Bunkeri

[Skitnica]

Posljednjih mjeseci pa i dana se priča vrlo često o bunkerima.. Svajcarska je jedina u u svijetu koja ima bunkere za 100% svog stanovništva... ( ko Švicarska) ko bi drugi ...

U vašem gradu je li vam poznata lokacija bunkera ? Jesu li blizu vas ?

Jeste li možda ulazili u njega ?

Do nedavno nisam znala za dva bunkera u blizini da ima.. nisam tražila da znam gdje je ulaz...


Iskreno se nadam da nam neće ni trebati...

Vi koji ste prošli kroz strahote rata, žao mi je ako ovom temom vas vratim u to lose vrijeme..Ne morate pisati o tome ako vam predstavlja problem...

[bakterijasmarsa]

Mi smo mali grad i kao takav se ne smatramo nekom strateškom metom.
znam da postoje 3 atomska sklništa u širem centru grada, znam i gde su ulazi, znam otprilike i kapacitet svakog.
prizemne kuće van centra grada su uglavnom građene sa podrumom, pa se to može smatrati sklonišem od raznih prirodnih i neprirodnih strahota.

Sad me uvodni tekst vezan za Švajcarsku bacio u razmišljanje.
Švajcarska je neutralna zemlja sa 0% šanse da ih neko napadne, odnosno bombarduje.
Što se tiče prirodnih nepogoda, oni su u tim stvarima prvaci sveta što se tiče snežnih nanosa i uklanjanje istih.

Doktrina socijalističkog naoružanog naroda:
Radimo kao da ćemo 100 godina živjeti, pripremamo se kao da će sutra rat.
Josip Broz
Mora da su i oni imali jednog takvog, ne poznajem dovoljno istoriju Švajcarske

[Peace]

Ja cak ne znam ni da se pise o tome. Ne znam da li ih ima u gradu, vjerujem da nema, nikad niko nije spominjao. Mada zbilja i ne znam da li bi donijeli neko spasenje u multimiluonskom gradu. Da svi tamo pohrlimo, potrali bi se.

I od cega da se tu sakrijemo Moze posluziti ko zaklon na kratko. Ako se desila katastrofa vecih razmjera… mi svejedno moramo izaci i suocit se.i to opet moze biti umiranje, samo malo sporije.

[Skitnica]

O vojnim bunkerima malo se piše, postoje ali lokacija je malo kome poznata, čak i oni koji rade u njima imaju posebne protokole pri ulasku i izlasku iz njih.. Ovaj vojni bunker O kojem sam gledala neko vecer, u Svajcarskoj je 20 km dug samo 10% se dalo u javnost o njemu..Bas sam gledala i bila nekim stvarima koje nisam ni znala do tada...


Žao mi je što je na fr. Ali ko hoce može pogledati...




Momci koji su došli snimiti video..tražili paučinu, nisu je uspjeli naći... Vojska koja tu radi, desi se da se izgube, ali zato imaju fixne tel.

(Ja bi se izgubila u svakom hodniku)...

.
Takoder i u civilnim bunkerima o svemu su mislili...

Nijemci i Česi su već prije par godina svoje na prodaju..koliko ih je do sada prodati ne znam, i da li su promijenili mišljenje sa situacijom u Ukrajini...

Mi pojma nemamo sta sve ima ispod autoputeva, u stijenama planina..

Sada stijene vidim na drugačiji način.

.

[Peace]

Zanimljivo.

Pogledat cu i ja video kad stignem.

[Kamilica]

Znam za skloništa ali za bunker baš nemam pojma

[Skitnica]

Norveška - zemlja tri tisuće bunkera: Pod zemljom kriju avione i nuklearne podmorice





U planinskim špiljama skriveni su norveški mlazni lovci i nuklearne podmornice. hangari zračne postaje Bardufoss i pomorske baze u Olavsvernu čine se kao da pripadaju špijunskom filmu
Blizina Norveške SSSR-u tijekom Hladnog rata dovela je do izgradnje mnogih vojnih bunkera – neki od njih goleme tajne baze za avione i brodove. Napetosti s Rusijom vratile su bunkere u fokus, piše BBC. Postoji u Norveškoj tajni svijet koji turisti nikad ne vide. Jer u planinskim špiljama skriveni su mlazni lovci i nuklearne podmornice. Na vrhuncu Hladnog rata, rijetko naseljena, planinska zemlja imala je oko 3000 podzemnih objekata u kojima su se njene oružane snage i saveznici mogli sakriti i zagorčati život svakom osvajaču. Datirajući iz vremena kada je skandinavska zemlja bila dio Hitlerovog Atlantskog zida tijekom Drugog svjetskog rata, pa čak i ranije, njihovo postojanje jedva da je bilo poznato norveškoj javnosti.

Badufoss i Olavsvern
Sada dok europski rat guta istočnu Ukrajinu, Norveška ponovno aktivira dvije od svojih najpoznatijih podzemnih struktura iz Hladnog rata.Blizu norveške granice s Rusijom sjeverno od Arktičkog kruga, hangari zračne postaje Bardufoss i pomorske baze u Olavsvernu čine se kao da pripadaju špijunskom filmu, sa svojim grubim kamenim zidovima, blještavim betonom i vojnom opremom. Isklesana u planinskoj strani, zaštićena oko 900 stopa (275 m) čvrste stijene od gabra, baza Olasvern posebno je evokativna sa svojim 3000 stopa dugim (909 m) izlaznim tunelom zajedno s masivnim vratima za eksploziju.



Zašto su ti ogromni bunkeri danas potrebni?

Sovjetski Savez – razlog zbog kojeg su uopće izgrađeni – više ne postoji. Ima li doista smisla ulijevati novac u tako skupe strukture? U reklamnim snimkama za ponovno aktiviranje Bardufossovih hangara, lovac Lockheed Martina – F-35 Lightning II – prijeteći sjedi poput ptice grabljivice ispod reflektora lučnog krova hangara. Zračnu stanicu, otvorenu 1938., nekoć su koristili njemački lovci koji su štitili divovski bojni brod Tirpitz dok je bio usidren u obližnjem fjordu. Nakon rata, Kraljevsko norveško ratno zrakoplovstvo tada je koristilo svoje planinske hangare za zaštitu svojih borbenih zrakoplova od mogućeg sovjetskog napada. Ti su hangari sadržavali sve što je bilo potrebno avionima i njihovim pilotima, kao što su skladište goriva, skladište oružja, prostor za održavanje sustava zrakoplova i prostor za posadu. Zatim je prije otprilike 40 godina zatvorena i stavljena pod naftalin. Sada, Bardufoss izgleda kao da bi mogao biti potreban još jednom. Dron od 300 dolara uništi na zemlji avion od 110 milijuna dolara Uloga reaktivirane baze koja je imala strukturne i poboljšane opreme je pomoći "otpornosti i preživljavanju" norveških F-35 u slučaju ruskog napada. Ruska invazija na Ukrajinu pokazala je svijetu koliko skupi vojni zrakoplovi poput ovih F-35 od 80 do 110 milijuna dolara (64 do 80 milijuna funti) mogu biti ranjivi kada su na zemlji, posebno na napade dronova "kamikaza" koji mogu koštati samo 300 dolara (230 funti).


Umjesto postavljanja guma na krila ili izgradnje hangara od žičane mreže, kao što su Rusi učinili u Ukrajini, prijetnja bespilotnih letjelica može se ograničiti raspršivanjem ciljeva na mnogo različitih lokacija, ili, još bolje, držanjem zrakoplova na sigurnom u čvrstim zaklonima – od kojih je najteža planina. Potreban je samo jedan pogled na kartu da bi se objasnilo zašto je izgrađena pomorska baza Olavsvern. Smješten blizu mjesta gdje se Norveško more susreće s Barentsovim morem, oko 400 milja (650 km) između norveške obale, Medvjeđeg otoka i Svalbarda ponekad se naziva "Medvjeđim jazom" jer je to bilo, i još uvijek jest, točka zagušenja za ruske podmornice i ratne brodove koji su dopirali do Atlantika.




Izgradnja mornaričke baze odvijala se uglavnom u fazama od 1950-ih nadalje kao odgovor na jačanje sovjetske Sjeverne flote, sa svrhom pomoći da se medvjeđi jaz pretvori u medvjeđu zamku. Koštajući oko 450 milijuna dolara (360 milijuna funti), baza – sa svojim podzemnim zapovjednim centrom, skladištem, dubinskim dokom, suhim dokom i izlaznim tunelom – bila je toliko velik pothvat za Norvešku da je NATO morao financirati veliki dio toga. Sovjetski Savez se raspao do trenutka kada je u potpunosti završen.




Ali to nije bio bijeli slon. Unatoč sporom odmrzavanju Hladnog rata, brodovi NATO-a i dalje su ga koristili kao odredište za misije u hladnom Arktičkom oceanu. Rusi u norveškoj bazi?! Norveški parlament 2009. tijesnim je glasom izglasao zatvaranje strogo povjerljive baze Olavsvern unatoč sve većoj prijetnji iz Rusije; a 2013. prodana je privatnim investitorima daleko ispod tržišne vrijednosti od oko 7 milijuna funti. Ti tuneli bili su puni karavana i starinskih automobila. Novi vlasnik dopustio je dvama ruskim istraživačkim brodovima i ruskim ribarskim brodovima korištenje nekoć strogo čuvanog objekta. Ruski mediji čak su širili dezinformacije da je tvrtka koja je kupila bazu u djelomičnom vlasništvu Rusa.


Godine 2020. WilNor Governmental Services, s bliskim vezama s norveškom vojskom, kupio je većinski dio tvrtke. Od tada je počelo popravljati i unapređivati ​​mjesto i došlo je do povećanja vojne prisutnosti u bazi, a američka mornarica također je zainteresirana za stacioniranje svojih nuklearnih podmornica. Razlog za reaktivaciju ovih baza je jednostavan: Rusija. Zabrinutost Norveške za sigurnost nije započela 2022. – kada je Rusija napala Ukrajinu – niti 2014., kada je napala Krim, već čak i ranije. "Otprilike 2006.-2008. dogodio se splet stvari. Bilo je mnogo ulaganja u rusku Sjevernu flotu," kaže Andreas Østhagen, viši znanstveni suradnik na Fridtjof Nansen institutu, norveškoj zakladi, "zajedno s nastavkom ruskih vojnih vježbi na Arktiku po prvi put od Hladnog rata i sve većim zanimanjem Rusije za iskorištavanje Arktički resursa".

"Putinova Rusija nije Sovjetski Savez", dodaje Østhagen. "Ali s norveške sigurnosne točke gledišta postoje ista pitanja. Kako odvratiti Rusiju i, ako završite u ratu, kako se boriti protiv Rusije?" Nisu Norvežani jedini koji reaktiviraju baze iz Hladnog rata. Rusi su također posljednjih godina ponovno aktivirali oko 50 hladnoratovskih baza različitih vrsta diljem Arktika, piše BBC. Švedska mornarica vratila se u svoju podzemnu pomorsku bazu na otoku Muskö, oko 25 milja (40 km) od Stockholma. Neki bukeri su postali noćni klubovi?! Druge su zemlje otišle dalje od jednostavnog ponovnog aktiviranja bunkera izgrađenih desetljećima prije; grade nove podzemne građevine. Kina je izgradila veliku novu podzemnu podmorničku bazu na otoku Hainan u spornom Južnom kineskom moru.


Također gradi veliki novi podzemni zapovjedni centar u blizini glavnog grada, Pekinga. Iran je izgradio vlastitu podzemnu pomorsku bazu u Perzijskom zaljevu i pokazao svoj "podzemni grad raketa". "Psihologija nuklearnih bunkera je stvarno, stvarno moćna", kaže nezavisni istraživač hladnog rata i vojni bloger poznat kao Sir Humphrey, blogersko ime autora bloga Thin Pinstriped Line, koji proučava Hladni rat. "Mislim da su duboko ukorijenjeni u našoj psihi i našem razumijevanju Hladnog rata, posebno zapovjednog centra dr. Strangelovea s generalom izvan kontrole koji sjedi tamo."

"Postavljanje čamaca i podmornica i zrakoplova u tunele i dalje može biti odličan način da ih se zaštiti od napada okomitog zračnog bombardiranja", kaže Paul Ozorak, autor Underground Structures of the Cold War, "čak i ako se koriste razbijači bunkera, ako se riješe ranjivosti, na primjer korištenjem protuprovalnih vrata". Ali zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva možda neće biti voljne slijediti primjer Norveške u ponovnom aktiviranju podzemnih baza ili izgradnji novih zbog velikih troškova, kaže Ozorak. Mnoge podzemne strukture iz vremena Hladnog rata u Velikoj Britaniji i drugim zemljama NATO-a rasprodane su da bi postale muzeji ili čak noćni klubovi. Neki su uništeni. Barem je jedan zatvoren. Mnogo će ih više biti poplavljeno i biti će fizički neupotrebljivo, beton će biti truo i više neće biti otporan na eksploziju.

[fjaka]

ima u nas tih podzemnih skladišta i tunela šta je još tito radio u vojne svrhe samo šta je sve to zapuštano

[fjaka]

na juricinom kanalu ima obrađeno stvarno dosta tih podzemnih tunela, bunkera...

[Skitnica]

ima u nas tih podzemnih skladišta i tunela šta je još tito radio u vojne svrhe samo šta je sve to zapuštano

Ja vjerujem da su neka i osposobljena samo se ne daju u javnost .

[fjaka]

vrlo vjerojatno

al mislim da do čega i dođe mislim da bi to bilo za bogataše i političare

[Skitnica]

Ma jok, neće bogataši i političari u bunkere oni idu na bolje destinacije .. Privatnim avionima / helikopterima ..Za sirotinju su predviđeni bunkeri ..

[fjaka]

ali skico skico sad si mi smišna malo ako počnu letat američke ruske indijske pakistanske kineske korejske ukratko ako dođe do nuklearnog rata di su te destinacije di bi oni otišli? ok ok možda na mars

[Skitnica]

ali skico skico sad si mi smišna malo ako počnu letat američke ruske indijske pakistanske kineske korejske ukratko ako dođe do nuklearnog rata di su te destinacije di bi oni otišli? ok ok možda na mars

Tada,nema spasa nikom...

a najmanje nas trebaju oni brinuti gdje i sta mogu...