, kojim je predviđeno ustupanje dijela okupirane teritorije palestinskoj samoupravi.
2001. Na Kosovu održani prvi parlamentarni izbori od dolaska međunarodnih snaga u tu pokrajinu u junu 1999. Ubjedljivu pobjedu odnio je Demokratski savez Kosova Ibrahima Rugove, osvojivši 45,6 posto glasova. Srpska koalicija Povratak osvojila je 11,34 posto glasova.
2003. Poznati glumac i republikanski kandidat Arnold Schwarzenegger postao guverner Kalifornije.
2005. Na svečanosti u Daytonu bivšem američkom izaslaniku za Balkan Richardu Holbrookeu uručena Dejtonska nagrada za mir u znak priznanja za postizanje sporazuma kojim je 10 godina ranije okončan rat u BiH.
2006. U Budimpešti umro Ferenc Puskas, legendarni mađarski fudba

kreja · Unread post by **kreja** » Wed Dec 28, 2022 7:41 am

18.11.

9. Rođen rimski car Tit Flavije Vespazijan, osnivač dinastije Flavija. Tokom vladavine od 69. do smrti 79. pokorio je Galileju i zauzeo krajeve oko Jerusalema. U Rimu je podigao veličanstvene građevine poput Koloseuma, Kapitola i Amfiteatra.
1477. Engleski štampar William Caxton izdao u Westminsteru prvu knjigu štampanu u Engleskoj na engleskom jeziku “The Dictes and Sayings of the Philosophers”.
1910. U Meksiku izbila seljačka revolucija čije su vođe bili Pancho Villa i Emilio Zapata.
1928. U filmu “Parobrod Willie” prikazanom u New Yorku prvi put se pojavio Mickey Mouse, popularni junak crtanih filmova Walta Disneyja.
1969. Modul američkog vasionskog broda Apolo 12 sa astronautima Charlesom Conradom i Alanom Beanom spustio se na Mjesec. Bio je to drugi svemirski brod koji je dotakao Mjesečevo tlo.
1978. U Jonestownu u Gijani 914 Amerikanaca, pripadnika sekte Hram naroda, izvršilo kolektivno samoubistvo. Oni su zajedno sa vođom Jimom Jonesom popili cijanid izmiješan s voćnim sokom. Članovi sekte koji su odbili da ispiju otrov su ubijeni.
1991. Mate Boban proglasio u zapadnoj Hercegovini hrvatsku zajednicu Herceg-Bosna, koja je kasnije, 28. augusta 1993, preimenovana u hrvatsku republiku Herceg-Bosna. Devetog marta 1996. zastupnički dom hrvatske republike Herceg-Bosne donosi odluku o postupnom prenosu funkcije civilne vlasti hrvatske republike Herceg-Bosna na tijela vlasti Federacije BiH.
1991. Umro čehoslovački državnik slovačkog porijekla Gustav Husak, predsjednik Čehoslovačke od 1975. Na čelo Komunističke partije došao je poslije vojne intervencije Varšavskog pakta 1968, zamijenivši Alexandera Dubceka. Pod pritiskom javnosti 1989. podnio je ostavku.
1993. Lideri Južne Afrike, crnci i bijelci, odobrili ustav kojim je označen kraj politike aparthejda u toj zemlji.
1999. Na samitu OSCE-a u Istanbulu usvojena Povelja o evropskoj bezbjednosti kojom se sukobi unutar država smatraju legitimnim predmetom brige međunarodne zajednice.
2002. Na Beverly Hillsu umro američki glumac James Coburn, koji je najzapaženije uloge ostvario u filmovima “Naš čovjek Flint” i “Sedam veličanstvenih”. U karijeri je ostvario ukupno 80 filmskih uloga. Godine 1998. je dobio Oscar.
2003. Haški tribunal objelodanio optužnicu protiv bivšeg lidera samoproklamovane republike srpske Krajine Milana Babića za zločine protiv čovječnosti nad hrvatskim civilima 1991-1992. godine. Babić je priznao krivicu i 29. juna 2004. osuđen je na 13 godina zatvora. Ubio se u zatvorskoj ćeliji Haškog tribunala 6. februara 2006.
2004. Rusija formalno ratifikovala Kyoto protokol o globalnom zagrijavanju, čime je omogućeno da taj međunarodni sporazum o zaštiti prirodne sredine stupi na snagu u februaru 2005. godine.
2004. Češki predsjednik Vaclav Klaus potpisao zakon kojim se nakon 140 godina ukida vojni rok, a od januara 2005. uvodi potpuno profesionalna vojska.
2005. Dvojica bombaša samoubica aktivirala bombe unutar šiitskih džamija u istočnom iračkom gradu Kanaginu i usmrtila 74 osobe.
2015. Pripadnik vehabijskog pokreta Enes Omeragić iz automatske puške ubio dvojicu pripadnika Oružanih snaga BiH u kladionici ispred ulaza u kasarnu Rajlovac kod Sarajeva. Ubijeni su Nedjeljko Radić (34) iz Nevesinja i Armin Salkić (26) iz Viteza. Nakon što je ubio vojnike, pucao je u autobus i ranio tri putnika. Terorista je potom pobjegao u obiteljsku kuću na Sokolju, gdje ga je locirala i opkolila policija. Tamo je počinio samoubistvo.

19.11.

Na današnji dan / Rođen Mihail Vasiljevič Lomonosov, enciklopedista svjetskog glas

1711. Rođen Mihail Vasiljevič Lomonosov, ruski naučnik, pjesnik i akademik, enciklopedista svjetskog glasa. Autor je prve ruske gramatike i osnivač Moskovskog univerziteta (1755).
1988. U Beogradu na Ušću održan najveći miting u nizu takvih skupova koje je tadašnji predsjednik Saveza komunista Srbije Slobodan Milošević organizovao tokom godine širom Srbije. Skupu od oko milion ljudi obratio se i Milošević pozivajući ih na odbranu “srpskih nacionalnih interesa”, potpaljujući fitilj koji će u narednom periodu dovesti zemlju u stanje haosa.
1990. Lideri NATO-a i Varšavskog pakta potpisali sporazum o konvencionalnim snagama u Evropi i o uništavanju dijela naoružanja i objavili da je okončan hladni rat između dva vojna bloka.
1996. Tokom prvog, historijskog susreta pape Ivana Pavla II i predsjednika Kube Fidela Castra u Vatikanu, poglavar Rimokatoličke crkve je prihvatio poziv da posjeti komunističku Kubu.
1998. Svjedočenjem nezavisnog tužioca Kennetha Starra, koji je optužio predsjednika SAD-a Billa Clintona za krivokletstvo i ometanje pravde, formalno započet postupak impičmenta protiv šefa države, treći u američkoj historiji.
2007. Uhapšen Kije Sampan, jedan od najbližih saradnika ozloglašenog vođe Crvenih Kmera Pola Pota. Tribunal za genocid u Pnom Penu osudio ga je 7. augusta 2014. na doživotni zatvor zbog genocida i zločina protiv čovječnosti počinjenih tokom strahovlade Crvenih Kmera u Kambodži od 1975. do 1979. godine, u kojem je stradalo između 1,4 i 1,7 miliona ljudi.
2014. U New Yorku umro Mike Nichols, američki režiser.

20.11.

1818. Južnoamerički revolucionar i državnik Simon Bolivar objavio je nezavisnost Venecuele od Španije.
Lav Nikolajevič Tolstoj
1910. U Astapovu u Rusiji umro ruski pisac i mislilac Lav Nikolajevič Tolstoj, jedan od velikana ruske i svjetske književnosti. Romanom "Rat i mir" stvorio je tip romana vremena i prostora (roman-epopeja).
1924. U Turskoj ugušena pobuna Kurda, čija je teritorija ugovorom u Lausannei poslije Prvog svjetskog rata podijeljena između nekoliko država.
1925. Rođena ruska balerina Maja Pliseckaja, zvijezda Boljšog teatra gotovo pola vijeka. S 11 godina počela je da igra u baletskom horu, 1943. postala je solista, a potom primabalerina ostvarivši niz glavnih uloga u klasičnom i modernom baletu.
1945. Saveznička Kontrolna komisija dala je dozvolu za preseljenje šest miliona Nijemaca iz Češke, Poljske i Mađarske u zapadnu Njemačku.
1953. U Knežini kod Sokoca rođen Halid Bešlić, poznati bh. pjevač narodne muzike.
1959. Generalna skupština UN-a usvojila Deklaraciju o pravima djeteta, kojom su proklamovana jednaka prava za svu djecu, bez obzira na rasu, vjeru, porijeklo i spol.
1975. Umro španski diktator Francisco Franco, koji je 36 godina upravljao Španijom.
1979. Oko 200 suni muslimana pobunilo se u Saudijskoj Arabiji tokom hadža u Meki i uzelo za taoce oko 6.000 hadžija. Saudijska vlada je ugušila ustanak uz pomoć francuskih specijalaca.
1985. Američka softverska kompanija Microsoft pustila u prodaju novi operativni sistem za personalne računare Windows 1.0.
1998. Sa kosmodroma u Bajkonuru Rusija je lansirala prvi modul Međunarodne svemirske stanice, koji je koštao 60 milijardi dolara.
Alija Izetbegović
2001. Prvi predsjednik Predsjedništva BiH, osnivač i dugogodišnji lider SDA Alija Izetbegović dobio međunarodnu nagradu Islamska ličnost godine. Nagradu je dodijelilo Ministarstvo vakufa Ujedinjenih Arapskih Emirata.
2002. Savjet za radiodifuziju Turske predložio državnom radiju i televiziji da počnu emitovanje programa na ranije zabranjenom kurdskom jeziku, što je korak naprijed ka članstvu u EU.
2003. U eksploziji automobila bombi u Istanbulu u blizini britanskog konzulata i ispred predstavništva londonske banke HSBC poginulo 27 osoba, među kojima i generalni konzul Velike Britanije Roger Short, a više od 450 ljudi je povrijeđeno.
2004. Predsjednica Šri Lanke Chandrika Kumaratunga ukinula 28-godišnji moratorij na smrtnu kaznu, nakon što je ubijen sudija Vrhovnog suda.
2006. Umro američki reditelj Robert Altman, dobitnik Oscara za životno djelo.
2009. Umrla švedska sopranistica i svjetski poznata operska zvijezda Elisabeth Söderström.
2015. U terorističkom napadu na hotel u Bamaku u Maliju poginulo 18 ljudi. Odgovornost za napad preuzela je domaća ekstremistička grupa, frakcija Al-Kaide.
2016. Najmanje 100 osoba je poginulo, a 150 povrijeđeno kada je 14 vagona putničkog voza iskočilo iz šina kod grada Kanapur u sjevernoj indijskoj pokrajini Uttar Pradesh. Voz je saobraćao na liniji Patna - Indore.

21.11.

1694. - Rođen francuski filozof, pisac i istoričar Fransoa Mari Arue, poznat kao Volter, jedan od najslobodoumnijih duhova 18. vijeka, saradnik prosvjetiteljske "Enciklopedije". Bio je veliki protivnik klerikalizma, ali ne i ateista. Dugo je živio u izgnanstvu, jedno vrijeme i na dvoru pruskog kralja Fridriha Drugog Velikog, a potom u Ferneju u Švajcarskoj i savremenici su ga nazivali "fernejski patrijarh". Djela: filozofski romani "Kandid", "Zadig", "Mikromegas", epopeje "Anrijada", "Djevica orleanska", istorijska djela "Vijek Luja Četrnaestog", "Ogled o običajima i duhu nacija", "Istorija Karla Dvanaestoga", tragedije "Edip", "Brut", "Zaira", "Cezar", "Meropa", "Tankred", komedije "Senjorsko pravo", "Nanina", filozofski spisi "Traktat o metafizici", "Rasprava o čovjeku", "Filozofski rječnik", "Filozofska pisma".
1783. - Francuzi Fransoa Pilatr de Rozije i Fransoa Loran izveli prvi uspješan let balonom napunjenim toplim vazduhom, preletjevši iznad Pariza za 25 minuta razdaljinu od osam kilometara.
1806. - Francuski car Napoleon Prvi Bonaparta objavio Berlinski dekret o blokadi Velike Britanije, koji je uključivao i zabranu pristajanja britanskih brodova u sve evropske luke, s namjerom da je ekonomski slomi.
1832. - Rođen srpski arhimandrit i istoričar Nićifor Dučić, predsjednik Srpskog učenog društva. Bogosloviju je završio u Beogradu, a opštu istoriju, geografiju i filozofiju studirao na Sorboni. Učestvovao je u Hercegovačkom ustanku Luke Vukalovića 1861. i 1862, potom prebjegao u Crnu Goru, a 1868. prešao u Srbiju. Bio je vođa dobrovoljačkih četa u srpsko-turskom ratu od 1876. do 1878, predsjednik Vrhovnog suda Srbije i poslanik. Svu imovinu ostavio je u dobrotvorne svrhe - u Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti postoji njegov fond za nagrađivanje istorijskih djela. Kao sljedbenik Vuka Karadžića u "Srpsko-dalmatinskom mozaiku" štampao je radove Vukovom reformisanom azbukom.
1844. - Rođen srpski ljekar, pisac i političar Vladan Đorđević, član Srpske kraljevske akademije, osnivač Srpskog ljekarskog društva i Srpskog društva Crvenog krsta. U vrijeme kralja Milana Obrenovića bio je ministar i premijer, ali je emigrirao poslije vjeridbe kralja Aleksandra Obrenovića s dvorskom damom Dragom Mašin. Napisao je više djela iz srpske istorije, romana, putopisa i pripovijedaka.
1844. - Umro ruski pisac Ivan Andrejevič Krilov, koji je u basnama slijedio grčkog pisca Ezopa, ali se inspirisao i ruskim folklorom. Osim basni, pisao je satirična "pisma" i komedije, šibajući po ljudskim porocima i tamnim stranama društvenog života u Rusiji. Pisao je izvornim narodnim jezikom, a mnoga njegova "naravoučenija" postala su poslovice. Znatno je uticao na evropsku literaturu. Djela: zbirke basni, komedije "Modna trgovina", "Lekcija kćerima", "Književnik u predsoblju", komične opere "Histerična porodica", "Kafana".
1855. - Švedska s Velikom Britanijom, Francuskom i Turskom zaključila savez protiv Rusije.
1869. - Rođen srpski pravnik i istoričar Slobodan Jovanović, profesor Beogradskog univerziteta, predsjednik Srpske kraljevske akademije, najznačajniji srpski pravni pisac i teoretičar države u 20. vijeku. Pod komunističkom vladavinom Josipa Broza anatemisan je i prećutkivan je njegov rad. U Londonu je u Drugom svjetskom ratu 1942. i 1943. bio predsjednik emigrantske jugoslovenske vlade, a poslije rata je u odsustvu osuđen na 20 godina robije na procesu Draži Mihailoviću. U svijetu je bio izuzetno cijenjen i smatran jednim od navećih svjetskih autoriteta u teoriji ustavnog prava, što ilustruje i podatak da mu je francuski predsjednik Šarl de Gol poslao Nacrt ustava Pete republike, zamolivši ga da taj dokument prouči i ocijeni. Umro je 1958. u emigraciji u Velikoj Britaniji. Napisao je mnoštvo studija i rasprava. Djela: "O suverenosti", "O državi" (Osnovi jedne pravne teorije o državi), "Ustavobranitelji i njihova vlada", "Svetozar Marković", "Makijaveli", "Druga vlada Miloša i Mihaila", "Vlada Milana Obrenovića", "Ustavno pravo Kraljevine Srbije", "Ustavno pravo Kraljevine SHS", "Vođe Francuske revolucije".
1902. - Rođen srpski slikar Marko Čelebonović, učesnik Pokreta otpora u Francuskoj u Drugom svjetskom ratu. Potom je bio profesor Akademije likovnih umjetnosti u Beogradu, diplomata, generalni sekretar Saveza likovnih umjetnika Jugoslavije i doživotni predsjednik Međunarodnog udruženja likovnih umjetnika. Bio je član likovnih grupa "Oblik" i "Dvanaestorica". Snažno je uticao na generacije mlađih slikara.
1916. - Umro austrougarski car Franc Jozef Prvi, izazivač Prvog svjetskog rata napadom na Srbiju 1914. Od dolaska na prijesto 1848. bio je vođen idejom o pangermanskoj ulozi Austrije i provodio je politiku nacionalnog ugnjetavanja, posebno slovenskih naroda. Krvavo je ugušio revoluciju u Mađarskoj 1849. i uspostavio centralističko-apsolutistički sistem u okviru kojeg su ukinute političke slobode i pribjegavano nasilnoj germanizaciji, nazvan "Bahov apsolutizam", prema prezimenu ministra unutrašnjih poslova Aleksandera Baha. U Krimskom ratu od 1853. do 1856. iznevjerio je Rusiju, uz čiju je pomoć slomio Mađarsku revoluciju. Izgubio je 1859. rat protiv Francuske i Pijemonta, a 1866. protiv Pruske i Italije. Poslije stvaranja "dvojne Monarhije" 1867, kad je naziv države promijenjen u Austro-Ugarska, okrenuo se osvajanjima na Balkanu, okupirajući BiH 1878. i sklapajući savez s Njemačkom 1879. i Italijom 1882. Iskoristio je atentat na prestolonasljednika Franca Ferdinanda 1914. u Sarajevu kao povod da napadne Srbiju.
1933. - Poslije odluke predsjednika SAD Frenklina Ruzvelta o uspostavljanju diplomatskih odnosa sa SSSR-om, prvi američki ambasador u Moskvi Vilijam Kristijan Bulit stupio na dužnost.
1938. - Njemačka okupirala Sudete u Čehoslovačkoj poslije konferencije u Minhenu na kojoj su zapadne države tu oblast prepustile Adolfu Hitleru.
1944. - Predsjedništvo AVNOJ-a je u Drugom svjetskom ratu svu imovinu neprijatelja proglasilo državnom svojinom.
1974. - U eksplozijama, koje je u engleskom gradu Birmingem podmetnula Irska republikanska armija, poginula 21 osoba.
1977. - U jugoistočnoj Indiji ciklon usmrtio oko 3.000 ljudi, a ogromni talasi su zbrisali cijela sela.
1981. - Umro srpski pisac i istoričar umjetnosti i književnosti Milan Kašanin, prije Drugog svjetskog rata direktor Narodnog muzeja u Beogradu i Muzeja kneza Pavla, a poslije rata Galerije fresaka. Pripovijetkama "Jutarnja i bdenja" i "Zaljubljenici" u srpsku literaturu je unio atmosferu vojvođanske palanke, romanom "Pijana zemlja" je naslikao potresnu priču o raspadanju porodice, a studijom "Srpska književnost u Srednjem veku" posegao ka korijenima srpske književne baštine. Ostala djela: pripovijetka "U senci slave", roman "Trokošuljnik", kritike "Savremeni beogradski umetnici", "Pronađene stvari", "Umetničke kritike", "Priviđenja", eseji "Sudbine i ljudi", djela iz istorije umetnosti "Kamena otkrića", "Srpska umetnost u Vojvodini", "Dva veka srpskog slikarstva", "Umetnost i umetnici".
1994. - Avijacija NATO-a, na zahtjev UNPROFOR-a, bombardovala aerodrom Udbine, na teritoriji Republike Srpske Krajine. Avioni su bombardovali piste za uzlijetanje i prilaze hangarima, bateriju za protivavionsku odbranu, kao i rakete "zemlja - vazduh". U napadima, koji su trajali 45 minuta, učestovalo je 39 aviona Sjeveroatlantskog saveza.
1995. - U američkom gradu Dejton parafiran sporazum o okončanju građanskog rata u bivšoj BiH.
2006. - Irak i Sirija obnovili diplomatske odnose poslije više od 25 godina.
2007. - U Banjaluci otvoren novi Administrativni centar Vlade RS.
- Danas je praznik Sveti arhanđel Mihailo, dan koji u narodu poznat kao Aranđelovdan. Ovo je jedna najčešćih srpskih krsnih slava, zaštitnik srpske kraljevske loze Nemanjića. Proslavaljanje ovog svetitelja ustanovljeno je u četvrtom vijeku. Sveti arhanđel Mihailo, starješina Božijih anđela (vjesnika), najčešće je predstavljan sa terazijama, jer se vjeruje da dijeli duše na pravedne i grešne.

22.11.

1497. - Portugalac Vasko da Gama postao prvi moreplovac koji je oplovio Rt Dobre Nade, na krajnjem jugu Afrike, tražeći morski put u Indiju.
1699. - Danska, Rusija, Pruska i Poljska, poslije pobjede nad švedskom vojskom, potpisale sporazum o podjeli teritorija koje je Švedska držala pod okupacijom.
1819. - Rođena engleska spisateljica Meri En Evans, poznata kao DŽordž Eliot, koja je, realistički opisujući englesku provinciju, otkrivala duboku osjećajnost, pomiješanu sa humorom, i uvjerenje da na ljude blagotvorno djeluju iskušenja i patnje. Djela: romani "Vodenica na Flosi", "Adam Bid", "Sajlas Marner", "Romola".
1830. - Belgijski kongres izglasao odluku o uspostavljanju monarhije.
1868. - Izvedena prva pozorišna predstava u Beogradu u zgradi na Varoš-kapiji - "Đurađ Branković" Karla Obernjika.
1869. - Rođen francuski pisac Andre Žid, izuzetan stilista i tvorac niza antikonformističkih djela, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1947. Djela: romani "Kovači lažnog novca", "Podrumi Vatikana", "Pastoralna simfonija", "Zemaljska hrana", putopisi "Povratak iz SSSR-a", "Putovanje u Kongo" i izuzetno poetski "Dnevnik".
1877. - Rođen mađarski pisac Endre Adi, čija je poezija označila prelom u modernoj mađarskoj lirici. Sugestivnom snagom vizija, dajući nov naglasak riječima i iskazima, podigao je mađarski pjesnički jezik na zavidnu visinu. Djela: "Nove pjesme", "Krv i zlato", "Na kolima Ilije Gromovnika", "Volio bih da me vole", "Ko je mene vidio", "Na čelu mrtvih".
1890. - Rođen francuski general i državnik Šarl de Gol, osnivač i prvi predsjednik Pete republike, koji je kao vođa pokreta "Slobodna Francuska" u Drugom svjetskom ratu simbolizovao otpor nacistima. Kad je maršal Anri Filip Peten formirao marionetsku vladu, otišao je u London, odakle je 18. juna 1940. pozvao Francuze na borbu protiv okupatora. Poslije rata je rukovodio privremenom vladom, a od 1947. do 1953. bio je predsjednik Francuske. Poslije alžirskog puča 1958. postao je premijer, a 1959. predsjednik Pete republike. Ograničio je prava parlamenta, ojačao izvršnu vlast i ovlašćenja šefa države. Uspio je da okonča rat u Alžiru. Politički se često razilazio sa saveznicima u NATO paktu, posebno sa SAD, s težnjom da vrati uticaj Francuske u evropskim poslovima. Pošto nije dobio većinu na referendumu o regionalizaciji zemlje i ukidanju Senata, 1969. se povukao s položaja. Djela: "Ratni memoari" , "Memoari nade".
1906. - Međunarodna radio-telegrafska konferencija u Berlinu uvela svjetski signal za brodove u opasnosti - SOS.
1913. - Rođen engleski kompozitor Edvard Bendžamin Britn, koji je briljantnom tehnikom stvarao pod uticajem različitih stilova. Djela: opere "Piter Grajms", "Otmica Lukrecije", "Albert Hering", kompozicije za orkestar "Ratni rekvijem", "Jednostavna simfonija", "Proljećna simfonija", "Varijacije na temu Franka Bridža", ciklusi solo pjesama.
1916. - Umro američki pisac DŽek London, jedan od najčitanijih književnika u prvoj polovini 20. vijeka. Bavio se različitim zanimanjima: od raznosača novina do kopača zlata i ratnog dopisnika iz rusko-japanskog rata. Naporan rad, novčane nedaće i alkohol proizveli su nervno rastrojstvo i samoubistvo u 40. godini. Napisao je oko 50 pripovijedaka i romana. Djela: "Zov divljine", "Bijeli očnjak", "Gvozdena peta", "Martin Idn", "LJudi sa ponora", "Zlato", "Kralj alkohol", "DŽeri ostrvljanin", "Morski vuk", "Mjesečeva dolina", "Priče s južnih mora".
1943. - Liban stekao nezavisnost poslije ukidanja mandata koji je od 1920. nad njim imala Francuska.
1954. - Umro ruski pravnik i diplomata Andrej Januarjevič Višinski, vrhovni tužilac u vrijeme velikih čistki koje je u drugoj polovini tridesetih godina 20. vijeka sproveo sovjetski komunistički diktator Staljin, odnosno serije montiranih političkih suđenja poslije kojih su likvidirani svi potencijalni Staljinovi konkurenti. Za vrhovnog državnog tužioca postavljen je 1935, šef sovjetske diplomatije je postao 1949, a potom stalni predstavnik SSSR u UN, a na toj funkciji se i nalazio kada je umro.
1963. - Ubijen predsjednik SAD DŽon Ficdžerald Kenedi, koji je tri godine prije nego što se našao na meti atentatora u Dalasu postao najmlađi šef države u američkoj istoriji. U Drugom svjetskom ratu je služio u mornarici, potom nakratko bio novinar, u Kongres je izabran 1947, a senator je postao 1952. Za predsjednika je izabran u 43. godini života kao kandidat Demokratske stranke. Poslije očito namjerno traljavo vođene istrage nije pouzdano utvrđeno ko je bio njegov ubica. Kao atentator je zvanično označen Li Harvi Osvald, koji je pod krajnje sumnjivim okolnostima i sam ubijen dva dana kasnije u policijskoj stanici u Dalasu.
1963. - Umro engleski pisac Oldos Haksli, ironičan i duhovit, superiornog obrazovanja, skeptik i satirik, koga su najviše privlačili odnosi između obrazovanih ljudi u dekadentnom društvu. Obilje istančanih zapažanja, paradoksa i duhovitih izlaganja - pri čemu je zapostavljao fabulu i likove - dali su njegovim romanima i pričama esejistički karakter. Djela: romani "Vrli novi svijet", "Jalovo lišće", "Kontrapunkt života", "Poslije mnogo ljeta", "Vrijeme mora da stane", zbirke pripovijedaka "Mali Meksikanac", "Dvije ili tri gracije", eseji i studije "Zajedljivi Pilat", "Muzika u noći", "Vječna filozofija", "Nauka, sloboda i mir".
1972. - Predsjednik SAD Ričard Nikson ukinuo 22-godišnju zabranu putovanja američkih brodova i aviona u Kinu.
1974. - Generalna skupština UN izglasala status posmatrača za Palestinsku oslobodilačku organizaciju.
1975. - Kralj Španije postao Huan Karlos, dva dana poslije smrti diktatora Fransiska Franka, postavši prvi španski monarh poslije Alfonsa Trinaestog, koji je 1931. otišao u izbjeglištvo.
1980. - Umrla američka filmska glumica Me Vest, koja se iskazala kao izuzetan komičar, ali su je mnogi kritičari prevashodno smatrali vulgarnim seks-simbolom. Zbog uloge u predstavi "Seks" 1926. godine u jednom brodvejskom pozorištu, čak je osuđena na osam dana zatvora. Filmovi: "Seks", "Dijamantska Lili", "Nisam anđeo", "Klondajk Eni", "Svaki dan je praznik", "Idi na zapad, mladi čovječe", "Mura Brekendridž", "Učinila mu je krivo".
1989. - Jugoslavija priznala Republiku Koreju i odlučila da s njom uspostavi diplomatske odnose.
1989. - Predsjednik Libana Rene Muavad ubijen u bombaškom napadu, u kojem je poginulo još 16 ljudi.
1990. - Prva žena premijer u istoriji Velike Britanije Margaret Tačer podnijela ostavku poslije 11,5 godina vladavine.
1991. - Egipatski diplomata Butros Butros Gali postao generalni sekretar UN.
1992. - Ratni brodovi NATO-a i Zapadnoevropske unije u Jadranu počeli pomorsku blokadu da bi SR Jugoslaviji onemogućili snabdijevanje naftom i drugim strateškim materijalima.
1995. - Poslije 1.253 dana blokade Savjet bezbjednosti UN jednoglasno trajno suspendovao sankcije protiv SR Jugoslavije.
1998. - Vodeći iranski opozicionar Darijuš Foruhar, otvoreni kritičar islamskih vlasti, i njegova supruga pronađeni su izbodeni nasmrt u svom stanu u Teheranu.
2001. - Na Sarajevskom groblju "Lav" ekshumirano grobno mjesto sa natpispom Anđa Bošnjak, čime je, nakon godinu dana, omogućen nastavak ekshumacija posmrtnih ostataka sarajevskih Srba iz masovne grobnice.
2004. - Savjet bezbjednosti UN usvojio rezoluciju kojom će komandu nad mirovnom misijom u BiH od NATO-a preuzeti Evropska unija.
2005. - Predsjednik Hrišćansko-demokratske unije /CDU/ Angela Merkel, prva žena na mjestu kancelara NJemačke, zvanično je stupila na dužnost.

23.11.

1497. - Portugalac Vasko da Gama postao prvi moreplovac koji je oplovio Rt Dobre Nade, na krajnjem jugu Afrike, tražeći morski put u Indiju.
1699. - Danska, Rusija, Pruska i Poljska, poslije pobjede nad švedskom vojskom, potpisale sporazum o podjeli teritorija koje je Švedska držala pod okupacijom.
1819. - Rođena engleska spisateljica Meri En Evans, poznata kao DŽordž Eliot, koja je, realistički opisujući englesku provinciju, otkrivala duboku osjećajnost, pomiješanu sa humorom, i uvjerenje da na ljude blagotvorno djeluju iskušenja i patnje. Djela: romani "Vodenica na Flosi", "Adam Bid", "Sajlas Marner", "Romola".
1830. - Belgijski kongres izglasao odluku o uspostavljanju monarhije.
1868. - Izvedena prva pozorišna predstava u Beogradu u zgradi na Varoš-kapiji - "Đurađ Branković" Karla Obernjika.
1869. - Rođen francuski pisac Andre Žid, izuzetan stilista i tvorac niza antikonformističkih djela, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1947. Djela: romani "Kovači lažnog novca", "Podrumi Vatikana", "Pastoralna simfonija", "Zemaljska hrana", putopisi "Povratak iz SSSR-a", "Putovanje u Kongo" i izuzetno poetski "Dnevnik".
1877. - Rođen mađarski pisac Endre Adi, čija je poezija označila prelom u modernoj mađarskoj lirici. Sugestivnom snagom vizija, dajući nov naglasak riječima i iskazima, podigao je mađarski pjesnički jezik na zavidnu visinu. Djela: "Nove pjesme", "Krv i zlato", "Na kolima Ilije Gromovnika", "Volio bih da me vole", "Ko je mene vidio", "Na čelu mrtvih".
1890. - Rođen francuski general i državnik Šarl de Gol, osnivač i prvi predsjednik Pete republike, koji je kao vođa pokreta "Slobodna Francuska" u Drugom svjetskom ratu simbolizovao otpor nacistima. Kad je maršal Anri Filip Peten formirao marionetsku vladu, otišao je u London, odakle je 18. juna 1940. pozvao Francuze na borbu protiv okupatora. Poslije rata je rukovodio privremenom vladom, a od 1947. do 1953. bio je predsjednik Francuske. Poslije alžirskog puča 1958. postao je premijer, a 1959. predsjednik Pete republike. Ograničio je prava parlamenta, ojačao izvršnu vlast i ovlašćenja šefa države. Uspio je da okonča rat u Alžiru. Politički se često razilazio sa saveznicima u NATO paktu, posebno sa SAD, s težnjom da vrati uticaj Francuske u evropskim poslovima. Pošto nije dobio većinu na referendumu o regionalizaciji zemlje i ukidanju Senata, 1969. se povukao s položaja. Djela: "Ratni memoari" , "Memoari nade".
1906. - Međunarodna radio-telegrafska konferencija u Berlinu uvela svjetski signal za brodove u opasnosti - SOS.
1913. - Rođen engleski kompozitor Edvard Bendžamin Britn, koji je briljantnom tehnikom stvarao pod uticajem različitih stilova. Djela: opere "Piter Grajms", "Otmica Lukrecije", "Albert Hering", kompozicije za orkestar "Ratni rekvijem", "Jednostavna simfonija", "Proljećna simfonija", "Varijacije na temu Franka Bridža", ciklusi solo pjesama.
1916. - Umro američki pisac DŽek London, jedan od najčitanijih književnika u prvoj polovini 20. vijeka. Bavio se različitim zanimanjima: od raznosača novina do kopača zlata i ratnog dopisnika iz rusko-japanskog rata. Naporan rad, novčane nedaće i alkohol proizveli su nervno rastrojstvo i samoubistvo u 40. godini. Napisao je oko 50 pripovijedaka i romana. Djela: "Zov divljine", "Bijeli očnjak", "Gvozdena peta", "Martin Idn", "LJudi sa ponora", "Zlato", "Kralj alkohol", "DŽeri ostrvljanin", "Morski vuk", "Mjesečeva dolina", "Priče s južnih mora".
1943. - Liban stekao nezavisnost poslije ukidanja mandata koji je od 1920. nad njim imala Francuska.
1954. - Umro ruski pravnik i diplomata Andrej Januarjevič Višinski, vrhovni tužilac u vrijeme velikih čistki koje je u drugoj polovini tridesetih godina 20. vijeka sproveo sovjetski komunistički diktator Staljin, odnosno serije montiranih političkih suđenja poslije kojih su likvidirani svi potencijalni Staljinovi konkurenti. Za vrhovnog državnog tužioca postavljen je 1935, šef sovjetske diplomatije je postao 1949, a potom stalni predstavnik SSSR u UN, a na toj funkciji se i nalazio kada je umro.
1963. - Ubijen predsjednik SAD DŽon Ficdžerald Kenedi, koji je tri godine prije nego što se našao na meti atentatora u Dalasu postao najmlađi šef države u američkoj istoriji. U Drugom svjetskom ratu je služio u mornarici, potom nakratko bio novinar, u Kongres je izabran 1947, a senator je postao 1952. Za predsjednika je izabran u 43. godini života kao kandidat Demokratske stranke. Poslije očito namjerno traljavo vođene istrage nije pouzdano utvrđeno ko je bio njegov ubica. Kao atentator je zvanično označen Li Harvi Osvald, koji je pod krajnje sumnjivim okolnostima i sam ubijen dva dana kasnije u policijskoj stanici u Dalasu.
1963. - Umro engleski pisac Oldos Haksli, ironičan i duhovit, superiornog obrazovanja, skeptik i satirik, koga su najviše privlačili odnosi između obrazovanih ljudi u dekadentnom društvu. Obilje istančanih zapažanja, paradoksa i duhovitih izlaganja - pri čemu je zapostavljao fabulu i likove - dali su njegovim romanima i pričama esejistički karakter. Djela: romani "Vrli novi svijet", "Jalovo lišće", "Kontrapunkt života", "Poslije mnogo ljeta", "Vrijeme mora da stane", zbirke pripovijedaka "Mali Meksikanac", "Dvije ili tri gracije", eseji i studije "Zajedljivi Pilat", "Muzika u noći", "Vječna filozofija", "Nauka, sloboda i mir".
1972. - Predsjednik SAD Ričard Nikson ukinuo 22-godišnju zabranu putovanja američkih brodova i aviona u Kinu.
1974. - Generalna skupština UN izglasala status posmatrača za Palestinsku oslobodilačku organizaciju.
1975. - Kralj Španije postao Huan Karlos, dva dana poslije smrti diktatora Fransiska Franka, postavši prvi španski monarh poslije Alfonsa Trinaestog, koji je 1931. otišao u izbjeglištvo.
1980. - Umrla američka filmska glumica Me Vest, koja se iskazala kao izuzetan komičar, ali su je mnogi kritičari prevashodno smatrali vulgarnim seks-simbolom. Zbog uloge u predstavi "Seks" 1926. godine u jednom brodvejskom pozorištu, čak je osuđena na osam dana zatvora. Filmovi: "Seks", "Dijamantska Lili", "Nisam anđeo", "Klondajk Eni", "Svaki dan je praznik", "Idi na zapad, mladi čovječe", "Mura Brekendridž", "Učinila mu je krivo".
1989. - Jugoslavija priznala Republiku Koreju i odlučila da s njom uspostavi diplomatske odnose.
1989. - Predsjednik Libana Rene Muavad ubijen u bombaškom napadu, u kojem je poginulo još 16 ljudi.
1990. - Prva žena premijer u istoriji Velike Britanije Margaret Tačer podnijela ostavku poslije 11,5 godina vladavine.
1991. - Egipatski diplomata Butros Butros Gali postao generalni sekretar UN.
1992. - Ratni brodovi NATO-a i Zapadnoevropske unije u Jadranu počeli pomorsku blokadu da bi SR Jugoslaviji onemogućili snabdijevanje naftom i drugim strateškim materijalima.
1995. - Poslije 1.253 dana blokade Savjet bezbjednosti UN jednoglasno trajno suspendovao sankcije protiv SR Jugoslavije.
1998. - Vodeći iranski opozicionar Darijuš Foruhar, otvoreni kritičar islamskih vlasti, i njegova supruga pronađeni su izbodeni nasmrt u svom stanu u Teheranu.
2001. - Na Sarajevskom groblju "Lav" ekshumirano grobno mjesto sa natpispom Anđa Bošnjak, čime je, nakon godinu dana, omogućen nastavak ekshumacija posmrtnih ostataka sarajevskih Srba iz masovne grobnice.
2004. - Savjet bezbjednosti UN usvojio rezoluciju kojom će komandu nad mirovnom misijom u BiH od NATO-a preuzeti Evropska unija.
2005. - Predsjednik Hrišćansko-demokratske unije /CDU/ Angela Merkel, prva žena na mjestu kancelara NJemačke, zvanično je stupila na dužnost.

kreja · Unread post by **kreja** » Wed Dec 28, 2022 7:46 am

24.11.

1331. - Umro srpski kralj Stefan Dečanski Nemanjić (na fotografiji), sin kralja Milutina, pod čijom je vladavinom Srbija osigurala nadmoć na Balkanskom poluostrvu. Poslije očeve smrti u borbi za prijesto nadvladao je brata Konstantina i rođaka Vladislava, sina kralja Dragutina, i krunisan je 1322. u manastiru Žiča. Prethodno je, poslije pokušaja da zbaci oca, djelimično oslijepljen i protjeran u Carigrad. Pobijedio je 1329. vojsku bosanskih feudalaca, a kad su Bugarska i Romeja sklopile vojni savez protiv Srbije, ne čekajući napad potukao je Bugare kod Velbužda 1330. i osigurao prevlast nad Makedonijom, što je učvrstilo Srbiju kao najmoćniju silu na Balkanu. Kao uspomenu na tu bitku podigao je u Metohiji manastir Dečani, po kojem je nazvan Dečanski.
1632. - Rođen holandski filozof jevrejskog porijekla Baruh de Spinoza, tvorac monističkog determinizma. Izdržavao se brušenjem optičkih sočiva i odbio je katedru u Hajdelbergu, jer je želio da očuva potpunu intelektualnu nezavisnost. U mladosti je isključen iz jevrejske zajednice i anatemisan pod optužbom da je govorio o tjelesnoj prirodi Boga. Zamišljao je Boga kao apsolutnu supstancu koja je uzrok samoj sebi. Dokazivao je da filozofija "nema druge svrhe osim istine", dok religija "teži jedino pokoravanju i pobožnosti". Jedan je od osnivača liberalističke političke filozofije i znatno je uticao na francusku prosvjetiteljsku i njemačku filozofiju. Za života je objavio "Teološko-politički traktat" i "Principe filozofije Renea Dekarta", a posthumno je objavljeno njegovo kapitalno djelo "Etika", podijeljeno u pet dijelova - o Bogu, o prirodi i porijeklu duha, o porijeklu i prirodi afekata, o ljudskom ropstvu ili o snazi afekata, o moći razuma ili ljudskoj slobodi.
1642. - Holandski moreplovac Abel Janson Tasman južno od Australije otkrio ostrvo i nazvao ga Van Dimenova Zemlja, koje je kasnije njemu u čast nazvano Tasmanija.
1729. - Rođen ruski generalisimus Aleksandar Vasiljevič Suvorov, jedan od najvećih vojskovođa 18. vijeka, pod čijom su komandom ruske trupe izvojevale 57 pobjeda. U rusko-turskom ratu od 1787. do 1791. odnio blistave pobjede nad Turcima, a zatim u ratovima Rusije protiv Francuske, pri čemu se naročito proslavio osvajanjem sjeverne Italije i prelaskom preko Alpa na povratku u Rusiju, što je zaprepastilo vojne krugove u Evropi. Uz vojne nauke je proučavao matematiku, geografiju i istoriju. Mnogo je učinio u uzdizanju i vaspitanju ruskih vojnika. Krajem 1779. naimenovan je za vrhovnog carskog zapovjednika. U SSSR-u je 1942. uveden orden "Suvorov" za visoke vojničke vrline.
1859. - Objavljena epohalna knjiga engleskog prirodnjaka Čarlsa Darvina "Porijeklo vrsta", u kojoj je ovaj naučnik obrazložio teoriju evolucije.
1861. - Rođen njemački ljekar August Karl Gustav Bir, pionir moderne hirurgije, koji je primjenjivao nove metode operacija na krvnim sudovima i usavršio tehniku amputacije udova. NJegovo otkriće ubrizgavanja sintetičkih anestetičkih sredstava je donijelo olakšanje bolesnicima pri operaciji kičmene moždine. Tu "lumbalnu anesteziju" prvo je ispitao na sebi.
1864. - Rođen francuski slikar i grafičar Anri Tuluz Lotrek, majstor litografije, jedan od velikana impresionizma 19. vijeka. U krugu boema na Monmartru bio je stalni posjetilac kabarea, plesnih lokala, cirkusa i javnih kuća, što su bili motivi njegovih ulja i gvaševa.
1916. - Umro britanski konstruktor oružja, porijeklom Amerikanac - Hajrem Stivens Maksim, čiji je mitraljez, konstruisan 1884, nazvan "maksim".
1929. - Umro francuski državnik Žorž Benžamin Klemanso, premijer od 1906. do 1909. i od 1917. do 1920. Kao pripadnik krajnje građanske ljevice u opoziciji se borio za demokratske reforme i oborio mnoge vlade, zbog čega je nazvan "tigar" i "rušilac vlada". U spoljnoj politici se protivio agresivnoj politici NJemačke i bio jedan od tvoraca Antante. Kao ministar vojske i premijer krajem Prvog svjetskog rata energično je tražio zajedničku savezničku komandu, na čelu s francuskim maršalom Ferdinanom Fošom. Na vlasti je sve više skretao udesno, oštro istupajući protiv radnika, a poslije rata je bio jedan od glavnih organizatora vojne intervencije protiv SSSR.
1941. - U Drugom svjetskom ratu počela njemačka ofanziva na Užice. Odstupnicu glavnine partizanskih snaga branio je Radnički bataljon i u neravnopravnoj borbi pet dana kasnije je na brdu Kadinjača, 14 kilometara zapadno od Užica, poginulo 180 branilaca.
1961. - Savjet bezbjednosti UN pozvao zemlje članice da Afriku pretvore u bezatomsku zonu.
1963. - Dva dana poslije atentata u Dalasu na predsednika SAD DŽona Kenedija mafijaš Džek Rubi je usred policijske stanice revolverskim hicem usmrtio osumnjičenog atentatora Lija Harvija Osvalda. Atentat u Dalasu je ostao misteriozan, a činjenica da je Rubi tako lako prišao Osvaldu poduprla je teoriju prema kojoj je Kenedi bio žrtva zavjere u kojoj je učestvovalo više atentatora iza kojih su stajali moćni krugovi kojima je Kenedi smetao.
1974. - Predsjednik SAD Džerald Ford i sovjetski vođa Leonid Brežnjev u Vladivostoku postigli privremeni sporazum o ograničenju ofanzivnog strateškog nuklearnog oružja.
1976. - U zemljotresu koji je razorio grad Muradije na istoku Turske poginulo je oko 5.300 ljudi.
1980. - Probijena je lijeva cijev tunela "Vračar", novog željezničkog čvora u Beogradu. Tunel dug 3.504 metara je građen četiri godine i dva dana.
1989. - Poslije masovnih demonstracija u Pragu kompletno rukovodstvo Komunističke partije Čehoslovačke podnijelo je ostavku, uključujući generalnog sekretara Miloša Jakeša, čime su s vlasti sišli svi političari koji su sarađivali u vojnoj intervenciji Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj 1968.
1992. - U najtežoj zabilježenoj nesreći u istoriji kineskog civilnog vazduhoplovstva pad aviona "boing 737" na jugu Kine nije preživio niko od 141 putnika i članova posade.
1995. - U Irskoj su glasači tijesnom većinom, uprkos žestokoj propagandi Rimokatoličke crkve, na referendumu izglasali ukidanje zabrane razvoda, koja je bila na snazi 70 godina.
1998. - General Emil Lahud, prvi predsjednik Libana poslije okončanja 15-godišnjeg građanskog rata u toj bliskoistočnoj zemlji, preuzeo je dužnost šefa države.
2001. - Papa Jovan Pavle Drugi ponudio "bezrezervno izvinjene" žrtvama koje su seksualno iskorištavali sveštenici katoličke crkve.
2012. - Umro Ektor Kamačo, portorikanski bokser, trostruki svjetski prvak u VBC i VBO verziji u lakoj i superlakoj kategoriji

25 .11.

1562. - Rođen Feliks Lope de Vega Karpio, najznačajniji španski dramski pisac, koji je prema predanju napisao više od 1.800 komedija i drama, od kojih je sačuvano i utvrđeno da su njegove oko 500, nekoliko hiljada stihova, više romana, hronika i istorijskih zapisa. Zbog novina koje je uveo u dramsku tehniku žestoko su ga osporavali branioci klasične drame. Drame - u kojima je opisao sve društvene slojeve Španije s kraja 16. i početka 17. vijeka - sjajno je komponovao, majstorski stvarajući zaplete. Tvorac je komedije u tri čina, protkane tragičnim i komičnim momentima, s centralnim temama časti i ljubavi, vjere i morala. Djela: komedije i drame "Peribanjes", "Kazna bez osvete", "Seviljska zvijezda", "Madridski čelik", "Cvijeće Don Huana", "Nagrada za dobro govorništvo", "Preko mosta", "Dovitljiva djevojka", "Baštovanov pas", "Budalasta vlastelinka", "Fuente Ovehuana", roman "Doroteja", epske, didaktičke, religiozne i mitološke pjesme, burleske, ode, poslanice, soneti, balade.
1758. - Britanci okupirali Senegal.
1763. - Umro francuski pisac Abe Prevo, poznat po romanu "Manon Lesko", prema kojem su Žil Masne i Đakomo Pučini napisali opere.
1783. - Posljednji britanski vojnici napustili NJujork, na kraju Američkog rata za nezavisnost.
1826. - Rođen srpski pisac Jovan Đorđević, osnivač Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i jedan od osnivača Narodnog pozorišta u Beogradu, profesor istorije na Velikoj školi u Beogradu. Kratko je bio i ministar prosvjete. Objavio je "Opštu istoriju" i više prevoda, naročito za pozorište. Napisao je alegoriju "Markova sablja", iz koje je pjesma "Bože pravde", koja je postala srpska himna. Muziku himne komponovao je Davorin Jenko.
1835. - Rođen američki industrijalac škotskog porijekla Endrju Karnegi, koji je ogromno bogatstvo uložio u dobrotvorne svrhe, uglavnom u osnivanje javnih biblioteka u SAD i drugim zemljama, pod uslovom da lokalne vlasti ustupe zemljište za zgradu i obezbijede njeno održavanje. Iz poslovnog života se povukao 1901, 18 godina prije smrti, a 1900. je objavio "Jevanđelje bogatstva", s tezom da "bogat čovjek umire sramno". Karnegijeva zadužbina je 1926. sa 100.000 dolara pomogla izgradnju Univerzitetske biblioteke u Beogradu.
1844. - Rođen njemački inženjer Karl Fridrih Benc, koji je 1885. konstruisao jedan od prvih automobila. Osnovao je kompaniju "Benc" za izradu benzinskih motora i automobila, od koje je udruživanjem nastao "Dajmler-Benc".
1877. - Izbila Topolska buna kad su Lepenički i Jasenički bataljon odbili da polože zakletvu i pođu na granicu uoči Drugog srpsko-turskog rata. Pobunjenici su, na čelu sa vodnikom Milovanom Žižićem, krenuli u Topolu da bi svrgli dinastiju Obrenović i doveli na vlast princa Petra Karađorđevića. Knez Milan Obrenović je poslao vojsku koja je brzo ugušila bunu, čijih je 70 učesnika optuženo za veleizdaju, a 23 osuđeno na smrt.
1881. - Rođen italijanski sveštenik Anđelo Đuzepe Ronkali, pod imenom Jovan Dvadeset Treći, papa od 1958. do smrti 1963, vođa reformatorske struje u rimokatoličkoj crkvi. Sazvao je 1962. Drugi ekumenski sabor na kojem je nagovijestio crkvene reforme.
1914. - Umro srpski kompozitor slovenačkog porijekla Davorin Jenko, autor srpske himne "Bože pravde", član Srpske kraljevske akademije, horovođa i kapelnik Narodnog pozorišta u Beogradu. Komponovao je muziku za oko 90 "komada s pjevanjem". Djela: opereta "Vračara", uvertire "Kosovo", "Srpkinja", "Aleksandar", "Đido", "Milan", fantazija "Prvo doba Srbije", muzika za komade "Blago cara Radovana", "Dobrila i Milenko", "Dušan Silni", "Miloš Obrenović", "Seoba Srbalja", "Pribisav i Božana", "Za vjeru i slobodu", "Mladost Dositejeva", "Markova sablja", "Proslavljanje kneza Mihaila", "Knez Dobroslav", "Izbiračica", "Krvni mir", "Merima", "Divlji lovac", "LJubavno pismo", "Četiri miliona rubalja", "Čestitam", "Potera", "Saćurica i šubara", "Vuk Branković", oko 110 horskih kompozicija, 15 crkvenih kompozicija, solo pjesme.
1915. - Vrhovna komanda srpske vojske je u Prvom svjetskom ratu izdala zapovijest o odstupanju preko Crne Gore i Albanije, u kojem je pisalo: "Kapitulacija bi bila najgore rešenje, jer se njome gubi država, a naši saveznici bi nas sasvim napustili". U povlačenju srpskih vojnika, praćenih izbjeglicama, jedinstvenom u istoriji ratovanja, život je izgubilo više od 240.000 ljudi. Na ostrvo Krf je stiglo 135.000 vojnika, a u Bizertu oko 12.000, od kojih je ponovo formirana srpska armija koja je 1918. oslobodila okupiranu zemlju.
1915. - Rođen čileanski diktator general Augusto Pinoče Ugarte, koji je uz pomoć SAD 1973. krvavim vojnim udarom zbacio predsjednika Salvadora Aljendea. S vlasti je sišao poslije izbornog poraza 1990, ali je kao doživotni senator zadržao znatan politički uticaj do 1998, kad je uhapšen u Londonu na zahtjev Španije koja je zatražila njegovo izručenje radi suđenja za zločine tokom vladavine.
1923. - Rođen finski državnik Mauno Koivisto, šef države od 1982. do 1994, prvi socijalista na tom položaju. Bio je premijer od 1968. do 1970. i od 1979. do 1982.
1941. - U Drugom svjetskom ratu poginulo 848 britanskih mornara kad je njemačka podmornica potopila britanski ratni brod "Baram".
1959. - Umro francuski filmski i pozorišni glumac Žerar Filip, čija se gluma odlikovala velikim senzibilitetom. U pozorištu je s ogromnim uspjehom igrao glavne role u dramama Vilijama Šekspira, Albera Kamija, Pjera Korneja, Hajnriha fon Klajsta, Alfreda de Misea. Filmovi: "Đavo u tijelu", "Parmski kartuzijanski manastir", "Fanfan Lala", "LJepotice noći", "Crveno i crno", "Veliki manevri", "Idiot", "Oholi", "Opasne veze", "Gospodin Ripoa".
1965. - U Kongu vojnim udarom general Žozef Mobutu svrgao predsjednika Žozefa Kasavubua.
1968. - Umro američki pisac Apton Bil Sinkler, autor više romana sa socijalnim temama, političkih i socijalnih spisa u kojima je opisao poraznu sliku kapitalističkog svijeta. Djela: "DŽungla", "Metropola", "Kralj ugalj", "Đimi Higins", "Kraj svijeta", "Između dva svijeta", "Aždajini zubi", "Široka je kapija", "Predsjednikov agent", "Svijet koji treba osvojiti", "Predsjednička misija".
1969. - Engleski muzičar grupe "Bitlsi" DŽon Lenon vratio britanskoj kraljici Elizabeti Drugoj titulu člana "Reda britanske imperije", koja mu je dodijeljena 1965, kao znak protesta zbog podrške Velike Britanije agresiji SAD u Vijetnamu i britanske politike u nigerijskoj provinciji Bijafra.
1970. - Japanski pisac Jukio Mišima počinio javno ritualno samoubistvo, kao znak protesta protiv pozapadnjačenja Japana. Izvrsno je opisao mladu japansku generaciju poslije Drugog svjetskog rata i njene slabe veze s prošlošću i nacionalnom tradicijom. NJegovi motivi su znatno širi i brojniji nego kod ostalih japanskih romanopisaca, pri čemu se služio psihoanalitičkom metodom u objašnjenju psihičkih stanja likova. Djela: romani "Ispovijest maske", "Šum valova", "Zlatni paviljon", "Poslije banketa", "Mornar koji je iznevjerio more", drama "Pet modernih `no` igara".
1971. - Danska i Norveška su kao prve članice NATO pakta uspostavile diplomatske odnose sa Sjevernim Vijetnamom.
1973. - U Grčkoj zbačen vojni diktator pukovnik Jorgos Papadopulos i vlast je preuzela nova vojna hunta generala Faidona Gizikisa. Nova vojna garnitura je takođe bila izolovana u svijetu, pa je u julu 1974. prinuđena da preda vlast i Konstantin Karamanlis je formirao Vladu narodnog spasa.
1974. - Umro burmanski diplomata U Tant, generalni sekretar UN od 1962. do 1971. Kongoanska, berlinska i kubanska kriza, rat u Vijetnamu, sukobi na Bliskom istoku i rat Indije i Pakistana bili su dramatični događaji s kojima se suočavao tokom mandata.
1974. - U Velikoj Britaniji je teroristička Irska republikanska armija stavljena van zakona, četiri dana poslije podmetanja eksploziva u dva paba u Birmingemu i pogibije 21 osobe.
1975. - Latinamerička država Surinam postala nezavisna od Holandije.
1977. - Generalna skupština UN osudila izraelsku okupaciju arapske zemlje sa četiri glasa protiv - Izraela, SAD, Kanade i Salvadora.
1992. - Parlament Češke glasao za podjelu Čehoslovačke na posebne države - Češku i Slovačku od 1. januara 1993.
1998. - Kancelar Gerhard Šreder predsjedavao je prvom sjednicom vlade NJemačke, održanoj u Berlinu poslije Drugog svjetskog rata.
2001. - Američka kompanija "Advansd sel tehnolodži" saopštila da je klonirala ljudski embrion. Prema izjavi naučnika, dostignuće će biti korišćeno u medicini, a ne za kloniranje ljudskog bića.
2011. - Umro Vasilij Aleksejev, ruski dizač tegova, svjetski i olimpijski šampion.
2011. - U Maroku održani parlamentarni izbori, prvi po novom Ustavu zemlje izglasanom na referendumu 1. jula.
2013. - Umro je Foreststorn Čiko Hamilton, američki džez bubnjar i kompozitor, koji je tokom višegodišnje karijere sarađivao sa čuvenim džez muzičarima među kojima su Ron Karter, Erik Dolfi, Čarls Lojd, Leri Korijel i Gabor Sabo.
2016. - Umro Fidel Kastro, kubanski predsjednik i revolucionar. Vladao je Kubom od 1959. godine. Bio je komunistički državnik kojeg su obožavali i mrzili. Naslijedio ga je brat Raul Kastro.
2018. - Evropski savjet odobrio povlačenje Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Evropske unije i Evropske zajednice za atomsku energiju.

26.11.

1504. Umrla Isabela I, katolička kraljica Kastilje od 1474. Njenom udajom za Fernanda II Aragonskog ujedinjeni su Kastilja i Aragon (1479) i stvoreni temelji jedinstvene španske države i budućeg kolonijalnog carstva. Tokom njihove vladavine uspostavljen je sud inkvizicije (1480), protjerani su Jevreji, a zauzimanjem Granade 1492. definitivno je slomljena vlast Mavara. Iste godine opremili su ekspediciju Cristofora Colomba koja je otkrila Ameriku.
1855. Umro pisac Adam Mickiewicz, najistaknutiji poljski romantičar. Njegov idilični ep “Pan Tadeuš”, u kojem je dao viziju stare Poljske koja nestaje, smatra se najvećim djelom poljskog romantizma.
1914. U Prvom svjetskom ratu eksplodirao je britanski ratni brod Bulwark dok je u njega ukrcavana municija. Od 750 članova posade, preživjelo je samo njih 12.
1922. Otvorena grobnica faraona Tutankamona, koju je u Dolini kraljeva kod Luxora otkrio engleski arheolog Howard Carter. Carter i lord Carnarvon bili su prvi ljudi koji su ušli u grobnicu poslije više od 3.000 godina kada je u nju položen faraon.
1939. Napadom sovjetske armije počeo je sovjetsko-finski rat. Oružani sukob trajao je do 12. marta 1940, kada je potpisan mir kojim je Finska ustupila Sovjetskom savezu veći dio Karelije i oblast u Murmanskom zaljevu.
1939. U gradiću Nutbush u Tennesseeju rođena Anna Mae Bullock, poznata kao Tina Turner. Dobitnica osam nagrada Grammy, pjevačica, skladateljica i plesačica, jedna od najvećih rokerskih zvijezda svih vremena.
1942. U Bihaću je u Drugom svjetskom ratu osnovano Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, a 54 delegata su izabrala Izvršni odbor AVNOJ-a s dr. Ivanom Ribarom na čelu.
1949. U Indiji je prihvaćen ustav kojim je Indijska unija postala republika u okviru britanskog Commonwealtha. Ustav je stupio na snagu u januaru 1950.
1965. Francuska je lansirala prvi vještački satelit.
1967. Narodni oslobodilački front proglasio u Adenu Narodnu Republiku Jemen nakon 128 godina britanske kolonijalne vladavine.
1968. U Saveznoj narodnoj skupštini usvojeni amandmani na Ustav SFR Jugoslavije, kojima se širi autonomija pokrajina i one dobijaju status sličan republikama. Pokrajine su dobile pokrajinski Ustavni zakon, čime je otvoren put gotovo potpuno samostalnoj zakonskoj, izvršnoj i sudskoj vlasti.
1968. Umro njemački pisac Arnold Zweig, autor romana “Slučaj narednika Griše”, koji mnogi kritičari smatraju najboljom njemačkom knjigom o Prvom svjetskom ratu.
1972. Umro Harry Truman, predsjednik SAD-a 1945 - 1953. Za predsjednika je izabran nakon smrti Franklina Roosevelta. Učesnik je Potsdamske konferencije, a augusta 1945. po njegovom nalogu na Japan je bačena atomska bomba. Uveo je SAD u Korejski rat.
1987. Tajfun na Filipinima razorio je oko 14.000 kuća, poginulo je 270 ljudi.
1998. U zajedničkoj deklaraciji tokom posjete kineskog predsjednika Jiang Zemina, Japan je izrazio duboko kajanje zbog akcija koje je preduzeo u Kini u Drugom svjetskom ratu.
2001. Nepalski kralj Gyanendra objavio vanredno stanje u zemlji nakon trodnevnih nemira tokom kojih je ubijeno najmanje sto ljudi, a koje su izazvali pripadnici maoističkog gerilskog pokreta u pokušaju da svrgnu monarhiju s vlasti.
2018. U potonuću turističkog broda na Viktorijinom jezeru u Ugandi utopila se 33 turista, a spašeno je 27 osoba.

27.11

701. Rođen švedski fizičar i astronom Anders Celsius, tvorac skale za mjerenje toplote koja je po njemu dobila ime.
1895. Švedski fabrikant i pronalazač dinamita Alfred Nobel napisao je u Parizu testament kojim je veliko bogatstvo zavještao za razvoj nauke i literature, kao i borcima za mir. Predvidio je pet jednakih dijelova za nagrade za fiziku, hemiju, medicinu, književnost i mir. Umro je 1896, a nagrade su prvi put dodijeljene 1901. Od 1969. dodjeljuje se i Nobelova nagrada za ekonomiju.
1919. U okviru Versajske mirovne konferencije u Parizu poražena Bugarska je potpisala mirovni ugovor na osnovu kojeg je dotadašnja bugarska Trakija pripala Grčkoj, a gradovi Strumica, Bosilegrad i Caribrod Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.
1940. Nacistička Njemačka anektirala je u Drugom svjetskom ratu francuske pokrajine Loren i Alzas.
1942. Francuzi u Drugom svjetskom ratu potopili su veći dio svoje ratne flote u luci Toulon da bi spriječili da brodovi padnu u ruke Nijemcima.
1953. Umro američki pisac Eugene Gladstone O‘Neill, tvorac moderne američke drame, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1936. Njegove drame odlikuju realizam i žestina koja katkad prelazi u brutalnost.
1968. Jedinice JNA i policija ugušile demonstracije Albanaca na Kosovu na kojima je zahtijevano da pokrajina dobije status republike.
1989. U eksploziji u zraku kolumbijskog aviona Boeing 727, najvjerovatnije kao posljedica podmetnute bombe, poginulo je svih 107 putnika i članova posade. Avion je letio na relaciji Bogota - Kali.
1990. Ministar finansija John Major izabran je za premijera i šefa Konzervativne stranke Velike Britanije poslije ostavke Margaret Thatcher.
1991. Savjet bezbjednosti UN-a odobrio je slanje mirovnih snaga u Jugoslaviju.
2000. Na zapadu Norveške otvoren je tunel Laerdal, koji je dužinom od 16,9 kilometara nadmašio Sveti Gotthard, do tada najduži drumski tunel u svijetu.
2001. NASA je saopštila da je svemirski teleskop Habl otkrio atmosferu na jednoj planeti udaljenoj 150 miliona svjetlosnih godina od Zemlje, što je prvo direktno otkriće atmosfere van našeg Sunčevog sistema.
2005. U Sarajevu umro prim. dr. Abdulah Nakaš, vrhunski hirurg i veliki humanista. Skoro cijeli radni vijek proveo je kao hirurg u Općoj bolnici u Sarajevu. U znak poštovanja njegove ličnosti i djela ova medicinska institucija od 2006. nosi njegovo ime.
2005. U eksploziji u rudniku uglja u pokrajini Helionđiang, na sjeveroistoku Kine, poginula su 183 rudara.
2005. U Francuskoj je prvi put u svijetu uspješno izvedena djelimična transplantacija lica.
2006. Skupština Kanade odlučila je da frankofonsku pokrajinu Kvebek prizna kao posebnu naciju unutar jedinstvene Kanade. Ovom odlukom je konačno priznata jezička i kulturna posebnost Kvebeka.
2009. Eksplozija bombe u vozu koji je saobraćao između Moskve i Sankt Peterburga je izbacila voz iz kolosijeka i izazvala smrt 28 osoba i povrede 96 osoba.
2011. U Londonu umro britanski filmski režiser Henry Kenneth Russell, proslavljen po filmovima u kojima je muzika imala centralnu ulogu. Najpoznatiji je po Oscarom nagrađenom fimu "Zaljubljene žene" (1969

28.11,.

520. Portugalski moreplovac Ferdinand Magellan uplovio je u Pacifik, prošavši iz Atlantskog okeana kroz moreuz koji sada nosi njegovo ime.
1814. The Times su bile prve novine štampane pomoću automatskih presa.
1820. Rođen njemački filozof Friedrich Engels, jedan od osnivača naučnog socijalizma i najbliži saradnik Karla Marxa.
1821. Panama je proglasila nezavisnost od Španije i pridružila se Kolumbiji.
1829. Rođen ruski klavirski virtuoz i kompozitor Anton Rubinstein, osnivač Konzervatorija u Petrogradu. Komponovao je opere, klavirske kompozicije, solo pjesme.
1912. Nakon 400 godina turske vladavine, albanski čelnici u gradu Valoni na jugu zemlje proglasili su nezavisnost, koja je priznata na konferenciji ambasadora velikih sila u Londonu 20. decembra 1912. godine.
1919. Amerikanka Nancy Astor kao prva žena izabrana je u britanski parlament.
1920. U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca održani su prvi izbori za Ustavotvornu skupštinu. Najveći broj glasova su dobili demokrati (92 mjesta) i radikali (91 mjesto) od ukupno 419 mandata, a komunisti su dobili 50 mjesta.
1939.U Lawranceu u Kanzasu umro izumitelj košarke, Kanađanin James Naismith. Košarku je izumio dok je bio učitelj tjelesnog odgoja na YMCA školi u Springfieldu u SAD-u. Prva košarkaška utakmica odigrana je 1891, a igra se brzo proširila u SAD-u.
1950. U New Jerseyju rođen Edward Allen Harris, američki glumac. Filmovi: “Put u svemir” (1983), “Bezdan” (1989), “Apollo 13” (1995), “Trumanov Show” (1998)...
1975. Fretilin (Revolucionarni front za nezavisnost Istočnog Timora) proglasio je nezavisnost od Indonezije i osnivanje Demokratske Republike Istočni Timor.
1993. Za vrijeme rata u BiH u opsjednutom Sarajevu u blizini mosta Drvenija pala je minobacačka granata ispaljena sa položaja Vojske RS-a i ubila sedam, a ranila četiri civila.
1994. Građani Norveške na referendumu odbili su priključenje Evropskoj uniji.
1996. General Vojske RS-a Ratko Mladić, protiv kojeg je Međunarodni sud za ratne zločine podigao optužnicu 25. jula 1995, formalno je smijenjen s mjesta komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. Mladić je na tom mjestu bio od 12. maja 1992.
2000. Nizozemski parlament legalizovao je eutanaziju, a Nizozemska je tako postala prva zemlja u svijetu u kojoj ubistvo zbog milosrđa nije protivzakonito.
2002. U više istovremenih napada na izraelske turiste u Keniji poginulo je 16, a ranjeno više od 90 osoba. Trojica bombaša samoubica automobilom su se zaletjela u recepciju hotela Paradise u Mombasi, gdje se prijavilo 60 izraelskih turista. Poginuli su 10 Kenijaca i tri Izraelca.
2010. Listovi The New York Times, The Guardian, Le Monde, Der Spiegel i El País objavili su na internet-sajtovima hiljade povjerljivih dokumenata američkih tajnih službi, pisanih izrazito “nediplomatskim jezikom” iz kojih se vide stavovi Washingtona o brojnim svjetskim liderima, što je izazvalo oštru reakciju Bijele kuće i Pentagona i burne reakcije širom svijeta. Tekstovi su prenijeti sa internet-sajta WikiLeaks, čiji je osnivač australijski državljanin Julian Assange.
2011.U Zagrebu umro Ante Marković, posljednji premijer SFRJ, od marta 1989. do 19. decembra 1991. Pred rat poznat po ekonomskim reformama. Rat u Hrvatskoj i rastakanje zemlje primorali su ga da odstupi u decembru 1991. godine.

kreja · Unread post by **kreja** » Wed Dec 28, 2022 7:48 am

29.11.
1780. U Beču je umrla austrijska carica, češka i mađarska kraljica Marija Terezija, koja je tokom vladavine od 1740. do smrti provodila napredne reforme, ali i germanizaciju.
1899. Grupa švicarskih, engleskih i katalonskih nogometaša sa Joanom Gamperom na čelu osnovala je FC Barcelona.
1918. Na Velikoj narodnoj skupštini u Podgorici svrgnut je kralj Nikola I Petrović i proglašeno ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom. Aktom o ujedinjenju crnogorska država prestala je da postoji.
1924. Umro Giacomo Puccini (1858-1924), poznati italijanski operni skladatelj.
1943. Na Drugom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije u Jajcu, to vijeće je konstituisano kao vrhovno zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo naroda Jugoslavije i ustanovilo Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije. Donijeta je odluka o federativnom uređenju države, a kraljevskoj vladi u izbjeglištvu zabranjen je povratak u zemlju.
1945. Ustavotvorna skupština u Beogradu ukinula je monarhiju, lišavajući dinastiju Karađorđevića svih prava u zemlji i proglasila Federativnu narodnu republiku Jugoslaviju.
1947. Generalna skupština UN-a izglasala je podjelu Palestine na jevrejski i arapski dio, s Jerusalemom pod kontrolom svjetske organizacije, što je 1948. omogućilo stvaranje države Izrael.
1991. Komisija za arbitražu Mirovne konferencije o Jugoslaviji (Badinterova komisija) objavila je rezultate međunarodne arbitraže, prema kojima se SFR Jugoslavija “nalazi u procesu nestajanja” i da su sve republike bivše federacije njeni sukcesori.
1996. Međunarodni sud za ratne zločine u Haagu osudio je na 10 godina zatvora Dražena Erdemovića, koji je priznao da je, kao pripadnik Vojske Republike Srpske, učestvovao u masovnoj likvidaciji Bošnjaka u Srebrenici u julu 1995. To je bila prva presuda za ratni zločin jednog međunarodnog suda poslije nirnberškog i tokijskog procesa.
1998. U Beogradu umro Živojin Pavlović, jedan od najznačajnijih srpskih filmskih reditelja i književnika nove proze. Njegov film “Dezerter” (1992) prvo je filmsko djelo koje govori o tragediji rata na prostoru bivše SFRJ.
1999. Rivalske partije u Sjevernoj Irskoj formirale su protestantsko-katoličku vladu, primoravši tako ogorčene neprijatelje da prvi put u historiji podijele vlast.
2001. U Los Angelesu u 58. godini umro britanski rok-pjevač i kompozitor George Harrison, bivši član Beatlesa, rok-grupe koja je obilježila šezdesete godine 20. vijeka.
2002. Haški tribunal osudio je Mitra Vasiljevića na 20 godina zatvora zbog ubistva pet Bošnjaka na Drini, u blizini Višegrada 1992.
2008. Umro danski arhitekta Jorn Utzon, poznat kao tvorac Sidnejske opere, koja je 2007. uvrštena u svjetsku baštinu UNESCO-a.
2016. Avion sa 81 putnikom koji je prevozio igrače brazilskog prvoligaša Chapecoene srušio se u planinama Kolumbije kod grada Medellina. Poginulo je 75 putnika, a preživjelo je šest. Brazilski klub je trebao da igra finale kupa Sudamerika protiv kolumbijskog kluba Atletico Nacional.
2017. Žalbeno vijeće Haškog tribunala objavilo je konačnu presudu u predmetu Prlić i drugi, a kojom su optuženima izrečene iste kazne kao i u prvostepenom postupku od 111 godina zatvora. Jadranko Prlić je osuđen na 25 godina, Bruno Stojić i Milivoj Petković na 20, kao i Slobodan Praljak, koji je nakon izricanja presude popio otrov te je potom preminuo u bolnici, Valentin Ćorić je dobio 16, a Berislav *****ć 10 godina zatvora.

kreja · Unread post by **kreja** » Wed Dec 28, 2022 7:58 am

01.12.

U Beogradu je 1918. proglašena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, s princem Aleksandrom I Karađorđevićem kao regentom i Beogradom kao prijestonicom. Sva vlast je bila koncentrirana u rukama regenta i dvora
1821. Dominikanska Republika, koja obuhvata dvije trećine istočnog dijela karipskog ostrva Haiti, tada poznatog kao Hispanjola, proglasila nezavisnost od Španije.
1825. Umro ruski car Aleksandar I Romanov, koji je tokom vladavine 1801-1825. proširio teritoriju Rusije (Gruzija 1801, Finska 1809, Besarabija 1812, Azerbejdžan 1813). Nakon poraza Napoleona u Rusiji 1812. imao je vodeću ulogu u antifrancuskoj koaliciji evropskih sila i jedan je od glavnih inicijatora stvaranja Svete alijanse 1815. Uspješno je ratovao protiv Otomanskog carstva (1806-1812) i pomagao je srpskim ustanicima.
1918. Odlukom danskog parlamenta Island stekao nezavisnost.
1925. U Locarnu u Švajcarskoj potpisani sporazumi između evropskih država o garanciji mira i nepovredivosti granica. Najvažnijim smatra se Rajnski pakt kojim su se Njemačka, Francuska i Belgija obavezale na poštivanje granica, a Njemačka prihvatila demilitarizaciju Rajnske oblasti. Ove sporazume prekršio je Hitler 1936. kada je okupirao Rajnsku oblast, a potom napao Čehoslovačku (1938) i Poljsku (1939).
1935. Rođen američki filmski glumac i režiser Allen Stewart Königsberg, poznat kao Woody Allen, obnovitelj holivudske filmske komedije sedamdesetih godina 20. vijeka.
1971. U Karađorđevu na sjednici Predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije smijenjen dio rukovodstva Saveza komunista Hrvatske - nosilaca politike tzv. masovnog pokreta. Uslijedile su čistke u političkim i privrednim vrhovima u Srbiji, Sloveniji i Makedoniji, čime je spriječen pokušaj političkih i privrednih reformi u Socijalističkoj federativnoj republici Jugoslaviji.
1973. Umro izraelski državnik David Ben Gurion, vođa borbe za stvaranje Države Izrael i njen prvi premijer 1948-1953. i 1955-1963. Život je posvetio osnivanju izraelske države u Palestini, a prozvan je ocem domovine.
1981. U najvećoj nesreći u historiji jugoslovenskog vazduhoplovstva avion DC-9 super 80, ljubljanskog Inex-adria avioprometa, udario u planinu u blizini Ajačija na Korzici. Poginulo je svih 178 putnika i članova posade.
1988. Benazir Buto postala premijerka Pakistana kao prva žena na čelu jedne islamske zemlje.
1989. Mihail Gorbačov kao prvi sovjetski lider posjetio Vatikan i dogovorio se s papom Ivanom Pavlom II o uspostavljanju diplomatskih odnosa SSSR-a i Vatikana.
1991. Na referendumu u sovjetskoj republici Ukrajini nadmoćna većina birača izjasnila se za nezavisnost od SSSR-a.
2000. Lider Partije nacionalne akcije Vicente Fox inaugurisan za predsjednika Meksika, čime je okončan 71 godinu dug period vladavine Institucionalne revolucionarne partije. To je bio prvi poraz te partije od 1929.
2001. U dva napada palestinskih bombaša samoubica u Jerusalemu poginulo 10 Izraelaca, a u eksploziji autobusa u Haifi ubijeno 30. U tim napadima ranjeno je više od 200 ljudi.
2001. Na Filmskom festivalu u Berlinu bh. režiseru i scenaristi Danisu Tanoviću za scenarij “Ničija zemlja” dodijeljena prestižna nagrada Felix za najbolji evropski filmski scenarij u 2001. godini.
2005. Formirane Oružane snage BiH.
2010. Američki kongres je odlučio da se američkim Indijancima i crnim farmerima, koji su decenijama čekali da Washington odgovori na njihove tužbe, isplati 4,6 milijardi dolara i time zaključi historijski sudski spor.
2011. Preminula Crista Wolf, književna kritičarka, romanopisac i esejista, jedna od najpoznatijih spisateljica u bivšoj Istočnoj Njemačkoj.

02.12.

1721. Poslije ratova protiv Otomanskog carstva i Švedske kojima je učvrstio Rusiju na Crnom moru i Baltiku, Petar Veliki je proglašen carem cijele Rusije.
1789. U Francuskoj je konfiskovana imovina Katoličke crkve, što je bio prvi teži udarac Katoličkoj crkvi u njenoj historiji.
1841. Revoltirani britanskom okupacijom Kabula, Afganistanci su masakrirali 24 britanska oficira, što je izazvalo Drugi afganistanski rat.
1917.
Britanski ministar inostranih poslova Arthur James Balfour objavio je Deklaraciju, poznatu kao Balfourova deklaracija, o osnivanju jevrejske države u Palestini. Palestina je tada bila dio Otomanskog carstva.
1930. Haile Selasije I krunisan je za cara Etiopije.
1950.U Ayot St. Lawrenceu umro George Bernard Shaw, engleski dramski pisac irskih korijena, novinar i kritičar. Književnu karijeru počeo je pisanjem romana i pozorišnih kritika. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1925.
1956. Mađarska vlada je odbacila članstvo u Varšavskom paktu i zatražila pomoć UN-a zbog napada sovjetskih trupa. SSSR je stavio veto u Savjetu bezbjednosti UN-a na zahtjev zapadnih sila da se razmotri kriza u Mađarskoj.
1964. U Saudijskoj Arabiji svrgnut je kralj Saud, a za novog kralja proglašen princ Fejsal.
1978. Dvojica sovjetskih kosmonauta Jurij Romanenko i Georgij Grečko vratili su se na Zemlju sa svemirske stanice Saljut 6 nakon 139 dana i 14 sati, što je bio novi rekord boravka u vasioni.
1994. Više od 430 ljudi poginulo je u požaru poslije eksplozije u velikom skladištu nafte blizu jednog sela u južnom Egiptu.
1995. Vrhovni sud Argentine donio je odluku o ekstradiciji nacističkog oficira Ericha Priebkea Italiji, gdje je optužen za ratne zločine tokom Drugog svjetskog rata. Izručen je Italiji, gdje je 1998. osuđen na doživotnu robiju. Umro je u oktobru 2013. u 101. godini.
1998. Uragan Mitch, koji je harao Centralnom Amerikom sedam dana, izazvao je ogromna razaranja, posebno u Hondurasu i Nikaragvi, a najmanje 9.000 ljudi je poginulo.
2001. Haški tribunal osudio je petoricu bosanskih Srba na višegodišnje kazne zatvora za ubijanje i mučenje bošnjačkih i hrvatskih civila u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje kod Prijedora. Zoran Žigić je osuđen na 25 godina zatvora, komandant smjene u logoru Omarska Mlađo Radić na 20, dok su Miroslav Kvočka, Dragutin Prcić i Milojica Kos osuđeni na zatvorske kazne od pet do sedam godina.
2003. Svećenik Kennon V. Jin Robinson imenovan je za biskupa američke Episkopalne crkve. On je prvi svećenik koji je javno priznao da je homoseksualac.
2004. Na predsjedničkim izborima u SAD-u ponovo je izabran republikanac George Bush.
2004. Umro šeik Zajed Ben al-Nahajan (90), osnivač i lider Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji je tom zemljom vladao od 1971. godine.
2004.Nizozemski filmski režiser i kolumnista Theo van Gogh ubijen je u Amsterdamu. Njega je ubodima nožem usmrtio Marokanac Mohamed Bouyeri (26). Theo van Gogh je snimio film o zlostavljanju žena u islamskim zemljama.
2008. Umro John Daly, producent 13 filmova koji su dobili Oscar, među kojima su “Vod” Olivera Stonea, “Posljednji kineski car” Bernarda Bertoluccija i “Priviđenja” Roberta Altmana.
2018. U napadu naoružanih militanata na autobus koji je prevozio koptske kršćane prema manastiru u gradu Minye u centralnom Egiptu ubijeno je deset vjernika, a 13 je ranjeno.

03.12.
Južnoafrički hirurg dr. Christian Barnard 1967. prvi put u historiji medicine u bolnici Groote Schuur u Cape Townu presadio je srce. Srčani bolesnik Louis Washkansky potom je, sa srcem jedne djevojke poginule u nesreći, živio 18 dana

1800. Rođen slovenački pjesnik France Prešern, najistaknutija ličnost slovenačke književnosti 19. vijeka.
1883. Rođen austrijski kompozitor Anton Webern, jedan od najznačajnijih predstavnika Bečke atonalne škole i ekspresionizma u muzici. Za vrijeme nacizma njegova djela su bila zabranjena, a pedesetih godina 20. vijeka postao je uzor generaciji kompozitora koji su u njegovoj muzici nalazili ishodište za punktualizam i elektronsku muziku.
1912. Bugarska, Grčka, Srbija i Crna Gora sklopile primirje sa Turskom u Prvom balkanskom ratu. Rat je nastavljen 3. februara 1913, a novo primirje uspostavljeno je 23. aprila, kada su obnovljeni i mirovni pregovori u Londonu.
1930. Rođen francuski režiser Jean-Luc Godard, najznačajniji predstavnik francuskog novog talasa koji je filmovima “Do posljednjeg daha” (1959) i “Prezir” (1963) napravio revoluciju u filmskoj historiji.
1944. U Atini izbio građanski rat između vlade, koju je podržavala Velika Britanija, i Fronta nacionalnog oslobođenja. Mir je postignut na konferenciji u Varkizi 12. februara 1945, kada su se predstavnici vlade i EAM-a sporazumjeli da se plebiscitom odredi oblik vladavine u Grčkoj.
1962. Edith Spurlock Sampson stupila na dužnost sudije u općinskom sudu u Chicagu kao prva crnkinja sudija u Sjedinjenim Američkim Državama.
1971. Počeo indijsko-pakistanski rat zbog Kašmira, završen 17. decembra pobjedom Indije i odvajanjem Bangladeša, dotad Istočnog Pakistana, u posebnu državu. Indija je povukla vojsku iz Bangladeša i vratila zauzete teritorije.
1975. U Laosu vlast preuzeli komunisti i proglasili kraj 600 godina stare monarhije.
1984. U gradu Bopal u Indiji oko 4.500 ljudi umrlo, 500 oslijepilo, a 50.000 zatrovano gasom koji je iscurio iz fabrike pesticida Union Carbide. Ova fabrika proizvodila je sredstva za zaštitu bilja.
1989. Nakon pada Berlinskog zida u Istočnoj Njemačkoj ostavke su podnijeli lider Jedinstvene radničke partije Njemačke (komunisti) Egon Krenz i svi članovi partijskog Politbiroa i Centralnog komiteta vladajuće partije.
1991. Rusija priznala nezavisnost Ukrajine.
2001. Vlasti Saudijske Arabije prvi put odobrile ženama da imaju lične dokumente.
2004. General Vojske Republike Srpske Dragomir Milošević predao se Haškom tribunalu pred kojim je 1998. optužen za granatiranje Sarajeva, zločine protiv čovječnosti i kršenje pravila i običaja ratovanja. Apelaciono vijeće Haškog tribunala pravosnažno je osudilo Miloševića na 29 godina zatvora zbog zločina nad civilima u Sarajevu 1994-1995.
2006. Umro Elliot Welles, jedan od najpoznatijih lovaca na naciste. Welles je preživio strahote nacističkih logora, postao je poznat krajem 70-ih, kada je pronašao i prijavio vlastima njemačkog oficira koji je ubio njegovu majku.
2008. Popularni pjevač Ruande Simon Bikindi osuđen pred Međunarodnim sudom u Arushi na 15 godina zatvora zato što je u svojim pjesmama podsticao na genocid u toj zemlji. Prema podacima UN-a, od aprila do jula 1994. ubijeno je oko 800.000 ljudi, uglavnom pripadnika zajednice Tutsa.
2012. U Beogradu od posljedica moždanog udara preminula glumica Zlata Petković. Široku popularnost stekla je ulogom u seriji “Povratak otpisanih”. Bila je mis Jugoslavije 1971. godine. Radila je i kao voditeljica.

04.12.
1371. Umro car Uroš Nemanjić, sin cara Dušana i jedini nasljednik srpskog carstva. Stupivši na prijesto u 19. godini, poslije Dušanove smrti 1355, nije uspio da sačuva carstvo koje se poslije njegove smrti raspalo na niz samostalnih oblasti pod vlašću moćnih feudalaca. Njegovom smrću izumrla je loza Nemanjića. Prema predanju, ubijen je mučki u lovu kada se sagnuo nad vodom da se osvježi.
1642. Umro francuski državnik, kardinal Armand Jean du Plessis de Richelieu, koji je kao ministar kralja Louisa XIII (od 1629) imao stvarnu vlast u Francuskoj i podigao moć francuske krune. Osnovao je 1635. Francusku akademiju.
1679. Umro engleski filozof Thomas Hobbes, predstavnik klasičnog engleskog empirizma. Ideje o čovjeku kao slobodnom pojedincu i državi kao vještačkoj tvorevini nastaloj na osnovu ugovora pojedinaca iznio je u djelima “Levijatan”, “Osnovi prirodnog zakona i politike”, “O čovjeku”, “O tijelu”, “O građaninu”.
1791. Izašao prvi broj britanskog Observera, najstarijeg sedmičnog lista u svijetu.
1829. Britanci u Indiji zabranili običaj spaljivanja udovica prilikom spaljivanja njihovih muževa na posmrtnoj ceremoniji.
1945. Umro američki biolog i genetičar Thomas Hunt Morgan, osnivač genetike, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1933. za otkriće funkcije hromozoma u prenošenju nasljednih svojstava. Izradio je prve mape položaja gena u hromozomima i smatra se glavnim predstavnikom teorije naslijeđa.
1974. U blizini glavnog grada Šri Lanke Kolomba srušio se nizozemski avion DC-8. Poginuli su svi putnici i članovi posade, njih 191.
1976. Umro Edward Benjamin Britten, jedan od najznačajnijih engleskih kompozitora 20. vijeka. S operskim pjevačem Peterom Pearsom osnovao je 1948. Aldeburški muzički festival (“Otmica Lukrecije”, “Ratni rekvijem”).
1977. Na jugu Malezije poginulo 100 ljudi prilikom pada aviona koji je otela japanska teroristička grupa Crvena armija.
1991. Otmičari oslobodili posljednjeg Amerikanca, novinara Terryja Andersona, koji je kao talac u Libanu proveo 2.454 dana. Pripadnici Islamskog džihada kidnapovali su Andersona 16. marta 1985.
1995. Prvi vojnici NATO-a - prethodnica trupa za implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma, sletjeli su u dva aviona na Sarajevski aerodrom.
1997. U kanadskom gradu Otawi predstavnici 121 države potpisali historijski sporazum o zabrani upotrebe protivpješadijskih mina, ali je više zemalja, uključujući SAD, odbilo to da učini.
2001. Izraelske snage upale u nekoliko palestinskih gradova na Zapadnoj obali te zauzele međunarodni aerodrom u Gazi.
2003. Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu podiglo optužnicu protiv osam lica za ratni zločin počinjen u Vukovaru 1991. kada je ubijeno oko 200 civila. To je prva optužnica koju je to tužilaštvo podiglo od kada je osnovano, u julu 2003.
2009. Prvi solarni avion na svijetu solar-impulse, djelo švajcarskog inženjera Bertranda Piccara, uspješno obavio probni let. Avion koristi baterije čije se ćelije pune energijom Sunca, a prešao je samo 350 metara.
2012. Tajfun Bopa, koji je pogodio južno filipinsko ostrvo Mindanao, usmrtio više od 1.000 osoba, dok je veliki broj ljudi nestao.
2017. Pripadnici pobunjenih Husa u blizini grada Sane ubili bivšeg predsjednika Jemena Alija Abdullaha Saleha te njegovu pratnju u konvoju vozila.
05.12.
Članice NATO-a odobrile upućivanje 60.000 vojnika u BiH radi očuvanja mira postignutog Dejtonskim sporazumom
1443. Rođen italijanski svećenik Giuliano della Rovere, papa Julije II (1503 - 1513), najveći pokrovitelj umjetnosti među poglavarima Rimokatoličke crkve.
1791. Umro austrijski kompozitor Wolfgang Amadeus Mozart, centralna ličnost bečke klasike i jedan od najplodnijih muzičara. Napisao je oko 600 djela, među kojima su opere, simfonije...
1867.U Zalavasu u Litvaniji rođen Jozef Klemens Pilsudski, prvi predsjednik Poljske (1918-1922) i inicijator rata protiv sovjetske Rusije (1920-1921). Uspostavio je 1926. vojnu diktaturu u Poljskoj, a vladao je do smrti 1935.
1870. Umro francuski pisac Alexander Dumas, proslavljeni autor romana s motivima iz francuske historije.
1901. U Chicagu rođen američki režiser i producent Walter Elias Disney, tvorac crtanog filma. Karijeru, tokom koje je dobio 29 Oscara, započeo je 1921, a svjetsku slavu je stekao 1922, kada je prikazao prvi film sa Mickeyjem Mouseom.
1917. Delegacije sovjetske Rusije i sila Osovine potpisale su primirje u mjestu Brest-Litovsk u Bjelorusiji. Mirovnim ugovorom Rusija je prisiljena da se povuče iz Finske, Letonije, Estonije, Litve, Poljske i Turske i da Njemačkoj plati šest milijardi zlatnih maraka ratne odštete.
1933. Kongres SAD-a ratifikovao je amandman 21. Ustava SAD-a kojim je ukinuta prohibicija, uvedena januara 1920.
1934. Žene u Turskoj dobile pravo glasa.
1940. Umro češki violinista i kompozitor Jan Kubelik. Nastupao je na koncertima širom svijeta od osme godine i stekao slavu virtuoza.
1945. Pet američkih bombardera je tokom vježbe, poslije polijetanja iz vazduhoplovne baze na Floridi, nestalo u Bermudskom trouglu.
1978. U Iranu izbio talas protesta koji su protiv šaha Reze Pahlavija podstakle islamske vjerske vođe.
1993. Gradonačelnik Beča Helmut Zilk ranjen u eksploziji pisma bombe u svojoj kući. To je bilo peto pismo bomba koje je za tri dana stiglo novinarima, svećenicima i drugim povezanim sa imigrantskom grupacijom u Austriji.
1995. Članice NATO-a odobrile upućivanje 60.000 vojnika u BiH radi očuvanja mira postignutog Dejtonskim sporazumom. To je bila najveća operacija Atlantskog saveza od njegovog osnivanja 1949, a njen naziv Zajednički poduhvat.
1995. Armija Šri Lanke zauzela Jaffnu, grad na istoimenom poluostrvu, koji je pet godina bio glavno uporište tamilskih pobunjenika.
1996. Odlukom predsjednika SAD-a Billa Clintona Madeleine Albright je postala prva žena državni sekretar u američkoj historiji.
2001. Legendu jedriličarstva i kapetana novozelandskog tima koji je dva puta uzastopno osvojio Kup Amerike Petera Blakea ubili su pirati kada su naišli na njegovu jedrilicu u rijeci Amazon.
2001. Afganistanske vođe se dogovorile o formiranju posttalibanske vlade, koju će predvoditi Paštun Hamid Karzai.
2003. Haški tribunal osudio bivšeg komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa, generala Vojske RS-a Stanislava Galića na 20 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti počinjenih nad civilima u Sarajevu od 1992. do 1994. Kasnije je pravosnažno osuđen na doživotni zatvor.
2003. U Kini prvi put održan izbor za mis svijeta.
2008. Umro patrijarh moskovski i cijele Rusije Aleksandar Drugi.
2013. U Johannesburgu umro Nelson Mandela, simbol borbe protiv aparthejda i rasizma u Južnoj Africi. Od 1962. bio je na dugogodišnjoj robiji do februara 1990. Izabran je za predsjednika Južne Afrike i prvi je crnac koji je obavljao ovu funkciju [(1994 - 1999)
06.12.
1492. Kristofer Kolumbo otkrio je ostrvo Hispaniola, sada podijeljeno između Haitija i Dominikanske Republike.
1507. Njemački kartograf Martin Waldsemueller objavio je prvu geografsku kartu novog kontinenta kojem je dao naziv Amerika, prema imenu italijanskog moreplovca Ameriga Vespuccija.
1877. Američki pronalazač Thomas Alva Edison u West Orangeu u New Jerseyju demonstrirao je prvi zvučni snimak, pjesmu “Mary Had a Little Lamb”.

1917. Finski parlament u Helsinkiju proglasio je nezavisnost Finske, koju je priznala sovjetska Rusija.
1917. U sudaru francuskog broda Mont Blanc, natovarenog eksplozivom, uključujući 5.000 tona trinitrotoluola, s belgijskim brodom Imo, u luci grada Halifax u Kanadi, poginulo je više od 1.500 ljudi, oko 8.000 je povrijeđeno, a veliki dio grada razoren.

1921. Velika Britanija potpisala je mirovni sporazum sa Irskom, prema kojem je uspostavljena Irska slobodna država kao članica Britanskog komonvelta.
1932. U Banjoj Luci rođena Nasiha Kapidžić-Hadžić, pjesnik, prozni pisac i urednik. Pisala je poeziju za djecu, poetsko-prozne zapise i dramske tekstove. Umrla je 22. septembra 1995. u Sarajevu.
1971. Indija je priznala Bangladeš, bivši istočni Pakistan, a Pakistan uzvratio prekidom diplomatskih odnosa sa Indijom.
1970. Poljski lider Vladislav Gomulka i njemački kancelar Willy Brandt u Varšavi su potpisali sporazum o normalizaciji poljsko-njemačkih odnosa. Brandt je tom prilikom na koljenima pred spomenikom odao poštovanje žrtvama nacizma.
1978. Španci su na referendumu izglasali novi ustav, prema kojem je Španija definisana kao ustavna monarhija s parlamentarnom demokratijom.
1988. U Hendersonvilleu u Tennesseeju umro Roy Orbison, jedna od najvećih zvijezda američke pop i kantri-muzike. Orbison će trajno ostati upamćen po velikim hitovima: “Only the Lonely”, “In Dreams”, “Oh, Pretty Woman”.
1989. U Sarajevu umro Ćamil Sijarić, bh. književnik.
1989. Napadač Marc Lepine pucao je iz vatrenog oružja u Politehničkoj školi u Montrealu i ubio 14 studentica, a ranio 13, te zatim izvršio samoubistvo.
1989. Slobodan Milošević proglašen je na sjednici Skupštine Srbije za predsjednika Predsjedništva Srbije, poslije referenduma na kojem je dobio 86 posto glasova.
1991. Dubrovnik su bombardovali crnogorski rezervisti JNA. Na grad je ispaljeno više od 500 topničkih granata. Ukupno je poginulo 19 civila, a ranjeno više od 60.
1992. Hindu ekstremisti su uništili džamiju u Ajođi na sjeveru Indije, koju su, kako se vjeruje, muslimanski osvajači izgradili u srednjem vijeku na zgarištu velikog hindu hrama. U jednomjesečnim sukobima hindusa i muslimana poginulo je oko 2.000 ljudi.
1997. Ruski transportni avion Antonov-124, koji je nosio dva borbena aviona, srušio se na stambeno naselje blizu Irkutska. Poginulo je 85 ljudi.
1999. Sud Ujedinjenih nacija za ratne zločine u Ruandi osudio je na doživotni zatvor Georgesa Rutagandu, lidera naoružanih grupa Huta, za genocid počinjen 1994. u Ruandi.
2000. U Budvi umro Svetozar Vukmanović Tempo, političar i publicista. Organizator je ustanka u južnoj Srbiji i Makedoniji. Kao Titov osobni povjerenik bio je vršilac najpovjerljivijih i najdelikatnijih vojnih i političkih zadaća.
2017. Američki predsjednik Donald Trump potpisao je odluku o priznavanju Jerusalema kao glavnog grada Izraela.
07.12.
43. pr. n. e. Umro Marko Tulije Ciceron, rimski političar, pisac i čuveni govornik.
1914. Skupština Srbije usvojila je u Nišu u Prvom svjetskom ratu Deklaraciju o ujedinjenju Južnih Slavena u zajedničku državu. To je bilo prvi put da srpska vlada jugoslovensko ujedinjenje postavlja kao prioritetan cilj srpske državne politike.
1922. Sjeverna Irska glasala je za odvajanje od Republike Irske.
1928. U Philadelphiji rođen Noam Chomsky, američki lingvista, filozof, politički aktivista, pisac i predavač.
1941. Velika Britanija u Drugom svjetskom ratu objavila je rat Mađarskoj, Rumuniji i Finskoj, zemljama koje su kao članice Trojnog pakta učestvovale u agresiji na SSSR.
1946. Skupština FNR Jugoslavije donijela je zakon o nacionalizaciji kojim su obuhvaćena sva veća privatna preduzeća. Time je likvidiran i inostrani kapital, koji je u industriji i rudarstvu predratne Jugoslavije učestvovao sa oko 50 posto.
1949. Chiang Kai-shek na ostrvu Tajvan (Formoza), gdje je sa ostacima svoje vojske pobjegao nakon poraza od Narodnooslobodilačke armije Kine, proglasio je državu i ustanovio vladu.
1965. Vaseljenski patrijarh Atenagora I i papa Pavao VI ukinuli su međusobnu ekskomunikaciju dvije crkve kojom je 1054. počeo raskol dviju kršćanskih crkava.
1974. Kiparski predsjednik, arhiepiskop Makarios III trijumfalno dočekan na Kipru, koji je napustio 15. jula 1974. poslije državnog udara. Prevrat na Kipru organizovali su grčki oficiri, ali nisu uspjeli da zadrže vlast.
1975. Indonezijska armija ušla je u Istočni Timor, gdje je, nakon ukidanja trovjekovne portugalske kolonijalne vlasti, izbio građanski rat.
1985. Umro engleski pisac Robert Graves, istraživač grčke i jevrejske mitologije, koji je svjetski ugled stekao historijskim romanom “Ja, Klaudije” i djelom “Grčki mitovi”.
1988. U zemljotresu u Jermeniji poginulo je više od 25.000 ljudi, 12.000 je povrijeđeno, a pola miliona ostalo je bez domova. Uništeno je deset posto jermenske industrije.
1992. Vlada Indije zabranila je fundamentalističke pokrete poslije nereda u kojim je poginulo najmanje 400 Hindusa i muslimana. Tokom nereda razorena je džamija u Ajođi.
1996. Predsjednik Alžira Liamin Zerual ozakonio je svojim potpisom ustavne reforme kojim se zabranjuju političke partije zasnovane na religiji.
2001. U građanskom ratu u Afganistanu talibani su predali svoje posljednje uporište Kandahar.
2003. Bivši predsjednik Nikaragve Arnoldo Aleman proglašen je krivim za prevaru, pranje novca i zloupotrebu javnih fondova i osuđen na 20 godina zatvora.
2004. Hamid Karzai položio je zakletvu kao prvi predsjednik Afganistana izabran na slobodnim izborima.
2005. Hrvatski general Ante Gotovina uhapšen je na Kanarskim ostrvima. Bio je u bjekstvu od 2001. Sud u Haagu optužio ga je za zločine protiv čovječnosti nad Srbima tokom Oluje. Tribunal ga je 16. novembra 2012. oslobodio svih optužbi.
2007. Umro je jedan od najvećih svjetskih kompozitora druge polovine 20. vijeka Karlheinz Stockhausen. Najpoznatiji po eksperimentiranju s elektronskom muzikom 70-ih godina prošlog vijeka, komponovao je više od 300 djela.
08.12.
U New Yorku je 1980. ubijen bivši član Beatlesa John Lennon. Ubio ga je mentalno poremećeni obožavalac Mark David Chapman, koji je kasnije osuđen na doživotni zatvor
1638. Umro je dubrovački barokni pjesnik Ivan Gundulić, najznačajniji pjesnik južnoslovenskog područja u 17. vijeku. Pisao je mitološke drame i romantične tragikomedije, a najvrednija njegova djela su lirski ep “Suze sina razmetnoga”, junački ep “Osman” i pastirska igra “Dubravka” koja završava čuvenom “Himnom slobodi”.
1925. Objavljena je knjiga Adolfa Hitlera “Mein Kampf”, u kojoj je izložena koncepcija novog poretka i rasne supremacije Nijemaca.
1941. SAD i Velika Britanija objavile su rat Japanu, dan poslije japanskog napada na američku bazu u Pearl Harboru na Havajima. Njemačka i Italija, u skladu sa obavezama iz Trojnog pakta, objavile su rat SAD-u.
1954. Srpski i hrvatski pisci i lingvisti postigli su Novosadski dogovor o srpskohrvatskom književnom jeziku, koji je potpisalo 25 uglednih stručnjaka za jezik. Zaključeno je da je narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca jedan jezik s dva izgovora, da su oba pisma - ćirilica i latinica - ravnopravna i da jezik ima zajednički pravopis.
1966. Prilikom havarije grčkog feribota Heraklion, koji je potonuo tokom nevremena kod ostrva Melos, poginula su 234 putnika i člana posade.
1974. Grci su na referendumu velikom većinom glasali za republiku, a protiv restauracije monarhije.
1978. Umrla izraelska državnica Golda Meir, prva žena premijer Izraela (1969-1974).
1987. Počela je prva Intifada, palestinski ustanak protiv izraelske okupacije, a okončana je 1993. godine.
1991. Lideri Rusije, Bjelorusije i Ukrajine Boris Jeljcin, Leonid Kravčuk i Stanislav Šuškevič potpisali su u Minsku Belovežski sporazum o formiranju Zajednice nezavisnih država. Time je prestao da postoji Sovjetski savez.
1995. U Londonu je počela dvodnevna konferencija na kojoj je, umjesto ženevske Mirovne konferencije za bivšu Jugoslaviju, osnovan Savjet za provođenje mira. U radu konferencije učestvovali su ministri inostranih poslova 40 zemalja i predstavnici brojnih međunarodnih organizacija. Švedski diplomata Carl Bildt imenovan je za visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.
2000. U Otawi je održan prvi svjetski samit posvećen kulturi i umjetnosti na kojem je osnovana Međunarodna federacija agencija za podršku umjetnosti.
2001. U Sarajevu je umro Mirza Delibašić, bh. košarkaška zvijezda. Rođen je u Tuzli 9. januara 1954. Uvršten je među 50 osoba koje su najviše pridonijele Euroligi. Četiri puta biran je za najboljeg sportaša BiH.
2001. Umrla Frances Elizabeth Schneider Holberton (84), jedna od pionira kompjuterskog programiranja. Ranih 40-ih programirala je revolucionarni ENIAC digitalni kompjuter za američku vojsku, a kasnije je učestvovala u kreiranju kompjuterskog jezika COBOL i FORTRAN.
2003. Umro kubanski pijanista Ruben Gonzales, koji se proslavio nastupajući s grupom Buena Vista Social Club.
2003. U Grunwaldu u Njemačkoj je umro Hans Hotter, austrijski operski pjevač njemačkog porijekla, koji se proslavio u operama Richarda Wagnera, posebno ulogama u “Ring Cycleu” i “Parsifalu”.
2010. Tribunal u Haagu osudio je oficira bivše JNA Veselina Šljivančanina na 10 godina zatvora zbog zločina nad hrvatskim zarobljenicima na farmi Ovčara kod Vukovara u jesen 1991. Apelaciono vijeće je time poništilo presudu izrečenu 2009. kojom je osudilo Šljivančanina na 17 godina zatvora.
09.12.
U Beču je 1910. umro pisac Laza Kostić, koji je u poeziju unio nove i smjele oblike te obogatio srpski književni jezik novim izrazima. Bio je začetnik srpske avangardne lirike. Njegove pjesme su najviša ostvarenja srpskog romantizma
1594. Rođen je švedski kralj Gustav Drugi Adolf, veliki vojskovođa i vojni reformator, čija je protestantska armija u tridesetogodišnjem ratu nanijela niz poraza rimokatoličkim snagama njemačkog cara Ferdinanda Drugog. U ratu s Rusijom postavio je granicu na Ladoškom jezeru, a poljsku armiju je potukao 1613, 1617. i 1629. i ostvario dominaciju Švedske na Baltiku. Poginuo je u novembru 1632. u bici kod Lützena, u kojoj je njegova vojska potukla armiju njemačkog generala Albrechta Wenzela von Wallensteina.
1608. Rođen je engleski pisac John Milton, jedan od najvećih pjesnika svjetske književnosti, izuzetno obrazovan, snažna ličnost visokog morala i veliki mislilac.
1824. U peruanskom ratu za nezavisnost snage južnoameričkog revolucionara i državnika Simona Bolivara porazile su špansku armiju u bici kod Ayacuchoa u Peruu.
1916. Rođen je američki filmski glumac ruskog porijekla Išur Danijelovič, poznat kao Kirk Douglas, koji se proslavio ulogama nervoznih, ambicioznih i grubih tipova.
1917. Turske trupe predale su Jerusalem Britancima u Prvom svjetskom ratu, koji je pod turskom dominacijom bio od 1517.

1929. Rođen je američki filmski režiser i glumac John Nicholas Cassavetes, vodeći predstavnik njujorške škole, nezavisne produkcije koja se kritički intoniranim filmovima suprotstavljala holivudskim standardima.
1941. Kina je u Drugom svjetskom ratu objavila rat Japanu, Njemačkoj i Italiji.
1953. U Christopheru u Illinoisu rođen je John Malkovich, američki filmski glumac.
1961. Afrička država Tanganjika stekla je nezavisnost u okviru Britanskog Commonwealtha s premijerom Juliusom Nyerereom. Istog dana 1962. postala je republika.
1985. Bivši predsjednik Argentine, general Jorge Rafael Videla osuđen je na doživotnu robiju zbog otmica, mučenja i ubistva oko 9.000 ljudi tokom prljavog rata, koji su protiv gradske gerile i političkih protivnika od 1976. do 1982. vodile tri vojne hunte. Na istu kaznu je osuđen član vojne hunte, admiral Emilio Massera, a Videlin nasljednik, general Roberto Viola na 17 godina zatvora.
1990. Na predsjedničkim izborima u Poljskoj pobijedio je Lech Walesa. Tokom 80-ih godina nalazio se na čelu sindikata Solidarnost, koji je svojim djelovanjem započeo slamanje komunizma u Poljskoj. Bio je jedan od simbola mirnog otpora komunizmu.
1992. Poštujući sankcije UN-a protiv SFRJ, Svjetska fudbalska federacija zabranila je jugoslovenskoj reprezentaciji da učestvuje na kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u SAD-u 1994.
1994. Partija Sinn Fein, političko krilo Irske republikanske armije, prvi put poslije 70 godina počela je mirovne razgovore sa britanskom vladom.
2002. Indonezijska vlada i predstavnici oslobodilačkog pokreta Aceh potpisali su primirje s ciljem okončanja sukoba koji su 26 godina potresali provinciju Aceh, a u kojima je poginulo oko 30.000 ljudi.
2006. U požaru u dispanzeru za odvikavanje od narkotika, u južnom dijelu Moskve, stradale su 43 pacijentkinje i dvije medicinske sestre.
2010. Umro je jedan od najistaknutijih italijanskih modnih kreatora Fausto Sarli, koji je kreirao za zvijezde italijanskog filma i televizije, a bio je čuven i po kolekciji vjenčanica.
2010. U San Diegu je umro poznati džez-saksofonista James Moody, koji je snimio više od 50 solo albuma i svirao s poznatim džez-muzičarima Dizzyjem Gillespiejem, Quincyjem Jonesom i Lionelom Hamptonom.

Na današnji dan

Re: Dogodilo se na danasnji dan

Re: Dogodilo se na danasnji dan

Re: Dogodilo se na danasnji dan

Re: Dogodilo se na danasnji dan

Re: Dogodilo se na danasnji dan

Re: Dogodilo se na danasnji dan

Re: Dogodilo se na danasnji dan

Re: Dogodilo se na danasnji dan

Re: Dogodilo se na danasnji dan

Re: Dogodilo se na danasnji dan

Re: Dogodilo se na danasnji dan

Re: Dogodilo se na danasnji dan

Re: Dogodilo se na danasnji dan

Re: Dogodilo se na danasnji dan

Re: Dogodilo se na danasnji dan

Re: Dogodilo se na danasnji dan

Re: Dogodilo se na danasnji dan

Re: Dogodilo se na danasnji dan

Re: Dogodilo se na danasnji dan

Re: Dogodilo se na danasnji dan

Re: Dogodilo se na danasnji dan

Re: Dogodilo se na danasnji dan

Re: Dogodilo se na danasnji dan

Re: Dogodilo se na danasnji dan

Re: Dogodilo se na danasnji dan