Vijesti vezane za klimatske promjene
Re: Vijesti vezane za klimatske promjene
Gori sjever Alžira, deseci mrtvih
Dosad je potvrđeno da su život izgubile 42 osobe, među njima je 25 vojnika koji su poginuli tokom spasilačke operacije.
Dosad je potvrđeno da su život izgubile 42 osobe, među njima je 25 vojnika koji su poginuli tokom spasilačke operacije.
Re: Vijesti vezane za klimatske promjene
Turska: Provinciju Bartin zahvatile obilne padavine, poplave i klizišta
Obilne padavine koje su zahvatile provinciju Bartin, na sjeveru Turske, izazvale su poplave u pojedinim područjima. Vodena bujica nosila je vozila, a poplavljeni su mnogi poslovni i stambeni objekti, te oštećena infrastruktura, javlja Anadolija.
Padavine su počele u večernjim satima, a izazvale su neprilike u distriktu Ulus, te okolnim mjestima Kumluca i Apdipasa.
Zbog padavina urušen je put u Yenihanu, a spašene su dvije osobe zarobljene u vozilu zahvaćenom vodom. Ujedno, spašeno je i 20 osoba koje su se nalazile u poplavljenim kućama.
Slična situacija zahvatila je i mještane sela Zafer, u distriktu Kumluca, nakon što se izlila rijeka Herkeme. Poplavljeno je nekoliko vozila i objekata, u kojima su mještani bili zarobljeni.
Pozivi u pomoć počeli stizati u tri sata poslije ponoći
Na poplavljena područja poslane su ekipe Direkcije za puteve, Ureda za upravljanje vanrednim situacijama (AFAD), žandarmerije i medicinski timovi.
Guverner Bartina Sinan Guner kazao je kako su pozivi u pomoć počeli pristizati tri sata iza ponoći, te da su uspjeli učiniti prohodnim put Bartin-Abdipasa-Ulus.
Guner je dodao kako je spašeno nekoliko osoba. Bilo je i onih koji su na krovovima vozila čekali pomoć jer su vozila bila zahvaćena bujicom.
Prema njegovim riječima, rade na osposobljavanju putne infrastrukture u područjima gdje su srušeni mostovi.
Obilne padavine koje su zahvatile provinciju Bartin, na sjeveru Turske, izazvale su poplave u pojedinim područjima. Vodena bujica nosila je vozila, a poplavljeni su mnogi poslovni i stambeni objekti, te oštećena infrastruktura, javlja Anadolija.
Padavine su počele u večernjim satima, a izazvale su neprilike u distriktu Ulus, te okolnim mjestima Kumluca i Apdipasa.
Zbog padavina urušen je put u Yenihanu, a spašene su dvije osobe zarobljene u vozilu zahvaćenom vodom. Ujedno, spašeno je i 20 osoba koje su se nalazile u poplavljenim kućama.
Slična situacija zahvatila je i mještane sela Zafer, u distriktu Kumluca, nakon što se izlila rijeka Herkeme. Poplavljeno je nekoliko vozila i objekata, u kojima su mještani bili zarobljeni.
Pozivi u pomoć počeli stizati u tri sata poslije ponoći
Na poplavljena područja poslane su ekipe Direkcije za puteve, Ureda za upravljanje vanrednim situacijama (AFAD), žandarmerije i medicinski timovi.
Guverner Bartina Sinan Guner kazao je kako su pozivi u pomoć počeli pristizati tri sata iza ponoći, te da su uspjeli učiniti prohodnim put Bartin-Abdipasa-Ulus.
Guner je dodao kako je spašeno nekoliko osoba. Bilo je i onih koji su na krovovima vozila čekali pomoć jer su vozila bila zahvaćena bujicom.
Prema njegovim riječima, rade na osposobljavanju putne infrastrukture u područjima gdje su srušeni mostovi.
Re: Vijesti vezane za klimatske promjene
Nestaje jezero Akgol
Re: Vijesti vezane za klimatske promjene
Jug Sicilije gori uz temperaturu od 48,8 stepeni celzijusa
Vatra potpomognuta vjetrovima u četvrtak gori na jugu Italije, dan nakon što je meteorološka stanica na Siciliji zabilježila temperaturu od 48,8 stepeni za koju naučnici tvrde da bi mogla biti najviša u historiji evropskih mjerenja, prenosi Hina.
Rekordna temperatura, koju tek treba potvrditi Svjetska meteorološka organizacija (WMO), zabilježena je u blizini grada Sirakuze, na jugoistoku Sicilije.
„Ako se taj podatak pokaže točnim, to bi mogla biti najviša vrijednost ikad zabilježena u Evropi, oborivši raniji rekord od 48 stupnjeva iz Atene 10. jula 1977.“, napisao je meteorolog Manuel Mazzoleni na portalu 3Bmeteo.com.
Vatrogasci su u srijedu objavili da su u 12 sati obavili više od 500 operaciji na Siciliji i Kalabriji, koristeći pritom pet kanadera.
U četvrtak su objavili da je situacija na otoku „pod kontrolom“.
Velika šteta u Kalabriji
Lokalni mediji prenose kako gore šuma i polja u planinama Madonie, udaljenima oko 100 kilometara od sicilijanske prijestolnice Palerma, kao i u gradiću Linguaglossi, smještenom pod vulkanom Etnom.
Izvještaj o velikoj šteti stižu i iz Kalabrije gdje su mnoge obitelji morale napustiti svoje domove, a jedan muškarac je u srijedu poginuo.
Očekuje se da će temperature u petak i dalje rasti u nekoliko talijanskih gradova, uključujući Rim, upozorilo je ministarstvo zdravstva.
Grčkoj pomogla kiša
S druge strane Mediterana, grčkim vatrogascima u borbi protiv velikih požara pomogla je kiša koja je pala preko noći, prenosi agencija dpa.
Na Eviji, drugom najvećem grčkom otoku nakon Krete, ugasila se većina požara, kao i oni na jugu Peloponeza. Gradonačelnici tog poluotoka rekli su za lokalne medije da je situacija puno bolja.
Televizija Skai prenosi kako su prve kapi kiše pozdravljene automobilskim trubama.
Uzrok požara u Grčkoj bila je uglavnom suša. Uništeno je više od 90 hiljada hektara šume i poljoprivrednog zemljišta, uz hiljade kuća. Nastradao je velik broj životinja.
Vatrogasci upozoravaju kako je situacija još uvijek opasna – vatra i dalje gori te se može ponovno raspiriti, a Grčkom pušu snažni vjetrovi.
Promjena vremena potaknula je udare gromova koji su uzrokovali manje požare zapadno od Atene te na sjeveru zemlje, no oni su brzo ugašeni.
Vatra potpomognuta vjetrovima u četvrtak gori na jugu Italije, dan nakon što je meteorološka stanica na Siciliji zabilježila temperaturu od 48,8 stepeni za koju naučnici tvrde da bi mogla biti najviša u historiji evropskih mjerenja, prenosi Hina.
Rekordna temperatura, koju tek treba potvrditi Svjetska meteorološka organizacija (WMO), zabilježena je u blizini grada Sirakuze, na jugoistoku Sicilije.
„Ako se taj podatak pokaže točnim, to bi mogla biti najviša vrijednost ikad zabilježena u Evropi, oborivši raniji rekord od 48 stupnjeva iz Atene 10. jula 1977.“, napisao je meteorolog Manuel Mazzoleni na portalu 3Bmeteo.com.
Vatrogasci su u srijedu objavili da su u 12 sati obavili više od 500 operaciji na Siciliji i Kalabriji, koristeći pritom pet kanadera.
U četvrtak su objavili da je situacija na otoku „pod kontrolom“.
Velika šteta u Kalabriji
Lokalni mediji prenose kako gore šuma i polja u planinama Madonie, udaljenima oko 100 kilometara od sicilijanske prijestolnice Palerma, kao i u gradiću Linguaglossi, smještenom pod vulkanom Etnom.
Izvještaj o velikoj šteti stižu i iz Kalabrije gdje su mnoge obitelji morale napustiti svoje domove, a jedan muškarac je u srijedu poginuo.
Očekuje se da će temperature u petak i dalje rasti u nekoliko talijanskih gradova, uključujući Rim, upozorilo je ministarstvo zdravstva.
Grčkoj pomogla kiša
S druge strane Mediterana, grčkim vatrogascima u borbi protiv velikih požara pomogla je kiša koja je pala preko noći, prenosi agencija dpa.
Na Eviji, drugom najvećem grčkom otoku nakon Krete, ugasila se većina požara, kao i oni na jugu Peloponeza. Gradonačelnici tog poluotoka rekli su za lokalne medije da je situacija puno bolja.
Televizija Skai prenosi kako su prve kapi kiše pozdravljene automobilskim trubama.
Uzrok požara u Grčkoj bila je uglavnom suša. Uništeno je više od 90 hiljada hektara šume i poljoprivrednog zemljišta, uz hiljade kuća. Nastradao je velik broj životinja.
Vatrogasci upozoravaju kako je situacija još uvijek opasna – vatra i dalje gori te se može ponovno raspiriti, a Grčkom pušu snažni vjetrovi.
Promjena vremena potaknula je udare gromova koji su uzrokovali manje požare zapadno od Atene te na sjeveru zemlje, no oni su brzo ugašeni.
Re: Vijesti vezane za klimatske promjene
Ekološka katastrofa: zadah smrti širi se obalama Floride, more izbacilo stotine tona mrtvih riba
Razlog masovnom izumiranju leži u crvenoj plimi. Kemikalije iz tvornice pospješile su razvijanje algi koje su pogubne za ribe
Plima je proteklih tjedana na obalu Floride izbacila stotine tona mrtvih riba.
- Plažama se širi truli smrad riba, Kada šećem psa ujutro, gušim se u mirisu smrt- izjavio je Thomas Patarek, koji živi u blizini jedne od tamošnjih plaža.
Razlog masovnom umiranju riba leži u crvenoj plimi. Ona nije povezana s prirodnim ciklusom plime i oseke, već je izazvana od strane velikog broja algi – fitoplanktona, koje se skupljaju blizu površine vode u velikom broju. Alge u velikom broju ispuštaju svoj otrov koji je poguban za mnoštvo riba i ostalog morskog života, a kod čovjeka mogu izazvati upalu kože.
Stručnjaci su ovakav scenarij predviđali nakon izlijeva fosfata iz rezervoara tvrtke Piney Point krajem svibnja. Naime, zna se kako otpadne vode stvaraju bakterije kojima se hrane alge, a koje se tada počnu nekontrolirano širiti, stvarajući crvenu plimu.
Iz Tampa Bay Timesa tvrde kako je u rezervoaru koji je iscurio stajalo 480 milijuna litara otpadnih voda, a prošloga tjedna državna Agencija za zaštitu okoliša podnijela je tužbu protiv vlasnika gore spomenute tvrtke radi kršenja propisa o sigurnosti zbrinjavanja otpada. Stručnjaci vjeruju i kako zagrijavanje vode, radi klimatskih promjena, također utječe na crvenu plimu.
Istrebljenje riba događa se na jednom od najosjetljivijih i najproduktivnijih morskih staništa u državi, domu nekoliko ugroženih vrsta. Većina mrtvih riba uklonjena je s obale zahvaljujući naporu lokalne zajednice. Reakcija središnjih vlasti bila je, prema izvješćima, nezadovoljavajuća.
Za ugrožene vrste smatraju se one biljke i životinje kojima prijeti izumiranje. Razlog je najčešće gubitak i degradacija staništa, ali i onečišćenje, klimatske promjene i invazivne strane vrste, među ostalim. Međutim, biološka raznolikost ključna je za zdrave ekosustave i ljudski život.
Kako bi sačuvao ugrožene vrste, Europski parlament je usvojio svoje stajalište o „Strategiji EU-a za biološku raznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote“ koja se bavi glavnim pokretačima gubitka biološke raznolikosti i postavljanjem pravno obvezujućih ciljeva.
Razlog masovnom izumiranju leži u crvenoj plimi. Kemikalije iz tvornice pospješile su razvijanje algi koje su pogubne za ribe
Plima je proteklih tjedana na obalu Floride izbacila stotine tona mrtvih riba.
- Plažama se širi truli smrad riba, Kada šećem psa ujutro, gušim se u mirisu smrt- izjavio je Thomas Patarek, koji živi u blizini jedne od tamošnjih plaža.
Razlog masovnom umiranju riba leži u crvenoj plimi. Ona nije povezana s prirodnim ciklusom plime i oseke, već je izazvana od strane velikog broja algi – fitoplanktona, koje se skupljaju blizu površine vode u velikom broju. Alge u velikom broju ispuštaju svoj otrov koji je poguban za mnoštvo riba i ostalog morskog života, a kod čovjeka mogu izazvati upalu kože.
Stručnjaci su ovakav scenarij predviđali nakon izlijeva fosfata iz rezervoara tvrtke Piney Point krajem svibnja. Naime, zna se kako otpadne vode stvaraju bakterije kojima se hrane alge, a koje se tada počnu nekontrolirano širiti, stvarajući crvenu plimu.
Iz Tampa Bay Timesa tvrde kako je u rezervoaru koji je iscurio stajalo 480 milijuna litara otpadnih voda, a prošloga tjedna državna Agencija za zaštitu okoliša podnijela je tužbu protiv vlasnika gore spomenute tvrtke radi kršenja propisa o sigurnosti zbrinjavanja otpada. Stručnjaci vjeruju i kako zagrijavanje vode, radi klimatskih promjena, također utječe na crvenu plimu.
Istrebljenje riba događa se na jednom od najosjetljivijih i najproduktivnijih morskih staništa u državi, domu nekoliko ugroženih vrsta. Većina mrtvih riba uklonjena je s obale zahvaljujući naporu lokalne zajednice. Reakcija središnjih vlasti bila je, prema izvješćima, nezadovoljavajuća.
Za ugrožene vrste smatraju se one biljke i životinje kojima prijeti izumiranje. Razlog je najčešće gubitak i degradacija staništa, ali i onečišćenje, klimatske promjene i invazivne strane vrste, među ostalim. Međutim, biološka raznolikost ključna je za zdrave ekosustave i ljudski život.
Kako bi sačuvao ugrožene vrste, Europski parlament je usvojio svoje stajalište o „Strategiji EU-a za biološku raznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote“ koja se bavi glavnim pokretačima gubitka biološke raznolikosti i postavljanjem pravno obvezujućih ciljeva.
Re: Vijesti vezane za klimatske promjene
Procurio dokument IPCC-a: klimatske promjene su klasno pitanje. Siromašni nisu krivi za zagađenja
Globalne emisije stakleničkih plinova moraju dostići vrhunac u sljedeće četiri godine i nakon toga više ne smiju rasti, elektrane na ugljen i plin moraju se zatvoriti u sljedećem desetljeću, a bit će potrebne promjene načina života i ponašanja ljudi kako bi se izbjegla klimatska katastrofa, stoji u trećem dijelu izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), koji je procurio u javnost.
Bogati ljudi, neovisno u kojoj državi žive, neusporedivo su više odgovorniji za globalno zagrijavanje od siromašnih, zaključak je izvješća. Najviše se krivice pripisuje vlasnicima SUV vozila, kao i onima koji svakoga dana jedu velike količine mesa.
Šesto izvješće o procjeni klimatske krize, podijeljeno je u tri dijela; izvješće objavljeno ranije ovaj tjedan vezano je ponajprije uz otkrića fizikalne znanosti o klimatskim promjenama, dok se treće dio, koji je upravo procurio, bavi potencijalnim načinima ublažavanja klimatskih promjena.
Treći dio nije trebao biti objavljen prije ožujka 2022., no dio španjolskih znanstvenika odlučio je draft izvješća proslijediti online magazinu CTXT.
U izvješću stoji i kako je deset posto najbogatijih ljudi svijeta krivo za čak 36 do 45 posto štetnih emisija ugljičnog dioksida. Usporedbe radi, najsiromašnijih deset posto stanovnika svijeta krivo je za svega pet posto štetnih emisija.
Od najbogatijih se traži da smanje trošenje ogromne količine električne energije, manje jedu meso, koriste druga prijevozna sredstva umjesto zrakoplova... Važna je i stavka u izvješću u kojoj je utvrđeno kako uvođenje električne energije za 800 milijuna ljudi diljem svijeta, koji i dalje nemaju pristup struji, ne bi imalo nikakve štetne posljedice po okoliš ili bi na bilo koji način ubrzalo klimatske promjene.
Europa želi do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent i ostvariti europski zeleni plan, te je nužno to smanjenje postići u sljedećem desetljeću.
Novim propisom EU-a o klimi povećava se cilj EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova (GHG) do 2030. s 40 % na najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. Osim toga, predstojećim prijedlogom Komisije o Uredbi o LULUCF-u o reguliranju emisija stakleničkih plinova i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva, povećat će se ponori ugljika u EU-u i time de facto povećati cilj EU-a za 2030. na 57 %.
-Ponosna sam što napokon imamo propis o klimi. Potvrdili smo cilj smanjenja neto emisija od najmanje 55 %, čak bliže 57 %, do 2030. Radije bih da smo otišli i korak dalje, ali ovo je dobar sporazum temeljen na znanosti te će dovesti do promjena. EU sada mora smanjiti emisije u sljedećem desetljeću više nego što je to bio slučaj u prethodna tri desetljeća zajedno, a imamo i nove ambicioznije ciljeve koji mogu potaknuti više zemalja na akciju- izjavila je izvjestiteljica Parlamenta Jytte Guteland.
Re: Vijesti vezane za klimatske promjene
Nešto mi daleko te brojke, 2030-2050 to se trebalo još jučer
Re: Vijesti vezane za klimatske promjene
Posljednje upozorenje čovječanstvu: Hitno zaustaviti ubrzane klimatske promjene
Jesu li čelnici i vlade spremni na hitnu akciju zaustavljanja globalnog zagrijavanja i ozdravljenja planete te koliko će vremena za to biti potrebno?
Jesu li čelnici i vlade spremni na hitnu akciju zaustavljanja globalnog zagrijavanja i ozdravljenja planete te koliko će vremena za to biti potrebno?
Re: Vijesti vezane za klimatske promjene
UN: Broj klimatskih katastrofa pet puta veći u 50 godina
Broj ekstremnih vremenskih nepogoda povećao se u 50 godina pet puta i one su izazvale više štete, ali i manje žrtava, zahvaljujući boljim sistemima za rano upozoravanje, navode Ujedinjeni narodi u izvještaju objavljenom u srijedu.
Po Atlasu Svjetske meteorološke organizacije, koji bilježi broj poginulih i ekonomske štete nastale zbog ekstremnih meteoroloških prilika, klimatskih i hidroloških, od 1970. do 2019. godine te su katastrofe pet puta češće u tom razdoblju, prenosi Hina.
“Broj ekstremnih meteoroloških pojava, klimatskih i hidroloških, i dalje se povećava. Zbog klimatskih promjena, postat će češće i nasilnije u mnogim dijelovima svijeta”, upozorio je u saopćenju generalni sekretar UN-ove agencije Petteri Taalas.
Poginulo više od dva miliona ljudi
U svijetu je u zadnjih 50 godina zabilježeno više od 11.000 katastrofa pripisanih tim pojavama, u kojima je poginulo nešto više od dva miliona ljudi, a štetu se procjenjuje na 3.640 milijardi dolara (više od 3.080 milijardi eura).
U prosjeku, u tih je 50 godina svaki dan zabilježena jedna meteorološka katastrofa, klimatska ili hidrološka, pri čemu je svaki dan poginulo 115 ljudi i nanesena je šteta od 202 miliona dolara.
Više od 91 posto tih smrtnih slučajeva dogodilo se u zemljama u razvoju.
Suša je odgovorna za najveći broj smrtnih slučajeva u tih 50 godina; odnijela je gotovo 650.000 ljudskih života.
Slijede oluje, s više od 577.000 mrtvih, te poplave, sa 58.700 mrtvih, te ekstremne temperature, s gotovo 56.000 mrtvih.
Unatoč tome, poboljšanje sistema za rano upozoravanje i upravljanje katastrofama omogućilo je značajno smanjenje broja žrtava.
Značaj sisteme za rano upozoravanje
Broj poginulih pao je s više od 50.000 na godinu 1970-ih na manje od 20.000 2010-ih.
“Jednostavno smo bolje pripremljeni nego ikad prije za zaštitu života”, ističe Taalas.
No, još treba puno toga učiniti: samo polovica od 193 članica Svjetske meteorološke organizacije ima sisteme za rano upozoravanje na nivoe opasnosti.
Organizacija poziva da se poboljšaju mreže za meteorološka i hidrološka praćenja u Africi, u nekim područjima Latinske Amerike i u otočnim državama na Pacifiku i Karibima.
Mami Mizutori, koja vodi Ured UN-a za smanjenje rizika od katastrofa, izrazila je zadovoljstvo što se sve više života spašava zahvaljujući tim sistemima za rano upozoravanje.
U saopćenju je upozorila da “broj ljudi izloženih rizicima od katastrofa ne prestaje rasti, zbog demografskog rasta u tim rizičnim područjima i zbog većeg intenziteta meteoroloških pojava i njihove veće učestalosti”.
Tri katastrofe 2017. godine
Kad je riječ o ekonomskim gubicima, oni su narasli sa prosječnih 49 miliona dolara na dan 1970-ih na 383 miliona dolara na dan od 2010. do 2019. godine.
Oluje su bile najčešći uzrok materijalne štete i odgovorne su za najveće ekonomske štete u svijetu, navodi organizacija.
Sedam od deset najskupljih katastrofa u tih 50 godina dogodilo se nakon 2005. godine, od kojih samo 2017. godine tri – uragani Harvey (97 milijardi dolara štete), Marija (gotovo 70 milijardi dolara štete) i Irma (gotovo 60 milijardi dolara štete).
Broj ekstremnih vremenskih nepogoda povećao se u 50 godina pet puta i one su izazvale više štete, ali i manje žrtava, zahvaljujući boljim sistemima za rano upozoravanje, navode Ujedinjeni narodi u izvještaju objavljenom u srijedu.
Po Atlasu Svjetske meteorološke organizacije, koji bilježi broj poginulih i ekonomske štete nastale zbog ekstremnih meteoroloških prilika, klimatskih i hidroloških, od 1970. do 2019. godine te su katastrofe pet puta češće u tom razdoblju, prenosi Hina.
“Broj ekstremnih meteoroloških pojava, klimatskih i hidroloških, i dalje se povećava. Zbog klimatskih promjena, postat će češće i nasilnije u mnogim dijelovima svijeta”, upozorio je u saopćenju generalni sekretar UN-ove agencije Petteri Taalas.
Poginulo više od dva miliona ljudi
U svijetu je u zadnjih 50 godina zabilježeno više od 11.000 katastrofa pripisanih tim pojavama, u kojima je poginulo nešto više od dva miliona ljudi, a štetu se procjenjuje na 3.640 milijardi dolara (više od 3.080 milijardi eura).
U prosjeku, u tih je 50 godina svaki dan zabilježena jedna meteorološka katastrofa, klimatska ili hidrološka, pri čemu je svaki dan poginulo 115 ljudi i nanesena je šteta od 202 miliona dolara.
Više od 91 posto tih smrtnih slučajeva dogodilo se u zemljama u razvoju.
Suša je odgovorna za najveći broj smrtnih slučajeva u tih 50 godina; odnijela je gotovo 650.000 ljudskih života.
Slijede oluje, s više od 577.000 mrtvih, te poplave, sa 58.700 mrtvih, te ekstremne temperature, s gotovo 56.000 mrtvih.
Unatoč tome, poboljšanje sistema za rano upozoravanje i upravljanje katastrofama omogućilo je značajno smanjenje broja žrtava.
Značaj sisteme za rano upozoravanje
Broj poginulih pao je s više od 50.000 na godinu 1970-ih na manje od 20.000 2010-ih.
“Jednostavno smo bolje pripremljeni nego ikad prije za zaštitu života”, ističe Taalas.
No, još treba puno toga učiniti: samo polovica od 193 članica Svjetske meteorološke organizacije ima sisteme za rano upozoravanje na nivoe opasnosti.
Organizacija poziva da se poboljšaju mreže za meteorološka i hidrološka praćenja u Africi, u nekim područjima Latinske Amerike i u otočnim državama na Pacifiku i Karibima.
Mami Mizutori, koja vodi Ured UN-a za smanjenje rizika od katastrofa, izrazila je zadovoljstvo što se sve više života spašava zahvaljujući tim sistemima za rano upozoravanje.
U saopćenju je upozorila da “broj ljudi izloženih rizicima od katastrofa ne prestaje rasti, zbog demografskog rasta u tim rizičnim područjima i zbog većeg intenziteta meteoroloških pojava i njihove veće učestalosti”.
Tri katastrofe 2017. godine
Kad je riječ o ekonomskim gubicima, oni su narasli sa prosječnih 49 miliona dolara na dan 1970-ih na 383 miliona dolara na dan od 2010. do 2019. godine.
Oluje su bile najčešći uzrok materijalne štete i odgovorne su za najveće ekonomske štete u svijetu, navodi organizacija.
Sedam od deset najskupljih katastrofa u tih 50 godina dogodilo se nakon 2005. godine, od kojih samo 2017. godine tri – uragani Harvey (97 milijardi dolara štete), Marija (gotovo 70 milijardi dolara štete) i Irma (gotovo 60 milijardi dolara štete).
Re: Vijesti vezane za klimatske promjene
Stotine na ulicama Glasgowa. Lidere svijeta optužuju za "greenwashing"
STOTINE aktivista za zaštitu okoliša u srijedu su na ulicama Glasgowa u ritmu bubnjeva upozorile na "greenwashing", odnosno na manipulacije na konferenciji COP26, napose kada je riječ o zaštiti šume i o ugljičnoj neutralnosti kompanija.
Prosvjednici, simbolično odjeveni u zeleno i opremljeni kuhinjskim priborom, ocjenjuju da se pompozne najave koje su se dosad mogle čuti na UN-ovoj klimatskoj konferenciji, koja će trajati do 12. studenog u tom škotskom gradu, nerijetko svode na zastor zelenog dima.
dgovarajući na poziv pokreta gušenje pobune, nosili su transparente na kojima su zahtijevali "Djela!" i "Kraj fosilnih energija".
"Moramo osuditi kompanije i vlade koji tvrde da nešto čine - imaju zeleni program - ali (...) zapravo rade suprotno i uništavaju planet" financirajući krčenje šuma i vađenje fosilnog goriva, upozorio je učitelj Richard Baxter (60).
S bocom sredstva za čišćenje u jednoj ruci i četkom u drugoj Mei Moore, 45-godišnja kućanica koja živi u Londonu, misli da čelnici moraju pristupiti klimatskim promjenama "ozbiljno kao što su to učinili s covidom".
"Moraju djelovati brzo jer nam je malo vremena ostalo za potrebne promjene."
Zemlje koje pred sobom imaju cilj ograničavanja zagrijavanja planeta na temperaturu od +1.5 Celzijevih stupnjeva izložene su pritisku da čine više kako bi usporile klimatske promjene i zaštitile stanovništvo od katastrofa, što već postaje stvarnost. COP26 se u tom smislu smatra presudnim.
Nakon dvodnevnog sastanka predsjednika država i vlada i najava o suzbijanju deforestacije i smanjenju ispuštanja metana u atmosferu, mobilizirao se i privatni sektor. Više stotina financijskih subjekata sada se obvezalo da će postati ugljično neutralni.
Aktivistkinja Lou Romain (27) misli da je rješenje u proglašenju "ekocida" u slučaju "masovnog uništavanja ekosustava".
"Obveze postoje već dvadeset godina", rekla je za AFP te poručila da je sad potrebno istinsko djelovanje.
STOTINE aktivista za zaštitu okoliša u srijedu su na ulicama Glasgowa u ritmu bubnjeva upozorile na "greenwashing", odnosno na manipulacije na konferenciji COP26, napose kada je riječ o zaštiti šume i o ugljičnoj neutralnosti kompanija.
Prosvjednici, simbolično odjeveni u zeleno i opremljeni kuhinjskim priborom, ocjenjuju da se pompozne najave koje su se dosad mogle čuti na UN-ovoj klimatskoj konferenciji, koja će trajati do 12. studenog u tom škotskom gradu, nerijetko svode na zastor zelenog dima.
dgovarajući na poziv pokreta gušenje pobune, nosili su transparente na kojima su zahtijevali "Djela!" i "Kraj fosilnih energija".
"Moramo osuditi kompanije i vlade koji tvrde da nešto čine - imaju zeleni program - ali (...) zapravo rade suprotno i uništavaju planet" financirajući krčenje šuma i vađenje fosilnog goriva, upozorio je učitelj Richard Baxter (60).
S bocom sredstva za čišćenje u jednoj ruci i četkom u drugoj Mei Moore, 45-godišnja kućanica koja živi u Londonu, misli da čelnici moraju pristupiti klimatskim promjenama "ozbiljno kao što su to učinili s covidom".
"Moraju djelovati brzo jer nam je malo vremena ostalo za potrebne promjene."
Zemlje koje pred sobom imaju cilj ograničavanja zagrijavanja planeta na temperaturu od +1.5 Celzijevih stupnjeva izložene su pritisku da čine više kako bi usporile klimatske promjene i zaštitile stanovništvo od katastrofa, što već postaje stvarnost. COP26 se u tom smislu smatra presudnim.
Nakon dvodnevnog sastanka predsjednika država i vlada i najava o suzbijanju deforestacije i smanjenju ispuštanja metana u atmosferu, mobilizirao se i privatni sektor. Više stotina financijskih subjekata sada se obvezalo da će postati ugljično neutralni.
Aktivistkinja Lou Romain (27) misli da je rješenje u proglašenju "ekocida" u slučaju "masovnog uništavanja ekosustava".
"Obveze postoje već dvadeset godina", rekla je za AFP te poručila da je sad potrebno istinsko djelovanje.
Re: Vijesti vezane za klimatske promjene
UN: Imamo tri godine da smanjimo karbonsku emisiju kako bismo izbjegli klimatsku katastrofu
Svijet mora hitno smanjiti karbonsku emisiju za četvrtinu do 2030. godine kako bi se izbjegli najkatastrofalniji utjecaji na klimatske promjene, navodi se u najnovijom izvještaju UN-ovog međuvladinog panela o klimatskim promjenama
Vlade i industrije moraju osigurati smanjenje karbonske emisije do 2025. godine, a čak i tada svijet mora investirati u postrojenja za uklanjanje CO2 i druge tehnologije za uklanjanje ugljen dioksida iz atmosfere. S ovim mjerama svijet i dalje može očekivati povećanje temperature za bar 1,5 stepeni u narednih nekoliko desetljeća, a uprkos tome će većina svjetskih koraljnih grebena biti uništena te će mnoge niske regije biti nenastanjive.
Glavna autorica izvještaja Sarah Burch je na Twitteru objavila da je čak i cilj od 1,5 stepena malo vjerovatan, a to su istakli i drugi klimatski naučnici. Da bi se postigao taj cilj, svaka industrija i država morala bi brzo smanjiti karbonsku emisiju.
"Prosječne godišnje emisije glasova staklene bašte u posljednjih 10 godina bile su najveće u cijeloj historiji. Nismo na pravom putu da ograničimo zagravanje na manje od 1,5 stepeni", istakla je Burch
Međutim, u izvještaju se navode i neki razlozi za optimizam. Prije svega, vlade i privatni sektor znaju šta trebaju učiniti kada je riječ o ograničavanju upotrebe energije, a ostaje pitanje da li će se zaista držati svojih ciljeva smanjenja emisije i napraviti drastične promjene koje su potrebe kako bi se izbjegao najgori scenarij.
"Ispravna politika, infrastruktura i tehnologija trebaju omogućiti promjene našeg načina života i ponašanja, a to može rezultirati smanjenjem emisije za 40 do 70 posto do 2050. godine. To nudi značajan potencijal", navodi se u izvještaju.
Drugo, iako su prosječne globalne emisije stakleničkih gasova između 2010. i 2019- godine bile najveće u ljudskoj historiji, stopa rasta je usporila. Zemlje su usvojile politike koje su dovele do smanjenja krčenja šuma i povećale upotrebu obnovljive energije. Troškovi solarne energije, energije vjetra i litij-jonskih baterija također su smanjeni za 85 posto u protekloj deceniji, što ih čini održivijom opcijom nego ikada prije.
Izvještaj upozorava da do 2050. godine solarna i energija vjetra moraju osigurati većinu energetskih potreba svijeta. Izvještaj je tako istakao konsenzus većine klimatskih naučnika da svijet mora odmah i brzo smanjiti karbonsku emisiju koja nastaje upotrebom fosilnih goriva.
"Ugalj se mora ukinuti. Korištenje uglja bez skladištenja ugljika se mora smanjiti za 76 posto do 2030. godine, što znači veoma brzo", dodala je Burch.
No, postizanje globalnog konsenzusa za smanjenje potrošnje fosilnih goriva je teško postići. Kina je najveći svjetski emiter stakleničkih gasova, a nakon ruske invazije na Ukrajinu povećala je domaću upotrebu uglja. To je rezultat povećanja cijene energenata. Lideri EU i SAD-a su izrazili zabrinutost da će globalna potražnja za ugljem samo rasti, a zemlje će morati koristiti veće količine zbog rasta cijena prirodnog gasa.
Svijet mora hitno smanjiti karbonsku emisiju za četvrtinu do 2030. godine kako bi se izbjegli najkatastrofalniji utjecaji na klimatske promjene, navodi se u najnovijom izvještaju UN-ovog međuvladinog panela o klimatskim promjenama
Vlade i industrije moraju osigurati smanjenje karbonske emisije do 2025. godine, a čak i tada svijet mora investirati u postrojenja za uklanjanje CO2 i druge tehnologije za uklanjanje ugljen dioksida iz atmosfere. S ovim mjerama svijet i dalje može očekivati povećanje temperature za bar 1,5 stepeni u narednih nekoliko desetljeća, a uprkos tome će većina svjetskih koraljnih grebena biti uništena te će mnoge niske regije biti nenastanjive.
Glavna autorica izvještaja Sarah Burch je na Twitteru objavila da je čak i cilj od 1,5 stepena malo vjerovatan, a to su istakli i drugi klimatski naučnici. Da bi se postigao taj cilj, svaka industrija i država morala bi brzo smanjiti karbonsku emisiju.
"Prosječne godišnje emisije glasova staklene bašte u posljednjih 10 godina bile su najveće u cijeloj historiji. Nismo na pravom putu da ograničimo zagravanje na manje od 1,5 stepeni", istakla je Burch
Međutim, u izvještaju se navode i neki razlozi za optimizam. Prije svega, vlade i privatni sektor znaju šta trebaju učiniti kada je riječ o ograničavanju upotrebe energije, a ostaje pitanje da li će se zaista držati svojih ciljeva smanjenja emisije i napraviti drastične promjene koje su potrebe kako bi se izbjegao najgori scenarij.
"Ispravna politika, infrastruktura i tehnologija trebaju omogućiti promjene našeg načina života i ponašanja, a to može rezultirati smanjenjem emisije za 40 do 70 posto do 2050. godine. To nudi značajan potencijal", navodi se u izvještaju.
Drugo, iako su prosječne globalne emisije stakleničkih gasova između 2010. i 2019- godine bile najveće u ljudskoj historiji, stopa rasta je usporila. Zemlje su usvojile politike koje su dovele do smanjenja krčenja šuma i povećale upotrebu obnovljive energije. Troškovi solarne energije, energije vjetra i litij-jonskih baterija također su smanjeni za 85 posto u protekloj deceniji, što ih čini održivijom opcijom nego ikada prije.
Izvještaj upozorava da do 2050. godine solarna i energija vjetra moraju osigurati većinu energetskih potreba svijeta. Izvještaj je tako istakao konsenzus većine klimatskih naučnika da svijet mora odmah i brzo smanjiti karbonsku emisiju koja nastaje upotrebom fosilnih goriva.
"Ugalj se mora ukinuti. Korištenje uglja bez skladištenja ugljika se mora smanjiti za 76 posto do 2030. godine, što znači veoma brzo", dodala je Burch.
No, postizanje globalnog konsenzusa za smanjenje potrošnje fosilnih goriva je teško postići. Kina je najveći svjetski emiter stakleničkih gasova, a nakon ruske invazije na Ukrajinu povećala je domaću upotrebu uglja. To je rezultat povećanja cijene energenata. Lideri EU i SAD-a su izrazili zabrinutost da će globalna potražnja za ugljem samo rasti, a zemlje će morati koristiti veće količine zbog rasta cijena prirodnog gasa.
Re: Vijesti vezane za klimatske promjene
Budite dio promjene: Ponestaje vremena za rješavanje posljedica klimatske krize
Prema posljednjem klimatskom izvještaju Ujedinjenih naroda, svijetu ponestaje vremena za rješavanje posljedica klimatske krize. No, nije sve propalo, stručnjaci kažu da još ima vremena za promjenu.
Američka ambasada u Bosni i Hercegovini daje nekoliko prijedloga promjena koje možete donijeti u svom svakodnevnom životu.
Jedite "zelenije"
Stručnjaci se slažu da bi zamjena jednog mesnog obroka svake sedmice s vegetarijanskim "uštedjela" 3,6 kilograma ugljika po osobi. UN procjenjuje da se jedna trećina sve proizvedene hrane u svijetu nikada ne pojede, a 11 posto sadržaja hladnjaka prosječne porodice se baca.
Planiranjem obroka možemo smanjti to nepotrebno bacanje. A, ako imate priliku, ne zaboravite kompostirati ostatke voća i povrća. Otpad od hrane – poput voća i povrća bačenog u smeće – svake godine čini 8 posto emisija ugljika.
Naučite kako najbolje zbrinuti otpad
Osim otpada od hrane, onečišćenje plastikom u okolišu stvara veliki problem. Svake godine, svijet proizvede oko 400 milijuna tona plastičnog otpada. Samo 10 posto se reciklira. Vrijeme je da svi počnemo reciklirati!
Kupujte održivo
Ponovno korištenje ili prenamjena starijih materijala smanjuje potrebu za novim. Potražite proizvode u staklenim spremnicima koji se lako recikliraju, a ne u plastičnim, i zamijenite plastične vrećice za jednokratnu upotrebu za platnene koje možete koristiti više puta.
Razmislite o solarnoj ili vjetro-energiji
Ako to nije opcija u vašoj zajednici, razmislite o zamjeni tradicionalnih sijalica sa LED kako biste uštedjeli na potrošnji električne energije. Pomaže i jednostavno gašenje svjetla i drugih elektroničkih uređaja kada se ne koriste.
Više hodajte ili vozite bicikl
Ovisno o tome gdje živite, automobil vam može biti prijeko potreban. Ali ako živite tamo gdje je javni prijevoz ili zajedničko korištenje automobila opcija, uzmite u obzir da tipično putničko vozilo svake godine ispušta 4,6 milijuna metričkih tona ugljičnog dioksida. To je gotovo polovica svih emisija ugljika povezanih s prijevozom. Ako živite u blizini mjesta gdje radite, vožnja biciklom i hodanje su još bolji za okoliš, a i za vaše zdravlje!
Volontirajte u svojoj zajednici
Ima li vaš grad grupu koja vikendom sadi drveće ili organizira čišćenje u blizini? Ako vaša zajednica to ne radi, organizirajte ga sami!
Podesite svoj termostat
Postavljanje termostata na toplije (25 stepeni Celzija) ljeti i hladnije (20 stepeni Celzija) zimi možete uštedjeti na troškovima ali I energetskim resursima. To je dobro za planetu i dobro za vaš novčanik.
Štedite vodu
Pametni uređaji za vodu mogu uštedjeti između 30% i 50% vaše potrošnje vode svake godine. A kad se tuširate ili koristite slavinu za pranje ruku, zuba i slično, sjetite se da je otvorite samo kada vam je potrebna.
Prema posljednjem klimatskom izvještaju Ujedinjenih naroda, svijetu ponestaje vremena za rješavanje posljedica klimatske krize. No, nije sve propalo, stručnjaci kažu da još ima vremena za promjenu.
Američka ambasada u Bosni i Hercegovini daje nekoliko prijedloga promjena koje možete donijeti u svom svakodnevnom životu.
Jedite "zelenije"
Stručnjaci se slažu da bi zamjena jednog mesnog obroka svake sedmice s vegetarijanskim "uštedjela" 3,6 kilograma ugljika po osobi. UN procjenjuje da se jedna trećina sve proizvedene hrane u svijetu nikada ne pojede, a 11 posto sadržaja hladnjaka prosječne porodice se baca.
Planiranjem obroka možemo smanjti to nepotrebno bacanje. A, ako imate priliku, ne zaboravite kompostirati ostatke voća i povrća. Otpad od hrane – poput voća i povrća bačenog u smeće – svake godine čini 8 posto emisija ugljika.
Naučite kako najbolje zbrinuti otpad
Osim otpada od hrane, onečišćenje plastikom u okolišu stvara veliki problem. Svake godine, svijet proizvede oko 400 milijuna tona plastičnog otpada. Samo 10 posto se reciklira. Vrijeme je da svi počnemo reciklirati!
Kupujte održivo
Ponovno korištenje ili prenamjena starijih materijala smanjuje potrebu za novim. Potražite proizvode u staklenim spremnicima koji se lako recikliraju, a ne u plastičnim, i zamijenite plastične vrećice za jednokratnu upotrebu za platnene koje možete koristiti više puta.
Razmislite o solarnoj ili vjetro-energiji
Ako to nije opcija u vašoj zajednici, razmislite o zamjeni tradicionalnih sijalica sa LED kako biste uštedjeli na potrošnji električne energije. Pomaže i jednostavno gašenje svjetla i drugih elektroničkih uređaja kada se ne koriste.
Više hodajte ili vozite bicikl
Ovisno o tome gdje živite, automobil vam može biti prijeko potreban. Ali ako živite tamo gdje je javni prijevoz ili zajedničko korištenje automobila opcija, uzmite u obzir da tipično putničko vozilo svake godine ispušta 4,6 milijuna metričkih tona ugljičnog dioksida. To je gotovo polovica svih emisija ugljika povezanih s prijevozom. Ako živite u blizini mjesta gdje radite, vožnja biciklom i hodanje su još bolji za okoliš, a i za vaše zdravlje!
Volontirajte u svojoj zajednici
Ima li vaš grad grupu koja vikendom sadi drveće ili organizira čišćenje u blizini? Ako vaša zajednica to ne radi, organizirajte ga sami!
Podesite svoj termostat
Postavljanje termostata na toplije (25 stepeni Celzija) ljeti i hladnije (20 stepeni Celzija) zimi možete uštedjeti na troškovima ali I energetskim resursima. To je dobro za planetu i dobro za vaš novčanik.
Štedite vodu
Pametni uređaji za vodu mogu uštedjeti između 30% i 50% vaše potrošnje vode svake godine. A kad se tuširate ili koristite slavinu za pranje ruku, zuba i slično, sjetite se da je otvorite samo kada vam je potrebna.
Re: Vijesti vezane za klimatske promjene
Nekad nesto i pozitivno
Dvanaest i pol tona smeća! Toliko su ronioci i volonteri izvadili iz najvećeg američkog alpskog jezera Tahoe akcijom čišćenja koja je trajala godinu dana, točnije svaki dan tokom te godine.
https://ba.voanews.com/a/6588367.html
Dvanaest i pol tona smeća! Toliko su ronioci i volonteri izvadili iz najvećeg američkog alpskog jezera Tahoe akcijom čišćenja koja je trajala godinu dana, točnije svaki dan tokom te godine.
https://ba.voanews.com/a/6588367.html
Re: Vijesti vezane za klimatske promjene
Dajte zakonska prava ŽIVOTINJAMA, DRVEĆU I REKAMA!
Dodeljivanje zakonskih prava i zaštite „neljudskim entitetima”, kao što su životinje, drvece i reke od suštinskog je značaja ako države žele da se pozabave klimatskom krizom i gubitkom biodiverziteta, tvrde stručnjaci. Autori izveštaja koji je u izradi „Zakon u biološkom dobu“ kažu da pravni okviri imaju ključnu ulogu u upravljanju ljudskim interakcijama sa životnom sredinom i biotehnologijom, piše Guardian, prenosi RTS.
Ekvador i Bolivija su već obezbedili prava za svet prirode, dok postoji kampanja da se ekocid učini krivičnim delom za koje se gonjenje i odgovornost predviđa na međunarodnom krivičnom sudu. Pravno društvo koje je profesionalno udruženje advokata u Engleskoj i Velsu, istražuje kako bi se odnos između ljudi i Zemlje mogao ponovo „kalibrisati“ u budućnosti.
Dr Vendi Šulc, futurista i koautor izveštaja, rekla je: „Postoji sve veće razumevanje da mora ipak da se uradi nešto sasvim drugačije ako želimo da naša deca imaju planetu na kojoj će živeti normalno, a ne preživljavati. I važno je da se svest o tome ubrzano širi jer o ovoj ideji se malo govori“.
Njena koleginica dr Triš O’Flin rekla je sledeće: „Ponekad sebe vidimo kao izvan prirode, i da je priroda nešto čime možemo da manipulišemo. Ali u stvari, mi smo od prirode, mi smo u prirodi, mi smo samo druga vrsta”.
Pravo koje bi bilo dato „neljudskim entitetima“ bi moglo da važi i za krmače u intenzivnom uzgoju svinja, telad oduzetu od majki, pa i za kućne ljubimce, rekla je O’Flin.
„Dodeljivanje prava o kojima mi govorimo i koja razmatramo, predstavlja kulturološki pomak lanca dominacije nad prirodom. Ovo je rekonfiguracija stanja, pokušaj da se ljudi postave tamo gde su oduvek bili i gde su tek jedan čvor ili šraf u ogromnoj mreži života na planeti„, objašnjava Šulc.
Dodeljivanje zakonskih prava i zaštite „neljudskim entitetima”, kao što su životinje, drvece i reke od suštinskog je značaja ako države žele da se pozabave klimatskom krizom i gubitkom biodiverziteta, tvrde stručnjaci. Autori izveštaja koji je u izradi „Zakon u biološkom dobu“ kažu da pravni okviri imaju ključnu ulogu u upravljanju ljudskim interakcijama sa životnom sredinom i biotehnologijom, piše Guardian, prenosi RTS.
Ekvador i Bolivija su već obezbedili prava za svet prirode, dok postoji kampanja da se ekocid učini krivičnim delom za koje se gonjenje i odgovornost predviđa na međunarodnom krivičnom sudu. Pravno društvo koje je profesionalno udruženje advokata u Engleskoj i Velsu, istražuje kako bi se odnos između ljudi i Zemlje mogao ponovo „kalibrisati“ u budućnosti.
Dr Vendi Šulc, futurista i koautor izveštaja, rekla je: „Postoji sve veće razumevanje da mora ipak da se uradi nešto sasvim drugačije ako želimo da naša deca imaju planetu na kojoj će živeti normalno, a ne preživljavati. I važno je da se svest o tome ubrzano širi jer o ovoj ideji se malo govori“.
Njena koleginica dr Triš O’Flin rekla je sledeće: „Ponekad sebe vidimo kao izvan prirode, i da je priroda nešto čime možemo da manipulišemo. Ali u stvari, mi smo od prirode, mi smo u prirodi, mi smo samo druga vrsta”.
Pravo koje bi bilo dato „neljudskim entitetima“ bi moglo da važi i za krmače u intenzivnom uzgoju svinja, telad oduzetu od majki, pa i za kućne ljubimce, rekla je O’Flin.
„Dodeljivanje prava o kojima mi govorimo i koja razmatramo, predstavlja kulturološki pomak lanca dominacije nad prirodom. Ovo je rekonfiguracija stanja, pokušaj da se ljudi postave tamo gde su oduvek bili i gde su tek jedan čvor ili šraf u ogromnoj mreži života na planeti„, objašnjava Šulc.
Re: Vijesti vezane za klimatske promjene
Posljedice klimatskih promjena: Jezero Čad se suši i smanjuje, ugrožen opstanak oko 30 miliona ljudi
Svjetski dan močvarnih staništa obilježen je 2. februara, a tim povodom je u žiži javnosti ponovo jezero Čad koje se sve više suši i smanjuje.
Jezero Čad se smatra jednim od najvažnijih afričkih vodnih resursa, ali se iz dana u dan smanjuje zbog posljedica klimatskih promjena, a 30 miliona ljudi nastanjenih oko jezera sve je bliže pravoj humanitarnoj katastrofi.
Riječ je o jezeru koje se prostire na teritoriji Nigerije, Kameruna, Nigera i Čada i koje pokriva osam posto afričkog kontinenta, a oko njega je nastanjeno 30 miliona stanovnika. To je šesto najveće jezero na svijetu i jedan od najvažnijih izvora čiste vode u Africi, a jezero i ljudi oko njega postaju žrtve globalnog zatopljenja.
Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu smatra da je jezero Čad jedan od najvažnijih mjesta poljoprivredne baštine na svijetu, a 5,3 miliona ljudi nastanjenih oko jezera je moralo promijeniti stanište zbog oružanih sukoba.
Visoki komesar Ujedinjenih nacija za izbjeglice upozorava da deset miliona ljudi u porječju jezera Čad treba humanitarnu pomoć.
Prijetnja zvana klimatske promjene
Površina jezera Čad je 1963. godine iznosila 26.000 kvadratnih kilometara, od 2001. je pala ispod 1.500 kvadratnih kilometara. S druge strane, broj stanovnika regije raste iz dana u dan.
Naučna studija koju je 2017. godine objavila američka agencija NASA također otkriva da se jezero Čad smanjilo deset puta u usporedbi s onim koliko je bilo 1973. godine.
Isparavanje jezerskih voda zbog rastućih temperatura uzrokuje ozbiljne ekonomske gubitke, a ponekad i etničke sukobe ljudi u slivu, koji zarađuju 80 posto svojih sredstava za život od poljoprivrede, stočarstva i ribolova.
Porast temperature 1,5 puta brži od svjetskog prosjeka smanjuje količinu sezonskih oborina. Stanovnici oko jezera ne mogu predvidjeti kada će kišna sezona početi i završiti. Prilagodba ljudi na klimatske promjene također je vrlo ograničena i zbog terorističkih organizacija i njihove prijetnje.
Smanjenjem vodnih resursa sve je manje ribe, pašnjaci su uništeni, a bioraznolikost je počela drastično opadati.
Sigurnosna prijetnja
Globalno zatopljenje u slivu jezera Čad povećava nesigurnost hrane i destabilizira regiju. Uporedo s tim, regija je već deceniju poprište žestokih oružanih sukoba između lokalnih snaga sigurnosti i naoružanih kriminalnih grupa.
Endemi i bioraznolikost
Prema podacima UNESCO-a, porječje jezera Čad, koje ima stotine otočića različitih veličina, također je vrlo bogato endemima i bioraznolikošću. Bazen, u kojem živi oko 140 vrsta riba, ima riblji proizvodni potencijal od 150.000 tona.
Bazen jezera Čad jedan je od važnih stanica i za ptice selice iz Azije i Evrope. Procjenjuje se da svake godine u jezeru i oko njega boravi najmanje 70 vrsta ptica.
Poznato je da je kotlina također vrlo bogata spirulinom, modrozelenom algom koja se koristi kao dodatak prehrani s visokim udjelom proteina.
Re: Vijesti vezane za klimatske promjene
Presuda koja mijenja svijet: Međunarodni sud pravde stao uz klimatsku pravdu
Međunarodni sud pravde (MSP) donio je u julu 2025. godine savjetodavno mišljenje koje bi moglo označiti prekretnicu u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena. Iako formalno nema obavezujuću snagu, ovo mišljenje, koje se odnosi na obaveze država u vezi s klimatskim promjenama, smatra se jednim od najznačajnijih pravnih dokumenata u razvoju međunarodnog prava okoliša i ljudskih prava u posljednjim decenijama.
Kako navode Iva Marković i Strahinja Macić iz organizacije za političku ekologiju Polekol, MSP je ovim mišljenjem potvrdio da države imaju pravnu dužnost da djeluju protiv klimatskih promjena — i to ne samo zbog zaštite prirode, nego i radi očuvanja osnovnih ljudskih prava poput prava na život, zdravlje i dostojanstven život.
Od učionice na Fidžiju do Suda u Hagu
Zanimljivo, inicijativa koja je dovela do ovog mišljenja potekla je od učenika s pacifičkih ostrva koji su se, suočeni s porastom nivoa mora i ekstremnim vremenskim pojavama, obratili međunarodnoj zajednici tražeći pravdu. Njihov zahtjev, koji je kasnije preuzeo Vanuatu uz podršku više od 130 država, pretvoren je u Rezoluciju Generalne skupštine UN-a 77/276, nakon čega je MSP pozvan da iznese pravno mišljenje o klimatskim obavezama država.
Sud je, u svom mišljenju, potvrdio ključne principe međunarodnog prava: dužnost sprečavanja prekogranične štete, obavezu saradnje, dužnost postupanja s dužnom pažnjom, kao i međugeneracijsku pravičnost i princip održivog razvoja
Klimatska pravda – između prava i politike
Mišljenje MSP-a dolazi u trenutku duboke geopolitičke nestabilnosti i sve veće militarizacije svijeta, koja dodatno pogoršava klimatsku krizu. Marković i Macić upozoravaju da vojne emisije ugljika i dalje ostaju izvan dometa klimatskih sporazuma, iako oružane snage velikih sila proizvode emisije veće od mnogih srednje razvijenih država.
"Militarizacija, tretirana kao pitanje nacionalne sigurnosti, ostaje izvan javnog nadzora, dok njen stvarni doprinos klimatskoj destabilizaciji ostaje nekažnjen", ističu autori.
Značaj za Balkan: Od pravnih normi do stvarnih promjena
Za zemlje Zapadnog Balkana, uključujući BiH i Srbiju, ovo mišljenje otvara prostor za jačanje prava građana na zdravu životnu sredinu i za strateške klimatske parnice protiv onih koji svojim djelovanjem ugrožavaju javno dobro.
Kao važan presedan u evropskom kontekstu, autori izdvajaju presudu Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) iz aprila 2024. godine u slučaju Verein KlimaSeniorinnen Schweiz protiv Švicarske, kojom je utvrđeno da države imaju obavezu djelotvorno smanjivati emisije stakleničkih plinova radi zaštite zdravlja i života svojih građana.
"Za naš region to znači da mišljenje MSP-a i presude ESLJP-a mogu postati snažno pravno uporište za borbu protiv klimatske nepravde, posebno u državama gdje je institucionalna odgovornost slaba, a ekološki aktivizam sve češće potiskivan", naglašavaju Marković i Macić.
Pravo kao alat klimatske borbe
Mišljenje MSP-a ne obavezuje države formalno, ali im postavlja jasne standarde i očekivanja: od transparentnosti i saradnje do odgovornosti za štetu i kompenzaciju pogođenima.
Kako autori zaključuju, pravo samo po sebi ne može zamijeniti političku volju, ali može postati ključni alat u rukama društava koja se bore za klimatsku pravdu.
"Klimatska pravda nije samo pravno pitanje, to je pitanje vrijednosti, solidarnosti i odgovornosti prema budućim generacijama", poručuju autori, dodajući da će se "najvažnije bitke voditi ne u sudnicama, nego u učionicama širom svijeta".
Međunarodni sud pravde (MSP) donio je u julu 2025. godine savjetodavno mišljenje koje bi moglo označiti prekretnicu u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena. Iako formalno nema obavezujuću snagu, ovo mišljenje, koje se odnosi na obaveze država u vezi s klimatskim promjenama, smatra se jednim od najznačajnijih pravnih dokumenata u razvoju međunarodnog prava okoliša i ljudskih prava u posljednjim decenijama.
Kako navode Iva Marković i Strahinja Macić iz organizacije za političku ekologiju Polekol, MSP je ovim mišljenjem potvrdio da države imaju pravnu dužnost da djeluju protiv klimatskih promjena — i to ne samo zbog zaštite prirode, nego i radi očuvanja osnovnih ljudskih prava poput prava na život, zdravlje i dostojanstven život.
Od učionice na Fidžiju do Suda u Hagu
Zanimljivo, inicijativa koja je dovela do ovog mišljenja potekla je od učenika s pacifičkih ostrva koji su se, suočeni s porastom nivoa mora i ekstremnim vremenskim pojavama, obratili međunarodnoj zajednici tražeći pravdu. Njihov zahtjev, koji je kasnije preuzeo Vanuatu uz podršku više od 130 država, pretvoren je u Rezoluciju Generalne skupštine UN-a 77/276, nakon čega je MSP pozvan da iznese pravno mišljenje o klimatskim obavezama država.
Sud je, u svom mišljenju, potvrdio ključne principe međunarodnog prava: dužnost sprečavanja prekogranične štete, obavezu saradnje, dužnost postupanja s dužnom pažnjom, kao i međugeneracijsku pravičnost i princip održivog razvoja
Klimatska pravda – između prava i politike
Mišljenje MSP-a dolazi u trenutku duboke geopolitičke nestabilnosti i sve veće militarizacije svijeta, koja dodatno pogoršava klimatsku krizu. Marković i Macić upozoravaju da vojne emisije ugljika i dalje ostaju izvan dometa klimatskih sporazuma, iako oružane snage velikih sila proizvode emisije veće od mnogih srednje razvijenih država.
"Militarizacija, tretirana kao pitanje nacionalne sigurnosti, ostaje izvan javnog nadzora, dok njen stvarni doprinos klimatskoj destabilizaciji ostaje nekažnjen", ističu autori.
Značaj za Balkan: Od pravnih normi do stvarnih promjena
Za zemlje Zapadnog Balkana, uključujući BiH i Srbiju, ovo mišljenje otvara prostor za jačanje prava građana na zdravu životnu sredinu i za strateške klimatske parnice protiv onih koji svojim djelovanjem ugrožavaju javno dobro.
Kao važan presedan u evropskom kontekstu, autori izdvajaju presudu Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) iz aprila 2024. godine u slučaju Verein KlimaSeniorinnen Schweiz protiv Švicarske, kojom je utvrđeno da države imaju obavezu djelotvorno smanjivati emisije stakleničkih plinova radi zaštite zdravlja i života svojih građana.
"Za naš region to znači da mišljenje MSP-a i presude ESLJP-a mogu postati snažno pravno uporište za borbu protiv klimatske nepravde, posebno u državama gdje je institucionalna odgovornost slaba, a ekološki aktivizam sve češće potiskivan", naglašavaju Marković i Macić.
Pravo kao alat klimatske borbe
Mišljenje MSP-a ne obavezuje države formalno, ali im postavlja jasne standarde i očekivanja: od transparentnosti i saradnje do odgovornosti za štetu i kompenzaciju pogođenima.
Kako autori zaključuju, pravo samo po sebi ne može zamijeniti političku volju, ali može postati ključni alat u rukama društava koja se bore za klimatsku pravdu.
"Klimatska pravda nije samo pravno pitanje, to je pitanje vrijednosti, solidarnosti i odgovornosti prema budućim generacijama", poručuju autori, dodajući da će se "najvažnije bitke voditi ne u sudnicama, nego u učionicama širom svijeta".
-
Coolio
- Stručnjak
- Reactions:
- Posts: 7244
- Joined: Fri May 17, 2024 9:23 am
- 2
Re: Vijesti vezane za klimatske promjene
Sve ovo je super i pametno ali mi nesto bode oci. I opet se vracam na agendu koju zele da sprovedu. Spominje se ogranicenost kretnje autom, odredjeni broj koliko puta sme neko leteti avionom itd. To je ukidanje slobode. I sto rece neko, postoji tehnika kojom se nevremena mogu izazvati. Ko garantuje da to ne rade? Sve oni ovo super upakuju, sve dobre stvari spomenu ali zato lose nikuda. Iskremd da budem,ja im nista ne verujem. I ubedjen sam da stvaraju problem da bi uneli svoje resenje.
Re: Vijesti vezane za klimatske promjene
Znamo da postoje narucena istrazivanja, i povrsna, i oborena….Ali da bas ne vjerujes ni u sta, to je posve jedna dtuga krajnost od one narucene.
Postoje fakti koje sam vidis, osjecas i znas. Vratis se samo 20-30 god unazad i napravis poredjenje.
Zao mi sad sto nemam sliku rijeke pored koje je muz svaki dan isao u skolu. Tolika je bila da su djeci uvijek savjetovali da se drze podalje, odnijela bi ih bujica. I sad ima korito rijeke, da sjeca na to kolika je nekad bila.
Sad je od nje osto potok koji se moze preskocoti.
Snijegovi, mi se sjecamo visova koji nikad ne bi okopnili, docekali bi sljedece snijeg.
Tem, prosle god jedan dan nigdje nismo mogli naci hlad. Otisli smo duboko u sumu, sjeli pored rijeke, ali i tu je gorilo.
Uzavrela mora, i okeani. Presusena jezera..
To je sve ono sto sam mozes primijetiti.
E sad da je neko toliko mocan, da sve to radi, kako bi ponudio svoje rjesenje….
Ako u to vjerujes, ti ustvari spontano vjerujes da je nauka mocnija vec sto jeste.
Postoje fakti koje sam vidis, osjecas i znas. Vratis se samo 20-30 god unazad i napravis poredjenje.
Zao mi sad sto nemam sliku rijeke pored koje je muz svaki dan isao u skolu. Tolika je bila da su djeci uvijek savjetovali da se drze podalje, odnijela bi ih bujica. I sad ima korito rijeke, da sjeca na to kolika je nekad bila.
Sad je od nje osto potok koji se moze preskocoti.
Snijegovi, mi se sjecamo visova koji nikad ne bi okopnili, docekali bi sljedece snijeg.
Tem, prosle god jedan dan nigdje nismo mogli naci hlad. Otisli smo duboko u sumu, sjeli pored rijeke, ali i tu je gorilo.
Uzavrela mora, i okeani. Presusena jezera..
To je sve ono sto sam mozes primijetiti.
E sad da je neko toliko mocan, da sve to radi, kako bi ponudio svoje rjesenje….
Ako u to vjerujes, ti ustvari spontano vjerujes da je nauka mocnija vec sto jeste.
-
Coolio
- Stručnjak
- Reactions:
- Posts: 7244
- Joined: Fri May 17, 2024 9:23 am
- 2
Re: Vijesti vezane za klimatske promjene
Nije da ne verujem ni u sta ali sam skeptican po pitanju svega sto objavljuju mediji. Oduvek sam imao sumnju u medije a u korona vremenu sam shvatio da su oni veliko zlo i da manipulisu ljudima. Gomilu lazi sam video bas kao sto i sada objavljuju gomilu lazi u vezi rata Rusija/Ukrajina. To nisu borci za istinu vec citaci i pisaci tekstova. Recimo kada se vratim unazad tih 20 godina ja nisam vidjao zaprasivanja neba koja se sada dogadjaju. I kada su strucni ljudi govorili da je to vestacko menjanje klime,geoinzinjering bili su zabranjeni na televizijama. Zasto? I onda kada su neki cirkuzantski protesti te iste televizije izadju i o tome ispituju neke ljude u prljavom i pocepanom odelu, neke starce koji imaju dva zuba u glavi. Zasto? Da bi ljudi rekli gledaj ove sta lupaju i da im se smeju. A drugacije bi na to gledali da su televizije pozvale u emisiju strucne ljude,fakultetski obrazovane, koji se razumeju u to. Ali je to bilo zabranjeno. Sto se reka tice, uzecu ti primer izdatu i rasprodatu Srbiju. Pravili su mini hidroelektrane i iscrpeli reke. Prodali rudnike kinezima koji sada vrsljaju i kopaju po Srbiji, vade litijum i zlato a otpad u reke i jezera koja postaju crvene odvratne boje. Zatim su bezbroj suma i parkova posekli, unistili prirodu pa sada govore klimatske promene. Centar Beograda bio prelep, travnat sa malo betona a gomila drveca, sve poseceno i unisteno, nalepljene betonske kocke nigde hladovine. I sada kada je vrucina kazu jao, globalno zagrevanje. Zatim, da li je neko proverio te silne antene za navodnu 5G mrezu. Na svakom koraku postavljene. Niko ziv kontrolisao nije, znaci samo preko noci niknu po zgradama,banderama i sta ti ja znam gde. To zraci. Nikada tako nesto za internet nije bilo i niko ne pita. Vec su mediji to pretvorili u sprdacinu pa se vodi pod teorijom zavere. Ne kazem da sam ja u pravu nego da sve te stvari treba proveriti ali se to ne dozvoljava. Takodje slusao sam strucna lica o HARP-u. tvrde da se time moze upravljati vremenom, izazivati nevreme,zemljotresi. Ni to nije nigde tema i niko se time ne bavi.
Re: Vijesti vezane za klimatske promjene
To sto pises da se desava u Srbije - posjecene sume, zagadjene rijeke…Pa da.
O tome i ovi o globalnom zagrijavanju govore. To je dovelo do toga. Ljudski faktori. Ljudska pohlepa.
Bas to i slicno se pokusava zaustaviti diljem svijeta, da bi se usporilo ili zaustavilo zagrijavanje.
O tome i ovi o globalnom zagrijavanju govore. To je dovelo do toga. Ljudski faktori. Ljudska pohlepa.
Bas to i slicno se pokusava zaustaviti diljem svijeta, da bi se usporilo ili zaustavilo zagrijavanje.
-
Coolio
- Stručnjak
- Reactions:
- Posts: 7244
- Joined: Fri May 17, 2024 9:23 am
- 2
Re: Vijesti vezane za klimatske promjene
Pa to je onda ono sto ne razumem...Oni poseku sume,zagadjuju reke i sve ostalo pa onda isti oni kazu da se stopira to...Bas iz tog razloga kazem da sve sto rade,rade da bi kasnije ponudili resenje. I videces da ce u buducnosti pokusati da odredjuju narodu koliko sme da putuje itd. Jer navodno zagadjujes okolinu kolima bla bla bla.
Inace slazem se da se u potpunosti treba prekinuti zagadjivsnje reka,secenje drveca itd. Samo im ja ne verujem da ce to i raditi.
Inace slazem se da se u potpunosti treba prekinuti zagadjivsnje reka,secenje drveca itd. Samo im ja ne verujem da ce to i raditi.
Re: Vijesti vezane za klimatske promjene
Na globalno zagrijavanje najvise upucuju naucnici. Drzave/vlade se uglavnom ne zele suociti s tim problemom, vjerujem da bi i suocavanja danas stvorilo novi niz problema.
Oni=mi.
Svi smo konzumeri. Svi hocemo vise nego sto trebamo. I uglavnom svi, barem na zapadu, imaju vise nego sto im je potrebno.
Treba da obezbijedimo sebi buducnost, a onda se i na tome se ne zaustavljamo, treba je obezbijediti i dijetu, i unucetu.
I to nas upravo potkopava, zapravo mi rusimo njihovu buducnost, odnosno prostor za njihovu buducnost.
Ako mislimo da i sami ne doprinosimo, razmislimo jos jednom.
Ili procitajmo bar ovaj text
https://nova-akropola.com/covjek-i-svij ... icna-moda/
Oni=mi.
Svi smo konzumeri. Svi hocemo vise nego sto trebamo. I uglavnom svi, barem na zapadu, imaju vise nego sto im je potrebno.
Treba da obezbijedimo sebi buducnost, a onda se i na tome se ne zaustavljamo, treba je obezbijediti i dijetu, i unucetu.
I to nas upravo potkopava, zapravo mi rusimo njihovu buducnost, odnosno prostor za njihovu buducnost.
Ako mislimo da i sami ne doprinosimo, razmislimo jos jednom.
Ili procitajmo bar ovaj text
https://nova-akropola.com/covjek-i-svij ... icna-moda/
-
Coolio
- Stručnjak
- Reactions:
- Posts: 7244
- Joined: Fri May 17, 2024 9:23 am
- 2
Re: Vijesti vezane za klimatske promjene
Sve ovo stoji i u svemu se slazem.Svako od nas treba da krene od sebe i da pocne da doprinosi cistoci. Ali sta ako kasnije oni pocnu da zloupotrebljavaju to? Sta ako to bude uticalo na nasu slobodu? Moju,tvoju,tvog muza ili bilo ciju...?!
Sve oni to lepo predstave ali da li ce se drzati samo toga? Da budem direktan kao sto sam vec spomenuo, sta ako sutradan oni kazu "Mozete voziti auto sat vremena dnevno" pod izgovorom da ne ugrozavas klimu. Ili recimo,vidim da su poceli da pisu po paketima Co2, po prodavnicama isto itd. Na primer ode neki pusac u prodavnicu hoce da kupi cigarete, oni mu kazu ne mozete,vec ste kupili dozvoljeni broj paklica cigareta za ovaj mesec itd. Znam,zvuci smesno ali ukidanjem kesa i spajanjem svega na jednu karticu ili kako god da se zove sve je moguce uvesti i sprovesti. A naci cu ti videa ako ih nisu poskidali da vidis sta govore skolovani ljudi.
I to sto oni napisu strucnjaci su objavili,to me najvise i plasi. I za SZO su govorili da su strucnjaci, vodili tu neku nazovi pandemiju a tamo nema ni jedan strucnjak.
Sve oni to lepo predstave ali da li ce se drzati samo toga? Da budem direktan kao sto sam vec spomenuo, sta ako sutradan oni kazu "Mozete voziti auto sat vremena dnevno" pod izgovorom da ne ugrozavas klimu. Ili recimo,vidim da su poceli da pisu po paketima Co2, po prodavnicama isto itd. Na primer ode neki pusac u prodavnicu hoce da kupi cigarete, oni mu kazu ne mozete,vec ste kupili dozvoljeni broj paklica cigareta za ovaj mesec itd. Znam,zvuci smesno ali ukidanjem kesa i spajanjem svega na jednu karticu ili kako god da se zove sve je moguce uvesti i sprovesti. A naci cu ti videa ako ih nisu poskidali da vidis sta govore skolovani ljudi.
I to sto oni napisu strucnjaci su objavili,to me najvise i plasi. I za SZO su govorili da su strucnjaci, vodili tu neku nazovi pandemiju a tamo nema ni jedan strucnjak.
Re: Vijesti vezane za klimatske promjene
Mozemo izabrati s kojim strahom da zivimo - s tim da ce neko MOZDA ograniciti nasu slobodu ili s tim da ce se nasa djeca SIGURNO nositi s teskim posljedicama naseg nacina zivota.
Razmisljati sta se samo nama moze desiti je malo sebicno. Dok sebe postedimo, drugim ima oci da iskapaju. Ti drugi nasa su djeca. Ovi koji su vec sada rodjeni, pretrpit ce svasta.
Volila bi stvarno da u svom srcu napravis mjesta za svoju vlastitu spoznaju, vlastitu istinu.
Tako ces jedino znati da raspoznas istinu i u ovome sto se putem medija servira.
Sada, imam osjecaj, odbijas povjerovati u nesto sto dolazi tim putem, samo zato sto si slijepo povjerovo u nesto drugo, sto dolazi istim putem - putem neta.
Izadji, posmatraj, razmisljaj, upoznaji, ljude i okolis. To je jedini nacin da dodjes do SVOJE istine. Ignorisi sve ono sto si procitao do sada.
Primjer
Ako moje oci vide upola smanjene rijeke i tamo gdje nema elektrane, ako vide jezera koja suse, ako moja koza osjeca toplotu nezapamcenu…JA znaci uvidjam da postaje toplije. Ne treba mi niko reci. Ako se ipak neko potrudi pa donese vise info o tome, da nam svima skrenu paznju…To je za mene istina, to se poklapa s onom sto i sama vidim.
Ako neko dodje i kaze ne, ne, ne desava se globalno zagrijavanje…ja se tada moram pitati - a sta se onda desava? Gdje su rijeke i jezera? Zasto je more toliko toplo? Zasto mi je toliko vruce?
Za pandemiju.
Imam u uzem krugu familije dva doktora, vozaca hitnih kola u jednoj velikoj bolnici BiH, dosta medicinskih sestara, ovdje i u domovini…mamu koja je prebolila virus, sa svim mogucim simptomima, (i danas se cudimo kako je prezivjela) prijatelje i rodjake koji su prezivjeli, neke koji su zavraili na raspiratoru…toliko mnogo svojih vlastitih iskustava….I sad trebam povjerovati da nije nista ni bilo..Neko je na netu napisao da je sve laz
Razmisljati sta se samo nama moze desiti je malo sebicno. Dok sebe postedimo, drugim ima oci da iskapaju. Ti drugi nasa su djeca. Ovi koji su vec sada rodjeni, pretrpit ce svasta.
Volila bi stvarno da u svom srcu napravis mjesta za svoju vlastitu spoznaju, vlastitu istinu.
Tako ces jedino znati da raspoznas istinu i u ovome sto se putem medija servira.
Sada, imam osjecaj, odbijas povjerovati u nesto sto dolazi tim putem, samo zato sto si slijepo povjerovo u nesto drugo, sto dolazi istim putem - putem neta.
Izadji, posmatraj, razmisljaj, upoznaji, ljude i okolis. To je jedini nacin da dodjes do SVOJE istine. Ignorisi sve ono sto si procitao do sada.
Primjer
Ako moje oci vide upola smanjene rijeke i tamo gdje nema elektrane, ako vide jezera koja suse, ako moja koza osjeca toplotu nezapamcenu…JA znaci uvidjam da postaje toplije. Ne treba mi niko reci. Ako se ipak neko potrudi pa donese vise info o tome, da nam svima skrenu paznju…To je za mene istina, to se poklapa s onom sto i sama vidim.
Ako neko dodje i kaze ne, ne, ne desava se globalno zagrijavanje…ja se tada moram pitati - a sta se onda desava? Gdje su rijeke i jezera? Zasto je more toliko toplo? Zasto mi je toliko vruce?
Za pandemiju.
Imam u uzem krugu familije dva doktora, vozaca hitnih kola u jednoj velikoj bolnici BiH, dosta medicinskih sestara, ovdje i u domovini…mamu koja je prebolila virus, sa svim mogucim simptomima, (i danas se cudimo kako je prezivjela) prijatelje i rodjake koji su prezivjeli, neke koji su zavraili na raspiratoru…toliko mnogo svojih vlastitih iskustava….I sad trebam povjerovati da nije nista ni bilo..Neko je na netu napisao da je sve laz
-
Coolio
- Stručnjak
- Reactions:
- Posts: 7244
- Joined: Fri May 17, 2024 9:23 am
- 2
Re: Vijesti vezane za klimatske promjene
Ne Peace, nisi me razumela. Ja sam za to da priroda bude cista, da reke budu ciste, da se vazduh ne zagadjuje ako ne mora ali nisam za to da mi neko ukida slobodu. Jer ako je ukinu nama,nasoj deci ce biti jos gore. Ti ljudi su zli i ne misle dobro nikome. To i jeste licno moje misljenje stvoreno na osnovu procitanog a i uzivo vidjenog. Kao sto sam vec pisao, licno sam svedok gomile lazi. I u pravu si, citajuci po internetu sam takodje uvideo neke stvari. Na televizijama i novinama su forsirali jednomumlje.
Sto se korone tice, nisam ja rekao da nicega nije bilo vec da su mi vakcine sumnjive.Korona kao korona je verovatno radi stvaranja straha i panike. Zena sa kojom imam dete radila je u starackom domu. Kada god je neka baka lose oni su bez ikakvih kontrola slali bake na respiratore. I tako u vecini slucajeva. Tuzbe protiv gomile domova ima zbog toga ali tesko da ce ista postici. Pisao sam vec i kako su televizije lagale. Vazna im je bila panika. A pogledaj politicare u to doba,smejali se. Dakle u doba strasnog virusa oni se sprdali?
https://www.facebook.com/share/v/1Cr5JjSwHe/
Pa kod moje sestre u bolnici gde radi, televizija objavljuje kako je 36-oro na respiratoru, ja pitam sestru ona kaze lazu, ima samo jedan covek i to ima 6-7 vrsta bolesti i u teskom je stanju.
Ogroman broj ljudi je placao da ne primi nista, samo da dobije onu kartu da je vakcinisan. Svaki doktor je terao ljude da prima vakcinu jer je za svaku datu vakcinu imao 28 eura.
Secas se kako je pocela korona? Kada su na tv-u pustali kako idu ljudi ulicama Kine i padaju kao onesvesceni. Da li si za to vreme igde videla da je neko pao na ulici? Ja nikada i nigde. I ovde u Nemackoj a i u Srbiji ko god je navodno umro od korone taj je umro u bolnici. Gomila ljudi je nazalost umrla zbog korone a ne od korone. Nisu zeleli da lece ljude vec su samo gledali koronu. To sto su mnogi imali plucne probleme moglo je recimo biti upravo od pomenutog prskanja. Ne kazem da je od toga ali recimo ovde kada god prskaju taj vazduh smrdi, oseti se to. Mnogi govore. Sta ako je to izazivalo kod ljudi plucne bolesti? Posle kada ga stavis na respirator, sanse da se izvuces su male.
Opet kazem, ne mogu da tvrdim,nemam dokaza niti sam ja neki strucnjak koji to moze dokazati. Naveo sam primer samo.
Ja sam ovde recimo pitao doktore koje znam, rekli su mi da ne uzimam vakcinu.
Ali ponavljam, sve i da je korona bila stvarna ne radi se o njoj vec o sumnji u vakcine i sav taj cirkus oko nje.
Ali pogledaj molim te otvaranje olimpijade u Londonu. Bolnicki kreveti,ljudi sa maskama,doktori sa vakcinama...Kakve je to veze imalo sa sportom ili su nam zeleli najaviti nesto?
Ja sve to gledam. Od tada pratim svaku sitnicu koliko god to bilo smesno.
Moje misljenje je da je to bio test za ljude i da ce tek doci nesto novo kojim ce opet siriti strah i paniku. Jer cilj je svakako uterati ljude u digitalni tor iz kog nema izlaska.
Sto se korone tice, nisam ja rekao da nicega nije bilo vec da su mi vakcine sumnjive.Korona kao korona je verovatno radi stvaranja straha i panike. Zena sa kojom imam dete radila je u starackom domu. Kada god je neka baka lose oni su bez ikakvih kontrola slali bake na respiratore. I tako u vecini slucajeva. Tuzbe protiv gomile domova ima zbog toga ali tesko da ce ista postici. Pisao sam vec i kako su televizije lagale. Vazna im je bila panika. A pogledaj politicare u to doba,smejali se. Dakle u doba strasnog virusa oni se sprdali?
https://www.facebook.com/share/v/1Cr5JjSwHe/
Pa kod moje sestre u bolnici gde radi, televizija objavljuje kako je 36-oro na respiratoru, ja pitam sestru ona kaze lazu, ima samo jedan covek i to ima 6-7 vrsta bolesti i u teskom je stanju.
Ogroman broj ljudi je placao da ne primi nista, samo da dobije onu kartu da je vakcinisan. Svaki doktor je terao ljude da prima vakcinu jer je za svaku datu vakcinu imao 28 eura.
Secas se kako je pocela korona? Kada su na tv-u pustali kako idu ljudi ulicama Kine i padaju kao onesvesceni. Da li si za to vreme igde videla da je neko pao na ulici? Ja nikada i nigde. I ovde u Nemackoj a i u Srbiji ko god je navodno umro od korone taj je umro u bolnici. Gomila ljudi je nazalost umrla zbog korone a ne od korone. Nisu zeleli da lece ljude vec su samo gledali koronu. To sto su mnogi imali plucne probleme moglo je recimo biti upravo od pomenutog prskanja. Ne kazem da je od toga ali recimo ovde kada god prskaju taj vazduh smrdi, oseti se to. Mnogi govore. Sta ako je to izazivalo kod ljudi plucne bolesti? Posle kada ga stavis na respirator, sanse da se izvuces su male.
Opet kazem, ne mogu da tvrdim,nemam dokaza niti sam ja neki strucnjak koji to moze dokazati. Naveo sam primer samo.
Ja sam ovde recimo pitao doktore koje znam, rekli su mi da ne uzimam vakcinu.
Ali ponavljam, sve i da je korona bila stvarna ne radi se o njoj vec o sumnji u vakcine i sav taj cirkus oko nje.
Ali pogledaj molim te otvaranje olimpijade u Londonu. Bolnicki kreveti,ljudi sa maskama,doktori sa vakcinama...Kakve je to veze imalo sa sportom ili su nam zeleli najaviti nesto?
Ja sve to gledam. Od tada pratim svaku sitnicu koliko god to bilo smesno.
Moje misljenje je da je to bio test za ljude i da ce tek doci nesto novo kojim ce opet siriti strah i paniku. Jer cilj je svakako uterati ljude u digitalni tor iz kog nema izlaska.
-
- Similar Topics
- Replies
- Views
- Last post
-
- 75 Replies
- 10834 Views
-
Last post by Skitnica
-
- 19 Replies
- 4313 Views
-
Last post by Skitnica
-
- 31 Replies
- 6417 Views
-
Last post by Bella
