Na današnji dan
Re: Dogodilo se na danasnji dan
=>
Jedna od najtežih tramvajskih nesreća u čitavoj svjetskoj povijesti dogodila se 31. listopada 1954. godine u Zagrebu na staroj, strmoj mirogojskoj pruzi. Devetnaest putnika je poginulo, a još njih 37 teško je ozlijeđeno.
Dogodilo se to dan uoči blagdana Svih Svetih kad su mnogi Zagrepčani odlazili na groblje Mirogoj kako bi uredili i posjetili grobove svojih pokojnika. U to je vrijeme još postojala tramvajska linija broj 21, koja je vodila od Gupčeve zvijezde uzbrdo do Mirogojskog groblja.
Kobnog dana, ujutro u 8:30 sati, jedan tramvaj prepun putnika krenuo je s Mirogoja natrag prema Gupčevoj zvijezdi. Već kad je ušao u prvi zavoj, vozač tramvaja primijetio je da ne funkcionira tračnička kočnica. Budući da na tom mjestu postoji znatna nizbrdica, tramvaj je počeo nezaustavljivo ubrzavati. Ni ručna kočnica nije mogla pomoći, pa je tramvaj dosegnuo brzinu od 90 kilometara na sat. Na kraju je vozilo iskliznulo iz tračnica i počelo se prevrtati.
Ukupno je u tramvaju bilo oko 60 putnika. Od udara u tri stabla i čelični stup, gotovo su svi putnici nastradali. Čitav je Zagreb bio zaprepašten tom tragedijom, a velik dio Zagrepčana još i danas pamti i prepričava tu nesreću.
Istraga je bila opsežna, razgovarali su sa 30-ak svjedoka, a presuda je utvrdila da je za nesreću kriv vozač jer je neoprezno i nepropisno krenuo i nije pravodobno kočio ručnom kočnicom. Linija na toj trasi ukinuta je do 1964. godine, kad su uvedena motorna kolaposebno opremljena električnom, jakom zračnom, elektromagnetskom (tračničkom) i ručnom kočnicom. Konačno, linija 21 definitivno je ukinuta 1967., od kada do Mirogoja voze autobusi.
Više niti jedan zagrebački tramvaj od tada ne nosi broj 21.
______________________________________________________________________
Admiral Maksimilijan Njegovan, jedini Hrvat koji je došao do najvišeg položaja u austro-ugarskoj mornarici, rođen je 31. listopada 1858. godine. Njegovan je rođen u Zagrebu, u obitelji profesionalnog vojnika. Završio je Pomorsku akademiju u Rijeci, i to kao jedan od najboljih u klasi. Postao je mornarički časnik. Prvi brod kojim je samostalno zapovijedao bio je torpedni brod Condor. Kasnije je preuzimao zapovjedništva na većim brodovima, a postupno je dobivao i sve viša namještenja u administraciji mornarice. Tijekom Prvog svjetskog rata postao je i zapovjednik čitave Austro-ugarske mornarice (njem. k. u. k. Kriegsmarine).
Njegovan je dobio čin velikog admirala (njem. Großadmiral), što je bio najviši mornarički čin u Austro-Ugarskoj i rijetko je dodjeljivan. U njegovo doba Austro-ugarska mornarica bila je šesta po veličini na svijetu.
Njegovanov admiralski brod bio je svojedobno moćni Tegetthoff, pripadnik klase najvećih bojnih brodova koje je Austro-Ugarska ikada sagradila. Taj brod bio je težak oko 20.000 tona i imao je velike topove od 305 milimetara. Debljina oklopa dosezala je na mjestima 28 centimetara čelika, a na brodu je bilo više od 1000 članova posade.
Njegovan je za vrijeme Prvog svjetskog rata vodio opreznu taktiku. Smatrao je najboljim da flota bude što dulje sačuvana, predstavljajući potencijalnu prijetnju neprijatelju. Njemački car Wilhelm II. nagovarao ga je da flotom napadne Veneciju, što je admiral Njegovan odbio. Stoga je smijenjen, a na njegovo je mjesto došao čuveni Miklos Horthy (admiral koji je kasnije desetljećima bio na čelu Mađarske).
Njegovan je umirovljen sa spomenutim činom velikog admirala, a potkraj života naselio se u rodnom Zagrebu. Umro je u 72. godini, a pokopan je na zagrebačkom Mirogoju.
https://povijest.hr
Jedna od najtežih tramvajskih nesreća u čitavoj svjetskoj povijesti dogodila se 31. listopada 1954. godine u Zagrebu na staroj, strmoj mirogojskoj pruzi. Devetnaest putnika je poginulo, a još njih 37 teško je ozlijeđeno.
Dogodilo se to dan uoči blagdana Svih Svetih kad su mnogi Zagrepčani odlazili na groblje Mirogoj kako bi uredili i posjetili grobove svojih pokojnika. U to je vrijeme još postojala tramvajska linija broj 21, koja je vodila od Gupčeve zvijezde uzbrdo do Mirogojskog groblja.
Kobnog dana, ujutro u 8:30 sati, jedan tramvaj prepun putnika krenuo je s Mirogoja natrag prema Gupčevoj zvijezdi. Već kad je ušao u prvi zavoj, vozač tramvaja primijetio je da ne funkcionira tračnička kočnica. Budući da na tom mjestu postoji znatna nizbrdica, tramvaj je počeo nezaustavljivo ubrzavati. Ni ručna kočnica nije mogla pomoći, pa je tramvaj dosegnuo brzinu od 90 kilometara na sat. Na kraju je vozilo iskliznulo iz tračnica i počelo se prevrtati.
Ukupno je u tramvaju bilo oko 60 putnika. Od udara u tri stabla i čelični stup, gotovo su svi putnici nastradali. Čitav je Zagreb bio zaprepašten tom tragedijom, a velik dio Zagrepčana još i danas pamti i prepričava tu nesreću.
Istraga je bila opsežna, razgovarali su sa 30-ak svjedoka, a presuda je utvrdila da je za nesreću kriv vozač jer je neoprezno i nepropisno krenuo i nije pravodobno kočio ručnom kočnicom. Linija na toj trasi ukinuta je do 1964. godine, kad su uvedena motorna kolaposebno opremljena električnom, jakom zračnom, elektromagnetskom (tračničkom) i ručnom kočnicom. Konačno, linija 21 definitivno je ukinuta 1967., od kada do Mirogoja voze autobusi.
Više niti jedan zagrebački tramvaj od tada ne nosi broj 21.
______________________________________________________________________
Admiral Maksimilijan Njegovan, jedini Hrvat koji je došao do najvišeg položaja u austro-ugarskoj mornarici, rođen je 31. listopada 1858. godine. Njegovan je rođen u Zagrebu, u obitelji profesionalnog vojnika. Završio je Pomorsku akademiju u Rijeci, i to kao jedan od najboljih u klasi. Postao je mornarički časnik. Prvi brod kojim je samostalno zapovijedao bio je torpedni brod Condor. Kasnije je preuzimao zapovjedništva na većim brodovima, a postupno je dobivao i sve viša namještenja u administraciji mornarice. Tijekom Prvog svjetskog rata postao je i zapovjednik čitave Austro-ugarske mornarice (njem. k. u. k. Kriegsmarine).
Njegovan je dobio čin velikog admirala (njem. Großadmiral), što je bio najviši mornarički čin u Austro-Ugarskoj i rijetko je dodjeljivan. U njegovo doba Austro-ugarska mornarica bila je šesta po veličini na svijetu.
Njegovanov admiralski brod bio je svojedobno moćni Tegetthoff, pripadnik klase najvećih bojnih brodova koje je Austro-Ugarska ikada sagradila. Taj brod bio je težak oko 20.000 tona i imao je velike topove od 305 milimetara. Debljina oklopa dosezala je na mjestima 28 centimetara čelika, a na brodu je bilo više od 1000 članova posade.
Njegovan je za vrijeme Prvog svjetskog rata vodio opreznu taktiku. Smatrao je najboljim da flota bude što dulje sačuvana, predstavljajući potencijalnu prijetnju neprijatelju. Njemački car Wilhelm II. nagovarao ga je da flotom napadne Veneciju, što je admiral Njegovan odbio. Stoga je smijenjen, a na njegovo je mjesto došao čuveni Miklos Horthy (admiral koji je kasnije desetljećima bio na čelu Mađarske).
Njegovan je umirovljen sa spomenutim činom velikog admirala, a potkraj života naselio se u rodnom Zagrebu. Umro je u 72. godini, a pokopan je na zagrebačkom Mirogoju.
https://povijest.hr
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Dogodilo se na danasnji dan
Najveći radio-teleskop na svijetu otvoren je na Puerto Ricu prvog studenog 1963. godine. Nalazi se kod grada Arecibo na sjevernoj strani otoka Puerto Rica. Taj otok pripada teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (jednog će dana Puerto Rico vjerojatno postati 51. američka savezna država).
Radio-teleskop Arecibo posjeduje sferični tanjur promjera čak 305 metara. Tanjur je fiksan, u smislu da je izgrađen na tlu, i to u jednoj udubini u tamošnjem krškom terenu. Napravljen je od aluminija, spajanjem 38.778 panela. Zanimljivo je da ispod tanjura može rasti niska vegetacija, jer paneli propuštaju svjetlost.
Kao prijemnik služi metalna platforma koja visi na kablovima obješenima na visoke betonske stupove (najviši je visok 110 metara). Platforma je teška 900 tona, a visi 150 metara iznad dna tanjura.
________________________________________________________________________
Dana 1. studenog 1924. godine umro je Josip Lang, dobrodušni svećenik i biskup iznimno cijenjen od Zagrepčana i još za života smatran svecem. U međuvremenu je proglašen slugom Božjim, a vodi se i postupak za njegovo proglašenje blaženim.
osip Lang rođen je u Lepšiću pokraj Ivanić Grada. Otac mu se bavio mlinarskim poslom, no rano je umro. Osnovnu školu mali je Josip, kojeg su od milja zvali Pepek, pohađao u Jastrebarskom. Nakon školovanja za svećenika na uglednim sveučilištima u Rimu, vratio se u domovinu i dobio prva svećenička zaduženja. Već kao kapelan u Zlataru odlikovao se brigom za vjernike po kojoj je ostao zapamćen. I među samim svećenicima Lang se isticao svojom dobrotom, pa je postao vrlo cijenjen u narodu.
Postoje priče da je jednom prilikom za vrijeme snježne vijavice u Zagrebu skinuo cipele i poklonio ih bosom siromahu. Svoju svećeničku plaću podjeljivao je siromašnima, a čak se i zaduživao da bi financijski pomogao onima kojima je pomoć bila potrebna.
_______________________________________________________________________
Jedan od najmoćnijih vladara Francuske u srednjem vijeku Filip II. August okrunjen je 1. studenog 1179. godine. U trenutku dolaska na vlast imao je samo 15 godina, a raspolagao je iznimno malenom kraljevskom domenom (područjem nad kojim kralj ima izravnu vlast i s kojeg ubire prihode). Naime, veći dio države bio je u rukama kraljevskih vazala – feudalaca – koji su po bogatstvu i moći nadmašivali i samog kralja. Filip II. August uspio je tijekom svog 43-godišnjeg vladanja uvišestručiti površinu kraljevske domene (uvećala se na površinu čak četiri ili pet puta veću od one koju je naslijedio).
U svojoj politici vodio se dvama načelima:
1. Ja sam kralj, a nitko nije iznad kralja;
2. Engleska koja u posjedu ima pola Francuske je naš smrtni neprijatelj s kojim nikad ne može biti mira. Služeći se samo s te dvije dogme Filip postaje najmoćniji europski vladar.
Na početku njegovog vladanja kraljevska domena bila je ograničena praktički na Pariz i okolicu (uglavnom na područja južno od Pariza, u smjeru rijeke Loire). Filip II. August dodao je kraljevskoj domeni cijelu Normandiju, pokrajine Touraine, Anjou, Saintonge, kao i znatan broj drugih područja.
__________________________________________________________________________
S danom 1. studenog 996. datiran dokument u kojem se po prvi put u povijesti spominje ime Austrije. Pojam u izvorniku glasi Ostarrichi i dolazi od njemačke riječi Osterriche, što je prijevod latinskog pojma Marchia Orientalis (Istočna Marka). Marka je naziv za graničnu pokrajinu Franačkog Carstva. Ime Austrija, dakle, dolazi od naziva za istočnu graničnu pokrajinu Franačkog Carstva. Zanimljivo je da se pojam Hrvatska pojavljuje znatno ranije od Austrije, još u 9. stoljeću.
_______________________________________________________________________
Dana 1. studenog 1952. godine obavljena je prva testna eksplozija multimegatonske termonuklearne bombe. Radilo se o testu zvanom Ivy Mike, a snaga nuklearne eksplozije iznosila je oko 10,4 megatona (čak oko 650 puta više od bombe bačene na Hirošimu 1945. godine). Bomba upotrijebljena na tom testu bila je toliko velika i složena da je više sličila zgradi tvornice nego komadu oružja. Naime, kao fuzijsko gorivo korišten je u njoj tekući deuterij, kojeg je u tom agregatnom stanju trebalo održavati pomoću kriogeničke opreme. Stoga je bomba bila teška čak 73,8 tona, a bila je okružena i zgradom od aluminija. Dakako, takav glomazan sklop nikada nije ni bio zamišljen kao oružje, nego isključivo kao testna bomba.
Za pokretanje termonuklearne (fuzijske) reakcije u toj je bombi korištena, kao prvi stupanj, fizijska bomba. Eksplozija čitave bombe proizvela je kuglu promjera oko 5 kilometara. Krater koji je nastao imao je promjer od oko 1.900 metara i dubinu od oko 50 metara. Eksplozija je izvedena kod Maršalskog otočja, tristotinjak kilometara od poznatog atola Bikini, gdje je izveden rani nuklearni test 1946. godine (po kojem je nazvan kupaći kostim bikini).
__________________________________________________________________________
Dana 1. studenog 1894. godine Nikola II. Romanov postao je ruski car nakon smrti oca Aleksandra III. (vladar Ruskog Carstva od 1881. do 1894. godine). Nikola II. bio je ujedno posljednji ruski car, a ubijen je s obitelji nakon Oktobarske revolucije. Kad je postao ruski car imao je 26 godina, a nosio je i titule kralja Poljske i vojvode Finske.
Rusko je Carstvo u doba stupanja Nikole II. na prijestolje bilo jedna od najvećih država na svijetu (jedino mu je britanski kolonijalni imperij površinom bio konkurentan). Njegovo je carstvo u Europi izravno graničilo s Njemačkom i Austro-Ugarskom, a u Aziji s Osmanskim Carstvom, Perzijom, Afganistanom i Kinom. Nikola II. nad tim je velikim teritorijem imao apsolutnu vlast jer je njegova država u to vrijeme još uvijek bila aposolutistička monarhija.
Najveći grad Ruskog Carstva bila je njegova prijestolnica – Sankt-Peterburg – a za njim su slijedili Moskva, Varšava i Odesa.
Razdoblje njegove vladavine obilježio je ekonomski razvoj Rusije i porast socijalno-političkih nemira koji su doveli do revolucija 1905. – 1907. i 1917. godine. U vanjskoj politici vodio je politiku ekspanzije na istok, gdje je vodio neuspješnji rat s Japanom, a u Prvom svjetskom ratu ratu priključio se Antanti.
_______________________________________________________________________
Dana 1. studenog 1700. godine umro je španjolski kralj Karlo II., posljednji muški član španjolske grane dinastije Habsburg. Imao je posebne potrebe u fizičkom i intelektualnom smislu, što se pripisuje izvanredno velikom udjelu brakova među bliskim rođacima u njegovoj dinastiji. Naime, Karlovi otac i majka bili su ujak i nećakinja, a njegovi djedovi i bake bili su jedni drugima većinom bratići i sestrične. Radilo se o tome da su pripadnici španjolske i austrijske grane dinastije Habsburg, u želji za očuvanjem svih posjeda u svojim rukama, većinom ulazili u brak jedni s drugima, rijetko uzimajući supružnike iz drugih europskih dinastija.
Karlo II. rođen je s izrazito naglašenom donjom čeljusti, zbog koje navodno nije mogao normalno jesti i govoriti. Preminuo je u dobi od 38 godina u Madridu. Budući da u trenutku smrti nije imao djece koja bi ga naslijedila, pa čak ni muških rođaka u španjolskoj grani svoje dinastije, europske su sile zaratile radi španjolske baštine. Započeo je tzv. Rat za španjolsko naslijeđe, koji je trajao više od jednog desetljeća.
=>
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Dogodilo se na danasnji dan
Prvog studenog 1956. godine provedena je u Indiji reorganizacija teritorija saveznih država, kojom je osnovana Madhya Pradesh kao najveća indijska savezna država. Površinom najvećom državom ostala je Madhya Pradesh zatim sve do 2000. godine, kad je od nje otkinut jugoistočni dio od kojeg je formirana nova država imena Chhattisgarh. Prije tog otkidanja teritorija imala je država Madhya Pradesh površinu od oko 443.000 četvornih kilometara, više od Japana ili Iraka.
Otkidanjem Chhattisgarha površina Madhya Pradesha ponešto je smanjena, tako da je danas ona druga najveća država u Indiji (primat je od nje preuzeo Rajasthan). Unatoč tom smanjenju, država Madhya Pradesh i u današnjim je granicama velika država čak i za svjetske pojmove (veća je od Filipina ili Italije), a naseljava je oko 80.000.000 stanovnika. Ime Madhya Pradesh znači otprilike središnja pokrajina, a taj je naziv država dobila zbog svog smještaja u samom srcu Indije.
Madhya Pradesh posjeduje najveće rezerve dijamanata u Indiji, a na području koje ona pokriva odigravala se i radnja znamenitog djela Knjiga o džungli Rudyarda Kiplinga. U državi Madhya Pradesh danas živi više leoparda nego u bilo kojoj drugoj indijskoj saveznoj državi.
_________________________________________________________________________
Bijela kuća u Washingtonu, D.C. građena je 8 godina. Naime, nakon pobjede u Ratu za nezavisnost, Amerikanci su odlučili izgraditi niz zgrada za potrebe savezne administracije u Washingtonu, a u međuvremenu je glavnim gradom privremeno postala Philadelphija, gdje se nalazila i privremena predsjednička rezidencija (kasnije je pretvorena u hotel, a zatim porušena).
Gradnja Bijele kuće je koštala ukupno 232.371 dolara. Na gradnji je bilo zaposleno dosta robova i Europljana koji još nisu imali američko državljanstvo. Glavni arhitekt bio je Irac James Hoban. Isprva se zgrada nije zvala Bijela kuća nego Predsjednikova palača (engl. President’s Palace) ili Predsjednikova kuća (engl. President’s House).
Legenda kaže da je bijelu boju dobila predsjednička rezidencija tek nakon požara 1814. godine, kad je trebalo prekriti tragove dima bijelom bojom. To nije istinita priča, jer je naziv Bijela kuća korišten već 1811., dakle 3 godine prije požara. Prvi stanovnik Bijele kuće bio je predsjednik John Adams, koji se u nju uselio 1. studenog 1800. godine. Ostao je prilično kratko jer ga je iduće godine na dužnosti naslijedio Thomas Jefferson. Pomalo zaprepašten veličinom zgrade, izjavio je da je “dovoljno velika za dva cara, jednog papu i velikog lamu”.
_________________________________________________________________________
Lucije Kornelije Sulla ušao je s vojskom u Rim 88. pr. Kr. i proveo diktaturu, Već sljedeće godine krenuo je u rat protiv pontskog vladara Mitridata. Njegovu je vojsku pobijedio u Grčkoj i opljačkao Atenu. U bitci kod Heroneje i Orhomena pobjedio je pontsku vojsku i prinudio Mitridata na Dardanski mir.
Lucije Kornelije Sulla potom je stigao u Brindisi, na jugu Italije, 83. pr. Kr. nakon pobjede nad Mitridatom. S 40000 vojnika krenuo u je drugi marš na Rim. Ondje se sukobio s vojskom demokratske koja je vladla tijekom njegove odsutnosti. Sulla je pobijedio u nekoliko bitaka. Protivnička vojska pokušala ga je zaustaviti na putu prema Rimu, točnije, kod Preanestea, ali je Sulla već napustio tu lokaciju. Stoga je protivnička vojska morala u vrlo napornim marševima brzo stići do Rima. Sulla je ipak bio brži i lako problema opsjeo grad. Do Bitke kod Porte Colline je došlo 1. studenog 82. pr. Kr.
Sulla je već zauzeo Portu Collinu – jedna od brojnih gradskih vrata. Protivnička je vojska polako odustajala od borbe, pa je njihov zapovjednik Poncije pohitao u prve redove ne bi li potaknuo vojnike na žešći otpor. Ranjen je strijelom i ostao ležati na bojištu. Potom je Sulla pustio konjicu, čime je konačno pobijedio pristaše demokratske stranke. Nekoliko tisuća protivničkih vojnika završilo je nakon zatvoreništva u areni kao hrana divljim zvijerima.
_______________________________________________________________________
Posljednji osmanski sultan Mehmed VI. svrgnut je 1. studenog 1922. godine čime je ukinuta monarhija. Bio je to kraj 600-godišnjeg Osmanskog Carstva. Mehmed VI. bio je 36. osmanski sultan (prvi sultan zvao se Osman, a po njemu je i nazvano Osmansko Carstvo). Mehmed VI. rođen je 1861. kao sin vladajućeg sultana Abdula Medžida I. i njegove supruge Gülüstü, koja je bila čerkeske nacionalnosti.
Mehmed VI. postao je sultan 1918. godine. Premda se na Zapadu vladar Osmanskog Carstva naziva sultan, u samom carstvu sultan je bila jedna od nižih titula, a rabili su se i ugledniji nazivi Padišah (Car), Sultan es-Selatin (Vladar nad Vladarima) i Kagan (Kan Kanova).
Osim tih titula, Mehmed VI. naslijedio je i uglednu titulu kalifa (nasljednik ili predstavnik Muhameda), koja označava vođu čitavog muslimanskog svijeta. Također je imao titulu Amir ül-Mü’minin, što znači otprilike gospodar vjernika.
Instalacija osmanskog sultana obavljala se pomoću Prorokovog mača koji se opasivao novom sultanu. Opasivanje Mehmeda VI. bilo jedino u povijesti koje je snimljeno filmskom kamerom.
Nakon ukidanja monarhije Mehmed VI. morao je otići iz zemlje, a Istanbul je napustio na britanskom bojnom brodu Malaya. Prvo je otišao na Maltu, koja je tad još bila pod britanskom vlašću. Ostatak života bivši je sultan proveo većinom na talijanskoj rivijeri. Umro je u mondenom ljetovalištu San Remo 1926. godine.
_______________________________________________________________________
Prvog studenog 1874. godine, upravo na blagdan Svih Svetih, izvršeni su prvi ukopi na Bečkom središnjem groblju (njem. Wiener Zentralfriedhof). S vremenom je to groblje postalo jednim od najvećih i najslavnijih u Europi, s obzirom na broj ukopanih znamenitih povijesnih osoba.
Naziv središnje groblje odnosio se na važnost tog groblja kao glavnog mjesta pokapanja Bečana, a ne na neki središnji geografski smještaj tog groblja u gradu. Naime, Bečko središnje groblje izgrađeno je na velikoj udaljenosti od grada jer se smatralo da će Beč nastaviti i u 20. stoljeću sa svojim velikim urbanim širenjem, što se nije u potpunosti ostvarilo zbog propasti Austro-Ugarske Monarhije. Čak se i danas Bečko središnje groblje nalazi na rubu izgrađenog područja Beča. Groblje je smješteno na jugu bečkog predgrađa Simmering, odmah do glavnog bečkog ranžirnog kolodvora.
Prva osoba ukopana na Bečkom središnjem groblju bio je Jacob Zelzer. Od tada do danas obavljeno je više od 330.000 ukopa, među kojima su bili mnogi znameniti stanovnici Beča, znanstvenici, umjetnici i političari. Primjerice, na Bečkom središnjem groblju ukopani su Ludwig van Beethoven, Franz Schubert, Johannes Brahms, Antonio Salieri, Johann Strauss Stariji, Johann Strauss Mlađi, Arnold Schoenberg, Ludwig Boltzmann, Anton Dominik Fernkorn, Christoph Willibald Gluck, Theophil von Hansen, Falco (Johann Hölzel) i Paula von Preradović.
https://povijest.hr
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Dogodilo se na danasnji dan
02.11.
Petar Veliki proglašen imperatorom (1721.)
.
Francuski ratni brodovi uplovili u višku i komišku luku – 1914.
1970.
Nadbiskup kardinal Richard Cushing bio je osobni prijatelj predsjedničke obitelji Kennedy.
=>
Petar Veliki proglašen imperatorom (1721.)
.
Francuski ratni brodovi uplovili u višku i komišku luku – 1914.
1970.
Nadbiskup kardinal Richard Cushing bio je osobni prijatelj predsjedničke obitelji Kennedy.
=>
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Dogodilo se na danasnji dan
=>
Haile Selasije postao carem Etiopije (1930.)
Dana 2. studenog 1970. godine umro je Pierre Veyron, francuski vozač automobilskih utrka. Osobito se proslavio pobjedom na znamenitoj utrci 24 sata Le Mansa iz 1939. godine, vozeći Bugatti Type 57S. Ta je utrka bila povijesno vrlo zanimljiva jer je vožena samo oko dva i pol mjeseca prije početka Drugog svjetskog rata
Godine 2005. marka Bugatti predstavila je model Bugatti Veyron, nazvan po Pierreu Veyronu, preminulom čak 25 godina ranije. Bugatti Veyron posjedovao je 16-cilindrični motor s čak 1,000 konjskih snaga i maksimalnom brzinom većom od 400 kilometara na sat. Verzija Super Sport dobila je čak 1,200 konjskih snaga, a ušla je u Guinnessovu knjigu rekorda kao najbrže legalno cestovno vozilo na svijetu.
1798.
Kad je bio u 20. godini života, odlučio je markiz organizirati lov na Zvijer iz Gévaudana jer su žrtve na području oko njegovih posjeda bile izrazito brojne.
Aga Khan III., šijitski imam i jedan od najbogatijih vjerskih poglavara na svijetu rođen je 2. studenog 1877. godine. Izvorno ime glasilo mu je Sultan Muhammed Shah, a Aga Khanom je postao 1885. godine naslijedivši svog oca Aga Khana II. (izvornog imena Aqa Ali Shah). Aga Khan III. rodio se u gradu Karachiju, na području današnjeg Pakistana (to je područje tada bilo u sastavu Britanske Indije). Po svojoj je majci Aga Khan III. bio potomak perzijskog šaha Fateha Alija iz dinastije Kadžar (Qajar). Školovao se na znamenitim engleskim učilištima, uključujući Eton i Cambridge. Bio je u dobrim odnosima s britanskom kraljicom Viktorijom i njenim nasljednicima (kraljevima Eduardom VII. i Georgeom V.), od kojih je dobio i pravo na korištenje naslova Njegova Visost.
Dana 2. studenog 1965. godine 31-godišnji Norman Morrison, kveker iz Baltimora, spalio pred zgradom američkog Ministarstva obrane. Učinio je to iz protesta zbog korištenja napalma u Vijetnamskom ratu. Tog je dana došao pred Pentagon sa svojom jednogodišnjom kćeri Emily.
Predao ju je nekome, polio se kerozinom i zapalio ispod ureda američkog ministra obrane Roberta McNamare.
Haile Selasije okrunjen za cara Etiopije – 1930.
Rođena španjolska kraljica Sofija kao grčka princeza – 1938.
Kad je Sofija upoznala svog supruga Juana Carlosa i kad se za njega udala, njena je kraljevska obitelj vladala Grčkom, a njegova je bila u egzilu jer je u Španjolskoj na vlasti bio Francisco Franco.
Bitka kod Lüleburgaza (1912.)
1963.
Predsjednika Ngo Dinh Diema i njegovog mlađeg brata, koji je također bio rimokatolik, uhvatili su vojnici i ubili.
Šesnaest pralja iz mjesta Preko na otoku Ugljanu smrtno je stradalo 2. studenog 1891. kad se prevrnuo brod koji ih je vozio u Zadar. Naime, u to doba žene iz Preka često su radile kao pralje za zadarske građane. Mjesto Preko nalazi se nasuprot Zadru, na obali otoka Ugljana, a otamo se brodom može razmjerno brzo doći do Zadra (otok Ugljan udaljen je samo oko pet kilometara od zadarske obale).
Dana 2. studenog 971. godine rođen je sultan Mahmud od Gaznija, azijski osvajač koji je posjedovao veliki imperij sa središtem na području današnjeg Afganistana. Na vrhuncu moći njegovo je carstvo obuhvaćalo oko 3.400.000 četvornih kilometara. Osim gotovo cijelog područja današnjeg Afganistana obuhvaćalo je i otprilike polovinu današnjeg Irana, veći dio današnjeg Pakistana, Turkmenistana i Tadžikistana te znatne dijelove današnje Indije i Uzbekistana.
Dana 2. studenog 1721. godine, Petar I. Aleksejevič (1672. – 1725.) proglašen je imperatorom, čime je dobio carsku titulu poteklu iz zapadnjačke tradicije. Ranije su, naime, ruski vladari nosili titulu cara, koja u ruskom jeziku više odgovara europskom pojmu kralja. Tek je Petar Veliki bio prvi car u europskome imperijalnom smislu. Ovaj vladar, poznatiji kao Petar Veliki, uistinu je bio kompleksna ličnost. Surovi razvratnik visok gotovo dva metra, mrkog pogleda, čeličnih mišića i kratkog fitilja istodobno je bio prosvjetitelj, zaljubljenik u umjetnost i jedan od najvećih reformatora svoga vremena. Donosimo zanimljivosti o osebujnu ruskom caru!
1. Na tron je zasjeo kao desetogodišnjak, a zbiljsku vlast je preuzeo sedam godina kasnije, uklonivši regenta, vlastitu sestru Sofiju Aleksejevnu: siroticu je doživotno dao zatvoriti u samostan.
2. Shvativši koliko je njegova zemlja nazadna, 1697. se zaputio na europsku turneju. Lukavi vladar je incognito, prerušen u trgovca, posjetio Nizozemsku, Englesku, Sasku, Češku i Austriju, proučavajući prilike u tim zemljama. Kako bi modernizirao Rusiju, odlučio je “prepisivati” od zapadnjaka, istaknuvši se kao korjeniti reformator društvenog, gospodarskog i kulturnog života. Vješt diplomat, dalekovidan političar te moćan vojskovođa, Rusiju je uveo među europske velesile. Jedna od reformi odnosila se na izgled njegovih podanika – uveo je porez na brade!
3. Znatiželjan po prirodi, izučavao je astronomiju, zoologiju, brodogradnju, inženjerstvo i arhitekturu, uzimao satove crtanja i graviranja, a opuštao se zidanjem, izradom namještaja i uređivanjem vrtova. Uz to je virtuozno svirao nekoliko instrumenata, kovao oružje te gotovo bezbolno vadio zube podanicima. Bio je prvi igrač biljara u Rusiji te autor prvog bontona u zemlji.
Haile Selasije postao carem Etiopije (1930.)
Dana 2. studenog 1970. godine umro je Pierre Veyron, francuski vozač automobilskih utrka. Osobito se proslavio pobjedom na znamenitoj utrci 24 sata Le Mansa iz 1939. godine, vozeći Bugatti Type 57S. Ta je utrka bila povijesno vrlo zanimljiva jer je vožena samo oko dva i pol mjeseca prije početka Drugog svjetskog rata
Godine 2005. marka Bugatti predstavila je model Bugatti Veyron, nazvan po Pierreu Veyronu, preminulom čak 25 godina ranije. Bugatti Veyron posjedovao je 16-cilindrični motor s čak 1,000 konjskih snaga i maksimalnom brzinom većom od 400 kilometara na sat. Verzija Super Sport dobila je čak 1,200 konjskih snaga, a ušla je u Guinnessovu knjigu rekorda kao najbrže legalno cestovno vozilo na svijetu.
1798.
Kad je bio u 20. godini života, odlučio je markiz organizirati lov na Zvijer iz Gévaudana jer su žrtve na području oko njegovih posjeda bile izrazito brojne.
Aga Khan III., šijitski imam i jedan od najbogatijih vjerskih poglavara na svijetu rođen je 2. studenog 1877. godine. Izvorno ime glasilo mu je Sultan Muhammed Shah, a Aga Khanom je postao 1885. godine naslijedivši svog oca Aga Khana II. (izvornog imena Aqa Ali Shah). Aga Khan III. rodio se u gradu Karachiju, na području današnjeg Pakistana (to je područje tada bilo u sastavu Britanske Indije). Po svojoj je majci Aga Khan III. bio potomak perzijskog šaha Fateha Alija iz dinastije Kadžar (Qajar). Školovao se na znamenitim engleskim učilištima, uključujući Eton i Cambridge. Bio je u dobrim odnosima s britanskom kraljicom Viktorijom i njenim nasljednicima (kraljevima Eduardom VII. i Georgeom V.), od kojih je dobio i pravo na korištenje naslova Njegova Visost.
Dana 2. studenog 1965. godine 31-godišnji Norman Morrison, kveker iz Baltimora, spalio pred zgradom američkog Ministarstva obrane. Učinio je to iz protesta zbog korištenja napalma u Vijetnamskom ratu. Tog je dana došao pred Pentagon sa svojom jednogodišnjom kćeri Emily.
Predao ju je nekome, polio se kerozinom i zapalio ispod ureda američkog ministra obrane Roberta McNamare.
Haile Selasije okrunjen za cara Etiopije – 1930.
Rođena španjolska kraljica Sofija kao grčka princeza – 1938.
Kad je Sofija upoznala svog supruga Juana Carlosa i kad se za njega udala, njena je kraljevska obitelj vladala Grčkom, a njegova je bila u egzilu jer je u Španjolskoj na vlasti bio Francisco Franco.
Bitka kod Lüleburgaza (1912.)
1963.
Predsjednika Ngo Dinh Diema i njegovog mlađeg brata, koji je također bio rimokatolik, uhvatili su vojnici i ubili.
Šesnaest pralja iz mjesta Preko na otoku Ugljanu smrtno je stradalo 2. studenog 1891. kad se prevrnuo brod koji ih je vozio u Zadar. Naime, u to doba žene iz Preka često su radile kao pralje za zadarske građane. Mjesto Preko nalazi se nasuprot Zadru, na obali otoka Ugljana, a otamo se brodom može razmjerno brzo doći do Zadra (otok Ugljan udaljen je samo oko pet kilometara od zadarske obale).
Dana 2. studenog 971. godine rođen je sultan Mahmud od Gaznija, azijski osvajač koji je posjedovao veliki imperij sa središtem na području današnjeg Afganistana. Na vrhuncu moći njegovo je carstvo obuhvaćalo oko 3.400.000 četvornih kilometara. Osim gotovo cijelog područja današnjeg Afganistana obuhvaćalo je i otprilike polovinu današnjeg Irana, veći dio današnjeg Pakistana, Turkmenistana i Tadžikistana te znatne dijelove današnje Indije i Uzbekistana.
Dana 2. studenog 1721. godine, Petar I. Aleksejevič (1672. – 1725.) proglašen je imperatorom, čime je dobio carsku titulu poteklu iz zapadnjačke tradicije. Ranije su, naime, ruski vladari nosili titulu cara, koja u ruskom jeziku više odgovara europskom pojmu kralja. Tek je Petar Veliki bio prvi car u europskome imperijalnom smislu. Ovaj vladar, poznatiji kao Petar Veliki, uistinu je bio kompleksna ličnost. Surovi razvratnik visok gotovo dva metra, mrkog pogleda, čeličnih mišića i kratkog fitilja istodobno je bio prosvjetitelj, zaljubljenik u umjetnost i jedan od najvećih reformatora svoga vremena. Donosimo zanimljivosti o osebujnu ruskom caru!
1. Na tron je zasjeo kao desetogodišnjak, a zbiljsku vlast je preuzeo sedam godina kasnije, uklonivši regenta, vlastitu sestru Sofiju Aleksejevnu: siroticu je doživotno dao zatvoriti u samostan.
2. Shvativši koliko je njegova zemlja nazadna, 1697. se zaputio na europsku turneju. Lukavi vladar je incognito, prerušen u trgovca, posjetio Nizozemsku, Englesku, Sasku, Češku i Austriju, proučavajući prilike u tim zemljama. Kako bi modernizirao Rusiju, odlučio je “prepisivati” od zapadnjaka, istaknuvši se kao korjeniti reformator društvenog, gospodarskog i kulturnog života. Vješt diplomat, dalekovidan političar te moćan vojskovođa, Rusiju je uveo među europske velesile. Jedna od reformi odnosila se na izgled njegovih podanika – uveo je porez na brade!
3. Znatiželjan po prirodi, izučavao je astronomiju, zoologiju, brodogradnju, inženjerstvo i arhitekturu, uzimao satove crtanja i graviranja, a opuštao se zidanjem, izradom namještaja i uređivanjem vrtova. Uz to je virtuozno svirao nekoliko instrumenata, kovao oružje te gotovo bezbolno vadio zube podanicima. Bio je prvi igrač biljara u Rusiji te autor prvog bontona u zemlji.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Dogodilo se na danasnji dan
03.11
Premijera prvog japanskog filma s čudovišnim Godzillom – 1954. Redatelj izvornog filma o Godzilli bio je Ishirō Honda, inače suradnik znamenitog Akire Kurosawe.
1986. godine nezavisnost od SAD-a dobile su Savezne Države Mikronezije. Ta federacija sastoji se od četiriju saveznih država, čija su imena Yap, Chuuk, Pohnpei i Kosrae. Svaka od tih četiriju saveznih država posjeduje svog guvernera. Ukupno se Savezne Države Mikronezije sastoje od oko 607 otoka, s površinom od 702 četvorna kilometra. Zanimljivo je da su ti otoci raspršeni na velikom području dužine čak 2.700 kilometara. Premda Savezne Države Mikronezije imaju samo oko 106.000 stanovnika, zanimljivo je da nisu najmanja savezna država (federacija) na svijetu. Naime, otočna država Sveti Kristofor i Nevis još je manja od Saveznih Država Mikronezije, kako površinom, tako i brojem stanovnika.
Kompanija Adidas nosi ime po njenom osnivaču, koji se zvao Adolf Adi Dassler rođen 3. studenog 1900. godine. Imao je i brata Rudolfa Dasslera, koji je osnovao drugu veliku tvornicu sportske obuće i odjeće – Pumu. Braća su isprva proizvodila sportsku obuću zajedno, u rodnom gradu Herzogenaurachu u Bavarskoj. Na Olimpijskim igrama 1936. njihove je tenisice nosio Jesse Owens, koji je te godine osvojio 4 zlatne medalje.
1914. godine prvi je put u povijesti SAD-a patentiran grudnjak. Radilo se o patentu koji je prijavila 23-godišnja Mary Phelps Jacob, pripadnica američkog visokog društva iz dobrostojeće obitelji. Ranije je u sferi ženskog donjeg rublja dominirao korzet, koji je bio u načelu neudoban za nošenje.
rođen Lord Sandwich – izumitelj sendviča (1718.)
1777. godine u Irskoj je rođen Laval Nugent, austrijski vojskovođa i bogati posjednik u Hrvatskoj. Rodio se u Ballynacoru u irskoj grofoviji Westmeath, otprilike šezdeset kilometara sjeverozapadno od Dublina. Već je u mladosti ušao u austrijsku vojnu službu, u kojoj je napredovao sve do najvišeg čina feldmaršala (njem. Feldmarschall). Sudjelovao je u borbama tijekom Napoleonskih ratova, a 1816. papa mu je dodijelio titulu rimskog kneza (princa).
1970. godine umro je kralj Petar II. Karađorđević – posljednji kralj Kraljevine Jugoslavije. Na prijestolje je došao kad mu je u Marseillesu u atentatu ubijen otac – poznati kralj Aleksandar I. Karađorđević. Malom je Petru II. tada bilo samo 11 godina.
Poduzetnik Stephen F. Austin, po kome se danas zove glavni grad Teksasa, rođen je 3. studenog 1793. godine. Austina nazivaju i Ocem Teksasa jer je predvodio američku kolonizaciju tog nekada španjolskog teritorija. Austin je rođen na području američke savezne države Virginije.
=>
Premijera prvog japanskog filma s čudovišnim Godzillom – 1954. Redatelj izvornog filma o Godzilli bio je Ishirō Honda, inače suradnik znamenitog Akire Kurosawe.
1986. godine nezavisnost od SAD-a dobile su Savezne Države Mikronezije. Ta federacija sastoji se od četiriju saveznih država, čija su imena Yap, Chuuk, Pohnpei i Kosrae. Svaka od tih četiriju saveznih država posjeduje svog guvernera. Ukupno se Savezne Države Mikronezije sastoje od oko 607 otoka, s površinom od 702 četvorna kilometra. Zanimljivo je da su ti otoci raspršeni na velikom području dužine čak 2.700 kilometara. Premda Savezne Države Mikronezije imaju samo oko 106.000 stanovnika, zanimljivo je da nisu najmanja savezna država (federacija) na svijetu. Naime, otočna država Sveti Kristofor i Nevis još je manja od Saveznih Država Mikronezije, kako površinom, tako i brojem stanovnika.
Kompanija Adidas nosi ime po njenom osnivaču, koji se zvao Adolf Adi Dassler rođen 3. studenog 1900. godine. Imao je i brata Rudolfa Dasslera, koji je osnovao drugu veliku tvornicu sportske obuće i odjeće – Pumu. Braća su isprva proizvodila sportsku obuću zajedno, u rodnom gradu Herzogenaurachu u Bavarskoj. Na Olimpijskim igrama 1936. njihove je tenisice nosio Jesse Owens, koji je te godine osvojio 4 zlatne medalje.
1914. godine prvi je put u povijesti SAD-a patentiran grudnjak. Radilo se o patentu koji je prijavila 23-godišnja Mary Phelps Jacob, pripadnica američkog visokog društva iz dobrostojeće obitelji. Ranije je u sferi ženskog donjeg rublja dominirao korzet, koji je bio u načelu neudoban za nošenje.
rođen Lord Sandwich – izumitelj sendviča (1718.)
1777. godine u Irskoj je rođen Laval Nugent, austrijski vojskovođa i bogati posjednik u Hrvatskoj. Rodio se u Ballynacoru u irskoj grofoviji Westmeath, otprilike šezdeset kilometara sjeverozapadno od Dublina. Već je u mladosti ušao u austrijsku vojnu službu, u kojoj je napredovao sve do najvišeg čina feldmaršala (njem. Feldmarschall). Sudjelovao je u borbama tijekom Napoleonskih ratova, a 1816. papa mu je dodijelio titulu rimskog kneza (princa).
1970. godine umro je kralj Petar II. Karađorđević – posljednji kralj Kraljevine Jugoslavije. Na prijestolje je došao kad mu je u Marseillesu u atentatu ubijen otac – poznati kralj Aleksandar I. Karađorđević. Malom je Petru II. tada bilo samo 11 godina.
Poduzetnik Stephen F. Austin, po kome se danas zove glavni grad Teksasa, rođen je 3. studenog 1793. godine. Austina nazivaju i Ocem Teksasa jer je predvodio američku kolonizaciju tog nekada španjolskog teritorija. Austin je rođen na području američke savezne države Virginije.
=>
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Dogodilo se na danasnji dan
=>
Dana 3. studenog 1584. umro je poznati talijanski svetac Karlo Boromejski. Za vrijeme života vršio je visoke crkvene dužnosti – bio je dvadesetak godina nadbiskup Milana (po broju vjernika najveća nadbiskupija u Italiji, a i u čitavom svijetu). Sv. Karlo Boromejski bio je i dugogodišnji kardinal Katoličke crkve.
3. studenog 1903. Panama se odvojila od Kolumbije, čime je postala nezavisna država. U strateškom je smislu Panama danas u svijetu mnogo važnija od mnogih država njene veličine, osobito zbog Panamskog kanala kao poveznice između Tihog i Atlantskog oceana. Panama ima površinu od 74.177 četvornih kilometara, po čemu je nešto manja od Češke.
Od kuge umro Edmund Tudor – predak svih engleskih kraljeva iz dinastije Tudor – 1456.
1918. godine Austro-Ugarska je potpisala kapitulaciju, čime je izašla iz Prvog svjetskog rata. Bilo je to konačno priznanje
poraza što su vodeći političari Monarhije u raspadu dugo odbijali priznati.
Kujica Lajka lansirana u svemir – 1957
Lansirana je letjelicom Sputnik 2, koja nije imala mogućnost povratka na Zemlju.
Dana 3. studenog 1584. umro je poznati talijanski svetac Karlo Boromejski. Za vrijeme života vršio je visoke crkvene dužnosti – bio je dvadesetak godina nadbiskup Milana (po broju vjernika najveća nadbiskupija u Italiji, a i u čitavom svijetu). Sv. Karlo Boromejski bio je i dugogodišnji kardinal Katoličke crkve.
- Za vrijeme gladi i kuge u Milanu, pripadnici gradskih vlasti napustili su grad da bi sebe spasili, No, nadbiskup sv. Karlo Boromejski ostao je hrabro u gradu. Pokušavao je nahraniti 60.000 do 70.000 ljudi dnevno, a umirućima osigurati potrebnu skrb. Ulagao je vlastita novčana sredstva da spasi gladne, a čak se i zadužio.
3. studenog 1903. Panama se odvojila od Kolumbije, čime je postala nezavisna država. U strateškom je smislu Panama danas u svijetu mnogo važnija od mnogih država njene veličine, osobito zbog Panamskog kanala kao poveznice između Tihog i Atlantskog oceana. Panama ima površinu od 74.177 četvornih kilometara, po čemu je nešto manja od Češke.
Od kuge umro Edmund Tudor – predak svih engleskih kraljeva iz dinastije Tudor – 1456.
1918. godine Austro-Ugarska je potpisala kapitulaciju, čime je izašla iz Prvog svjetskog rata. Bilo je to konačno priznanje
poraza što su vodeći političari Monarhije u raspadu dugo odbijali priznati.
Kujica Lajka lansirana u svemir – 1957
Lansirana je letjelicom Sputnik 2, koja nije imala mogućnost povratka na Zemlju.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Dogodilo se na danasnji dan
04.11.
Bitka kod Wabasha u kojoj je američka vojska doživjela najteži poraz u čitavoj svojoj povijesti dogodila se 4. studenog 1791. godine. Taj poraz Amerikancima su nanijeli Indijanci, i ujedno predstavlja najveću pobjedu Indijanaca nad bijelcima. Bitka se dogodila u blizini rijeke Wabash na američkom Srednjem Zapadu, otprilike na granici današnjih saveznih država Indiana i Ohio.
1798. godine flota Ruskog Carstva opsjela je otok Krf u Sredozemnom moru. Bilo je to doba vrhunca ekspanzije Rusa, kad su istovremeno prodirali u sjevernoameričku Aljasku, vladali Srednjom Azijom, osnivali kolonije u Kaliforniji i na Havajima usred Tihog oceana. U Sredozemnom moru imala je Rusija također velike pretenzije. Pomorsku ekspanziju omogućilo je to što je car Petar Veliki izgradio rusku mornaricu.
1970. godine otkrivena je u Kaliforniji 13–godišnja djevojčica Genie koju tijekom života nisu puštali iz njene sobe. To je jedan od najtežih primjera socijalne izolacije u povijesti Sjedinjenih Američkih Država. Ta je djevojčica pobudila veliki interes psihologa i lingvista, koji su se zanimali za razvoj govora u dječjoj dobi. Poznavala je svega dvadesetak riječi. Kasnije je ipak uspjela do neke mjere razviti govor, no problemi su ostali.
1922. godine britanski arheolog Howard Carter (zaposlenik lorda Carnarvona) otkrio grobnicu KV62 u Dolini kraljeva. Ispostavilo se da je to najveće arheološko otkriće u povijesti. Naime, grobnica je bila sačuvanija od ijedne do tada pronađene. Uzrok takve sačuvanosti bila je činjenica da je ulaz u Tutankhamonovu grobnicu bio zatrpan kamenjem iskopanim pri gradnji jedne kasnije grobnice.
2008. godine izabran je Barack Obama prvi put za predsjednika SAD-a. Time je postao prvi Afroamerikanac izabran na tu moćnu poziciju. Dakako, Obamin potpredsjednički kandidat Joe Biden, izabran je ujedno za novog američkog potpredsjednika. Time je Joe Biden postao prvi rimokatolik u povijesti izabran na potpredsjedničku funkciju u SAD-u.
1578. godine rođen je Wolfgang Wilhelm von Pfalz-Neuburg, njemački vladar koji je po majčinoj liniji naslijedio silno bogatstvo. Od oca je Wolfgang Wilhelm naslijedio Vojvodstvo Pfalz-Neuburg, smješteno oko grada Neuburga na Dunavu, nedaleko od Ingolstadta (današnja Bavarska )
1918. godine pobjednička talijanska vojska u Prvom svjetskom ratu zauzela veliki dio hrvatskih primorskih područja. Podsjetimo, Hrvatska je tada pripadala gubitničkoj Austro-Ugarskoj, koja je bila u raspadu. Italija je željela što prije zauzeti prostor koji joj je obećan kad je ušla u rat na strani Antante. U tom kontekstu treba razumjeti žurbu hrvatskih saborskih zastupnika koji su se odlučili udružiti s Kraljevinom Srbijom.
1661. godine rođen je Karl III. Philipp von Pfalz-Neuburg, bogati njemački vladar i graditelj golemog dvorca u Mannheimu. Budući da je bio mlađi sin svoga oca isprva nije bilo vjerojatno da će naslijediti prijestolje. Stoga je Karl III. Philipp započeo vojnu karijeru u Habsburškoj vojsci, boreći se protiv Osmanlija i napredujući sve do čina feldmaršala.
1664. godine umro je Gaspar Pérez de Guzmán y Sandoval, vojvoda od Medine Sidonije. Bio je vjerojatno najbogatiji španjolski aristokrat svoga vremena, s golemim posjedima u Andaluziji (najjužnijem dijelu Pirenejskog poluotoka). Vojvodstvo Medina Sidonija naziv je nosilo po istoimenom gradu u blizini Gibraltara, a vojvode iz te obitelji posjedovale su i grofoviju Nieblu, gospoštiju Sanlúcar, markgrofoviju Cazazu te još niz teritorija u Andaluziji. Zanimljivo je da su njihovi posjedi bili raspoređeni na strateški važnom priobalnom području Atlantskog oceana, od kamo je Kristofor Kolumbo zaplovio prema Americi, a prema kamo su kasnije pristizala golema bogatstva iz španjolskih kolonija.
1952. godine osnovana je američka Agencija za nacionalnu sigurnost (engl. National Security Agency – NSA). Riječ je o jednoj od najvećih među 17 vladinih obavještajnih organizacija u SAD-u.
1946. godine osnovan je UNESCO (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu).
1921. godine pokopan je na svečan način neznani vojnik na Oltaru domovine u Rimu. Riječ je o golemoj građevini smještenoj u samom središtu Rima, odmah do brežuljka Kapitolija. S obzirom na visinu te građevine od 70 metara, radi se o jednom od najraskošnijih spomenika na svijetu.
Prva izvedba opere Nikola Šubić Zrinjski (1876.)
Središte Podravine, grad Koprivnica 1356. godine dobio je povlastice slobodnog kraljevskog grada (lat. Kapruncha civitas libera regia) od hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca i taj dan danas se obilježava kao Dan grada. Do tada je Koprivnica bila u posjedu velikaša Mikca Mihaljevića i njegovih sinova.
Bitka kod Wabasha u kojoj je američka vojska doživjela najteži poraz u čitavoj svojoj povijesti dogodila se 4. studenog 1791. godine. Taj poraz Amerikancima su nanijeli Indijanci, i ujedno predstavlja najveću pobjedu Indijanaca nad bijelcima. Bitka se dogodila u blizini rijeke Wabash na američkom Srednjem Zapadu, otprilike na granici današnjih saveznih država Indiana i Ohio.
1798. godine flota Ruskog Carstva opsjela je otok Krf u Sredozemnom moru. Bilo je to doba vrhunca ekspanzije Rusa, kad su istovremeno prodirali u sjevernoameričku Aljasku, vladali Srednjom Azijom, osnivali kolonije u Kaliforniji i na Havajima usred Tihog oceana. U Sredozemnom moru imala je Rusija također velike pretenzije. Pomorsku ekspanziju omogućilo je to što je car Petar Veliki izgradio rusku mornaricu.
1970. godine otkrivena je u Kaliforniji 13–godišnja djevojčica Genie koju tijekom života nisu puštali iz njene sobe. To je jedan od najtežih primjera socijalne izolacije u povijesti Sjedinjenih Američkih Država. Ta je djevojčica pobudila veliki interes psihologa i lingvista, koji su se zanimali za razvoj govora u dječjoj dobi. Poznavala je svega dvadesetak riječi. Kasnije je ipak uspjela do neke mjere razviti govor, no problemi su ostali.
1922. godine britanski arheolog Howard Carter (zaposlenik lorda Carnarvona) otkrio grobnicu KV62 u Dolini kraljeva. Ispostavilo se da je to najveće arheološko otkriće u povijesti. Naime, grobnica je bila sačuvanija od ijedne do tada pronađene. Uzrok takve sačuvanosti bila je činjenica da je ulaz u Tutankhamonovu grobnicu bio zatrpan kamenjem iskopanim pri gradnji jedne kasnije grobnice.
2008. godine izabran je Barack Obama prvi put za predsjednika SAD-a. Time je postao prvi Afroamerikanac izabran na tu moćnu poziciju. Dakako, Obamin potpredsjednički kandidat Joe Biden, izabran je ujedno za novog američkog potpredsjednika. Time je Joe Biden postao prvi rimokatolik u povijesti izabran na potpredsjedničku funkciju u SAD-u.
1578. godine rođen je Wolfgang Wilhelm von Pfalz-Neuburg, njemački vladar koji je po majčinoj liniji naslijedio silno bogatstvo. Od oca je Wolfgang Wilhelm naslijedio Vojvodstvo Pfalz-Neuburg, smješteno oko grada Neuburga na Dunavu, nedaleko od Ingolstadta (današnja Bavarska )
1918. godine pobjednička talijanska vojska u Prvom svjetskom ratu zauzela veliki dio hrvatskih primorskih područja. Podsjetimo, Hrvatska je tada pripadala gubitničkoj Austro-Ugarskoj, koja je bila u raspadu. Italija je željela što prije zauzeti prostor koji joj je obećan kad je ušla u rat na strani Antante. U tom kontekstu treba razumjeti žurbu hrvatskih saborskih zastupnika koji su se odlučili udružiti s Kraljevinom Srbijom.
1661. godine rođen je Karl III. Philipp von Pfalz-Neuburg, bogati njemački vladar i graditelj golemog dvorca u Mannheimu. Budući da je bio mlađi sin svoga oca isprva nije bilo vjerojatno da će naslijediti prijestolje. Stoga je Karl III. Philipp započeo vojnu karijeru u Habsburškoj vojsci, boreći se protiv Osmanlija i napredujući sve do čina feldmaršala.
1664. godine umro je Gaspar Pérez de Guzmán y Sandoval, vojvoda od Medine Sidonije. Bio je vjerojatno najbogatiji španjolski aristokrat svoga vremena, s golemim posjedima u Andaluziji (najjužnijem dijelu Pirenejskog poluotoka). Vojvodstvo Medina Sidonija naziv je nosilo po istoimenom gradu u blizini Gibraltara, a vojvode iz te obitelji posjedovale su i grofoviju Nieblu, gospoštiju Sanlúcar, markgrofoviju Cazazu te još niz teritorija u Andaluziji. Zanimljivo je da su njihovi posjedi bili raspoređeni na strateški važnom priobalnom području Atlantskog oceana, od kamo je Kristofor Kolumbo zaplovio prema Americi, a prema kamo su kasnije pristizala golema bogatstva iz španjolskih kolonija.
1952. godine osnovana je američka Agencija za nacionalnu sigurnost (engl. National Security Agency – NSA). Riječ je o jednoj od najvećih među 17 vladinih obavještajnih organizacija u SAD-u.
1946. godine osnovan je UNESCO (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu).
1921. godine pokopan je na svečan način neznani vojnik na Oltaru domovine u Rimu. Riječ je o golemoj građevini smještenoj u samom središtu Rima, odmah do brežuljka Kapitolija. S obzirom na visinu te građevine od 70 metara, radi se o jednom od najraskošnijih spomenika na svijetu.
Prva izvedba opere Nikola Šubić Zrinjski (1876.)
Središte Podravine, grad Koprivnica 1356. godine dobio je povlastice slobodnog kraljevskog grada (lat. Kapruncha civitas libera regia) od hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca i taj dan danas se obilježava kao Dan grada. Do tada je Koprivnica bila u posjedu velikaša Mikca Mihaljevića i njegovih sinova.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Dogodilo se na danasnji dan
02.11.
1938. godine otvorena je njemačka autocesta imena Reichsautobahn Berlin–München. Koncept tzv. autocesta Reicha (njem. Reichsautobahnen) postojao je već u Weimarskoj Njemačkoj, no nacisti su ga na čelu s Adolfom Hitlerom prihvatili nakon svog dolaska na vlast 1933. godine i iskoristili za masovnu propagandu
2013. godine Indija je lansirala svemirsku letjelicu Mangalyaan u sklopu misije na Mars zvane Mars Orbiter Mission. Ta je letjelica uspjela doći do Marsa i pozicionirati se u njegovu orbitu, što je bio nemali uspjeh. Naime, time je Indija postala prva azijska zemlja s uspješno izvedenom misijom do Marsa, pretekavši čak i Narodnu Republiku Kinu. Prije Indije do Marsa su doprijeli samo SSSR, SAD i Europska svemirska agencija (ESA).
1977. godine prerano je umro slavni autor stripa Asterix – René Goscinny. Malo kome je poznato da je on, premda je rođen u Francuskoj, zapravo bio poljsko-ukrajinskog porijekla. Naime, i otac i majka bili su mu useljenici u Francusku. Očevo prezime Gościnny zapravo znači “gostoljubiv” na poljskom jeziku. Majka mu se prezivala Bereśniak.
1879. godine umro je James Clerk Maxwell, jedan od najslavnijih znanstvenika svih vremena. Maxwell je bio Škot, a rodio se u Edinburghu 1831. godine. Zanimljivo je da je izvorno prezime njegove obitelji bilo Clerk, a prezime Maxwell dodao si je njegov otac tek nakon što je naslijedio neke posjede. Premda se danas pri spominjanju Jamesa Clerka Maxwella stavlja naglasak na prezime Maxwell, a prezime Clerk uzima se kao svojevrsno srednje ime, jasno je da to nije ispravan postupak. Obitelj Clerk posjedovala je čak i barunetsku titulu (engl. baronet), koja je davala njenom nosiocu naslov sir, tako da je Maxwellov stric tj. očev stariji brat bio Sir George Clerk (mlađi članovi obitelji nisu imali pravo na nasljeđivanje te titule pa je ni Maxwell nije nosio).
Maxwellov otac bio je prilično bogat, a sagradio je poveliku kuću (dvorac) zvan Glenlair, na posjedu veličine čak oko 600 hektara. U toj je kući, smještenoj na jugu Škotske, kasnije Maxwell i osobno stanovao. Zanimljivo je da je taj znanstvenik bio vrlo pobožan kršćanin, a imao je čak i visok položaj u Škotskoj Crkvi. Maxwell je preminuo u dobi od samo 48 godina u Cambridgeu, gdje je bio predavač fizike na sveučilištu. Njegov je smrt bila posljedica karcinoma abdomena, iste bolesti od koje je preminula i njegova majka. Prema anketama provedenim na suvremenim svjetskim znanstvenicima James Clerk Maxwell bio je nakon Einsteina i Newtona najzaslužnija osoba za razvoj suvremene fizike, osobito zbog svojih radova na polju elektrodinamike.
1916. godine zajedničkom deklaracijom njemačkog cara Vilima II. (Wilhelma II.) i austrougarskog vladara Franje Josipa I. obećano stvaranje Kraljevine Poljske na području koje je tada bilo pod njihovom okupacijom u Prvom svjetskom ratu. Naime, tijekom tog rata Njemačka i Austro-Ugarska uspjele su zauzeti najzapadniji dio Ruskog Carstva, koji je obuhvaćao Varšavu i središnje poljske zemlje. Da bi pridobile Poljake na svoju stranu, Centralne su se sile odlučile na kreiranje vazalne kraljevine koja bi bila dana Poljacima. Napomenimo, car Franjo Josip I. umro je samo oko dva tjedna nakon objave te deklaracije.
1615. godine u Istanbulu. Ibrahim je prije stupanja na prijestolje mladost proveo u tzv. Kavezu (tur. Kafes). Bio je to ograđeni dio harema palače Topkapi, u kojem su mlađa braća vladajućeg sultana držana u svojevrsnom zarobljeništvu. Naime, sultani su se bojali da bi im mlađa braća mogla oteti vlast, pa su ih držali izolirane i pod stražom. U gorem slučaju kad bi stupili na prijestolje, sultani bi dali pobiti svu mlađu braću da bi uklonili konkurenciju (ne samo sebi, nego i svojim sinovima, jer u muslimanskim državama vlast ne prelazi automatski na najstarijeg sina, nego češće s brata na brata).
I Ibrahimov stariji brat Murat IV., koji je bio sultan prije njega, dao je pobiti svoju braću, ali je Ibrahima ostavio na životu jer se ovaj činio previše mentalno poremećenim da bi bio prijetnja. Kad je stariji brat umro, Ibrahim je zavladao kao sultan 1640. godine.
Ibrahim je volio pretile žene, do te mjere da je bio opsjednut njima. Slao je svoje agente da pronađu najdeblju moguću ženu. U Gruziji, tad sjevernom dijelu Osmanskog Carstva, pronašli su kandidatkinju koja je težila oko 150 kilograma. Sultan Ibrahim bio je tako zadovoljan njom da joj je dao državnu plaću i visoku titulu namjesnika Damaska. Dobila je nadimak Şeker Pâre (doslovce komad šećera, naziv za poznati turski desert). Uz to je osam konkubina podigao u status haseki (sultanove glavne supuge) dajući im bogatstvo i zemljišta.
Ibrahimova mentalna nestabilnost imala je i agresivnu stranu. U trenutku ludila dao je utopiti svih 280 članica svog harema kad je saznao da je harem okaljao drugi muškarac. Također jednom prilikom je vlastitog malodobnog sina Mehmeda bacio u bazen. Dijete bi se utopilo da ga nije spasio sluga. Imao je i uvrnut običaj da zlatne ribice u bazenu hrani novčićima.
Zbog neuspješnog rata s Venecijom, propasti svih reforma koje je uveo njegov brat i sve češćih izljeva ludosti Ibrahim je na kraju svrgnut. Puč protiv njega proveo je šeik ul-Islam (titula najvišeg vjerskog poglavara u Osmanskom Carstvu) uz potporu njegove majke sultanije Kösem. Ibrahim je zatvoren u palaču Topkapi, a ubrzo potom zadavljen tetivom luka, po nalogu velikog vezira Mevlevi Mehmed-paše, 8. kolovoza 1648. godine. Bio je do tada drugi sultan u povijesti Osmanskog Carstva koji je smaknut nakon Osmana II.(kasnije ih je bilo još). Naslijedio ga je 7-godišnji sin Mehmed IV.
1841. godine umro je Napoleonov dugogodišnji ministar financija Martin Michel Charles Gaudin, vojvoda od Gaete. Vodio je francuske financije tijekom cijelog razdoblja Bonaparteove vlasti, čak i u vrijeme kad je Napoleon bio još uvijek samo konzul. Nakon Napoleonovog proglašenja carem dobio je Gaudin službeni naslov ministra financija (fr. ministre des Finances) i ostao je na toj poziciji sve do kraja Francuskog Carstva. Čak je i u kasnijem monarhijskom režimu, nakon Napoleonovog pada, zadržao važnu ulogu, kao guverner Francuske banke (Banque de France).
1907. godine javna plinska rasvjeta počinje se zamijenjivati električnom. Toga dana u 18.30 sati jedna za drugom palile su se električne svjetiljke na potezu od Frankopanske ulice preko Ilice i Trga bana Jelačića sve do Praške ulice i Zrinjevca. Građani su bili oduševljeni ovom novotarijom, a tadašnje novine pisale su da je Zagreb dobio uistinu velegradski izgled.
1938. godine otvorena je njemačka autocesta imena Reichsautobahn Berlin–München. Koncept tzv. autocesta Reicha (njem. Reichsautobahnen) postojao je već u Weimarskoj Njemačkoj, no nacisti su ga na čelu s Adolfom Hitlerom prihvatili nakon svog dolaska na vlast 1933. godine i iskoristili za masovnu propagandu
2013. godine Indija je lansirala svemirsku letjelicu Mangalyaan u sklopu misije na Mars zvane Mars Orbiter Mission. Ta je letjelica uspjela doći do Marsa i pozicionirati se u njegovu orbitu, što je bio nemali uspjeh. Naime, time je Indija postala prva azijska zemlja s uspješno izvedenom misijom do Marsa, pretekavši čak i Narodnu Republiku Kinu. Prije Indije do Marsa su doprijeli samo SSSR, SAD i Europska svemirska agencija (ESA).
1977. godine prerano je umro slavni autor stripa Asterix – René Goscinny. Malo kome je poznato da je on, premda je rođen u Francuskoj, zapravo bio poljsko-ukrajinskog porijekla. Naime, i otac i majka bili su mu useljenici u Francusku. Očevo prezime Gościnny zapravo znači “gostoljubiv” na poljskom jeziku. Majka mu se prezivala Bereśniak.
1879. godine umro je James Clerk Maxwell, jedan od najslavnijih znanstvenika svih vremena. Maxwell je bio Škot, a rodio se u Edinburghu 1831. godine. Zanimljivo je da je izvorno prezime njegove obitelji bilo Clerk, a prezime Maxwell dodao si je njegov otac tek nakon što je naslijedio neke posjede. Premda se danas pri spominjanju Jamesa Clerka Maxwella stavlja naglasak na prezime Maxwell, a prezime Clerk uzima se kao svojevrsno srednje ime, jasno je da to nije ispravan postupak. Obitelj Clerk posjedovala je čak i barunetsku titulu (engl. baronet), koja je davala njenom nosiocu naslov sir, tako da je Maxwellov stric tj. očev stariji brat bio Sir George Clerk (mlađi članovi obitelji nisu imali pravo na nasljeđivanje te titule pa je ni Maxwell nije nosio).
Maxwellov otac bio je prilično bogat, a sagradio je poveliku kuću (dvorac) zvan Glenlair, na posjedu veličine čak oko 600 hektara. U toj je kući, smještenoj na jugu Škotske, kasnije Maxwell i osobno stanovao. Zanimljivo je da je taj znanstvenik bio vrlo pobožan kršćanin, a imao je čak i visok položaj u Škotskoj Crkvi. Maxwell je preminuo u dobi od samo 48 godina u Cambridgeu, gdje je bio predavač fizike na sveučilištu. Njegov je smrt bila posljedica karcinoma abdomena, iste bolesti od koje je preminula i njegova majka. Prema anketama provedenim na suvremenim svjetskim znanstvenicima James Clerk Maxwell bio je nakon Einsteina i Newtona najzaslužnija osoba za razvoj suvremene fizike, osobito zbog svojih radova na polju elektrodinamike.
1916. godine zajedničkom deklaracijom njemačkog cara Vilima II. (Wilhelma II.) i austrougarskog vladara Franje Josipa I. obećano stvaranje Kraljevine Poljske na području koje je tada bilo pod njihovom okupacijom u Prvom svjetskom ratu. Naime, tijekom tog rata Njemačka i Austro-Ugarska uspjele su zauzeti najzapadniji dio Ruskog Carstva, koji je obuhvaćao Varšavu i središnje poljske zemlje. Da bi pridobile Poljake na svoju stranu, Centralne su se sile odlučile na kreiranje vazalne kraljevine koja bi bila dana Poljacima. Napomenimo, car Franjo Josip I. umro je samo oko dva tjedna nakon objave te deklaracije.
1615. godine u Istanbulu. Ibrahim je prije stupanja na prijestolje mladost proveo u tzv. Kavezu (tur. Kafes). Bio je to ograđeni dio harema palače Topkapi, u kojem su mlađa braća vladajućeg sultana držana u svojevrsnom zarobljeništvu. Naime, sultani su se bojali da bi im mlađa braća mogla oteti vlast, pa su ih držali izolirane i pod stražom. U gorem slučaju kad bi stupili na prijestolje, sultani bi dali pobiti svu mlađu braću da bi uklonili konkurenciju (ne samo sebi, nego i svojim sinovima, jer u muslimanskim državama vlast ne prelazi automatski na najstarijeg sina, nego češće s brata na brata).
I Ibrahimov stariji brat Murat IV., koji je bio sultan prije njega, dao je pobiti svoju braću, ali je Ibrahima ostavio na životu jer se ovaj činio previše mentalno poremećenim da bi bio prijetnja. Kad je stariji brat umro, Ibrahim je zavladao kao sultan 1640. godine.
Ibrahim je volio pretile žene, do te mjere da je bio opsjednut njima. Slao je svoje agente da pronađu najdeblju moguću ženu. U Gruziji, tad sjevernom dijelu Osmanskog Carstva, pronašli su kandidatkinju koja je težila oko 150 kilograma. Sultan Ibrahim bio je tako zadovoljan njom da joj je dao državnu plaću i visoku titulu namjesnika Damaska. Dobila je nadimak Şeker Pâre (doslovce komad šećera, naziv za poznati turski desert). Uz to je osam konkubina podigao u status haseki (sultanove glavne supuge) dajući im bogatstvo i zemljišta.
Ibrahimova mentalna nestabilnost imala je i agresivnu stranu. U trenutku ludila dao je utopiti svih 280 članica svog harema kad je saznao da je harem okaljao drugi muškarac. Također jednom prilikom je vlastitog malodobnog sina Mehmeda bacio u bazen. Dijete bi se utopilo da ga nije spasio sluga. Imao je i uvrnut običaj da zlatne ribice u bazenu hrani novčićima.
Zbog neuspješnog rata s Venecijom, propasti svih reforma koje je uveo njegov brat i sve češćih izljeva ludosti Ibrahim je na kraju svrgnut. Puč protiv njega proveo je šeik ul-Islam (titula najvišeg vjerskog poglavara u Osmanskom Carstvu) uz potporu njegove majke sultanije Kösem. Ibrahim je zatvoren u palaču Topkapi, a ubrzo potom zadavljen tetivom luka, po nalogu velikog vezira Mevlevi Mehmed-paše, 8. kolovoza 1648. godine. Bio je do tada drugi sultan u povijesti Osmanskog Carstva koji je smaknut nakon Osmana II.(kasnije ih je bilo još). Naslijedio ga je 7-godišnji sin Mehmed IV.
1841. godine umro je Napoleonov dugogodišnji ministar financija Martin Michel Charles Gaudin, vojvoda od Gaete. Vodio je francuske financije tijekom cijelog razdoblja Bonaparteove vlasti, čak i u vrijeme kad je Napoleon bio još uvijek samo konzul. Nakon Napoleonovog proglašenja carem dobio je Gaudin službeni naslov ministra financija (fr. ministre des Finances) i ostao je na toj poziciji sve do kraja Francuskog Carstva. Čak je i u kasnijem monarhijskom režimu, nakon Napoleonovog pada, zadržao važnu ulogu, kao guverner Francuske banke (Banque de France).
1907. godine javna plinska rasvjeta počinje se zamijenjivati električnom. Toga dana u 18.30 sati jedna za drugom palile su se električne svjetiljke na potezu od Frankopanske ulice preko Ilice i Trga bana Jelačića sve do Praške ulice i Zrinjevca. Građani su bili oduševljeni ovom novotarijom, a tadašnje novine pisale su da je Zagreb dobio uistinu velegradski izgled.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Dogodilo se na danasnji dan
07.11.
Pruga Brčko – Banovići je pruga u sjevernoj Bosni i Hercegovini dužine 92 kilometra. Pruga je nastala kao rezultat prve omladinske radne akcije (ORA) u socijalističkoj Jugoslaviji. Na njenoj izgradnji radilo je 62.268 omladinaca iz cijele Jugoslavije i 2.200 dobrovoljaca iz drugih zemalja. U domaćim brigadama radilo je 26 Francuza, 25 Španaca, 25 Danaca, 14 Lužičkih Srba iz Njemačke, 13 Austrijanaca, 10 Belgijanaca, 9 Indijaca, 3 Nizozemca i 2 Meksikanke, a u akciji su sudjelovale i brigade iz Poljske, Čehoslovačke, Grčke, Mađarske, Rumunije, Bugarske i Albanije Samo iz Narodne Republike Hrvatske na pruzi je radilo 14.700 omladinaca i omladinki.[ Radovi su završeni u rekordnom roku od 6 mjeseci i 6 dana, a prvi voz ovom prugom prošao je 7. novembra 1946. godine. I danas se koristi u tu svrhu, ali u mnogo manjoj mjeri nego prije sedamdesetpet godina.
Prvi voz ovom prugom prošao je 7. 11. 1946. godine.
U austrijske zemlje uveden je 1750. talir (srebrni novac) zvan Konventionstaler. Bilo je to tijekom vladavine znamenite carice Marije Terezije, a taj se novac pokazao nevjerojatno dugovječnim. Naime, još u 20. stoljeću koristio se u velikom dijelu Afrike i Bliskog istoka (osobito Arapskog polutotoka), pod nazivom talir Marije Terezije (njem. Maria-Theresien-Taler). U regijama uz Crveno more bio je u 20. stoljeću taj talir toliko popularan da tamošnji trgovci nisu prihvaćali nikakav drugi novac
Jesús García dao je svoj život da spasi meksički grad Nacozari od eksplozije vlaka punog dinamita 1907. godine. Tog je dana, naime, vlak stao na stanici u rudarskom gradiću Nacozari u sjevernom Meksiku. Jesús García bio je strojar na vlaku i zapazio je da je krov vagona punog dinamita zahvatila vatra, nastala iz iskara koje su se širile iz lokomotive. Pokrenuo je vlak i odvezao ga punom parom iz gradića.
1728. godine rođen je James Cook, znameniti britanski pomorski istraživač. Rodio se u mjestu Marton, u engleskoj grofoviji Sjeverni Yorkshire. Cookovo rodno mjesto udaljeno je od obale Sjevernog mora otprilike dvanaest kilometara. Ubrzo nakon njegovog rođenja obitelj se preselila u susjedni Great Ayton, gdje je James proveo veći dio djetinjstva.
1957. dovršena je u Istočnoj Njemačkoj proizvodnja prvog automobila marke Trabant.
1941. godine njemački zrakoplov tipa Heinkel He 111 potopio je sovjetski brod imena Armenija, koji je prevozio 5000 do 7000 ljudi. Od tog broja, spašeno je navodno samo 8 osoba. Potapanje broda dogodilo se na Crnom moru, tijekom njemačke operacije Barbarossa. Naime, Hitler je upravo u ljeto te iste godine napao Sovjetski Savez, a trupe Sila osovine doprle su do Crnog mora.
1225. godine mučeničkom je smrću umro sv. Engelbert od Berga.
Sv. Englebert bio je pripadnik moćne njemačke obitelj grofova od Berga. Školovao se za svećenika. Već prije nego što je navršio 18 godina izabrali su ga za biskupa Münstera, ali je on odbio zbog premlade dobi. Trinaest godina kasnije izabrali su ga za nadbiskupa Kölna. Taj put je prihvatio funkciju i tako je postao jedan od najviših njemačkih crkvenih velikodostojnika.
Sv. Engelbert bio je osobno pobožan, a jako se zauzimao za svoju nadbiskupiju, braneći njena prava u odnosu na okolne feudalce. Kölnska nadbiskupija pod njegovim je vodstvom postala moćna regionalna država.
=>
Pruga Brčko – Banovići je pruga u sjevernoj Bosni i Hercegovini dužine 92 kilometra. Pruga je nastala kao rezultat prve omladinske radne akcije (ORA) u socijalističkoj Jugoslaviji. Na njenoj izgradnji radilo je 62.268 omladinaca iz cijele Jugoslavije i 2.200 dobrovoljaca iz drugih zemalja. U domaćim brigadama radilo je 26 Francuza, 25 Španaca, 25 Danaca, 14 Lužičkih Srba iz Njemačke, 13 Austrijanaca, 10 Belgijanaca, 9 Indijaca, 3 Nizozemca i 2 Meksikanke, a u akciji su sudjelovale i brigade iz Poljske, Čehoslovačke, Grčke, Mađarske, Rumunije, Bugarske i Albanije Samo iz Narodne Republike Hrvatske na pruzi je radilo 14.700 omladinaca i omladinki.[ Radovi su završeni u rekordnom roku od 6 mjeseci i 6 dana, a prvi voz ovom prugom prošao je 7. novembra 1946. godine. I danas se koristi u tu svrhu, ali u mnogo manjoj mjeri nego prije sedamdesetpet godina.
Prvi voz ovom prugom prošao je 7. 11. 1946. godine.
U austrijske zemlje uveden je 1750. talir (srebrni novac) zvan Konventionstaler. Bilo je to tijekom vladavine znamenite carice Marije Terezije, a taj se novac pokazao nevjerojatno dugovječnim. Naime, još u 20. stoljeću koristio se u velikom dijelu Afrike i Bliskog istoka (osobito Arapskog polutotoka), pod nazivom talir Marije Terezije (njem. Maria-Theresien-Taler). U regijama uz Crveno more bio je u 20. stoljeću taj talir toliko popularan da tamošnji trgovci nisu prihvaćali nikakav drugi novac
Jesús García dao je svoj život da spasi meksički grad Nacozari od eksplozije vlaka punog dinamita 1907. godine. Tog je dana, naime, vlak stao na stanici u rudarskom gradiću Nacozari u sjevernom Meksiku. Jesús García bio je strojar na vlaku i zapazio je da je krov vagona punog dinamita zahvatila vatra, nastala iz iskara koje su se širile iz lokomotive. Pokrenuo je vlak i odvezao ga punom parom iz gradića.
1728. godine rođen je James Cook, znameniti britanski pomorski istraživač. Rodio se u mjestu Marton, u engleskoj grofoviji Sjeverni Yorkshire. Cookovo rodno mjesto udaljeno je od obale Sjevernog mora otprilike dvanaest kilometara. Ubrzo nakon njegovog rođenja obitelj se preselila u susjedni Great Ayton, gdje je James proveo veći dio djetinjstva.
1957. dovršena je u Istočnoj Njemačkoj proizvodnja prvog automobila marke Trabant.
1941. godine njemački zrakoplov tipa Heinkel He 111 potopio je sovjetski brod imena Armenija, koji je prevozio 5000 do 7000 ljudi. Od tog broja, spašeno je navodno samo 8 osoba. Potapanje broda dogodilo se na Crnom moru, tijekom njemačke operacije Barbarossa. Naime, Hitler je upravo u ljeto te iste godine napao Sovjetski Savez, a trupe Sila osovine doprle su do Crnog mora.
1225. godine mučeničkom je smrću umro sv. Engelbert od Berga.
Sv. Englebert bio je pripadnik moćne njemačke obitelj grofova od Berga. Školovao se za svećenika. Već prije nego što je navršio 18 godina izabrali su ga za biskupa Münstera, ali je on odbio zbog premlade dobi. Trinaest godina kasnije izabrali su ga za nadbiskupa Kölna. Taj put je prihvatio funkciju i tako je postao jedan od najviših njemačkih crkvenih velikodostojnika.
Sv. Engelbert bio je osobno pobožan, a jako se zauzimao za svoju nadbiskupiju, braneći njena prava u odnosu na okolne feudalce. Kölnska nadbiskupija pod njegovim je vodstvom postala moćna regionalna država.
=>
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Dogodilo se na danasnji dan
=>
Pirenejskim mirom okončana španjolska prevlast u svijetu (1659.)
1944. po četvrti put je za američkog predsjednika izabran Franklin Delano Roosevelt (FDR). To je bio povijesni presedan, jer niti jedan drugi čovjek ni prije ni poslije njega nije izabran za predsjednika više od dvaput.
1913. godine u Alžiru je rođen francuski filozof Albert Camus, kasniji dobitnik Nobelove nagrade za književnost. Rodio se u mjestu zvanom Mondovi (danas Dréan), udaljenom samo oko 40 kilometara od granice s Tunisom. Zanimljivo je da Alžir u to vrijeme nije bio samo francuska kolonija, nego je imao jednak status kao i ostali dijelovi Republike Francuske. Naime, Alžir je imao departmane kao i europski dio te države, a ljudi rođeni ondje imali su jednak status kao i ostali državljani Republike Francuske. Mjesto Mondovi, gdje je rođen Camus, nalazilo su u departmanu Constantine, najistočnijem od tri francuska departmana na alžirskom području (ostala dva bili su Oran i Alžir). Francuze poput Camusa, europskog podrijetla, a rođene u sjevernoj Africi, nazivali su Pied-Noirs (doslovno „crna stopala“ u prijevodu s francuskog jezika).
1910. obavljen je prvi komercijalni prijevoz tereta zrakoplovom. To je učinjeno letjelicom slavne braće Wright, a teret koji je prevožen bila su dvije bale svilene tkanine, ukupne mase oko 50 kilograma.
Jedan od prijelomnih događaja u Rusiji, Europi i svijetu – Oktobarska (listopadska) revolucija – započela je 7. 11.1917. godine u Petrogradu. Zove se Oktobarska jer je po julijanskom kalendaru, koji je tada bio u upotrebi u Rusiji, taj dan bio 25. oktobra.
Čudesno spašavanje rudara iz urušenog rudnika kod njemačkog gradića Lengedea dogodilo se 7. studenog 1963. godine. Događaj je u Njemačkoj poznat kao Čudo iz Lengedea (njem. Wunder von Lengede). Radilo se o rudniku željeza u njemačkoj pokrajini Donjoj Saskoj (Niedersachsen). Pokraj toga rudnika bilo je dosta vode, potrebne za ispiranje rudače. Katastrofa se dogodila kad je blatna voda iz jezera provalila kroz nasip i potopila rudnik.
U rudniku je u trenutku potapanja bilo 129 rudara. Od toga, njih 79 uspjelo je odmah u prvim satima pobjeći pred vodom na površinu. Za ostalih 50 činilo se da nema spasa.
Ipak, pokazalo se da bi moglo biti preživjelih. Naime, u dijelovima potopljenog rudnika stvorili su se zračni džepovi u kojima su ljudi mogli disati, ali su bili zaglavljeni, bez mogućnosti da sami dođu do površine. Spasitelji su počeli bušiti rupe u potrazi za takvim zračnim džepovima. Nakon jednog dana spašeno je 7 rudara. Još jedno sondiranje stvorilo je vezu s dodatna 3 preživjela, no do njih je trebalo bušiti rupu dovoljno veliku da se kroz nju podignu na površinu. To je izvođeno pod visokim tlakom zraka, jer je dolje zrak uslijed prodora vode bio stlačen, pa je postojala opasnost od dekompresijske bolesti.
Pirenejskim mirom okončana španjolska prevlast u svijetu (1659.)
1944. po četvrti put je za američkog predsjednika izabran Franklin Delano Roosevelt (FDR). To je bio povijesni presedan, jer niti jedan drugi čovjek ni prije ni poslije njega nije izabran za predsjednika više od dvaput.
1913. godine u Alžiru je rođen francuski filozof Albert Camus, kasniji dobitnik Nobelove nagrade za književnost. Rodio se u mjestu zvanom Mondovi (danas Dréan), udaljenom samo oko 40 kilometara od granice s Tunisom. Zanimljivo je da Alžir u to vrijeme nije bio samo francuska kolonija, nego je imao jednak status kao i ostali dijelovi Republike Francuske. Naime, Alžir je imao departmane kao i europski dio te države, a ljudi rođeni ondje imali su jednak status kao i ostali državljani Republike Francuske. Mjesto Mondovi, gdje je rođen Camus, nalazilo su u departmanu Constantine, najistočnijem od tri francuska departmana na alžirskom području (ostala dva bili su Oran i Alžir). Francuze poput Camusa, europskog podrijetla, a rođene u sjevernoj Africi, nazivali su Pied-Noirs (doslovno „crna stopala“ u prijevodu s francuskog jezika).
1910. obavljen je prvi komercijalni prijevoz tereta zrakoplovom. To je učinjeno letjelicom slavne braće Wright, a teret koji je prevožen bila su dvije bale svilene tkanine, ukupne mase oko 50 kilograma.
Jedan od prijelomnih događaja u Rusiji, Europi i svijetu – Oktobarska (listopadska) revolucija – započela je 7. 11.1917. godine u Petrogradu. Zove se Oktobarska jer je po julijanskom kalendaru, koji je tada bio u upotrebi u Rusiji, taj dan bio 25. oktobra.
Čudesno spašavanje rudara iz urušenog rudnika kod njemačkog gradića Lengedea dogodilo se 7. studenog 1963. godine. Događaj je u Njemačkoj poznat kao Čudo iz Lengedea (njem. Wunder von Lengede). Radilo se o rudniku željeza u njemačkoj pokrajini Donjoj Saskoj (Niedersachsen). Pokraj toga rudnika bilo je dosta vode, potrebne za ispiranje rudače. Katastrofa se dogodila kad je blatna voda iz jezera provalila kroz nasip i potopila rudnik.
U rudniku je u trenutku potapanja bilo 129 rudara. Od toga, njih 79 uspjelo je odmah u prvim satima pobjeći pred vodom na površinu. Za ostalih 50 činilo se da nema spasa.
Ipak, pokazalo se da bi moglo biti preživjelih. Naime, u dijelovima potopljenog rudnika stvorili su se zračni džepovi u kojima su ljudi mogli disati, ali su bili zaglavljeni, bez mogućnosti da sami dođu do površine. Spasitelji su počeli bušiti rupe u potrazi za takvim zračnim džepovima. Nakon jednog dana spašeno je 7 rudara. Još jedno sondiranje stvorilo je vezu s dodatna 3 preživjela, no do njih je trebalo bušiti rupu dovoljno veliku da se kroz nju podignu na površinu. To je izvođeno pod visokim tlakom zraka, jer je dolje zrak uslijed prodora vode bio stlačen, pa je postojala opasnost od dekompresijske bolesti.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Dogodilo se na danasnji dan
08.11.
1965. godine stvoren je Britanski Teritorij Indijskog Oceana, prilično neobično zavisno područje Velike Britanije uvelike izolirano od ostatka svijeta. Britanski Teritorij Indijskog Oceana sastoji se od više od 1.000 otoka smještenih gotovo u središtu Indijskog oceana. Od afričkog je kopna ta skupina otoka udaljena oko 3.000 kilometara, od Indije 1.800 kilometara, a od Indonezije također oko 3.000 kilometara. Najbliži susjedni otoci Britanskom Teritoriju Indijskog Oceana jesu Maldivi, smješteni sjeverno tj. u smjeru Indije.
1777. godine rođena je lijepa Francuskinja imenom Désirée Clary. Bila je kći bogatog trgovca svilom iz Marseillea. Njena starija sestra zvala se Julie i također je bila lijepa.
Malo kome je poznato da je Napoleon uopće imao starijeg brata, i da je taj brat jedno vrijeme bio čak utjecajniji od njega. Zvao se Joseph Bonaparte i bio je pravnik, političar i diplomat. Jednom je prilikom Désirée Clary zamolila Josepha Bonapartea da izbavi njenog brata iz zatvora, a ovaj je u tome doista i uspio. Joseph se zatim upoznao s ostatkom obitelji Clary, koja mu je, dakako, bila vrlo zahvalna. Uskoro se i oženio s Julie Clary, starijom od dvije sestre.
1572. godine rođen je Johann Sigismund Hohenzollern, prvi kalvinistički vladar Brandenburga i Pruske. Od oca je naslijedio Brandenburg, važnu markgrofoviju sa središtem u Berlinu, no dokopao se teritorijem još veće Pruske, koja je nominalno bila u sastavu Poljske. Premda je Pruska u prethodnom stoljeću bila u posjedu Teutonskog viteškog reda, pri Lutherovoj protestantskoj reformaciji jedan je rođak Johanna Sigismunda – Albert Hohenzollern – kao veliki meštar tog reda pretvorio Prusku u svoj osobni posjed. Po tom je rođaku Johann Sigismund naslijedio Prusku i tako ju je u svojim rukama ujedinio s Brandenburgom i Berlinom. Bila je to važna povijesna činjenica, jer se iz Berlina kasnije Pruskom vladalo sve do pred kraj Drugog svjetskog rata (1945. godine).
1687. godine janjičari su u Istanbulu svrgnuli s vlasti sultana Mehmeda IV. i zatvorili ga u carsku palaču Topkapi. Janjičari, koji su svrgnuli sultana, bili su elitni dio turske vojne sile. Do tog vremena broj im je narastao preko 54.000 i transformirali su se iz vojne postrojbe u interesnu skupinu, koja je držala veliku moć u Osmanskom carstvu.
Jakobitski pretendent Charles Edward Stuart, poznat i pod nadimkom Bonnie Prince Charlie, izvršio je invaziju na Englesku 8. studenog 1745. godine. On je bio katolički pretendent na prijestolje Velike Britanije, a njegovo se pravo na kraljevsku vlast temeljilo na činjenici da je bio unuk i zakoniti nasljednik posljednjeg katoličkog kralja te države – Jamesa II. (Jakova II.) iz dinastije Stuart. Naime, tog su kralja Britanci svrgnuli 1688. godine u tzv. Slavnoj revoluciji, a na prijestolje je došao nizozemski protestant Vilim III. Oranski.
1847. godine rođen je Bram Stoker, irski književnik osobito poznat po romanu Drakula iz 1897. godine. Stoker se rodio u sjevernom dijelu irskog grada Dublina, u kući na adresi 15 Marino Crescent u naselju Clontarf (predgrađu Dublina). Stoker je studirao matematiku na znamenitom Trinity Collegeu u Dublinu, najstarijem visokom učilištu u Irskoj.
Roman o grofu Drakuli izdao je Bram Stoker kad je već bio u 50. godini, a upravo je po tom djelu do danas ostao svjetski poznat (u svoje je vrijeme Stoker bio poznatiji kao kazališni djelatnik). Radnja romana Drakula događa se 1890-ih godina tj. smještena je u isto desetljeće u kojem ga je Stoker pisao. Geografski je Bram Stoker smjestio Drakulin dvorac u Transilvaniju, pokraj prijevoja Tihuța (mađ. Borgó) u Karpatima. Taj se prijevoj nalazi u današnjoj Rumunjskoj, oko četrdeset kilometara od grada Bistrițe, a pretpostavlja se da je njegovo ime Stoker pronašao na zemljopisnoj karti jer osobno nikada nije posjetio istočni dio Europe. Gledaju li se zemljovidi iz 19. stoljeća, kakvi su zacijelo bili dostupne i Bramu Stokeru, može se vidjeti da se spomenuti prijevoj kod Drakulinog dvorca 1890-ih godina nalazio u blizini tromeđe između Kraljevine Ugarske (kojoj je pripadala Transilvanija), Bukovine i Moldavije.
1895. godine, u poslijepodnevnim satima, njemački fizičar Wilhelm Röntgen eksperimentirao s različitim električnim uređajima, uključivši neke Tesline, dovodeći ih pod napon i gledajući kakve će zrake proizvesti. Pri jednom od eksperimenata u zamračenoj sobi, primijetio je svjetlucanje barij-platinocijanida. Zaključio je da su to svjetlucanje izazvale neke do tada nepoznate zrake.
Nazvao ih je X-zrakama, pri čemu je X trebao označavati nepoznatost. Kad je prinosio razne predmete u domet zraka opazio je sliku svojeg kostura na podlozi od barij-platinocijanida. Nakon toga je nastavio istraživanja u tajnosti, jer se bojao da bi ga mogli ismijati ako se njegova zapažanja ne pokažu točnima. Nakon dva tjedna napravio je snimku ruke svoje supruge, na kojoj se vide kosti i prstenje. Zrake su nazvane rentgenskima po njemu, premda je on uvijek više volio naziv X-zrake.
1986. godine umro je Vjačeslav Mihailovič Molotov, jedan od najviše pozicioniranih političara u doba Staljinovog vladanja SSSR-om. Molotov je ponajviše poznat po zloglasnom paktu Molotov-Ribbentrop, kojim je stvoren savez između Trećeg Reicha i SSSR-a uoči Drugog svjetskog rata, a kojim je praktički dogovorena podijela Poljske između tih dviju sila. Molotov je u doba Staljina vršio funkciju premijera SSSR-a, kao i funkciju ministra vanjskih poslova.
1933. godine u sklopu tzv. New Deal programa američkog predsjednika Franklina D. Roosevelta osnovana je organizacija zvana Uprava za javne radove. Radilo se o instituciji koja je trebala osigurati zapošljavanje velikog broja nezaposlenih osoba. Naime, u SAD-u je vladala Velika gospodarska kriza, poznata i pod nazviom Velika Depresija. Predsjednik Franklin Delano Roosevelt došao je na vlast u ožujku te godine i iznimno je brzo počeo reagirati u pogledu izvlačenja države iz teškog stanja (već su u ožujku poduzete prilično radikalne akcije u financijskom sektoru).
1977. godine u Grčkoj je otkriven jedan od najzanimljivijih arheoloških nalaza u proteklih četrdesetak godina. Naime, kod mjesta Vergina u sjevernoj Grčkoj otkrivena je grobnica s ostatcima iz vremena antičkih makedonskih kraljeva. Grobnica je pripadala ocu Aleksandra Velikog – slavnom kralju Filipu II. Makedonskom
1965. godine stvoren je Britanski Teritorij Indijskog Oceana, prilično neobično zavisno područje Velike Britanije uvelike izolirano od ostatka svijeta. Britanski Teritorij Indijskog Oceana sastoji se od više od 1.000 otoka smještenih gotovo u središtu Indijskog oceana. Od afričkog je kopna ta skupina otoka udaljena oko 3.000 kilometara, od Indije 1.800 kilometara, a od Indonezije također oko 3.000 kilometara. Najbliži susjedni otoci Britanskom Teritoriju Indijskog Oceana jesu Maldivi, smješteni sjeverno tj. u smjeru Indije.
1777. godine rođena je lijepa Francuskinja imenom Désirée Clary. Bila je kći bogatog trgovca svilom iz Marseillea. Njena starija sestra zvala se Julie i također je bila lijepa.
Malo kome je poznato da je Napoleon uopće imao starijeg brata, i da je taj brat jedno vrijeme bio čak utjecajniji od njega. Zvao se Joseph Bonaparte i bio je pravnik, političar i diplomat. Jednom je prilikom Désirée Clary zamolila Josepha Bonapartea da izbavi njenog brata iz zatvora, a ovaj je u tome doista i uspio. Joseph se zatim upoznao s ostatkom obitelji Clary, koja mu je, dakako, bila vrlo zahvalna. Uskoro se i oženio s Julie Clary, starijom od dvije sestre.
1572. godine rođen je Johann Sigismund Hohenzollern, prvi kalvinistički vladar Brandenburga i Pruske. Od oca je naslijedio Brandenburg, važnu markgrofoviju sa središtem u Berlinu, no dokopao se teritorijem još veće Pruske, koja je nominalno bila u sastavu Poljske. Premda je Pruska u prethodnom stoljeću bila u posjedu Teutonskog viteškog reda, pri Lutherovoj protestantskoj reformaciji jedan je rođak Johanna Sigismunda – Albert Hohenzollern – kao veliki meštar tog reda pretvorio Prusku u svoj osobni posjed. Po tom je rođaku Johann Sigismund naslijedio Prusku i tako ju je u svojim rukama ujedinio s Brandenburgom i Berlinom. Bila je to važna povijesna činjenica, jer se iz Berlina kasnije Pruskom vladalo sve do pred kraj Drugog svjetskog rata (1945. godine).
1687. godine janjičari su u Istanbulu svrgnuli s vlasti sultana Mehmeda IV. i zatvorili ga u carsku palaču Topkapi. Janjičari, koji su svrgnuli sultana, bili su elitni dio turske vojne sile. Do tog vremena broj im je narastao preko 54.000 i transformirali su se iz vojne postrojbe u interesnu skupinu, koja je držala veliku moć u Osmanskom carstvu.
Jakobitski pretendent Charles Edward Stuart, poznat i pod nadimkom Bonnie Prince Charlie, izvršio je invaziju na Englesku 8. studenog 1745. godine. On je bio katolički pretendent na prijestolje Velike Britanije, a njegovo se pravo na kraljevsku vlast temeljilo na činjenici da je bio unuk i zakoniti nasljednik posljednjeg katoličkog kralja te države – Jamesa II. (Jakova II.) iz dinastije Stuart. Naime, tog su kralja Britanci svrgnuli 1688. godine u tzv. Slavnoj revoluciji, a na prijestolje je došao nizozemski protestant Vilim III. Oranski.
1847. godine rođen je Bram Stoker, irski književnik osobito poznat po romanu Drakula iz 1897. godine. Stoker se rodio u sjevernom dijelu irskog grada Dublina, u kući na adresi 15 Marino Crescent u naselju Clontarf (predgrađu Dublina). Stoker je studirao matematiku na znamenitom Trinity Collegeu u Dublinu, najstarijem visokom učilištu u Irskoj.
Roman o grofu Drakuli izdao je Bram Stoker kad je već bio u 50. godini, a upravo je po tom djelu do danas ostao svjetski poznat (u svoje je vrijeme Stoker bio poznatiji kao kazališni djelatnik). Radnja romana Drakula događa se 1890-ih godina tj. smještena je u isto desetljeće u kojem ga je Stoker pisao. Geografski je Bram Stoker smjestio Drakulin dvorac u Transilvaniju, pokraj prijevoja Tihuța (mađ. Borgó) u Karpatima. Taj se prijevoj nalazi u današnjoj Rumunjskoj, oko četrdeset kilometara od grada Bistrițe, a pretpostavlja se da je njegovo ime Stoker pronašao na zemljopisnoj karti jer osobno nikada nije posjetio istočni dio Europe. Gledaju li se zemljovidi iz 19. stoljeća, kakvi su zacijelo bili dostupne i Bramu Stokeru, može se vidjeti da se spomenuti prijevoj kod Drakulinog dvorca 1890-ih godina nalazio u blizini tromeđe između Kraljevine Ugarske (kojoj je pripadala Transilvanija), Bukovine i Moldavije.
1895. godine, u poslijepodnevnim satima, njemački fizičar Wilhelm Röntgen eksperimentirao s različitim električnim uređajima, uključivši neke Tesline, dovodeći ih pod napon i gledajući kakve će zrake proizvesti. Pri jednom od eksperimenata u zamračenoj sobi, primijetio je svjetlucanje barij-platinocijanida. Zaključio je da su to svjetlucanje izazvale neke do tada nepoznate zrake.
Nazvao ih je X-zrakama, pri čemu je X trebao označavati nepoznatost. Kad je prinosio razne predmete u domet zraka opazio je sliku svojeg kostura na podlozi od barij-platinocijanida. Nakon toga je nastavio istraživanja u tajnosti, jer se bojao da bi ga mogli ismijati ako se njegova zapažanja ne pokažu točnima. Nakon dva tjedna napravio je snimku ruke svoje supruge, na kojoj se vide kosti i prstenje. Zrake su nazvane rentgenskima po njemu, premda je on uvijek više volio naziv X-zrake.
1986. godine umro je Vjačeslav Mihailovič Molotov, jedan od najviše pozicioniranih političara u doba Staljinovog vladanja SSSR-om. Molotov je ponajviše poznat po zloglasnom paktu Molotov-Ribbentrop, kojim je stvoren savez između Trećeg Reicha i SSSR-a uoči Drugog svjetskog rata, a kojim je praktički dogovorena podijela Poljske između tih dviju sila. Molotov je u doba Staljina vršio funkciju premijera SSSR-a, kao i funkciju ministra vanjskih poslova.
1933. godine u sklopu tzv. New Deal programa američkog predsjednika Franklina D. Roosevelta osnovana je organizacija zvana Uprava za javne radove. Radilo se o instituciji koja je trebala osigurati zapošljavanje velikog broja nezaposlenih osoba. Naime, u SAD-u je vladala Velika gospodarska kriza, poznata i pod nazviom Velika Depresija. Predsjednik Franklin Delano Roosevelt došao je na vlast u ožujku te godine i iznimno je brzo počeo reagirati u pogledu izvlačenja države iz teškog stanja (već su u ožujku poduzete prilično radikalne akcije u financijskom sektoru).
1977. godine u Grčkoj je otkriven jedan od najzanimljivijih arheoloških nalaza u proteklih četrdesetak godina. Naime, kod mjesta Vergina u sjevernoj Grčkoj otkrivena je grobnica s ostatcima iz vremena antičkih makedonskih kraljeva. Grobnica je pripadala ocu Aleksandra Velikog – slavnom kralju Filipu II. Makedonskom
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Dogodilo se na danasnji dan
09.11.
1841. godine rođen je Edward VII., kasniji kralj Velike Britanije i car Indije. Bio je sin znamenite kraljice Viktorije, koja je toliko dugo vladala da je Edward VIII. naslijedio prijestolje tek u 60. godini života. Zanimljivo je da je Edward VII. bio u rodbinskim odnosima s većinom europskih vladara. Primjerice, bio je ujak njemačkog cara Vilima II. iz dinastije Hohenzollern, zatim ujak posljednje ruske carice Aleksandre Fjodorovne, tast norveškog kralja Haakona VIII. te tetak grčkog i danskog kralja. Zbog takvih je brojnih rodbinskih veza dobio nadimakUjak Europe.
1970. godine umro je francuski predsjednik Charles de Gaulle. Zanimljivo je da je on prethodne godine (1969.) dobrovoljno dao ostavku na mjesto predsjednika Francuske, premda je još imao pravo ostati na toj poziciji nekoliko godina.
1921. osnovao je Benito Mussolini u Rimu svoju poznatu Fašističku stranku. Puno ime bilo joj je Nacionalna fašistička stranka (tal. Partito Nazionale Fascista – PNF). U doba osnivanja stranke Mussoliniju je bilo 38 godina.
1881. godine umro je Amerikanac Edwin Drake, po svemu sudeći prvi čovjek koji je bušio zemlju u potrazi za naftom. Drake je poznat u SAD-u po izvoru nafte zvanom Drake Well. Riječ je o prvom namjerno bušenom izvoru nafte na području SAD-a (ranija otkrića nafte bila su slučajna, a nastala su kad se bušilo u potrazi za vodom ili drugim podzemnim resursima).
Drakeov izvor nafte nalazi se u gradu Titusvilleu u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji
1414. godine rođen je Albrecht von Hohenzollern, njemački knez-izbornik i markgrof Brandenburga. Dobio je nadimak Ahilej (njem. Achilles), prema grčkom junaku iz Ilijade, pa ga se u historiografiji obično naziva Albrecht Achilles. Slično tome, njegov je sin dobio nadimak Ciceron, unuk Nestor, a praunuk Hektor.
Posljednji muški član znamenite srednjovjekovne dinastije grofova Celjskih ubijen je 9. studenog 1456. godine. Ime mu je bilo Ulrik II. Celjski i bio je sin Fridrika II, poznatog po svojoj aferi s Veronikom Desinićkom. Naime, prije zaljubljivanja u Veroniku, Fridrik II. bio je oženjen Elizabetom Frankopan, pripadnicom bogate i moćne hrvatske obitelji. Elizabeta je rodila malog Ulrika, ali njen brak s Fridrikom nije bio sretan. Jednog jutra zatečena je mrtva u dvorcu u Krapini. Postoji mogućnost da ju je ubio upravo njen suprug Fridrik.
1967. lansirana je prva američka Saturn V raketa. Radilo se o najvišoj, najsnažnijoj i najtežoj raketi ikada napravljenoj. Naime, rakete Saturn V visoke su oko 110 metara i imaju masu od čak oko 3000 tona.
1907. godine najveći iskopani dijamant na svijetu – Cullinan – predan je britanskom kralju Edwardu VII., sinu kraljice Viktorije. Svečano uručenje dijamanta upriličeno je na kraljev 66. rođendan. Toj su svečanosti prisustvovali ugledni uzvanici, uključujući kraljice Norveške i Španjolske.
=>
1841. godine rođen je Edward VII., kasniji kralj Velike Britanije i car Indije. Bio je sin znamenite kraljice Viktorije, koja je toliko dugo vladala da je Edward VIII. naslijedio prijestolje tek u 60. godini života. Zanimljivo je da je Edward VII. bio u rodbinskim odnosima s većinom europskih vladara. Primjerice, bio je ujak njemačkog cara Vilima II. iz dinastije Hohenzollern, zatim ujak posljednje ruske carice Aleksandre Fjodorovne, tast norveškog kralja Haakona VIII. te tetak grčkog i danskog kralja. Zbog takvih je brojnih rodbinskih veza dobio nadimakUjak Europe.
1970. godine umro je francuski predsjednik Charles de Gaulle. Zanimljivo je da je on prethodne godine (1969.) dobrovoljno dao ostavku na mjesto predsjednika Francuske, premda je još imao pravo ostati na toj poziciji nekoliko godina.
1921. osnovao je Benito Mussolini u Rimu svoju poznatu Fašističku stranku. Puno ime bilo joj je Nacionalna fašistička stranka (tal. Partito Nazionale Fascista – PNF). U doba osnivanja stranke Mussoliniju je bilo 38 godina.
1881. godine umro je Amerikanac Edwin Drake, po svemu sudeći prvi čovjek koji je bušio zemlju u potrazi za naftom. Drake je poznat u SAD-u po izvoru nafte zvanom Drake Well. Riječ je o prvom namjerno bušenom izvoru nafte na području SAD-a (ranija otkrića nafte bila su slučajna, a nastala su kad se bušilo u potrazi za vodom ili drugim podzemnim resursima).
Drakeov izvor nafte nalazi se u gradu Titusvilleu u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji
1414. godine rođen je Albrecht von Hohenzollern, njemački knez-izbornik i markgrof Brandenburga. Dobio je nadimak Ahilej (njem. Achilles), prema grčkom junaku iz Ilijade, pa ga se u historiografiji obično naziva Albrecht Achilles. Slično tome, njegov je sin dobio nadimak Ciceron, unuk Nestor, a praunuk Hektor.
Posljednji muški član znamenite srednjovjekovne dinastije grofova Celjskih ubijen je 9. studenog 1456. godine. Ime mu je bilo Ulrik II. Celjski i bio je sin Fridrika II, poznatog po svojoj aferi s Veronikom Desinićkom. Naime, prije zaljubljivanja u Veroniku, Fridrik II. bio je oženjen Elizabetom Frankopan, pripadnicom bogate i moćne hrvatske obitelji. Elizabeta je rodila malog Ulrika, ali njen brak s Fridrikom nije bio sretan. Jednog jutra zatečena je mrtva u dvorcu u Krapini. Postoji mogućnost da ju je ubio upravo njen suprug Fridrik.
1967. lansirana je prva američka Saturn V raketa. Radilo se o najvišoj, najsnažnijoj i najtežoj raketi ikada napravljenoj. Naime, rakete Saturn V visoke su oko 110 metara i imaju masu od čak oko 3000 tona.
1907. godine najveći iskopani dijamant na svijetu – Cullinan – predan je britanskom kralju Edwardu VII., sinu kraljice Viktorije. Svečano uručenje dijamanta upriličeno je na kraljev 66. rođendan. Toj su svečanosti prisustvovali ugledni uzvanici, uključujući kraljice Norveške i Španjolske.
=>
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Dogodilo se na danasnji dan
=>
1889. rođen je Jean Monnet, francuski diplomat i jedan od osnivača institucija zaslužnih za europsku integraciju i nastanak današnje Europske unije. Monnet je rođen u francuskom gradu Cognacu, u obitelji koja se bavila proizvodnjom konjaka, vjerojatno najpoznatijeg francuskog jakog alkoholnog pića.
960. godine 44-godišnji Robert McNamara postao je predsjednik američke automobilske kompanije Ford. Zanimljivo je da je on bio prvi čovjek izvan obitelji Ford koji je zasjeo na predsjedničko mjesto te kompanije još od davne 1906. godine. Naime, predsjednici Forda bili su prije McNamare redom – Henry Ford (slavni osnivač), zatim njegov sin Edsel Ford pa osnivačev unuk Henry Ford II.
1799. godine došao je u Francuskoj na vlast Napoleon Bonaparte. Bio je to poznati datum 18. Brumairea po Francuskom revolucionarnom kalendaru. Naime, za vrijeme Revolucije ukinut je gregorijanski kalendar i uveden novi, u kojem su mjeseci imali svi točno po 30 dana i nosili su imena po prirodnim pojavama. Tako je mjesec Brumaire nosio ime po magli (franc. brume), koja je karakteristična za ovo doba godine.
Napoleon se ranije te godine nalazio u dalekom Egiptu, u svojstvu zapovjednika francuske revolucionarne vojne ekspedicije. Imao je čin generala i bilo mu je svega 29 godina. Početkom godine provalio je s vojskom iz Egipta u Palestinu, sve do Kristovog rodnog kraja u Galileji. Francuska vojska zauzela je čak i Nazaret, rodno mjesto Isusa Krista. Na poznatom brdu Tabor pobijedili su tursku vojsku, no nisu uspjeli zauzeti utvrđeni grad Akon, pa su se na kraju vratili u Egipat.
Iz Egipta je krajem ljeta te godine Napoleon zaplovio natrag u Francusku. U toj je zemlji tada vladao tzv. Direktorij, koji je postajao narodu sve omraženiji. Naime, Direktorij je bila specifična vlada od pet direktora. Njih petorica dijelili su izvršnu vlast. Međutim, kako je državna blagajna osiromašila, direktori su postali nepopularni i vlast im je bila pred rušenjem.
1775. godine osnovane su prve jedinice američkih marinaca, pa Marinski korpus Sjedinjenih Američkih Država (United States Marine Corps) danas slavi svoj rođendan. Izvorno su marinci činili naoružane vojnike na američkim brodovima i bili su zaduženi za borbu s neprijateljem čiji bi se brod napao. Također, napadali bi luke u koje bi se brodovi iskrcali, a služili su i za sprečavanje pobuna na brodovima. Zato su se njihove kabine nalazile između časničkih i onih posade.
1989. Pad Berlinskog zida – početak kraja komunizma u Europi
Najrazorniji potres u zabilježenoj povijesti Zagreba dogodio se 9. studenog 1880. godine u 7 sati, 33 minute i 3 sekunde. Epicentar je bio sjeveroistočno od Zagreba, između Kašine, Zeline i Kraljeva vrha.Procjenjuje se da je intenzitet potresa bio VIII stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice, a magnituda 6,3 stupnja po Richteru. Bio je takve jačine da se osjetio u Vukovaru i Dubrovniku. Oštećena je otprilike polovica zgrada u tadašnjem Zagrebu, ukupno 1758 kuća.Poginulo je dvoje ljudi (litograf Stanić i bankovni službenik Lavoslav Smetana), a 29 ih je ozlijeđeno. Danas je poznat kao Veliki potres.
Winston Churchill nazvao ga je “čovjekom sudbine”. Doista, čovjek koji je rekao “ne” kolaboraciji, odbivši sramotno primirje s nacističkom Njemačkom, na presudan način je oblikovao francusku sudbinu. Evo nekoliko zanimljivosti iz života velikog generala i državnika, koji je preminuo na današnji dan!
1889. rođen je Jean Monnet, francuski diplomat i jedan od osnivača institucija zaslužnih za europsku integraciju i nastanak današnje Europske unije. Monnet je rođen u francuskom gradu Cognacu, u obitelji koja se bavila proizvodnjom konjaka, vjerojatno najpoznatijeg francuskog jakog alkoholnog pića.
960. godine 44-godišnji Robert McNamara postao je predsjednik američke automobilske kompanije Ford. Zanimljivo je da je on bio prvi čovjek izvan obitelji Ford koji je zasjeo na predsjedničko mjesto te kompanije još od davne 1906. godine. Naime, predsjednici Forda bili su prije McNamare redom – Henry Ford (slavni osnivač), zatim njegov sin Edsel Ford pa osnivačev unuk Henry Ford II.
1799. godine došao je u Francuskoj na vlast Napoleon Bonaparte. Bio je to poznati datum 18. Brumairea po Francuskom revolucionarnom kalendaru. Naime, za vrijeme Revolucije ukinut je gregorijanski kalendar i uveden novi, u kojem su mjeseci imali svi točno po 30 dana i nosili su imena po prirodnim pojavama. Tako je mjesec Brumaire nosio ime po magli (franc. brume), koja je karakteristična za ovo doba godine.
Napoleon se ranije te godine nalazio u dalekom Egiptu, u svojstvu zapovjednika francuske revolucionarne vojne ekspedicije. Imao je čin generala i bilo mu je svega 29 godina. Početkom godine provalio je s vojskom iz Egipta u Palestinu, sve do Kristovog rodnog kraja u Galileji. Francuska vojska zauzela je čak i Nazaret, rodno mjesto Isusa Krista. Na poznatom brdu Tabor pobijedili su tursku vojsku, no nisu uspjeli zauzeti utvrđeni grad Akon, pa su se na kraju vratili u Egipat.
Iz Egipta je krajem ljeta te godine Napoleon zaplovio natrag u Francusku. U toj je zemlji tada vladao tzv. Direktorij, koji je postajao narodu sve omraženiji. Naime, Direktorij je bila specifična vlada od pet direktora. Njih petorica dijelili su izvršnu vlast. Međutim, kako je državna blagajna osiromašila, direktori su postali nepopularni i vlast im je bila pred rušenjem.
1775. godine osnovane su prve jedinice američkih marinaca, pa Marinski korpus Sjedinjenih Američkih Država (United States Marine Corps) danas slavi svoj rođendan. Izvorno su marinci činili naoružane vojnike na američkim brodovima i bili su zaduženi za borbu s neprijateljem čiji bi se brod napao. Također, napadali bi luke u koje bi se brodovi iskrcali, a služili su i za sprečavanje pobuna na brodovima. Zato su se njihove kabine nalazile između časničkih i onih posade.
1989. Pad Berlinskog zida – početak kraja komunizma u Europi
Najrazorniji potres u zabilježenoj povijesti Zagreba dogodio se 9. studenog 1880. godine u 7 sati, 33 minute i 3 sekunde. Epicentar je bio sjeveroistočno od Zagreba, između Kašine, Zeline i Kraljeva vrha.Procjenjuje se da je intenzitet potresa bio VIII stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice, a magnituda 6,3 stupnja po Richteru. Bio je takve jačine da se osjetio u Vukovaru i Dubrovniku. Oštećena je otprilike polovica zgrada u tadašnjem Zagrebu, ukupno 1758 kuća.Poginulo je dvoje ljudi (litograf Stanić i bankovni službenik Lavoslav Smetana), a 29 ih je ozlijeđeno. Danas je poznat kao Veliki potres.
Winston Churchill nazvao ga je “čovjekom sudbine”. Doista, čovjek koji je rekao “ne” kolaboraciji, odbivši sramotno primirje s nacističkom Njemačkom, na presudan način je oblikovao francusku sudbinu. Evo nekoliko zanimljivosti iz života velikog generala i državnika, koji je preminuo na današnji dan!
- Charles de Gaulle rođen je 1890. godine u Lilleu, u osiromašenoj plemićkoj obitelji. Djed mu je bio povjesničar, baka književnica, a otac profesor u katoličkoj školi. Briljantan učenik, upisao je vojnu akademiju, a dvije godine nakon što je diplomirao izbio je Prvi svjetski rat. Ozlijeđen je tijekom stravične bitke za Verdun, te je isprva smatran mrtvim. Na bojištu su ga, okupanog krvlju, pronašli ali i zarobili Nijemci. Pet puta je bezuspješno pokušao pobjeći.
- Kad je pušten na slobodu, rat je već bio završio. Zaposlio se u kabinetu maršala Pétaina, s kojim je razvio blizak prijateljski odnos, te se oženio s Yvonne Vendroux, koja mu je rodila sina i dvije kćeri. Najmlađe dijete, Anne, rođeno je s teškim Downovim sindromom. Sirota djevojka živjela je samo dvadeset godina.
- Premda ga je štitio Pétain, kum njegova sina Philippea, u vojsci je došao na loš glas kao nekonformist i napržica. Bio je nagao, lako se vrijeđao, nikad se nije prepuštao životnim užicima, a zbog izrazite visine dobio je nadimak “Motka”. Bio je jedan od rijetkih časnika koji su shvatili opseg katastrofe koja se nadvila nad Europom. Kad je Njemačka napala Francusku, bio je najmlađi general u francuskoj vojsci. U svibnju 1940., bio je zapovjednik jedine francuske postrojbe, 4. oklopne divizije, koja se nije povlačila nego je napadala njemačke snage, potiskujući ih sjeverno od rijeke Aisne. Junački napad protiv brojčano nadmoćnog neprijatelja organizirao je sa samo 200 tenkova, bez zračne potpore!
- Kad je njegov nekadašnji mentor i prijatelj Pétain postao premijer, ali i izdajnik koji je Njemačkoj ponudio mir, de Gaulle je donio najvažniju odluku u modernoj francuskoj povijesti: odbio je prihvatiti kapitulaciju Francuske te se pobunio protiv legalne ali u njegovim očima nelegitimne Pétainove vlade. Pobjegao je u London, za dlaku izbjegavši njemačke avione, a u izgnanstvu je stvorio novu vladu koja će se boriti protiv okupatora, poznatu kao Vlada Slobodne Francuske. U kolovozu, vojni sud višijevske Francuske osudio ga je na smrt zbog izdaje. “Francuska je izgubila bitku, ali ne i rat. Vatra otpora ne smije se ugasiti!” glasovite su riječi njegova radijskog obraćanja sunarodnjacima.
- Dužnost francuskog predsjednika obnašao je od 1958. do 1969. Nakon što je dao ostavku, odbio je mirovinu na koju je imao pravo te je zadnju godinu proveo na rubu siromaštva. Umro je 9. studenog 1970. od cerebralne aneurizme, prethodno sredivši da mu nijedan predsjednik ni ministar ne dođe na pogreb. Do posljednjeg počivališta prevezen je na tenku a, kad su ga spuštali u grob, počela su zvoniti zvona u čitavoj Francuskoj.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Dogodilo se na danasnji dan
10.11.
Katolička crkva slavi znamenitog papu sv. Leona Velikog, kojem se pripisuje spašavanje Italije od invazije Huna 461. godine. Njegovo doba bilo je ispunjeno teškim borbama vezanim uz posljednje izdisaje Zapadnog Rimskog Carstva. U to vrijeme moćni hunski osvajači provalili su na područje Carstva i harali njegovim pokrajinama. Opustošen je Balkanski poluotok, a Huni su prodrli na jug čak i u Grčku. Nakon razaranja Galije (današnja Francuska), hunski vođa Atila provalio je preko Alpa na područje današnje Italije. U njoj je razorio Akvileju (rimska Aquileia), Vicenzu (rimska Vicetia), Veronu (rimska istoimena Verona), Bresciju (rimska Brixia), Bergamo (rimski Bergamum) i Milano (rimski Mediolanum).
Atila je planirao napasti i Rim, a od rimskog je cara zahtijevao da mu za suprugu da svoju sestru Honoriju i bogat miraz. Car je zauzvrat poslao papu Leona da pregovara s Atilom i odvrati ga od razaranja Rima. Papa je doista uspio. Sastao se s Atilom na južnoj obali poznatog jezera Garda (Lago di Garda) u sjevernoj Italiji. Nakon sastanka, Atila se povukao sa svojom vojskom iz Italije i Rim je spašen. Nije točno poznato kako je papi uspjelo nagovoriti Atilu (zvanog i Bič Božji). Sa sobom je papa nosio znatnu količinu novca, koja je vjerojatno upotrijebljena da se Atila potkupi, no kršćanski kroničari toga razdoblja zaslugu pripisuju upravo papi svecu.
Sv. Leon Veliki umro je u Rimu po predaji na današnji dan, nakon 21 godine provedene na papinskoj stolici.
1865. godine u Washingtonu, nedaleko od zgrade američkog Kongresa, javno je obješen Heinrich Hartmann Wirz, Švicarac koji je tijekom Američkog građanskog rata bio na čelu južnjačkog logora Andersonville. Wirz je rođen u švicarskom gradu Zürichu. Stekao je liječničku naobrazbu, a u SAD se odselio u 26. ili 27. godini života. Vjerojatno je pobjegao iz Europe nakon sudjelovanja u revolucionarnim gibanjima 1848. godine (mnogo Europljana pobjeglo je u SAD u to doba zbog istih razloga).
U SAD-u je Wirz otvorio liječničku ordinaciju u Kentuckyju, oženio se i dobio je djecu. Zvali su ga Henry Wirz, prema engleskoj varijanti njegovog imena Heinrich. Kasnije se preselio u Louisianu – državu na američkom jugu. Kad je počeo Građanski rat, južnjačka je vojska uzela Wirza u svoje redove. S vremenom je unaprijeđen u čin kapetana, a kasnije i bojnika.
Wirz je preuzeo upravu nad južnjačkim logorom Andersonville u saveznoj državi Georgiji. U taj je logor, poznat i pod imenom Camp Sumter, Konfederacija smještala zarobljene vojnike Unije (Sjevera). Pretpostavlja se da je kroz taj logor prošlo oko 45.000 sjevernjačkih vojnika, od čega je oko 13.000 umrlo. Uvjeti u logoru bili su vrlo loši zbog nedostatka hrane, alata i medicinskih pomagala, teške pretrpanosti, loših sanitarnih uvjeta i nedostatak pitke vode, za što su kasnije optuživali Wirza. Ipak, do danas je ostalo upitno koliko je on mogao na to utjecati. Pretpostavlja se da je logor Andersonville na vrhuncu svog postojanja držao 32.000 zarobljenika, čime je nadmašivao većinu južnjačkih gradova.
Nakon sjevernjačke pobjede u ratu, vojska Unije uhitila je Wirza. Suđeno mu je pred vojnim sudom i osuđen je na smrt zbog urote i ubojstava te je javno smaknut. Neki povjesničari pretpostavljaju da je Wirz bio zapravo žrtveno janje te da u stvarnosti nije osobno bio odgovoran za teške uvjete u logoru.
1972. godine dogodila se jedna od najneobičnijih otmica aviona u povijesti. Naime, otet je avion zrakoplovne tvrtke Southern Airways let 49. Specifičnost te otmice bila je u tome što su otmičari zaprijetili SAD-u nuklearnom katastrofom. Njihova prijetnja sastojala se od tvrdnje da će se zabiti avionom u nuklearno postrojenje Oak Ridge, ukoliko im se ne ispune zahtjevi.
2007. godine dogodio se neobičan incident na Ibero-američkom summitu u Santiagu (Čile). Španjolskog je premijera Zapatera za vrijeme govora prekidao venezuelanski predsjednik Hugo Chavez raznim upadicama. Chavez je nepristojno optuživao Zapaterovog prethodnika Aznara da je fašist i “manje human od zmije”. Premda su organizatori isključili Chavezov mikrofon, on je nastavio upadati u govor španjolskog premijera. Na to se španjolski kralj Juan Carlos okrenuo prema Chavezu i rekao “¿Por qué no te callas?” (hrv. “Zašto ne zašutiš?”).
1278. godine umro je princ Filip od Taranta, naslovni car Latinskog Carstva i kralj Albanije. Pripadao je znamenitoj dinastiji Anžuvinaca, koja je bila francuskog podrijetla, a vladala je u Hrvatskoj, Ugarskoj, Provansi, Napulju pa čak i Poljskoj. Brat princa Filipa bio je Karlo Martel, kojeg je hrvatska obitelj Šubića pokušala dovesti na hrvatsko-ugarsko prijestolje. Sin tog Karla Martela – Karlo Robert Anžuvinac – doista je uspio postati vladajućim hrvatsko-ugarskim kraljem i učvrstio je moć dinastije Anžuvinaca u Srednjoj Europi. Drugi brat princa Filipa – sveti Ljudevit od Toulousea – postao je svecem Katoličke Crkve, a treći brat – Robert – kraljem Napulja i Jeruzalema te grofom od Provanse. Zanimljivo je da su čak tri sestre princa Filipa udajom postale kraljicama različitih europskih država. Sve u svemu, radilo se o izvanredno uspješnoj obitelji u pogledu stjecanja visokih naslova. Od svih spomenutih članova obitelji jedino je princ Filip uspio steći carsku titulu, po rangu višu od kraljevske. Ipak, umro je već 1332. godine, ne ostvarivši faktičku vlast nad većinom teritorija na koji je polagao pravo.
1683. godine rodio se britanski kralj George II., posljednji vladar Velike Britanije rođen u inozemstvu. Naime, George II. rođen je na području današnje Njemačke, a izvorno ime bilo mu je Georg August. Zanimljivo je da je njegov otac bio vojvoda od Braunschweig-Lüneburga i knez izbornik Svetog Rimskog Carstva. Budući da je 1714. godine njegov otac postao britanskim kraljem (pod imenom George I.) on je tada postao princom od Walesa. Konačno, 1727. godine postao je George II. kraljem Velike Britanije.
Najpoznatiji dijamant na svijetu – Hope – ima reputaciju ukletosti. Govori se da donosi lošu sreću svojim vlasnicima. Vlasnici su mu bili Luj XVI. i Marija Antoaneta, koji su oboje smaknuti na giljotini. Jacques Colet kupio je dijamant i izvršio samoubojstvo. Zatim ga je kupio princ Kanitovski, koji je ubijen u ruskoj revoluciji. Jean-Baptiste Tavernier, jedan od vlasnika, rastrgan je od strane divljih pasa. Posljednji privatni vlasnik dijamanta bio je Amerikanac Harry Winston, koji ga je predao muzeju Smithsonian u Washingtonu D.C. 10. studenog 1958. godine. Hope je plavi dijamant s 45,52 karata.
Po uzoru na njega izmišljen je dijamant Heart of the Ocean u filmu Titanic. U muzeju Smithsonian toliko ljudi godišnje pogleda dijamant Hope, da je on drugi najposjećeniji izložak u svjetskim muzejima nakon Mona Lise u francuskom Louvreu.
1938. godine umro je turski državnik Mustafa Kemal-paša Atatürk. U Republici Turskoj on posjeduje gotovo mitski status, a čak je i zakonom zabranjeno narušavati uspomenu na njega. Atatürkov se lik nalazi na svim današnjim turskim novčanicama i kovanicama.
Budući da je Atatürk umro u 09:05 ujutro, u Turskoj postoji čak i običaj da se na današnji dan (10. studenog) u to vrijeme sav promet zaustavi u spomen na njega. Atatürk je umro u znamenitoj palači Dolmabahçe, koja je nekoć bila dom osmanskih sultana. Ta se palača nalazi na samoj obali Bospora, a u sobi u kojoj je Atatürk umro i danas stoji sat zaustavljen u 09:05 ujutro na dan kad je umro.
Atatürkovo tijelo danas leži u veličanstvenom mauzoleju Anıtkabir u Ankari, glavnom gradu Republike Turske. Taj veliki mauzolej, obložen travertinom i mramorom, nalazi se na brdu koje nadvisuje Ankaru. Kompleks je okružen zelenilom (parkom). Atatürkov mauzolej godišnje posjeti navodno i preko 11 milijuna ljudi.
1673. godine umro je poljski kralj Mihael Korybut Wiśniowiecki. Pripadao je jednoj od najbogatijih i najmoćnijih velikaških obitelji u Poljskoj. Naime, obitelj Wiśniowiecki posjedovala je goleme posjede, osobito na području današnje Ukrajine. Svoj je naziv dobila po posjedu Višnivec (poljski Wiśniowiec), koji se nalazi u današnjoj zapadnoj Ukrajini.
=>
Katolička crkva slavi znamenitog papu sv. Leona Velikog, kojem se pripisuje spašavanje Italije od invazije Huna 461. godine. Njegovo doba bilo je ispunjeno teškim borbama vezanim uz posljednje izdisaje Zapadnog Rimskog Carstva. U to vrijeme moćni hunski osvajači provalili su na područje Carstva i harali njegovim pokrajinama. Opustošen je Balkanski poluotok, a Huni su prodrli na jug čak i u Grčku. Nakon razaranja Galije (današnja Francuska), hunski vođa Atila provalio je preko Alpa na područje današnje Italije. U njoj je razorio Akvileju (rimska Aquileia), Vicenzu (rimska Vicetia), Veronu (rimska istoimena Verona), Bresciju (rimska Brixia), Bergamo (rimski Bergamum) i Milano (rimski Mediolanum).
Atila je planirao napasti i Rim, a od rimskog je cara zahtijevao da mu za suprugu da svoju sestru Honoriju i bogat miraz. Car je zauzvrat poslao papu Leona da pregovara s Atilom i odvrati ga od razaranja Rima. Papa je doista uspio. Sastao se s Atilom na južnoj obali poznatog jezera Garda (Lago di Garda) u sjevernoj Italiji. Nakon sastanka, Atila se povukao sa svojom vojskom iz Italije i Rim je spašen. Nije točno poznato kako je papi uspjelo nagovoriti Atilu (zvanog i Bič Božji). Sa sobom je papa nosio znatnu količinu novca, koja je vjerojatno upotrijebljena da se Atila potkupi, no kršćanski kroničari toga razdoblja zaslugu pripisuju upravo papi svecu.
Sv. Leon Veliki umro je u Rimu po predaji na današnji dan, nakon 21 godine provedene na papinskoj stolici.
1865. godine u Washingtonu, nedaleko od zgrade američkog Kongresa, javno je obješen Heinrich Hartmann Wirz, Švicarac koji je tijekom Američkog građanskog rata bio na čelu južnjačkog logora Andersonville. Wirz je rođen u švicarskom gradu Zürichu. Stekao je liječničku naobrazbu, a u SAD se odselio u 26. ili 27. godini života. Vjerojatno je pobjegao iz Europe nakon sudjelovanja u revolucionarnim gibanjima 1848. godine (mnogo Europljana pobjeglo je u SAD u to doba zbog istih razloga).
U SAD-u je Wirz otvorio liječničku ordinaciju u Kentuckyju, oženio se i dobio je djecu. Zvali su ga Henry Wirz, prema engleskoj varijanti njegovog imena Heinrich. Kasnije se preselio u Louisianu – državu na američkom jugu. Kad je počeo Građanski rat, južnjačka je vojska uzela Wirza u svoje redove. S vremenom je unaprijeđen u čin kapetana, a kasnije i bojnika.
Wirz je preuzeo upravu nad južnjačkim logorom Andersonville u saveznoj državi Georgiji. U taj je logor, poznat i pod imenom Camp Sumter, Konfederacija smještala zarobljene vojnike Unije (Sjevera). Pretpostavlja se da je kroz taj logor prošlo oko 45.000 sjevernjačkih vojnika, od čega je oko 13.000 umrlo. Uvjeti u logoru bili su vrlo loši zbog nedostatka hrane, alata i medicinskih pomagala, teške pretrpanosti, loših sanitarnih uvjeta i nedostatak pitke vode, za što su kasnije optuživali Wirza. Ipak, do danas je ostalo upitno koliko je on mogao na to utjecati. Pretpostavlja se da je logor Andersonville na vrhuncu svog postojanja držao 32.000 zarobljenika, čime je nadmašivao većinu južnjačkih gradova.
Nakon sjevernjačke pobjede u ratu, vojska Unije uhitila je Wirza. Suđeno mu je pred vojnim sudom i osuđen je na smrt zbog urote i ubojstava te je javno smaknut. Neki povjesničari pretpostavljaju da je Wirz bio zapravo žrtveno janje te da u stvarnosti nije osobno bio odgovoran za teške uvjete u logoru.
1972. godine dogodila se jedna od najneobičnijih otmica aviona u povijesti. Naime, otet je avion zrakoplovne tvrtke Southern Airways let 49. Specifičnost te otmice bila je u tome što su otmičari zaprijetili SAD-u nuklearnom katastrofom. Njihova prijetnja sastojala se od tvrdnje da će se zabiti avionom u nuklearno postrojenje Oak Ridge, ukoliko im se ne ispune zahtjevi.
2007. godine dogodio se neobičan incident na Ibero-američkom summitu u Santiagu (Čile). Španjolskog je premijera Zapatera za vrijeme govora prekidao venezuelanski predsjednik Hugo Chavez raznim upadicama. Chavez je nepristojno optuživao Zapaterovog prethodnika Aznara da je fašist i “manje human od zmije”. Premda su organizatori isključili Chavezov mikrofon, on je nastavio upadati u govor španjolskog premijera. Na to se španjolski kralj Juan Carlos okrenuo prema Chavezu i rekao “¿Por qué no te callas?” (hrv. “Zašto ne zašutiš?”).
1278. godine umro je princ Filip od Taranta, naslovni car Latinskog Carstva i kralj Albanije. Pripadao je znamenitoj dinastiji Anžuvinaca, koja je bila francuskog podrijetla, a vladala je u Hrvatskoj, Ugarskoj, Provansi, Napulju pa čak i Poljskoj. Brat princa Filipa bio je Karlo Martel, kojeg je hrvatska obitelj Šubića pokušala dovesti na hrvatsko-ugarsko prijestolje. Sin tog Karla Martela – Karlo Robert Anžuvinac – doista je uspio postati vladajućim hrvatsko-ugarskim kraljem i učvrstio je moć dinastije Anžuvinaca u Srednjoj Europi. Drugi brat princa Filipa – sveti Ljudevit od Toulousea – postao je svecem Katoličke Crkve, a treći brat – Robert – kraljem Napulja i Jeruzalema te grofom od Provanse. Zanimljivo je da su čak tri sestre princa Filipa udajom postale kraljicama različitih europskih država. Sve u svemu, radilo se o izvanredno uspješnoj obitelji u pogledu stjecanja visokih naslova. Od svih spomenutih članova obitelji jedino je princ Filip uspio steći carsku titulu, po rangu višu od kraljevske. Ipak, umro je već 1332. godine, ne ostvarivši faktičku vlast nad većinom teritorija na koji je polagao pravo.
1683. godine rodio se britanski kralj George II., posljednji vladar Velike Britanije rođen u inozemstvu. Naime, George II. rođen je na području današnje Njemačke, a izvorno ime bilo mu je Georg August. Zanimljivo je da je njegov otac bio vojvoda od Braunschweig-Lüneburga i knez izbornik Svetog Rimskog Carstva. Budući da je 1714. godine njegov otac postao britanskim kraljem (pod imenom George I.) on je tada postao princom od Walesa. Konačno, 1727. godine postao je George II. kraljem Velike Britanije.
Najpoznatiji dijamant na svijetu – Hope – ima reputaciju ukletosti. Govori se da donosi lošu sreću svojim vlasnicima. Vlasnici su mu bili Luj XVI. i Marija Antoaneta, koji su oboje smaknuti na giljotini. Jacques Colet kupio je dijamant i izvršio samoubojstvo. Zatim ga je kupio princ Kanitovski, koji je ubijen u ruskoj revoluciji. Jean-Baptiste Tavernier, jedan od vlasnika, rastrgan je od strane divljih pasa. Posljednji privatni vlasnik dijamanta bio je Amerikanac Harry Winston, koji ga je predao muzeju Smithsonian u Washingtonu D.C. 10. studenog 1958. godine. Hope je plavi dijamant s 45,52 karata.
Po uzoru na njega izmišljen je dijamant Heart of the Ocean u filmu Titanic. U muzeju Smithsonian toliko ljudi godišnje pogleda dijamant Hope, da je on drugi najposjećeniji izložak u svjetskim muzejima nakon Mona Lise u francuskom Louvreu.
1938. godine umro je turski državnik Mustafa Kemal-paša Atatürk. U Republici Turskoj on posjeduje gotovo mitski status, a čak je i zakonom zabranjeno narušavati uspomenu na njega. Atatürkov se lik nalazi na svim današnjim turskim novčanicama i kovanicama.
Budući da je Atatürk umro u 09:05 ujutro, u Turskoj postoji čak i običaj da se na današnji dan (10. studenog) u to vrijeme sav promet zaustavi u spomen na njega. Atatürk je umro u znamenitoj palači Dolmabahçe, koja je nekoć bila dom osmanskih sultana. Ta se palača nalazi na samoj obali Bospora, a u sobi u kojoj je Atatürk umro i danas stoji sat zaustavljen u 09:05 ujutro na dan kad je umro.
Atatürkovo tijelo danas leži u veličanstvenom mauzoleju Anıtkabir u Ankari, glavnom gradu Republike Turske. Taj veliki mauzolej, obložen travertinom i mramorom, nalazi se na brdu koje nadvisuje Ankaru. Kompleks je okružen zelenilom (parkom). Atatürkov mauzolej godišnje posjeti navodno i preko 11 milijuna ljudi.
1673. godine umro je poljski kralj Mihael Korybut Wiśniowiecki. Pripadao je jednoj od najbogatijih i najmoćnijih velikaških obitelji u Poljskoj. Naime, obitelj Wiśniowiecki posjedovala je goleme posjede, osobito na području današnje Ukrajine. Svoj je naziv dobila po posjedu Višnivec (poljski Wiśniowiec), koji se nalazi u današnjoj zapadnoj Ukrajini.
=>
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Dogodilo se na danasnji dan
=>
La forza del destino ili Moć sudbine je opera u četiri čina talijanskog skladatelja Giuseppea Verdija, najvećeg talijanskog skladatelja opera. Prvi libreto je djelo Francesca Marije Piavea. Opera je praizvedena na današnji dan 1862. u Boljšoj teatru u Sankt Peterburgu. Kasnije je Antonio Ghislanzoni napisao novi libreto, a u tom obliku opera je prvi put izvedena pet godina kasnije u milanskoj Skali.
Verdi je obožavao djela W. Shakespearea. Držao je njegova prevedena djela pored kreveta. Najveći kompliment za neki lik bio je “vrijedan Shakespearea”. Kad je skladao Moć sudbine, prvu operu temeljenu na djelu najdražeg engleskog spisatelja, držao se elemenata drame Macbeth. Za ovu se operu veže motiv sudbine, koji se provlači kroz čitavo djelo, kao lajtmotiv. Po nekima je Moć sudbine najcjelovitije Verdijevo ostvarenje
U velikoj dvorani ukrašenoj damastom odigrava se prvi čin. Leonora Vargas čeka svog ljubavnika don Alvara kako bi pobjegli iz grada. Njezin otac vrijeđa Alvara, na što ovaj podiže pištolj. Alvaro se ipak smiruje i spušta pištolj, koji je slučajno opalio i usmrtio oca. Sad moraju pobjeći, ali se razdvajaju. Nakon brojnih peripetija i bježanja Leonora, njezin brat i Alvaro umiru, a prema drugoj verziji Alvaro jedini preživi tragediju. Do promjene je došlo jer je u prvoj verziji bilo naprosto previše mrtvih na kraju.
Za ovu operu postoji praznovjerje da je ukleta. Dogodilo se nekoliko nesretnih slučajeva. Primjerice, u Metropolitanskoj operi je 1960. bariton Leonard Warren srušio tijekom izvedbe i umro. Navodno je zbog toga Luciano Pavarotti izbjegavao nastupiti u Moći sudbine.
1483. godine rođen je u njemačkom gradiću Eislebenu poznati protestantski teolog Martin Luther. Otac mu se zvao Hans Luder (Ludher) i po zanimanju je bio rudarski poduzetnik – što je karakteristično za taj dio Njemačke. Naime, svojedobno su saski rudari bili poznati po cijeloj srednjoj i istočnoj Europi kao rudarski stručnjaci.
Poznati ruski konstruktor zrakoplova Andrej Nikolajevič Tupoljev rođen je 10. studenog 1888. godine. Rodio se u selu Pustomazovo sjeverno od Moskve. Tupoljev je počeo studirati aerodinamiku još znatno prije Oktobarske revolucije. Nakon što su sovjeti došli na vlast postao je jedan od glavnih vođa razvoja zrakoplovnog dizajna.
U doba Hladnog rata razvio je jedan od najpoznatijih bombardera u povijesti – Tupoljev Tu-95.
Bitka kod Varne u kojoj su kršćanske snage teško poražene od osmanske vojske, dogodila se 10. studenog 1444. godine. Bitka je održana kod grada Varne, nedaleko od obale Crnog mora na području današnje Bugarske.
Međunarodni ugovori, poznati kao Osimski sporazumi, potpisani su između SFR Jugoslavije i Italije 10. studenog 1975. godine. Potpisani su u talijanskom gradiću Osimu kraj Ancone, a njima su dvije države uredile granična i druga pitanja koja su bila sporna nakon završetka Drugog svjetskog rata.
1970. godine lansirano je u svemir sovjetsko Mjesečevo vozilo Lunohod 1. Do Mjeseca je to vozilo dopremljeno svemirskom letjelicom Luna 17. Zanimljivo je da je Lunohod 1 bilo prvo daljinski upravljano svemirsko vozilo u povijesti koje se kretalo po površini nekog stranog svemirskog tijela.
La forza del destino ili Moć sudbine je opera u četiri čina talijanskog skladatelja Giuseppea Verdija, najvećeg talijanskog skladatelja opera. Prvi libreto je djelo Francesca Marije Piavea. Opera je praizvedena na današnji dan 1862. u Boljšoj teatru u Sankt Peterburgu. Kasnije je Antonio Ghislanzoni napisao novi libreto, a u tom obliku opera je prvi put izvedena pet godina kasnije u milanskoj Skali.
Verdi je obožavao djela W. Shakespearea. Držao je njegova prevedena djela pored kreveta. Najveći kompliment za neki lik bio je “vrijedan Shakespearea”. Kad je skladao Moć sudbine, prvu operu temeljenu na djelu najdražeg engleskog spisatelja, držao se elemenata drame Macbeth. Za ovu se operu veže motiv sudbine, koji se provlači kroz čitavo djelo, kao lajtmotiv. Po nekima je Moć sudbine najcjelovitije Verdijevo ostvarenje
U velikoj dvorani ukrašenoj damastom odigrava se prvi čin. Leonora Vargas čeka svog ljubavnika don Alvara kako bi pobjegli iz grada. Njezin otac vrijeđa Alvara, na što ovaj podiže pištolj. Alvaro se ipak smiruje i spušta pištolj, koji je slučajno opalio i usmrtio oca. Sad moraju pobjeći, ali se razdvajaju. Nakon brojnih peripetija i bježanja Leonora, njezin brat i Alvaro umiru, a prema drugoj verziji Alvaro jedini preživi tragediju. Do promjene je došlo jer je u prvoj verziji bilo naprosto previše mrtvih na kraju.
Za ovu operu postoji praznovjerje da je ukleta. Dogodilo se nekoliko nesretnih slučajeva. Primjerice, u Metropolitanskoj operi je 1960. bariton Leonard Warren srušio tijekom izvedbe i umro. Navodno je zbog toga Luciano Pavarotti izbjegavao nastupiti u Moći sudbine.
1483. godine rođen je u njemačkom gradiću Eislebenu poznati protestantski teolog Martin Luther. Otac mu se zvao Hans Luder (Ludher) i po zanimanju je bio rudarski poduzetnik – što je karakteristično za taj dio Njemačke. Naime, svojedobno su saski rudari bili poznati po cijeloj srednjoj i istočnoj Europi kao rudarski stručnjaci.
- Zanimljivo je da se prezime Martinove obitelji kroz povijest različito pisalo kao Lüder, Luder, Loder, Ludher, Lotter, Lutter ili čak Lauther.
Poznati ruski konstruktor zrakoplova Andrej Nikolajevič Tupoljev rođen je 10. studenog 1888. godine. Rodio se u selu Pustomazovo sjeverno od Moskve. Tupoljev je počeo studirati aerodinamiku još znatno prije Oktobarske revolucije. Nakon što su sovjeti došli na vlast postao je jedan od glavnih vođa razvoja zrakoplovnog dizajna.
U doba Hladnog rata razvio je jedan od najpoznatijih bombardera u povijesti – Tupoljev Tu-95.
Bitka kod Varne u kojoj su kršćanske snage teško poražene od osmanske vojske, dogodila se 10. studenog 1444. godine. Bitka je održana kod grada Varne, nedaleko od obale Crnog mora na području današnje Bugarske.
Međunarodni ugovori, poznati kao Osimski sporazumi, potpisani su između SFR Jugoslavije i Italije 10. studenog 1975. godine. Potpisani su u talijanskom gradiću Osimu kraj Ancone, a njima su dvije države uredile granična i druga pitanja koja su bila sporna nakon završetka Drugog svjetskog rata.
1970. godine lansirano je u svemir sovjetsko Mjesečevo vozilo Lunohod 1. Do Mjeseca je to vozilo dopremljeno svemirskom letjelicom Luna 17. Zanimljivo je da je Lunohod 1 bilo prvo daljinski upravljano svemirsko vozilo u povijesti koje se kretalo po površini nekog stranog svemirskog tijela.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Dogodilo se na danasnji dan
11.11.
1940. britanska je mornarica napala Talijane na vrlo sličan način na koji će Japanci 13 mjeseci kasnije napasti Amerikance kod Pearl Harboura. Naime, Britanci su izveli zračni napad na talijanske brodove usidrene u luci Taranto na jugu Italije (regija Apulija u području pete tzv. talijanske čizme).
1885. godine rođen je George Smith Patton, američki general koji je stekao osobit utjecaj tijekom Drugog svjetskog rata. Rodio se u gradiću San Gabrielu u Kaliforniji, samo desetak kilometara od središta Los Angelesa. General Patton bio je podrijetlom iz bogate obitelji jer mu je majka bila kći Benjamina Davisa Wilsona, gradonačelnika Los Angelesa i kalifornijskog državnog senatora. Taj je generalov djed, s nadimkom Don Benito postao velikim zemljoposjednikom u Kaliforniji jer je nabavio niz rančeva u Kaliforniji, smještenih na širem području Los Angelesa. Radilo se o zemljištima čija se veličina mjerila u tisućama hektara, a čija bi današnja vrijednost dosezala stotine milijuna dolara, s obzirom na položaj u gusto izgrađenom dijelu Los Angelesa.
1703. godine umro je Ivan Antun Zrinski, posljednji muški član slavne loze knezova Zrinskih. Umro je u teškim uvjetima, zatvoren u tamnicu u poznatoj tvrđavi Schlossberg u središtu Graza. Prethodno je proveo 20-tak godina po austrijskim zatvorima, primjerice u Rattenburgu u Tirolu. Razlog zbog kojeg je uopće bio utamničen nije dovoljno jasan. Bio je optužen za veleizdaju, što znači izdaju vladara (u to doba cara Leopolda I. Habsburškog).
2000. godine dogodila se jedna od najtežih nesreća na skijalištima u povijesti. Uspinjača koja je prevozila 167 osoba zapalila se pri prolasku kroz tunel. Poginulo je 155 osoba, od čega 92 Austrijanca, 37 Nijemaca, 10 Japanaca, 8 Amerikanaca, 4 Slovenca, 2 Nizozemca, jedan Britanac i jedan Čeh. Nesreća se dogodila kad se električni grijač na stražnjem dijelu kabine zapalio i prenio vatru na cijevi sa zapaljivom kočničkom tekućinom. Istjecanje te tekućine dovelo je do automatskog zaustavljanja uspinjače u tunelu (po sigurnosnom protokolu).
1826. godine rođen Johann Nepomuk Martin von Appel, austrijski general i dugogodišnji zemaljski poglavar Bosne i Hercegovine pod austrougarskom upravom. Naime, general barun von Appel bio je na položaju zemaljskog poglavara u Bosni i Hercegovini od 1882. pa sve do 1903. godine tj. tijekom punih dvaju desetljeća. Položaj zemaljskog poglavara (njem. Landeschef) označavao je osobu na čelu Zemaljske vlade Bosne i Hercegovine pod austrougarskom upravom tj. svojevrsnog guvernera
1852. godine rođen je jedan od najodgovornijih ljudi za pokretanje Prvog svjetskog rata – Franz Conrad von Hötzendorf. On je, naime, 1914. godine bio šef glavnog stožera Austrougarske vojske. Na toj se poziciji zalagao za vojni napad na Srbiju i za pokretanje rata, koji će kasnije prerasti u svjetski rat i ubiti milijune ljudi.
1861. godine rođen je Erich von Falkenhayn, njemački general i vrhovni vojni zapovjednik iz Prvog svjetskog rata. Rodio se u mjestu Białochowo na području današnje Poljske (nekoć je to mjesto pripadalo Kraljevini Pruskoj, a nosilo je naziv Burg Belchau). Falkenhaynov se otac zvao Fedor Tassilo von Falkenhayn, a bio je zemljoposjednik i plemić. Zanimljivo je da je i Erichov stariji brat Eugen von Falkenhayn postao generalom.
1931. godine umro je japanski industrijalac vikont Shibusawa Eiichi. Njega danas smatraju ocem japanskog kapitalizma. Bio je niskog podrijetla, ali se zahvaljujući svojoj uspješnosti uzdigao do te mjere da je dobio od cara nasljednu aristokratsku titulu vikonta (ostali industrijalci obično su dobivali niže titule baruna).
=>
1940. britanska je mornarica napala Talijane na vrlo sličan način na koji će Japanci 13 mjeseci kasnije napasti Amerikance kod Pearl Harboura. Naime, Britanci su izveli zračni napad na talijanske brodove usidrene u luci Taranto na jugu Italije (regija Apulija u području pete tzv. talijanske čizme).
1885. godine rođen je George Smith Patton, američki general koji je stekao osobit utjecaj tijekom Drugog svjetskog rata. Rodio se u gradiću San Gabrielu u Kaliforniji, samo desetak kilometara od središta Los Angelesa. General Patton bio je podrijetlom iz bogate obitelji jer mu je majka bila kći Benjamina Davisa Wilsona, gradonačelnika Los Angelesa i kalifornijskog državnog senatora. Taj je generalov djed, s nadimkom Don Benito postao velikim zemljoposjednikom u Kaliforniji jer je nabavio niz rančeva u Kaliforniji, smještenih na širem području Los Angelesa. Radilo se o zemljištima čija se veličina mjerila u tisućama hektara, a čija bi današnja vrijednost dosezala stotine milijuna dolara, s obzirom na položaj u gusto izgrađenom dijelu Los Angelesa.
1703. godine umro je Ivan Antun Zrinski, posljednji muški član slavne loze knezova Zrinskih. Umro je u teškim uvjetima, zatvoren u tamnicu u poznatoj tvrđavi Schlossberg u središtu Graza. Prethodno je proveo 20-tak godina po austrijskim zatvorima, primjerice u Rattenburgu u Tirolu. Razlog zbog kojeg je uopće bio utamničen nije dovoljno jasan. Bio je optužen za veleizdaju, što znači izdaju vladara (u to doba cara Leopolda I. Habsburškog).
2000. godine dogodila se jedna od najtežih nesreća na skijalištima u povijesti. Uspinjača koja je prevozila 167 osoba zapalila se pri prolasku kroz tunel. Poginulo je 155 osoba, od čega 92 Austrijanca, 37 Nijemaca, 10 Japanaca, 8 Amerikanaca, 4 Slovenca, 2 Nizozemca, jedan Britanac i jedan Čeh. Nesreća se dogodila kad se električni grijač na stražnjem dijelu kabine zapalio i prenio vatru na cijevi sa zapaljivom kočničkom tekućinom. Istjecanje te tekućine dovelo je do automatskog zaustavljanja uspinjače u tunelu (po sigurnosnom protokolu).
1826. godine rođen Johann Nepomuk Martin von Appel, austrijski general i dugogodišnji zemaljski poglavar Bosne i Hercegovine pod austrougarskom upravom. Naime, general barun von Appel bio je na položaju zemaljskog poglavara u Bosni i Hercegovini od 1882. pa sve do 1903. godine tj. tijekom punih dvaju desetljeća. Položaj zemaljskog poglavara (njem. Landeschef) označavao je osobu na čelu Zemaljske vlade Bosne i Hercegovine pod austrougarskom upravom tj. svojevrsnog guvernera
1852. godine rođen je jedan od najodgovornijih ljudi za pokretanje Prvog svjetskog rata – Franz Conrad von Hötzendorf. On je, naime, 1914. godine bio šef glavnog stožera Austrougarske vojske. Na toj se poziciji zalagao za vojni napad na Srbiju i za pokretanje rata, koji će kasnije prerasti u svjetski rat i ubiti milijune ljudi.
1861. godine rođen je Erich von Falkenhayn, njemački general i vrhovni vojni zapovjednik iz Prvog svjetskog rata. Rodio se u mjestu Białochowo na području današnje Poljske (nekoć je to mjesto pripadalo Kraljevini Pruskoj, a nosilo je naziv Burg Belchau). Falkenhaynov se otac zvao Fedor Tassilo von Falkenhayn, a bio je zemljoposjednik i plemić. Zanimljivo je da je i Erichov stariji brat Eugen von Falkenhayn postao generalom.
1931. godine umro je japanski industrijalac vikont Shibusawa Eiichi. Njega danas smatraju ocem japanskog kapitalizma. Bio je niskog podrijetla, ali se zahvaljujući svojoj uspješnosti uzdigao do te mjere da je dobio od cara nasljednu aristokratsku titulu vikonta (ostali industrijalci obično su dobivali niže titule baruna).
=>
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Dogodilo se na danasnji dan
=>
1984. godine umro je američki borac za ljudske prava Martin Luther King Stariji. On je bio otac znamenitog nobelovca Martina Luthera Kinga Mlađeg, kojem je i dao ime. Naime, stariji se King rođenjem zvao Michael King, a sina je također nazvao Michael King kad se dječak rodio. Tek nakon što je stariji King u dobi od oko 35 godina posjetio Njemačku, gdje je bilo rodno mjesto protestantskog reformatora Martina Luthera, odlučio je i sebi i sinu promijeniti ime u Martin Luther King.
1821. godine rođen je Fjodor Mihajlovič Dostojevski, jedan od najpoznatijih književnika u ruskoj povijesti. Rodio se u Moskvi, a zanimljivo je da mu je otac bio liječnik. Budući da je obitelj živjela u krugu bolnice, Fjodor se tijekom odrastanja družio s pacijentima. Majka mu se zvala Marija Fjodorovna.
1926 godine. Izvorno se protezala od Chicaga do Los Angelesa, u dužini od 3940 kilometara. Tijekom 1930-tih cesta je odigrala veliku ulogu pri masovnoj selidbi američkih obitelji na zapad.
1869. godine rođen je Viktor Emanuel III., talijanski kralj iz razdoblja Drugog svjetskog rata. Vladao je tijekom razdoblja od gotovo 46 godina, od 1900. do 1946. godine tj. tijekom gotovo cijele prve polovine 20. stoljeća. Nosio je od 1936. godine čak i titulu cara Etiopije, a od 1939. i naslov kralja Albanije. Uz to je, prema tradiciji obitelji Savoja, nosio i titule kralja Jeruzalema, Cipra, Armenije i Sardinije. Njegova Kraljevina Italija obuhvaćala je u međuratnom razdoblju velike hrvatske gradove Zadar i Rijeku, poluotok Istru te niz hrvatskih otoka.
1918. posljednji austro-ugarski car i kralj Karlo I. izdao je proklamaciju kojom se odrekao vlasti u državi. Potrebno je najprije reći nešto o samoj osobi cara Karla I. On je carem postao 1916. godine, nakon smrti njegovog prastrica – poznatog Franje Josipa. U trenutku stupanja na prijestolje Karlo je bio još razmjerno mlad (29 godina), a bio je, po svemu sudeći, i miroljubiv čovjek. Naime, želio je okončati krvavi Prvi svjetski rat, koji je u trenutku njegovog dolaska na vlast upravo bio u tijeku.
1842. godine smatra se danom početka konzumacije pilsner (pilsener, pils) piva. Naime, toga je dana, upravo na blagdan sv. Martina, prvi put masovno posluženo pivo toga tipa koje je proizvela Gradska pivovara u češkom gradu Plzeňu (njem. Pilsen). Pivo je posluženo na tržnicama povodom spomenutog blagdana sv. Martina i ubrzo je steklo veliku popularnost.
1965. nekadašnja britanska kolonija Rodezija jednostrano je proglasila neovisnost. Radilo se o neuobičajenom postupku, jer su afričke kolonije tijekom 20. stoljeća u načelu neovisnost ostvarivale putem dogovora sa svojim matičnim državama. Rodezijski je postupak bio još neobičniji po tome što je nezavisnost proglasila bjelačka vlada, a bijelci, tj. ljudi europskog podrijetla, činili su manjinu stanovništva te kolonije koja je obuhvaćala područje današnjeg Zimbabvea.
Poljsko–litvanske snage upotrijebileporazile su vojsku Osmanskog Carstva u Bitki kod Hotina 11. studenog 1673. godinezahvaljujući uporabi raketa. Radilo se o raketama zamišljenim od strane Kazimierza Siemienowicza, stručnjaka za naoružanje i vojnog inženjera. Siemienowicz je u svom djelu o vojnoj artiljeriji, zvanom Artis Magnae Artilleriae, već u 17. stoljeću predvidio i rakete s više stupnjeva pogona.
Klaonica znana kao Prvi svjetski rat, ili kako su ga tadašnji suvremenici zvali Veliki rat, službeno je završio 11. studenog 1918. godine u 11 sati. Dekret o tome potpisan je toga dana u famoznom željezničkom vagonu u francuskom gradiću Compiègneu.
Posljednja žrtva Prvog svjetskog rata bio je kanadski vojnik George Lawrence Price, koji je upucan od strane njemačkog snajpera u 10 sati i 57 minuta, a umro je u 10:58,
1984. godine umro je američki borac za ljudske prava Martin Luther King Stariji. On je bio otac znamenitog nobelovca Martina Luthera Kinga Mlađeg, kojem je i dao ime. Naime, stariji se King rođenjem zvao Michael King, a sina je također nazvao Michael King kad se dječak rodio. Tek nakon što je stariji King u dobi od oko 35 godina posjetio Njemačku, gdje je bilo rodno mjesto protestantskog reformatora Martina Luthera, odlučio je i sebi i sinu promijeniti ime u Martin Luther King.
1821. godine rođen je Fjodor Mihajlovič Dostojevski, jedan od najpoznatijih književnika u ruskoj povijesti. Rodio se u Moskvi, a zanimljivo je da mu je otac bio liječnik. Budući da je obitelj živjela u krugu bolnice, Fjodor se tijekom odrastanja družio s pacijentima. Majka mu se zvala Marija Fjodorovna.
1926 godine. Izvorno se protezala od Chicaga do Los Angelesa, u dužini od 3940 kilometara. Tijekom 1930-tih cesta je odigrala veliku ulogu pri masovnoj selidbi američkih obitelji na zapad.
1869. godine rođen je Viktor Emanuel III., talijanski kralj iz razdoblja Drugog svjetskog rata. Vladao je tijekom razdoblja od gotovo 46 godina, od 1900. do 1946. godine tj. tijekom gotovo cijele prve polovine 20. stoljeća. Nosio je od 1936. godine čak i titulu cara Etiopije, a od 1939. i naslov kralja Albanije. Uz to je, prema tradiciji obitelji Savoja, nosio i titule kralja Jeruzalema, Cipra, Armenije i Sardinije. Njegova Kraljevina Italija obuhvaćala je u međuratnom razdoblju velike hrvatske gradove Zadar i Rijeku, poluotok Istru te niz hrvatskih otoka.
1918. posljednji austro-ugarski car i kralj Karlo I. izdao je proklamaciju kojom se odrekao vlasti u državi. Potrebno je najprije reći nešto o samoj osobi cara Karla I. On je carem postao 1916. godine, nakon smrti njegovog prastrica – poznatog Franje Josipa. U trenutku stupanja na prijestolje Karlo je bio još razmjerno mlad (29 godina), a bio je, po svemu sudeći, i miroljubiv čovjek. Naime, želio je okončati krvavi Prvi svjetski rat, koji je u trenutku njegovog dolaska na vlast upravo bio u tijeku.
1842. godine smatra se danom početka konzumacije pilsner (pilsener, pils) piva. Naime, toga je dana, upravo na blagdan sv. Martina, prvi put masovno posluženo pivo toga tipa koje je proizvela Gradska pivovara u češkom gradu Plzeňu (njem. Pilsen). Pivo je posluženo na tržnicama povodom spomenutog blagdana sv. Martina i ubrzo je steklo veliku popularnost.
1965. nekadašnja britanska kolonija Rodezija jednostrano je proglasila neovisnost. Radilo se o neuobičajenom postupku, jer su afričke kolonije tijekom 20. stoljeća u načelu neovisnost ostvarivale putem dogovora sa svojim matičnim državama. Rodezijski je postupak bio još neobičniji po tome što je nezavisnost proglasila bjelačka vlada, a bijelci, tj. ljudi europskog podrijetla, činili su manjinu stanovništva te kolonije koja je obuhvaćala područje današnjeg Zimbabvea.
Poljsko–litvanske snage upotrijebileporazile su vojsku Osmanskog Carstva u Bitki kod Hotina 11. studenog 1673. godinezahvaljujući uporabi raketa. Radilo se o raketama zamišljenim od strane Kazimierza Siemienowicza, stručnjaka za naoružanje i vojnog inženjera. Siemienowicz je u svom djelu o vojnoj artiljeriji, zvanom Artis Magnae Artilleriae, već u 17. stoljeću predvidio i rakete s više stupnjeva pogona.
Klaonica znana kao Prvi svjetski rat, ili kako su ga tadašnji suvremenici zvali Veliki rat, službeno je završio 11. studenog 1918. godine u 11 sati. Dekret o tome potpisan je toga dana u famoznom željezničkom vagonu u francuskom gradiću Compiègneu.
Posljednja žrtva Prvog svjetskog rata bio je kanadski vojnik George Lawrence Price, koji je upucan od strane njemačkog snajpera u 10 sati i 57 minuta, a umro je u 10:58,
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Dogodilo se na danasnji dan
764. Tibetanske vojne snage okupirale su ogromni glavni grad Kine – Chang’an – svojedobno najveći grad na čitavom svijetu
1841. godine rođen je László Szőgyény-Marich, austro-ugarski diplomat koji je, između ostaloga, bio veleposlanik u Berlinu 1914. godine, u sudbonosnom razdoblju ulaska Centralnih sila u Prvi svjetski rat. Rodio se u Beču, a otac mu je bio ugledan mađarski aristokrat, vitez Reda zlatnog runa i veliki župan Fejérske županije, koji je došao čak i na čelo Gornjeg doma Ugarskog parlamenta. Majka Szőgyény-Maricha bila je Mária Marich de Szolgaegyháza, jedina nasljednica svog oca, a po njoj je László naslijedio prezime Marich.
1996. godine došlo je do najtežeg sudara dvaju aviona u zraku ikada u povijesti. Naime, sudario se golemi putnički Boeing 747 „Jumbojet“ s teškim transportnim zrakoplovom tipa Iljušin Il-76. Boeing je pripadao saudijskoj kompaniji Saudi Arabian Airlines, a Iljušin kompaniji Kazakhstan Airlines.
Boeing je upravo bio poletio iz New Delhija prema Saudijskoj Arabiji, a Iljušin se približavao New Delhiju iz smjera Kazahstana. Iznad indijskog mjesta Charkhi Dadri, oko 60 kilometara od zračne luke u New Delhiju, zrakoplovi su se sudarili. Poginule su sve osobe u oba zrakoplova – 312 ljudi u Boeingu i 37 ljudi u Iljušinu – ukupno 349 osoba.
1567. godine umro je Anne de Montmorency, vjerojatno najbogatiji francuski aristokrat svoga vremena. Navodno je posjedovao čak oko 600 utvrda i feudalnih posjeda diljem Francuske, od okolice Pariza do Provanse. Živio je u razdoblju vrhunca francuske renesanse, koja je osobito postala slavnom po slikovitim dvorcima u dolini Loire i u drugim krajevima Francuske. Anne de Montmorency vršio je, kao moćan aristokrat, najviše dvorske službe tijekom vladavine dvaju renesansnih kraljeva – Franje (sponzora Leonarda da Vincija) i Henrika II. (poznatog po navodnom Nostradamusovom proročanstvu o pogibiji tijekom viteškog turnira). Montmorency je vršio ugledne službe velikog meštra Francuske i konetabla Francuske. Funkcija konetabla davala je vrhovno zapovjedništvo nad vojnim snagama i nadređenost svim maršalima Francuske (nekoliko stoljeća kasnije Napoleonu su pokušali ponuditi tu funkciju kako bi ga pridobili).
Rapalski ugovor, sporazum između Kraljevine SHS i Kraljevine Italije, potpisan je 12. studenog 1920. u Rapallu, gradiću blizu Genove. Pregovori oko konačnog dokumenta trajali su tri dana, a njime su određene granice dviju država, dogovoreno je stvaranje Slobodne Države Rijeke te zajedničko nastupanje protiv svih pokušaja restauracije dinastije Habsburgovaca.
Pregovorima su se željela riješiti mnogobrojna otvorena pitanja glede granica koje su definirane tajnim Londonskim ugovorom iz 1915. godine, a nisu riješena na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. – 1920. Pregovori u Rapallu održani su u nepovoljnom međunarodnom političkom okruženju za Kraljevinu SHS zbog sve veće sklonosti britanske, francuske i američke diplomacije da popusti talijanskim zahtjevima.
Kraljevinu SHS zastupali su premijer Milenko Vesnić, ministar vanjskih poslova Ante Trumbić i ministar financija Kosta Stojanović. Talijansku stranu zastupali su premijer Giovani Giolitti, ministar vanjskih poslova Carlo Sforza i ministar rata Ivanoe Bonomi. Talijani su od početka dali do znanja da će vojnom silom uspostaviti granice predviđene Londonskim ugovorom ako se ne prihvati novi ugovor. Stjerani u kut predstavnici Kraljevine SHS potpisali su nepovoljan ugovor kojim su Italiji pripojeni Trst, Gorica, Gradiška i dio Kranjske, Istra (osim dijela općine Kastav), grad Zadar, otoci Cres i Lošinj, Lastovo i Palagruža, a Rijeka je postala grad-država. Usto je talijanskoj nacionalnoj manjini u Kraljevini SHS bilo dano pravo izbora talijanskog državljanstva, uporaba talijanskog jezika i sloboda vjeroispovijesti, a hrvatskoj i slovenskoj nacionalnoj manjini u Italiji nisu dana nikakva zakonska jamstva. Iako se Trumbić do kraja borio protiv sporazuma, prevladali su srpski predstavnici kojima je pogodovala nagodba s Italijom i slabljenje hrvatskog položaja u Kraljevini SHS.
Ugovor je izazvao val nezadovoljstva u Hrvatskoj i Sloveniji, a razočarani Trumbić dao je ostavku te se otada udaljava od ideje unitarističke južnoslavenske države. Zbog toga ugovor nikada nije bio ni razmatran u Narodnoj skupštini, već je 26. lipnja 1921. ozakonjen bez parlamentarne rasprave te potvrđen kraljevom odlukom.
Na današnji dan, 12. studenog 1990. godine, svečano je ustoličen japanski vladar Akihito. U domovini se nikad nije spominjao po imenu, već kao Njegovo Carsko Veličanstvo (“tennō heika”). Prema eri njegove vladavine, nakon smrti bit će preimenovan u cara Heiseija. Evo nekoliko zanimljivosti o bivšem lideru najstarije monarhije na svijetu:
1. Prema tradiciji, bio je 125. japanski car, počevši od legendarnog Jimmua, koji je vladao prije otprilike 2.600 godina. Genealogija po muškoj liniji može pratiti stotinjak generacija unatrag, što je vjerojatno jedinstven slučaj među svjetskim dinastijama. Datum njegova rođenja, 23. prosinac, Japanci su slavili kao nacionalni blagdan.
2. Peto je dijete i najstariji sin cara Hirohita i carice Nagako. Princa Tsugua, kako su ga oslovljavali kao dijete, odgajali su privatni tutori, nakon čega je pohađao Plemićku školu. Studirao je politologiju na Sveučilištu u Tokiju ali nikad nije diplomirao.
3. Za razliku od svih careva prije njega, nije služio u japanskoj vojsci. Tako je, naime, odlučio njegov otac, čije se odredbe nisu propitivale.
Midas - Nativno Internet oglašavanje
4. Za vrijeme američke okupacije Japana, engleskom jeziku ga je podučavala čuvena autorica dječjih romana Elizabeth Gray Vining.
5. Kao 26-godišnjak, stupio je u brak s Michiko Shōdom, postavši tako prvi član japanske carske obitelji koji je oženio pučanku. Njegova odabranica, kći proizvođača brašna, prva je japanska carica koja je djecu – prinčeve Naruhita i Akishina te princezu Sayako – podizala sama.
6. Budući da mu je otac dugo živio, prijestolje je naslijedio tek u pedeset šestoj godini. Dok je Hirohito bio obožavan kao živi polubog, Akihito i Michiko smanjili su distancu između palače i narode, trudeći se živjeti kao “običan” par.
7. Car se u slobodno vrijeme bavio ihtiološkim istraživanjima, a brojni njegovi radovi objavljeni su u znanstvenim časopisima. Vrsta iz porodice Gobiidae, najvećih riba na svijetu, nazvana je Exyrias akihito njemu u čast.
8. Abdicirao je u travnju 2019., zbog narušena zdravstvenog stanja. Na prijestolju ga je naslijedio sin Naruhito. Akihito je zapamćen kao prvi japanski monarh u dva stoljeća koji je otišao s prijestolja.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Dogodilo se na danasnji dan
1944. godine potopljen je u sjevernim norveškim vodama najveći ratni brod kojim je raspolagala nacistička Njamačka. Bio je to znameniti bojni brod Tirpitz, ponos njemačke flote od 1941. godine. Golemi Tirpitz težio je 52.600 tona pod punim opterećenjem i do danas je ostao najveći ratni brod ikada sagrađen u Njemačkoj. Bio je dugačak čak 251 metar, a glavno su mu oružje bili teški topovi kalibra 380 mm. To oružje moglo je ispaljivati granate teške 800 kilograma na maksimalnu udaljenost od preko 36,000 metara.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Dogodilo se na danasnji dan
13.11.
Janaab Pakal III. poznat je i pod imenom Wak Kimi Janaab Pakal ili Šest smrt. Bio je poznati majanski ayaw, odnosno vladar majanskog grada Palenquea. Zasad nam je poznat samo jedan natpis s njegovim imenom. Pronađen je na jednoj crnoj keramičkoj posudi pronađenoj u rezidencijalnoj četvrti, dakle, izvan kraljevskih odaja. Zapisano je da je Janaab Pakal III. stupio na prijestolje 13. studenog 799. godine, prema našem kalendaru. Zapravo stoji zapisan dan 9.18.9.4.4 7 K’an 17 Muwan. Ovaj način bilježenja nadnevaka pripada mezoameričkom kalendaru Dugog brojanja, koji su vjerojatno razvili Olmeci, a Maje preuzeli. U njemu je osnova broj 20. Kalendar Dugog brojanja počinje prema julijanskom kalendaru 6.9.3114. pne
Datum dolaska Janaaba Pakala III. na prijestolje posljednji je konkretni datum iz majanske povijesti grada Palenquea. Tad je grad već bio na zalasku, broj stanovnika je pao i više se ništa nije gradilo.
Smatra se da je Janaab Pakal III. bio nižerangirani velikaš jer nije nosio visoku titulu Svetog vladara Palenquea (k’uhul B’aakal ajaw).
1985. dogodila se velika tragedija pri vulkanskoj erupciji u Kolumbiji, od koje je poginulo više od 20.000 ljudi. Vulkan Nevado del Ruiz izbacio je golemu količinu materijala, što je pokrenulo odrone blata. Rijeka blata preplavila je dolinski grad Armero pri čemu je poginula većina njegovih 29.000 stanovnika. Armero je praktički u potpunosti uništen, a stradali su i stanovnici susjednih naselja.
1954. njemački je feldmaršal Paul Ludwig Ewald von Kleist umro u zatočeništvu u sovjetskom savezu. Bio je najviši vojni zapovjednik nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu koji je umro u sovjetskom zatočeništvu. Umro je u zloglasnom zatvoru grada Vladimira (Vladimirskij central), najvećem u Rusiji, oko 100 km od Moskve.
1810. godine rođen je William Avery Rockefeller, otac prvog američkog milijardera Johna Davisona Rockefellera, svojedobno vjerojatno najbogatijeg čovjeka na svijetu
Obitelj Rockefeller bila je po muškoj liniji njemačkog podrijetla, iz područja oko Neuwieda u blizini rijeke Rajne.
Najjači uragan u svjetskoj povijesti modernog doba pogodio je Aziju 13. studenog 1970. godine. U kratkom je vremenu poginulo oko 500.000 ljudi. Uragan je zahvatio gusto naseljena područja Bengala i današnjeg Bangladeša. Riječ je o delti rijeke Gangesa, gdje je tlo vrlo nisko nad rijekom, pa poplave imaju razoran učinak. Vjetrovi su dosezali brzinu od 185 kilometara na sat.
1834. godine završila je neobično duga i raznovrsna karijera francuskog diplomata i državnika Talleyranda. U doba Napoleona Bonapartea, čiji je Talleyrand bio ministar vanjskih poslova, on je slovio za jednog od najmoćnijih ljudi u Europi. Dapače, smatra ga se jednim od najvještijih diplomata u svjetskoj povijesti uopće.
Francuskog državnika Talleyranda danas se smatra jednim od najvještijih diplomata u svjetskoj povijesti uopće
1989. godine umro je knez Franjo Josip II. od Liechtensteina. Bio je otac današnjeg vladajućeg kneza Hansa-Adama II. i djed današnjeg regenta Lihtenštajna – princa Alojza. Zanimljivo je da je knez Franjo Josip II. od Liechtensteina bio zapravo prvi vladar te zemlje koji je trajno u njoj boravio.
1775. godine dogodio se jedan od najneobičnijih događaja u američkoj povijesti ratovanja. Naime, američka je vojska osvojila kanadski grad Montreal. Malo kome je uopće poznato da su mlade Sjedinjene Američke Države izvršile invaziju na Kanadu, i to čak prije službenog proglašenja svoje nezavisnosti (slavna američka Deklaracija nezavisnosti izglasana je tek sljedeće godine).
Američku vojsku vodio je prema Kanadi general Richard Montgomery.
=>
Janaab Pakal III. poznat je i pod imenom Wak Kimi Janaab Pakal ili Šest smrt. Bio je poznati majanski ayaw, odnosno vladar majanskog grada Palenquea. Zasad nam je poznat samo jedan natpis s njegovim imenom. Pronađen je na jednoj crnoj keramičkoj posudi pronađenoj u rezidencijalnoj četvrti, dakle, izvan kraljevskih odaja. Zapisano je da je Janaab Pakal III. stupio na prijestolje 13. studenog 799. godine, prema našem kalendaru. Zapravo stoji zapisan dan 9.18.9.4.4 7 K’an 17 Muwan. Ovaj način bilježenja nadnevaka pripada mezoameričkom kalendaru Dugog brojanja, koji su vjerojatno razvili Olmeci, a Maje preuzeli. U njemu je osnova broj 20. Kalendar Dugog brojanja počinje prema julijanskom kalendaru 6.9.3114. pne
Datum dolaska Janaaba Pakala III. na prijestolje posljednji je konkretni datum iz majanske povijesti grada Palenquea. Tad je grad već bio na zalasku, broj stanovnika je pao i više se ništa nije gradilo.
Smatra se da je Janaab Pakal III. bio nižerangirani velikaš jer nije nosio visoku titulu Svetog vladara Palenquea (k’uhul B’aakal ajaw).
1985. dogodila se velika tragedija pri vulkanskoj erupciji u Kolumbiji, od koje je poginulo više od 20.000 ljudi. Vulkan Nevado del Ruiz izbacio je golemu količinu materijala, što je pokrenulo odrone blata. Rijeka blata preplavila je dolinski grad Armero pri čemu je poginula većina njegovih 29.000 stanovnika. Armero je praktički u potpunosti uništen, a stradali su i stanovnici susjednih naselja.
1954. njemački je feldmaršal Paul Ludwig Ewald von Kleist umro u zatočeništvu u sovjetskom savezu. Bio je najviši vojni zapovjednik nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu koji je umro u sovjetskom zatočeništvu. Umro je u zloglasnom zatvoru grada Vladimira (Vladimirskij central), najvećem u Rusiji, oko 100 km od Moskve.
1810. godine rođen je William Avery Rockefeller, otac prvog američkog milijardera Johna Davisona Rockefellera, svojedobno vjerojatno najbogatijeg čovjeka na svijetu
Obitelj Rockefeller bila je po muškoj liniji njemačkog podrijetla, iz područja oko Neuwieda u blizini rijeke Rajne.
Najjači uragan u svjetskoj povijesti modernog doba pogodio je Aziju 13. studenog 1970. godine. U kratkom je vremenu poginulo oko 500.000 ljudi. Uragan je zahvatio gusto naseljena područja Bengala i današnjeg Bangladeša. Riječ je o delti rijeke Gangesa, gdje je tlo vrlo nisko nad rijekom, pa poplave imaju razoran učinak. Vjetrovi su dosezali brzinu od 185 kilometara na sat.
1834. godine završila je neobično duga i raznovrsna karijera francuskog diplomata i državnika Talleyranda. U doba Napoleona Bonapartea, čiji je Talleyrand bio ministar vanjskih poslova, on je slovio za jednog od najmoćnijih ljudi u Europi. Dapače, smatra ga se jednim od najvještijih diplomata u svjetskoj povijesti uopće.
Francuskog državnika Talleyranda danas se smatra jednim od najvještijih diplomata u svjetskoj povijesti uopće
1989. godine umro je knez Franjo Josip II. od Liechtensteina. Bio je otac današnjeg vladajućeg kneza Hansa-Adama II. i djed današnjeg regenta Lihtenštajna – princa Alojza. Zanimljivo je da je knez Franjo Josip II. od Liechtensteina bio zapravo prvi vladar te zemlje koji je trajno u njoj boravio.
1775. godine dogodio se jedan od najneobičnijih događaja u američkoj povijesti ratovanja. Naime, američka je vojska osvojila kanadski grad Montreal. Malo kome je uopće poznato da su mlade Sjedinjene Američke Države izvršile invaziju na Kanadu, i to čak prije službenog proglašenja svoje nezavisnosti (slavna američka Deklaracija nezavisnosti izglasana je tek sljedeće godine).
Američku vojsku vodio je prema Kanadi general Richard Montgomery.
=>
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Dogodilo se na danasnji dan
=>
Pušku je dizajnirao Mihail Timofejevič Kalašnjikov, sa samo 27 godina.
Najpopularnija automatska puška u povijesti puštena je u upotrebu 13. studenog 1947. godine (od tuda oznaka 47, a AK je kratica za Automat Kalašnjikov). Pušku je dizajnirao Mihail Timofejevič Kalašnjikov, sa samo 27 godina. Zanimljivo je da je Kalašnjikov ujedno i pjesnik, koji je objavio šest knjiga.U SSSR-u je dva puta proglašen junakom socijalističkog rada i unaprijeđen je u čin generala. Na konstrukciji AK-47 sudjelovao i njemački inženjer Hugo Schmeisser. On je prije toga konstruirao njemačko oružje koje se popularno zvalo Schmeisser, a nakon Drugog svjetskog rata Sovjeti su ga zaposlili u svojim tvornicama. Procjenjuje se da danas u svijetu cirkulira oko 100 milijuna pušaka AK-47. Vrlo su cijenjene zbog jednostavnosti i pouzdanosti.
1917. Sabor donosi odluku o osnivanju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, a Dvorskoj kancelariji u Beču predložena su tri profesora-osnivača. To su bili: dr. Theodor Wickerhauser, dr. Miroslav Čačković i dr. Dragutin Mašek. Oni su trebali organizirati fakultet, postaviti dekana i brinuti se o popunjavanju katedara.
Jedan od najznamenitijih latinskih crkvenih otaca i veliki kršćanski crkveni učitelj sveti Augustin rođen je 13. studenog 354. godine. Izvorni oblik njegovog imena bio je Aurelije Augustin (lat. Aurelius Augustinus), a rodio se u gradu Tagasti u rimskoj pokrajini Numidija, u sjevernoj Africi. Nekoć je sjeverna Afrika pripadala najnaprednijim područjima Rimskog Carstva, a bila je i njegova žitnica. Sv. Augustin živio je u doba posljednjih ostataka moći nekad velikog Rimskog Carstva. Naime, upravo u njegovo vrijeme vladao je rimski car Teodozije, posljednji vladar čitavog Rimskog Carstva tj. njegovog istočnog i zapadnog dijela (nakon što su Teodozijevi sinovi Arkadije i Honorije podijelili naslijeđeno carstvo ono više nikada nije ujedinjeno).
Pušku je dizajnirao Mihail Timofejevič Kalašnjikov, sa samo 27 godina.
Najpopularnija automatska puška u povijesti puštena je u upotrebu 13. studenog 1947. godine (od tuda oznaka 47, a AK je kratica za Automat Kalašnjikov). Pušku je dizajnirao Mihail Timofejevič Kalašnjikov, sa samo 27 godina. Zanimljivo je da je Kalašnjikov ujedno i pjesnik, koji je objavio šest knjiga.U SSSR-u je dva puta proglašen junakom socijalističkog rada i unaprijeđen je u čin generala. Na konstrukciji AK-47 sudjelovao i njemački inženjer Hugo Schmeisser. On je prije toga konstruirao njemačko oružje koje se popularno zvalo Schmeisser, a nakon Drugog svjetskog rata Sovjeti su ga zaposlili u svojim tvornicama. Procjenjuje se da danas u svijetu cirkulira oko 100 milijuna pušaka AK-47. Vrlo su cijenjene zbog jednostavnosti i pouzdanosti.
1917. Sabor donosi odluku o osnivanju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, a Dvorskoj kancelariji u Beču predložena su tri profesora-osnivača. To su bili: dr. Theodor Wickerhauser, dr. Miroslav Čačković i dr. Dragutin Mašek. Oni su trebali organizirati fakultet, postaviti dekana i brinuti se o popunjavanju katedara.
Jedan od najznamenitijih latinskih crkvenih otaca i veliki kršćanski crkveni učitelj sveti Augustin rođen je 13. studenog 354. godine. Izvorni oblik njegovog imena bio je Aurelije Augustin (lat. Aurelius Augustinus), a rodio se u gradu Tagasti u rimskoj pokrajini Numidija, u sjevernoj Africi. Nekoć je sjeverna Afrika pripadala najnaprednijim područjima Rimskog Carstva, a bila je i njegova žitnica. Sv. Augustin živio je u doba posljednjih ostataka moći nekad velikog Rimskog Carstva. Naime, upravo u njegovo vrijeme vladao je rimski car Teodozije, posljednji vladar čitavog Rimskog Carstva tj. njegovog istočnog i zapadnog dijela (nakon što su Teodozijevi sinovi Arkadije i Honorije podijelili naslijeđeno carstvo ono više nikada nije ujedinjeno).
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Dogodilo se na danasnji dan
14.11.
Engleski grad Coventry poznat je u povijesti kao mjesto najžešćih njemačkih bombardiranja u Drugom svjetskom ratu. Najgori dan za Coventry bio je 14. studeni 1940. godine, za vrijeme Bitke za Britaniju. Čak 515 njemačkih bombardera napalo je Coventry u sklopu operacije Mondscheinsonate (Mjesečeva sonata). Nakon bombardiranja jedva da je ostala koja neoštećena zgrada u središtu grada. Nijemci su bacali zapaljive bombe punjene magnezijem i benzinom, što je uzrokovalo nezaustavljive požare. Grad je bio zahvaćen vatrenom stihijom. Bačeno je oko 36,000 zapaljivih bombi. Oko 60,000 zgrada bilo je uništeno ili oštećeno. Slučaj je postao toliko poznat da je nacistički ministar Joseph Goebbels kasnije koristio njemački pojam Coventriert za gradove koji su bili do slične mjere razoreni
1971. godine ušla je prva ljudska svemirska letjelica u orbitu oko Marsa. Radilo se o letjelici Mariner 9, lansiranoj oko pet i pol mjeseci ranije iz američkog svemirskog centra na Floridi. Samo dvije i pol godine prije toga, u sklopu programa Apollo, Amerikanci su nadmašili sovjete sletjevši na Mjesec. Program Apollo još uvijek je trajao u trenutku dolaska Marinera 9 u orbitu oko Marsa, Apollo 16 i 17 sletjeli su na Mjesec tek 1972. godine tj. u godini nakon Marinerovog ulaska u orbitu.
1969. godine lansirana je u svemir američka misija Apollo 12, druga kojom su se ljudi uspjeli spustiti na Mjesec. Lansiranje je izvršeno oko četiri mjeseca nakon povijesno mnogo poznatijeg Apolla 11. Na Apollu 12 bila su trojica astronauta: Charles Pete Conrad, Richard F. Gordon i Alan L. Bean.
Lansiranje Apolla 12 obavljeno je za vrijeme oluje na Floridi. 36,5 sekundi nakon uzlijetanja raketu Saturn V pogodila je munja koja je prošla dužinom rakete i ispraznila se kroz ispust njenih motora. Strujni su krugovi reagirali, no nije došlo do
oštećenja koje bi zaustavilo let.
http[img]s://povijest.hr/wp-content/uploads/2016/06/novi-dvori-nekoc-1200-x-9441-696x548.jpg[/img]
1861. godine umro je Antun Mihanović, autor teksta hrvatske himne Lijepa naša domovino. Mihanovićeva pjesma po kojoj je napravljen tekst današnje hrvatske himne izvorno je objavljena pod nazivom Horvatska domovina još 1835. godine u Gajevoj Danici.
1719. godine rođen je Leopold Mozart – otac slavnog glazbenika Wolfganga Amadeusa Mozarta. Zanimljivo je detaljnije proučiti podrijetlo obitelji Mozart. Naime, ljudi danas većinom povezuju obitelj Mozart s austrijskim Salzburgom. Međutim, Wolfgangov otac Leopold rođen je u gradu Augsburgu u Njemačkoj, i upravo je u tom gradu obitelj Mozart živjela generacijama prije Wolfgangovog rođenja. Tek se Leopold doselio u Salzburg i ondje zasnovao obitelj, pa se tako dogodilo da se Wolfgang rodio u Salzburgu. Augsburg je bio iznimno prometno važan grad u Njemačkoj, a u njemu su sjedište imale i dvije vjerojatno najmoćnije europske bankarske obitelji 16. stoljeća – Fuggeri i Welseri.
Stariji oblici prezimena Mozart bili su Motzhart i Motzhardt. Leopoldov otac Johann Georg Mozart bavio se u Augsburgu uvezivanjem knjiga. Leopold je studij započeo u Salzburgu, a jedno vrijeme postojala je mogućnost da će postati svećenik. Međutim, u dobi od oko 18 godina preselio se u Salzburg. Ondje je postao profesionalni glazbenik, a kasnije se i oženio te dobio djecu. Dakako, nije potrebno naglašavati koliko je Leopoldov utjecaj bio važan pri oblikovanju malog Mozarta u glazbenom smjeru.
1832. godine umro je Charles Carroll, jedini katolik koji je potpisao znamenitu američku Deklaraciju nezavisnosti (engl. Declaration of Independence). Zanimljivo je da je upravo Charles Carroll najduže poživio od svih potpisnika te deklaracije. Naime, doživio je čak 96. godinu života i nadživio sve ostale potpisnike.
Francuski car Napoleon Bonaparte ušao je pobjednički u Beč, koji su Francuzi osvojili dan ranije, 14. studenog 1805. godine. Radilo se o Ratu Treće koalicije, kad je Napoleon uspješno savladao protivničke europske sile koje su se udružile protiv njega.
=>
Engleski grad Coventry poznat je u povijesti kao mjesto najžešćih njemačkih bombardiranja u Drugom svjetskom ratu. Najgori dan za Coventry bio je 14. studeni 1940. godine, za vrijeme Bitke za Britaniju. Čak 515 njemačkih bombardera napalo je Coventry u sklopu operacije Mondscheinsonate (Mjesečeva sonata). Nakon bombardiranja jedva da je ostala koja neoštećena zgrada u središtu grada. Nijemci su bacali zapaljive bombe punjene magnezijem i benzinom, što je uzrokovalo nezaustavljive požare. Grad je bio zahvaćen vatrenom stihijom. Bačeno je oko 36,000 zapaljivih bombi. Oko 60,000 zgrada bilo je uništeno ili oštećeno. Slučaj je postao toliko poznat da je nacistički ministar Joseph Goebbels kasnije koristio njemački pojam Coventriert za gradove koji su bili do slične mjere razoreni
1971. godine ušla je prva ljudska svemirska letjelica u orbitu oko Marsa. Radilo se o letjelici Mariner 9, lansiranoj oko pet i pol mjeseci ranije iz američkog svemirskog centra na Floridi. Samo dvije i pol godine prije toga, u sklopu programa Apollo, Amerikanci su nadmašili sovjete sletjevši na Mjesec. Program Apollo još uvijek je trajao u trenutku dolaska Marinera 9 u orbitu oko Marsa, Apollo 16 i 17 sletjeli su na Mjesec tek 1972. godine tj. u godini nakon Marinerovog ulaska u orbitu.
1969. godine lansirana je u svemir američka misija Apollo 12, druga kojom su se ljudi uspjeli spustiti na Mjesec. Lansiranje je izvršeno oko četiri mjeseca nakon povijesno mnogo poznatijeg Apolla 11. Na Apollu 12 bila su trojica astronauta: Charles Pete Conrad, Richard F. Gordon i Alan L. Bean.
Lansiranje Apolla 12 obavljeno je za vrijeme oluje na Floridi. 36,5 sekundi nakon uzlijetanja raketu Saturn V pogodila je munja koja je prošla dužinom rakete i ispraznila se kroz ispust njenih motora. Strujni su krugovi reagirali, no nije došlo do
oštećenja koje bi zaustavilo let.
http[img]s://povijest.hr/wp-content/uploads/2016/06/novi-dvori-nekoc-1200-x-9441-696x548.jpg[/img]
1861. godine umro je Antun Mihanović, autor teksta hrvatske himne Lijepa naša domovino. Mihanovićeva pjesma po kojoj je napravljen tekst današnje hrvatske himne izvorno je objavljena pod nazivom Horvatska domovina još 1835. godine u Gajevoj Danici.
1719. godine rođen je Leopold Mozart – otac slavnog glazbenika Wolfganga Amadeusa Mozarta. Zanimljivo je detaljnije proučiti podrijetlo obitelji Mozart. Naime, ljudi danas većinom povezuju obitelj Mozart s austrijskim Salzburgom. Međutim, Wolfgangov otac Leopold rođen je u gradu Augsburgu u Njemačkoj, i upravo je u tom gradu obitelj Mozart živjela generacijama prije Wolfgangovog rođenja. Tek se Leopold doselio u Salzburg i ondje zasnovao obitelj, pa se tako dogodilo da se Wolfgang rodio u Salzburgu. Augsburg je bio iznimno prometno važan grad u Njemačkoj, a u njemu su sjedište imale i dvije vjerojatno najmoćnije europske bankarske obitelji 16. stoljeća – Fuggeri i Welseri.
Stariji oblici prezimena Mozart bili su Motzhart i Motzhardt. Leopoldov otac Johann Georg Mozart bavio se u Augsburgu uvezivanjem knjiga. Leopold je studij započeo u Salzburgu, a jedno vrijeme postojala je mogućnost da će postati svećenik. Međutim, u dobi od oko 18 godina preselio se u Salzburg. Ondje je postao profesionalni glazbenik, a kasnije se i oženio te dobio djecu. Dakako, nije potrebno naglašavati koliko je Leopoldov utjecaj bio važan pri oblikovanju malog Mozarta u glazbenom smjeru.
1832. godine umro je Charles Carroll, jedini katolik koji je potpisao znamenitu američku Deklaraciju nezavisnosti (engl. Declaration of Independence). Zanimljivo je da je upravo Charles Carroll najduže poživio od svih potpisnika te deklaracije. Naime, doživio je čak 96. godinu života i nadživio sve ostale potpisnike.
Francuski car Napoleon Bonaparte ušao je pobjednički u Beč, koji su Francuzi osvojili dan ranije, 14. studenog 1805. godine. Radilo se o Ratu Treće koalicije, kad je Napoleon uspješno savladao protivničke europske sile koje su se udružile protiv njega.
=>
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Dogodilo se na danasnji dan
=>
1971. godine ustoličen je poznati koptski papa Shenouda III. kao 117. papa i patrijarh Aleksandrije. Kopti su kršćani u Egiptu, za koje postoje teorije da potječu od antičkih Egipćana. Jedan od najpoznatijih Kopta svakako je Boutros Boutros-Ghali, nekadašnji glavni tajnik Ujedinjenih naroda.
Znameniti francuski impresionistički slikar Claude Monet rođen je 14. studenog 1840. godine. Rodio se na adresi 45 rue Laffitte u Parizu, a oko pet godina nakon Monetovog rođenja njegova se obitelj preselila u francuski lučki grad Le Havre, u kojem je Claude proveo ostatak djetinjstva. Usprkos željama svoga oca školovao se za umjetnika.
Monetova slika Impresija, izlazak sunca (fr. Impression, soleil levant) smatra se prijelomnom u povijesti slikarstva, jer je po njenom imenu naziv dobio cjelokupni impresionistički slikarski pravac. Tu je sliku Monet naslikao 1872. godine, u ranim tridesetim godinama svoga života, a prikazivala je luku spomenutog grada Le Havrea tj. krajobraz njegovog djetinjstva. Monet je doživio dob od 86 godina, a tijekom svoje je duge slikarske karijere stvorio više od 2.500 djela. Budući da su neke njegove slike već prodavane po cijeni od preko 80.000.000 dolara, cjelokupna je vrijednost njegove umjetničke ostavštine golema.
Sv. Nikola Tavelić prvi je Hrvat proglašen svecem. Umro je mučeničkom smrću 14. studenog 1391. godine. Rođen je vjerojatno u Šibeniku. Mlad je stupio u Franjevački red i postao misionar u Bosni. Kasnije je poslan za misionara u Palestinu. U Jeruzalemu je u Omarovoj džamiji pokušao uvjeriti muslimanskog kadiju u ispravnost kršćanske vjere. Kadija se na to naljutio i zaprijetio Taveliću i njegovim kolegama smrću. Na kraju je prijetnju i ostvario osudivši ih na smrt. Tavelić i trojica njegovih kolega podnijeli su mučeničku smrt u Jeruzalemu pred poznatim Vratima Jaffe. Blaženim je Tavelića proglasio 1889. papa Leon XIII., a svetim papa bl. Pavao VI. 21. lipnja 1970. godine. Time je Tavelić postao prvi hrvatski svetac.
565. godine umro je posljednji doista moćan car koji je vladao Rimskim Carstvom. Zvao se Justinijan, a znamenit je po tome što je uspio obnoviti snagu Carstva, osvojivši s istoka ponovno Rim, Italiju, pa čak i Sjevernu Afriku te područje današnje južne Španjolske.
1944. godine u Drugom svjetskom ratu poginuo je nad Europom britanski maršal Trafford Leigh-Mallory. Imao je visok čin glavnog zračnog maršala (engl. Air Chief Marshal) u Britanskom kraljevskom ratnom zrakoplovstvu (RAF). Trafford Leigh-Mallory zapravo je najviši časnik RAF-a koji je poginuo u tom ratu. Dapače, on je jedan od najviših britanskih časnika koji su poginuli tijekom Drugog svjetskog rata uopće
Jedan od najvećih hrvatskih književnika, dramaturg, kritičar, prevoditelj i zagrebački kroničar August Šenoa rođen je u Zagrebu 14. studenog 1838. godine. Otac mu je bio Alois Schönoa, Nijemac koji se doselio iz Češke te radio kao slastičar zagrebačkog biskupa Aleksandra Alagovića i prvog zagrebačkog nadbiskupa – kardinala Jurja Haulika. Šenoina majka zvala se Terezija pl. Rabacs i bila je iz Slovačke.
1971. godine ustoličen je poznati koptski papa Shenouda III. kao 117. papa i patrijarh Aleksandrije. Kopti su kršćani u Egiptu, za koje postoje teorije da potječu od antičkih Egipćana. Jedan od najpoznatijih Kopta svakako je Boutros Boutros-Ghali, nekadašnji glavni tajnik Ujedinjenih naroda.
Znameniti francuski impresionistički slikar Claude Monet rođen je 14. studenog 1840. godine. Rodio se na adresi 45 rue Laffitte u Parizu, a oko pet godina nakon Monetovog rođenja njegova se obitelj preselila u francuski lučki grad Le Havre, u kojem je Claude proveo ostatak djetinjstva. Usprkos željama svoga oca školovao se za umjetnika.
Monetova slika Impresija, izlazak sunca (fr. Impression, soleil levant) smatra se prijelomnom u povijesti slikarstva, jer je po njenom imenu naziv dobio cjelokupni impresionistički slikarski pravac. Tu je sliku Monet naslikao 1872. godine, u ranim tridesetim godinama svoga života, a prikazivala je luku spomenutog grada Le Havrea tj. krajobraz njegovog djetinjstva. Monet je doživio dob od 86 godina, a tijekom svoje je duge slikarske karijere stvorio više od 2.500 djela. Budući da su neke njegove slike već prodavane po cijeni od preko 80.000.000 dolara, cjelokupna je vrijednost njegove umjetničke ostavštine golema.
Sv. Nikola Tavelić prvi je Hrvat proglašen svecem. Umro je mučeničkom smrću 14. studenog 1391. godine. Rođen je vjerojatno u Šibeniku. Mlad je stupio u Franjevački red i postao misionar u Bosni. Kasnije je poslan za misionara u Palestinu. U Jeruzalemu je u Omarovoj džamiji pokušao uvjeriti muslimanskog kadiju u ispravnost kršćanske vjere. Kadija se na to naljutio i zaprijetio Taveliću i njegovim kolegama smrću. Na kraju je prijetnju i ostvario osudivši ih na smrt. Tavelić i trojica njegovih kolega podnijeli su mučeničku smrt u Jeruzalemu pred poznatim Vratima Jaffe. Blaženim je Tavelića proglasio 1889. papa Leon XIII., a svetim papa bl. Pavao VI. 21. lipnja 1970. godine. Time je Tavelić postao prvi hrvatski svetac.
565. godine umro je posljednji doista moćan car koji je vladao Rimskim Carstvom. Zvao se Justinijan, a znamenit je po tome što je uspio obnoviti snagu Carstva, osvojivši s istoka ponovno Rim, Italiju, pa čak i Sjevernu Afriku te područje današnje južne Španjolske.
1944. godine u Drugom svjetskom ratu poginuo je nad Europom britanski maršal Trafford Leigh-Mallory. Imao je visok čin glavnog zračnog maršala (engl. Air Chief Marshal) u Britanskom kraljevskom ratnom zrakoplovstvu (RAF). Trafford Leigh-Mallory zapravo je najviši časnik RAF-a koji je poginuo u tom ratu. Dapače, on je jedan od najviših britanskih časnika koji su poginuli tijekom Drugog svjetskog rata uopće
Jedan od najvećih hrvatskih književnika, dramaturg, kritičar, prevoditelj i zagrebački kroničar August Šenoa rođen je u Zagrebu 14. studenog 1838. godine. Otac mu je bio Alois Schönoa, Nijemac koji se doselio iz Češke te radio kao slastičar zagrebačkog biskupa Aleksandra Alagovića i prvog zagrebačkog nadbiskupa – kardinala Jurja Haulika. Šenoina majka zvala se Terezija pl. Rabacs i bila je iz Slovačke.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Dogodilo se na danasnji dan
15.11.
1889. godine Brazil je nakon 67 godina prestao biti Carstvo. Naime, Brazilsko Carstvo proglašeno je još 1822. – iste godine kad se Brazil odvojio od Portugala. Prvi brazilski car bio je Pedro I. iz dinastije Braganza, iste koja je vladala i Portugalom. Cara Pedra I. naslijedio je na brazilskom carskom prijestolju njegov sin Pedro II., koji je zatim preko pedeset godina bio car Brazila.
Premda je car Pedro II. bio popularan u narodu (imao je nadimak Magnânimo – Velikodušni), grupa vojnih časnika izvela puč i svrgnula ga. Pučisti su ukinuli Carstvo i proglasili republiku. Radilo se o zanimljivoj pojavi, jer izgleda da izvan uskog kruga tih vojnih pučista taj državni udar nije imao potporu u narodu. Pučisti su na svoje čelo stavili maršala Deodora da Fonsecu, koji je postao i prvi predsjednik nove republike.
Car i carska obitelj otišli su u egzil. Paradoksalno je da je Brazil prijelazom iz carstva u republiku zapravo u demokratskom smislu nazadovao. Naime, brazilski car Pedro II. vladao je Brazilom kao parlamentarnom monarhijom, a nakon uvođenja republike stvorena je diktatorska vlast. Inače, car Pedro II. doista je bio izvanredna osoba – bio je obrazovani erudit koji je znao govoriti mnoge jezike, prijateljevao je sa poznatim svjetskim znanstvenicima i umjetnicima. Volio je upoznavati strane zemlje i mnogo je čitao.
1923. godine došlo je do zaustavljanja rekordne inflacije u Njemačkoj izdavanjem nove valute. Naime, stara valuta zvana Reichsmark zamijenjena je novom, zvanom Rentenmark. Zamjena je vršena u odnosu 1.000.000.000.000:1, što znači da je trebalo dati tisuću milijardi Reichsmaraka za jednu Rentenmarku (brisano je čak 12 nula). Potez je bio uspješan i inflacija je na kraju doista zaustavljena.
U razdoblju najžešće inflacije, u prvoj polovini studenog 1923. godine, izdavane su novčanice astronomskih denominacija. Primjerice, 1. studenog izdana je novčanica od pet milijardi Reichsmaraka (5.000.000.000), 6. studenog novčanica od 50 milijardi Reichsmaraka (50.000.000.000), a 9. studenog od čak 5.000 milijardi Reichsmaraka (5.000.000.000.000). Među najvećim izdanim novčanicama uopće bile su one od 50.000 milijardi (50.000.000.000.000) Reichsmaraka i od 100.000 milijardi Reichsmaraka (100.000.000.000.000).
1629. godine umro je Gábor Bethlen, transilvanski knez i neokrunjeni kralj Ugarske. Vladao je Transilvanijom (Erdeljom) od 1613. godine pa sve do svoje smrti tj. tijekom punih 16 godina. Bethlen je pokušao osvojiti i ugarsko kraljevsko prijestolje, postavivši se kao neprijatelj Habsburgovaca. U tom je smislu iz Transilvanije izvršio invaziju na Ugarsku 1619. godine, što je dovelo do velikog stradavanja katolika. Naime, Bethlenovi pristalice protestantske vjeroispovijesti (on je osobno bio kalvinist, no religijski većinom tolerantan) ubili su u Košicama sv. Marka Križevčanina, sv. Stjepana Pongrácza i sv. Melkiora Grodzieckog.
Bethlen nije uspio preoteti cijelu Ugarsku Habsburgovcima, no osvojio je nekoliko ugarskih županija i zadržao ih pod svojom vlasti određeno vrijeme. Uspio se domoći i znamenite krune sv. Stjepana, poznate i pod nazivom Sveta Kruna (mađ. Szent Korona), no ipak se nije njome okrunio. Na kraju je potpisao mirovni ugovor s carem Ferdinandom II. Habsburškim, čime su prestala neprijateljstva. Bethlen je kao knez Transilvanije preminuo na današnji dan u svojoj prijestolnici Albi Juliji na području današnje Rumunjske. U trenutku smrti nije imao ni 50 godina.
1777. godine odobreni su u od strane američkog Kontinentalnog kongresa Konfederacijski članci. Premda je taj dokument danas razmjerno slabo poznat u svijetu, radilo se o važnoj stvari jer su Konfederacijski članci funkcionirali kao prvi ustav SAD-a. Naime, mlade Sjedinjene Američke Države prije donošenja svog službenog Ustava iz 1787. godine (koji još uvijek vrijedi uz brojne amandmane) funkcionirale su kao labava konfederacija tijekom čak desetak godina. Kao ustav su u tom ranom razdoblju služili upravo Konfederacijski članci.
Pogledajmo kako je izgledala američka vlada u tom ranom razdoblju, prije uvođenja institucija koje su i danas široko poznate (predsjednik, Kongres itd). Postojala je funkcija predsjednika kongresa (službeni naziv titule: President of the United States in Congress Assembled), koji je nominalno bio najviši službenik u državi. Premda tu funkciju neki uspoređuju s kasnijom funkcijom predsjednika SAD-a, predsjednik kongresa imao je malu stvarnu moć. Nadalje, postojala je funkcija glavnog nadzornika financija (engl. Superintendent of Finance), koji je funkcionirao kao svojevrsni ministar financija. Tu je funkciju tijekom cijelog razdoblja važenja Konfederacijskih članaka držao Robert Morris, koji je zbog toga bio, uz Georgea Washingtona (vrhovnog zapovjednika vojske), možda najmoćnija osoba u državi. Morris je navodno dobio čak i nadimak Financijer revolucije.
Postojala je i funkcija svojevrsnog ministra obrane, koji je nosio naslov tajnika pri ratu (engl. Secretary at War). Tu je dužnost prvo obnašao Benjamin Lincoln, a zatim Henry Knox. Konačno, postojao je i tajnik za vanjske poslove (engl. Secretary for Foreign Affairs), čiju je dužnost prvo obnašao Robert R. Livingston, a zatim John Jay.
Zloglasni američki general zrakoplovstva Curtis LeMay rođen je 15. studenog 1906. godine. Bio je poznat po svojoj ratobornosti, zbog čega je dobio i nadimak Bombs Away LeMay. Kao general američkog ratnog zrakoplovstva, LeMay je u Drugom svjetskom ratu postavljen za glavnog zapovjednika svih strateških bombarderskih napada na Japan. Na toj poziciji zalagao se za krvave noćne napade na Japan zapaljivim bombama. Naime, smatrao je da su prezicni napadi na određene vojne ciljeve neučinkoviti, i da umjesto toga treba udariti izravno po japanskom civilnom stanovništvu.
Zapaljive bombe činile su u Japanu goleme štete jer su kuće bile sagrađene većinom od drveta i papira. Požari su zbog toga bili razorni i učinkovito su uništavali velike naseljene površine u gradovima.
LeMay je naredio napade zapaljivim bombama na čak 64 japanska grada. Najrazorniji je bio napad na Tokijo u ožujku 1945. godine. Taj se napad smatra najvećim bombarderskim napadom u čitavoj povijesti ratovanja, većim i od nuklearnih napada na Hirošimu i Nagasaki. Procjenjuje se da je samo u tom jednom napadu na Tokijo poginulo oko 100.000 civila, a uništeno je 250.000 zgrada. Spaljen je otprilke 41 kvadratni kilometar Tokija.
Ukupno se procjenjuje da su američki napadi na Japan, kojima je zapovijedao general LeMay, ubili oko 500.000 Japanca te ostavili beskućnicima oko 5 milijuna ljudi.
Dana 15. studenog 1915. godine britanski političar Winston Churchill dao je ostavku na svoj položaj u Britanskoj vladi, a zbrzo zatim preuzeo je zapovjedništvo nad jednim britanskim bataljunom na Zapadnom bojištu. Protjecala je druga godina Prvog svjetskog rata, a na Zapadnom bojištu situacija je bila neriješena. S obje strane bojišnice prostirali su se rovovi, a stradavao je znatan broj vojnika u trenucima kad bi zapovjednici pokušali izvršiti napad na protivnike.
Do spomenutog je 15. studenog 1915. godine Winston Churchill držao poziciju u kabinetu tadašnjeg britanskog premijera H. H. Asquitha. Njegova uloga u kabinetu, doduše, uoči ostavke nije bila velika, jer je imao samo položaj kancelara vojvodstva Lancaster, što je svojevrsna sinekura koja postoji i u današnjoj Britanskoj vladi. Prethodno je do 25. svibnja 1915. godine Churchill imao znatno odgovorniju funkciju prvog lorda Admiraliteta tj. civilnog šefa Britanske mornarice. Na toj je funkciji bio poražen propašću invazije Dardanela u ratu protiv Osmanskog Carstva pa se želio što prije iskupiti. Nakon davanja spomenute ostavke, koju je obrazložio nezadovoljstvom zbog toga što nije bio uvršten u Britansko ratno vijeće, Churchill je najavio svoj odlazak na bojište. I doista, ubrzo je sa svojim dotadašnjim činom bojnika (engl. Major) ušao u aktivnu službu Grenadirske garde (engl. Grenadier Guards), a zatim je s višim činom potpukovnika postao zapovjednikom Šestog bataljuna Kraljevskih škotskih fizilira (engl. 6th Battalion, Royal Scots Fusiliers). Između ostaloga, bio je stacioniran kod Ploegsteerta na području današnje Belgije (desetak kilometara južno od Ypresa).
Današnja Eritreja i etiopska pokrajina Tigre činile su Kraljevstvo Aksum, koje su utemeljila semitska plemena prije oko 1500 godina. Etiopsko Carstvo je proširilo svoj utjecaj i do 6. stoljeća Aksum je nestao te je Eritreja, uz određenu razinu samostalnosti, postala dio Etiopije. U razdoblju 16. – 18. stoljeća vlast je preuzelo Osmansko Carstvo, do pojave kolonijalnih težnji europskih sila.
Eritreja se našla na meti europskih država zbog geografskog položaja, odnosno izgradnje Sueskog kanala. Talijani su osvojili Eritreju 1890. i osnovali koloniju, a kad su 1936. anektirali čitavu Etiopiju, stvorili su Talijansku Istočnu Afriku. U njezinom sastavu bile su Eritreja i etiopske pokrajine. Zatim su Britanci osvojili Eritreju u Drugom svjetskom ratu. Nakon završetka rata Eritreja je došla pod UN-ovo skrbništvo 15. studenog 1952., a njome je upravljala Britanija.
UN-ovom odlukom Eritreja potom ulazi u savez s Etiopijom (1952.) kao autonomna pokrajina. Imala je pravo na regionalni parlament i vlastiti ustav. Službeni jezik bio je tigrinja, dok se u Etiopiji govorio amharski, a glavni grad Asmara. Etiopski car (1930. – 1974.) u to je vrijeme bio poznati vladar Haile Selasije. Međutim, Etiopija je počela kršiti eritrejska prava i UN-ovu rezoluciju o federaciji između Etiopije i Eritrerije te je 1962. službeno anektirala Eritreju. Tad se počinju javljati gerilski pokreti i borba za neovisnost. Pobunjeničke snage nastavile su borbu i u 80-ima, što je dovelo do neovisnosti 1993. godine. Zbog spornih područja Eritreja je u sukobu s nekoliko susjednih država, a 1998. izbio je rat s Etiopijom, koji je završio 2000. godine.
1784. rođen je Napoleonov najmlađi brat. Zvao se Jerome Bonaparte i bio je čak 13. po redu dijete svojih roditelja. Napomenimo, u talijanskom govornom području Korzike njegovo ime Jerome glasilo je Girolamo. Jerome je bio čak 15 godina mlađi od Napoleona. Kad se Jerome rodio u Ajacciju na Korzici, Napoleon se već upisivao u elitnu vojnu školu École Militaire u Parizu.
Kad je Napoleon preuzeo vlast u državi, Jerome je imao samo 14 godina. Kao 16-godišnjak Jerome je bio u službi francuske mornarice, što ga je dovelo i na Karibe. Naime, službovao je jedno vrijeme na području današnjeg Haitija i Martiniquea.
S otprilike 18 godina Jerome je došao u SAD, točnije u New York. Ondje se već sljedeće godine oženio mladom Amerikankom imena Elizabeth Patterson. Napoleona, koji se upravo u to vrijeme proglasio carem, to je vjenčanje razljutilo. Mladom se bračnom paru 1805. rodio i sin (također nazvan Jerome, po ocu). Car Napoleon razvrgnuo je bratov brak i pokušao oduzeti novorođenom dječaku pravo na korištenje prezimena Bonaparte. Ipak,taj dječak živio je u SAD-u i praotac je američke loze obitelji Bonaparte (njegov unuk Charles Joseph Bonaparte osnovao je kasnije američki FBI).
Napoleon Bonaparte 1807. je nadjenuo Jeromeu titulu kralja Vestfalije, koja je potrajala do Napoleonova poraza 1813. godine. Jerome se borio kao zapovjednik na bratovoj strani kod Waterlooa 1815., ali bez većeg uspjeha. Nakon toga otišao je u progonstvo u Italiju, ali se vratio kad je na prijestolje zasjeo Napoleon III. i službovao kao predsjednik Senata.
=>
1889. godine Brazil je nakon 67 godina prestao biti Carstvo. Naime, Brazilsko Carstvo proglašeno je još 1822. – iste godine kad se Brazil odvojio od Portugala. Prvi brazilski car bio je Pedro I. iz dinastije Braganza, iste koja je vladala i Portugalom. Cara Pedra I. naslijedio je na brazilskom carskom prijestolju njegov sin Pedro II., koji je zatim preko pedeset godina bio car Brazila.
Premda je car Pedro II. bio popularan u narodu (imao je nadimak Magnânimo – Velikodušni), grupa vojnih časnika izvela puč i svrgnula ga. Pučisti su ukinuli Carstvo i proglasili republiku. Radilo se o zanimljivoj pojavi, jer izgleda da izvan uskog kruga tih vojnih pučista taj državni udar nije imao potporu u narodu. Pučisti su na svoje čelo stavili maršala Deodora da Fonsecu, koji je postao i prvi predsjednik nove republike.
Car i carska obitelj otišli su u egzil. Paradoksalno je da je Brazil prijelazom iz carstva u republiku zapravo u demokratskom smislu nazadovao. Naime, brazilski car Pedro II. vladao je Brazilom kao parlamentarnom monarhijom, a nakon uvođenja republike stvorena je diktatorska vlast. Inače, car Pedro II. doista je bio izvanredna osoba – bio je obrazovani erudit koji je znao govoriti mnoge jezike, prijateljevao je sa poznatim svjetskim znanstvenicima i umjetnicima. Volio je upoznavati strane zemlje i mnogo je čitao.
1923. godine došlo je do zaustavljanja rekordne inflacije u Njemačkoj izdavanjem nove valute. Naime, stara valuta zvana Reichsmark zamijenjena je novom, zvanom Rentenmark. Zamjena je vršena u odnosu 1.000.000.000.000:1, što znači da je trebalo dati tisuću milijardi Reichsmaraka za jednu Rentenmarku (brisano je čak 12 nula). Potez je bio uspješan i inflacija je na kraju doista zaustavljena.
U razdoblju najžešće inflacije, u prvoj polovini studenog 1923. godine, izdavane su novčanice astronomskih denominacija. Primjerice, 1. studenog izdana je novčanica od pet milijardi Reichsmaraka (5.000.000.000), 6. studenog novčanica od 50 milijardi Reichsmaraka (50.000.000.000), a 9. studenog od čak 5.000 milijardi Reichsmaraka (5.000.000.000.000). Među najvećim izdanim novčanicama uopće bile su one od 50.000 milijardi (50.000.000.000.000) Reichsmaraka i od 100.000 milijardi Reichsmaraka (100.000.000.000.000).
1629. godine umro je Gábor Bethlen, transilvanski knez i neokrunjeni kralj Ugarske. Vladao je Transilvanijom (Erdeljom) od 1613. godine pa sve do svoje smrti tj. tijekom punih 16 godina. Bethlen je pokušao osvojiti i ugarsko kraljevsko prijestolje, postavivši se kao neprijatelj Habsburgovaca. U tom je smislu iz Transilvanije izvršio invaziju na Ugarsku 1619. godine, što je dovelo do velikog stradavanja katolika. Naime, Bethlenovi pristalice protestantske vjeroispovijesti (on je osobno bio kalvinist, no religijski većinom tolerantan) ubili su u Košicama sv. Marka Križevčanina, sv. Stjepana Pongrácza i sv. Melkiora Grodzieckog.
Bethlen nije uspio preoteti cijelu Ugarsku Habsburgovcima, no osvojio je nekoliko ugarskih županija i zadržao ih pod svojom vlasti određeno vrijeme. Uspio se domoći i znamenite krune sv. Stjepana, poznate i pod nazivom Sveta Kruna (mađ. Szent Korona), no ipak se nije njome okrunio. Na kraju je potpisao mirovni ugovor s carem Ferdinandom II. Habsburškim, čime su prestala neprijateljstva. Bethlen je kao knez Transilvanije preminuo na današnji dan u svojoj prijestolnici Albi Juliji na području današnje Rumunjske. U trenutku smrti nije imao ni 50 godina.
1777. godine odobreni su u od strane američkog Kontinentalnog kongresa Konfederacijski članci. Premda je taj dokument danas razmjerno slabo poznat u svijetu, radilo se o važnoj stvari jer su Konfederacijski članci funkcionirali kao prvi ustav SAD-a. Naime, mlade Sjedinjene Američke Države prije donošenja svog službenog Ustava iz 1787. godine (koji još uvijek vrijedi uz brojne amandmane) funkcionirale su kao labava konfederacija tijekom čak desetak godina. Kao ustav su u tom ranom razdoblju služili upravo Konfederacijski članci.
Pogledajmo kako je izgledala američka vlada u tom ranom razdoblju, prije uvođenja institucija koje su i danas široko poznate (predsjednik, Kongres itd). Postojala je funkcija predsjednika kongresa (službeni naziv titule: President of the United States in Congress Assembled), koji je nominalno bio najviši službenik u državi. Premda tu funkciju neki uspoređuju s kasnijom funkcijom predsjednika SAD-a, predsjednik kongresa imao je malu stvarnu moć. Nadalje, postojala je funkcija glavnog nadzornika financija (engl. Superintendent of Finance), koji je funkcionirao kao svojevrsni ministar financija. Tu je funkciju tijekom cijelog razdoblja važenja Konfederacijskih članaka držao Robert Morris, koji je zbog toga bio, uz Georgea Washingtona (vrhovnog zapovjednika vojske), možda najmoćnija osoba u državi. Morris je navodno dobio čak i nadimak Financijer revolucije.
Postojala je i funkcija svojevrsnog ministra obrane, koji je nosio naslov tajnika pri ratu (engl. Secretary at War). Tu je dužnost prvo obnašao Benjamin Lincoln, a zatim Henry Knox. Konačno, postojao je i tajnik za vanjske poslove (engl. Secretary for Foreign Affairs), čiju je dužnost prvo obnašao Robert R. Livingston, a zatim John Jay.
Zloglasni američki general zrakoplovstva Curtis LeMay rođen je 15. studenog 1906. godine. Bio je poznat po svojoj ratobornosti, zbog čega je dobio i nadimak Bombs Away LeMay. Kao general američkog ratnog zrakoplovstva, LeMay je u Drugom svjetskom ratu postavljen za glavnog zapovjednika svih strateških bombarderskih napada na Japan. Na toj poziciji zalagao se za krvave noćne napade na Japan zapaljivim bombama. Naime, smatrao je da su prezicni napadi na određene vojne ciljeve neučinkoviti, i da umjesto toga treba udariti izravno po japanskom civilnom stanovništvu.
Zapaljive bombe činile su u Japanu goleme štete jer su kuće bile sagrađene većinom od drveta i papira. Požari su zbog toga bili razorni i učinkovito su uništavali velike naseljene površine u gradovima.
LeMay je naredio napade zapaljivim bombama na čak 64 japanska grada. Najrazorniji je bio napad na Tokijo u ožujku 1945. godine. Taj se napad smatra najvećim bombarderskim napadom u čitavoj povijesti ratovanja, većim i od nuklearnih napada na Hirošimu i Nagasaki. Procjenjuje se da je samo u tom jednom napadu na Tokijo poginulo oko 100.000 civila, a uništeno je 250.000 zgrada. Spaljen je otprilke 41 kvadratni kilometar Tokija.
Ukupno se procjenjuje da su američki napadi na Japan, kojima je zapovijedao general LeMay, ubili oko 500.000 Japanca te ostavili beskućnicima oko 5 milijuna ljudi.
Dana 15. studenog 1915. godine britanski političar Winston Churchill dao je ostavku na svoj položaj u Britanskoj vladi, a zbrzo zatim preuzeo je zapovjedništvo nad jednim britanskim bataljunom na Zapadnom bojištu. Protjecala je druga godina Prvog svjetskog rata, a na Zapadnom bojištu situacija je bila neriješena. S obje strane bojišnice prostirali su se rovovi, a stradavao je znatan broj vojnika u trenucima kad bi zapovjednici pokušali izvršiti napad na protivnike.
Do spomenutog je 15. studenog 1915. godine Winston Churchill držao poziciju u kabinetu tadašnjeg britanskog premijera H. H. Asquitha. Njegova uloga u kabinetu, doduše, uoči ostavke nije bila velika, jer je imao samo položaj kancelara vojvodstva Lancaster, što je svojevrsna sinekura koja postoji i u današnjoj Britanskoj vladi. Prethodno je do 25. svibnja 1915. godine Churchill imao znatno odgovorniju funkciju prvog lorda Admiraliteta tj. civilnog šefa Britanske mornarice. Na toj je funkciji bio poražen propašću invazije Dardanela u ratu protiv Osmanskog Carstva pa se želio što prije iskupiti. Nakon davanja spomenute ostavke, koju je obrazložio nezadovoljstvom zbog toga što nije bio uvršten u Britansko ratno vijeće, Churchill je najavio svoj odlazak na bojište. I doista, ubrzo je sa svojim dotadašnjim činom bojnika (engl. Major) ušao u aktivnu službu Grenadirske garde (engl. Grenadier Guards), a zatim je s višim činom potpukovnika postao zapovjednikom Šestog bataljuna Kraljevskih škotskih fizilira (engl. 6th Battalion, Royal Scots Fusiliers). Između ostaloga, bio je stacioniran kod Ploegsteerta na području današnje Belgije (desetak kilometara južno od Ypresa).
Današnja Eritreja i etiopska pokrajina Tigre činile su Kraljevstvo Aksum, koje su utemeljila semitska plemena prije oko 1500 godina. Etiopsko Carstvo je proširilo svoj utjecaj i do 6. stoljeća Aksum je nestao te je Eritreja, uz određenu razinu samostalnosti, postala dio Etiopije. U razdoblju 16. – 18. stoljeća vlast je preuzelo Osmansko Carstvo, do pojave kolonijalnih težnji europskih sila.
Eritreja se našla na meti europskih država zbog geografskog položaja, odnosno izgradnje Sueskog kanala. Talijani su osvojili Eritreju 1890. i osnovali koloniju, a kad su 1936. anektirali čitavu Etiopiju, stvorili su Talijansku Istočnu Afriku. U njezinom sastavu bile su Eritreja i etiopske pokrajine. Zatim su Britanci osvojili Eritreju u Drugom svjetskom ratu. Nakon završetka rata Eritreja je došla pod UN-ovo skrbništvo 15. studenog 1952., a njome je upravljala Britanija.
UN-ovom odlukom Eritreja potom ulazi u savez s Etiopijom (1952.) kao autonomna pokrajina. Imala je pravo na regionalni parlament i vlastiti ustav. Službeni jezik bio je tigrinja, dok se u Etiopiji govorio amharski, a glavni grad Asmara. Etiopski car (1930. – 1974.) u to je vrijeme bio poznati vladar Haile Selasije. Međutim, Etiopija je počela kršiti eritrejska prava i UN-ovu rezoluciju o federaciji između Etiopije i Eritrerije te je 1962. službeno anektirala Eritreju. Tad se počinju javljati gerilski pokreti i borba za neovisnost. Pobunjeničke snage nastavile su borbu i u 80-ima, što je dovelo do neovisnosti 1993. godine. Zbog spornih područja Eritreja je u sukobu s nekoliko susjednih država, a 1998. izbio je rat s Etiopijom, koji je završio 2000. godine.
1784. rođen je Napoleonov najmlađi brat. Zvao se Jerome Bonaparte i bio je čak 13. po redu dijete svojih roditelja. Napomenimo, u talijanskom govornom području Korzike njegovo ime Jerome glasilo je Girolamo. Jerome je bio čak 15 godina mlađi od Napoleona. Kad se Jerome rodio u Ajacciju na Korzici, Napoleon se već upisivao u elitnu vojnu školu École Militaire u Parizu.
Kad je Napoleon preuzeo vlast u državi, Jerome je imao samo 14 godina. Kao 16-godišnjak Jerome je bio u službi francuske mornarice, što ga je dovelo i na Karibe. Naime, službovao je jedno vrijeme na području današnjeg Haitija i Martiniquea.
S otprilike 18 godina Jerome je došao u SAD, točnije u New York. Ondje se već sljedeće godine oženio mladom Amerikankom imena Elizabeth Patterson. Napoleona, koji se upravo u to vrijeme proglasio carem, to je vjenčanje razljutilo. Mladom se bračnom paru 1805. rodio i sin (također nazvan Jerome, po ocu). Car Napoleon razvrgnuo je bratov brak i pokušao oduzeti novorođenom dječaku pravo na korištenje prezimena Bonaparte. Ipak,taj dječak živio je u SAD-u i praotac je američke loze obitelji Bonaparte (njegov unuk Charles Joseph Bonaparte osnovao je kasnije američki FBI).
Napoleon Bonaparte 1807. je nadjenuo Jeromeu titulu kralja Vestfalije, koja je potrajala do Napoleonova poraza 1813. godine. Jerome se borio kao zapovjednik na bratovoj strani kod Waterlooa 1815., ali bez većeg uspjeha. Nakon toga otišao je u progonstvo u Italiju, ali se vratio kad je na prijestolje zasjeo Napoleon III. i službovao kao predsjednik Senata.
=>
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
-
- Similar Topics
- Replies
- Views
- Last post
-
- 2 Replies
- 39 Views
-
Last post by Peace
-
- 42 Replies
- 6796 Views
-
Last post by biljka
-
- 12 Replies
- 1549 Views
-
Last post by Peace
