Izraelsko-palestinski odnosi
Re: Izraelsko-palestinski odnosi
Patnja civila u Gazi ne može se opisati
Humanitarne organizacije kažu da se u Pojasu Gaze dešava humanitarna katastrofa. Raseljene su desetine hiljada ljudi.
Humanitarne organizacije kažu da se u Pojasu Gaze dešava humanitarna katastrofa. Raseljene su desetine hiljada ljudi.
Re: Izraelsko-palestinski odnosi
Protesti u SAD-u zbog izraelskih napada na Gazu
Re: Izraelsko-palestinski odnosi
Dok god imaju američku podršku Izraelci, ovo će se ponavljati i trajati iz godine u godinu. Nema ovome kraja 
Re: Izraelsko-palestinski odnosi
Izraelsko-palestinski sukob: Sve glasniji pozivi na primirje
Re: Izraelsko-palestinski odnosi
Podrška SAD-a Izraelu počela nakon Drugog svjetskog rata: Veliki utjecaj i PR mašina
Bivši američki predsjednik Jimmy Carter, demokrata, otvorio je put za današnje progresivce sa svojom utjecajnom knjigom “Palestina: Mir, a ne aparthejd”.
Sa izraelskim bombardovanjem Gaze već drugu sedmicu zaredom, predsjednik SAD-a Joe Biden i njegova administracija drže se već davno utvrđene skripte u Washingtonu, izražavanja nedvosmislene podrške Izraelu i njegovom “legitimnom pravu da se brani” od Hamasovih raketa.
Takav narativ ne priznaje prednosti koje država Izrael ima nad Palestincima što se tiče vojne moći, bogatstva i resursa. Također je sve više u suprotnosti od stavova progresivnih demokrata u Kongresu koji traže da se zauzme oštriji stav prema Izraelu i njegovom napadu na Gazu.
U posljednjoj eskalaciji nasilja ubijeno je najmanje 213 Palestinaca, uključujući 61 dijete, dok je deset Izraelaca ubijeno, uključujući dvoje djece.
Zašto SAD onda daje tako čvrstu podršku Izraelu?
Kada je SAD počeo podržavati Izrael?
Od početka. Bivši američki predsjednik Harry Truman je bio prvi svjetski lider koji je priznao Izrael kada je nastao 1948.
Zašto je Truman to brzo uradio?
Dijelom zbog ličnih veza. Trumanov bivši poslovni partner Edward Jacobson je imao ključnu ulogu u američkom priznavanju Izraela. Međutim, na odluku su utjecali i strateški ciljevi.
Koji su bili strateški ciljevi u to vrijeme?
To se dešavalo odmah poslije Drugog svjetskog rata, kada je počinjao Hladni rat između SAD-a i Sovjetskog saveza.
Bliski istok sa svojim rezervama nafte i strateškim pomorskim putevima (naprimjer Suecki kanal) su bili ključni za borbu velikih sila za utjecaj u svijetu. SAD je od oslabljene Evrope preuzimao ulogu primarne zapadne sile na Bliskom istoku. Ali tada podrška Izraelu nije bila nedvosmislena.
Kada je postala nedvosmislena?
To dijelom vuče korijene iz perioda nakon Šestodnevnog rata 1967. u kojem je Izrael pobijedio vojske Egipta, Sirije i Jordana i zauzeo ostatak teritorije koja se historijski smatrala palestinskom (kao i dijelove teritorije Sirije i Egipta).
Od tada SAD daje nedvosmislenu podršku kako bi podržala izraelsku vojnu superiornost u regiji i spriječila neprijateljske akcije arapskih nacija protiv Izraela.
Da li su se desili neki drugi događaji koji su imali ulogu u ovome?
To je bio arapsko-izraelski rat 1973. koji se završio izraelskom pobjedom nad Egiptom i Sirijom. Dijelom kako bi zavadio Egipat i Siriju i smanjio sovjetski utjecaj, SAD je iskoristio situaciju nakon ovog rata da predloži mirovni plan između Izraela i Egipta koji je na kraju potpisan 1979.
Da li to utjecalo na američku pomoć Izraelu?
Naravno da jeste. Izrael je najveći primalac američke strane pomoći nakon Drugog svjetskog rata. Bivši predsjednik Barack Obama je 2016. godine potpisao odbrambeni ugovor sa Izraelom o 38 milijardi dolara vojne pomoći SAD-a tokom deset godina, uključujući sredstva za protivraketni sistem Čelična kupola. Treba imati na umu da Izraelu nije potrebna pomoć. To je zemlja sa visokim prihodima i razvijenim tehnološkim sektorom.
Da li se ovdje radi o praktičnim geostrateškim stvarima?
Kao sve stvari koje su povezane sa vanjskom politikom, javno mnijenje i novac – te utjecaj koji novac kupuje u politici – također su imali ulogu u američkoj politici prema Izraelu i Palestincima.
Kakvu ulogu je imalo javno mnijenje?
Američko javno mnijenje dugo je bilo u korist Izraela i protiv Palestinaca. Dijelom zato što Izrael ima superiornu PR mašinu. Međutim, nasilne akcije propalestinskih grupa kao što je masakr u Minhenu 1972, u kojem je 11 izraelskih olimpijaca ubijeno, također je dovelo do ogromnih simpatija prema Izraelu.
Da li su se te simpatije imalo smanjile?
Sve više Amerikanaca podržava Palestince, prema godišnjim istraživanjima koja provodi Gallup. U februaru je istraživanje pokazalo da 25 posto Amerikanaca više podržava Palestince, što je povećanje za dva posto u odnosu na prošlu godinu i šest posto u odnosu na 2018.
Rekodnih 30 posto Amerikanaca je podržalo palestinske vlasti ove godine što je poboljšanje od sedam posto u odnosu na 2020.
Ipak, Izrael ima puno bolji imidž u očima američke javnosti. Isto istraživanje Gallupa je pokazalo da 58 posto Amerikanaca ima više simpatija prema Izraelu, dok njih 75 posto favorizuje Izrael.
Šta je sa proizraelskim političkim utjecajem?
Postoji veliki broj organizacija u SAD-u koji zagovara američku podršku Izraelu. Najveća i politički najmoćnija je organizacija American Israel Public Affairs Committee (AIPAC).
Članovi organizacije stvaraju utjecaj kroz zagovaranje i skupljanje donacija među američkim Jevrejima u SAD-u i kršćanskim evangelističkim crkvama.
Koliko je moćan AIPAC?
AIPAC ima godišnju konferenciju u Washingtonu, sa oko 20.000 učesnika među kojima su i visoki američki zvaničnici. Predsjednik Joe Biden i bivši predsjednik Donald Trump su bili prisutni na ovim događajima. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu također je čest gost konferencija.
Da li postoji konkurent AIPAC-a?
Manja proizrealska grupa J Street koju čine demokrati također pokušava da stvori utjecaj u američkoj politici koji bi zagovarao podršku Izraelu ali i palestinskim pravima.
Kakav je utjecaj dolara?
Proizraelske interesne grupe doniraju milione američkim političkim kandidatima. Tokom kamapanje 2020. godine, proizraelske grupe su donirale 30,9 miliona dolara, a od toga je 63 posto išlo demokratama a 36 posto republikancima. To je duplo više nego što su donirali tokom kampanje 2016.
Koji američki političari najviše podržavaju Izrael?
Bivši predsjednik Donald Trump je bio jedan od najvećih branitelja Izraela tokom svog mandata. Velika većina članova Kongresa iz obje stranke su proizraelski nastrojeni.
Predsjednica Predstavničkog doma Nancy Pelosi, lider većine u Domu Steny Hoyer i lider većine u Senatu Chuck Schumer, obojica demokrate, imaju dugu historiju podržavanja Izraela i trenutno daju veliku podršku ovoj državi tvrdeći da ima pravo da se brani.
Kada je upitana prošle sedmice da li se mora više uraditi da se zaustavi izraelski napad na Gazu, Pelosi je odgovorila: “Činjenica je da mi imamo jako bliske odnose sa Izraelom, i izraelska sigurnost je pitanje nacionalne sigurnosti za nas, jer je to naš prijatelj, demokratska zemlja u regiji. Hamas prijeti sigurnosti ljudi u Izraelu. Izrael ima pravo da se brani.”
Ko daje podršku Palestincima?
Palestinski pogled na sukob je dugo predstavljao Američko-arapski antidiskriminacijski komitet (ADC) osnovan 1980. i Američka kampanja za palestinska prava, aktivistička mreža formirana 2001. Međutim, propalestinske grupe nisu ni približno aktivne u finansiranju američkih predsjedničkih kampanja.
Da li postoje političari u Washingtonu koji podržavaju Palestince?
U Demokratskoj partiji, rastuća frakcija progresivaca podržava Palestince i postaje sve prominentiji na nacionalnom nivou.
To su sentori Bernie Sanders i Elizabeth Warren, obje bivši kandidati demokrata za predsjednika SAD-a u kampanji 2020. Sanders i Warren su pozvali na uslovljavanje američke vojne pomoći Izraelu i na poštivanje palestinskih prava.
U Predstavničkom domu, nove progresivne snage kao što su Alexandria Ocasio-Cortez, Ilhan Omar, Ayanna Pressley i Rashida Tlaib, prva palestinska Amerikanka izbrana u Kongresu, su vodeći glasovi podrške Palestincima.
Bivši američki predsjednik Jimmy Carter, demokrata, otvorio je put za današnje progresivce sa svojom utjecajnom knjigom “Palestina: Mir, a ne aparthejd” koja je objavljena 2006. godine.
Bivši američki predsjednik Jimmy Carter, demokrata, otvorio je put za današnje progresivce sa svojom utjecajnom knjigom “Palestina: Mir, a ne aparthejd”.
Sa izraelskim bombardovanjem Gaze već drugu sedmicu zaredom, predsjednik SAD-a Joe Biden i njegova administracija drže se već davno utvrđene skripte u Washingtonu, izražavanja nedvosmislene podrške Izraelu i njegovom “legitimnom pravu da se brani” od Hamasovih raketa.
Takav narativ ne priznaje prednosti koje država Izrael ima nad Palestincima što se tiče vojne moći, bogatstva i resursa. Također je sve više u suprotnosti od stavova progresivnih demokrata u Kongresu koji traže da se zauzme oštriji stav prema Izraelu i njegovom napadu na Gazu.
U posljednjoj eskalaciji nasilja ubijeno je najmanje 213 Palestinaca, uključujući 61 dijete, dok je deset Izraelaca ubijeno, uključujući dvoje djece.
Zašto SAD onda daje tako čvrstu podršku Izraelu?
Kada je SAD počeo podržavati Izrael?
Od početka. Bivši američki predsjednik Harry Truman je bio prvi svjetski lider koji je priznao Izrael kada je nastao 1948.
Zašto je Truman to brzo uradio?
Dijelom zbog ličnih veza. Trumanov bivši poslovni partner Edward Jacobson je imao ključnu ulogu u američkom priznavanju Izraela. Međutim, na odluku su utjecali i strateški ciljevi.
Koji su bili strateški ciljevi u to vrijeme?
To se dešavalo odmah poslije Drugog svjetskog rata, kada je počinjao Hladni rat između SAD-a i Sovjetskog saveza.
Bliski istok sa svojim rezervama nafte i strateškim pomorskim putevima (naprimjer Suecki kanal) su bili ključni za borbu velikih sila za utjecaj u svijetu. SAD je od oslabljene Evrope preuzimao ulogu primarne zapadne sile na Bliskom istoku. Ali tada podrška Izraelu nije bila nedvosmislena.
Kada je postala nedvosmislena?
To dijelom vuče korijene iz perioda nakon Šestodnevnog rata 1967. u kojem je Izrael pobijedio vojske Egipta, Sirije i Jordana i zauzeo ostatak teritorije koja se historijski smatrala palestinskom (kao i dijelove teritorije Sirije i Egipta).
Od tada SAD daje nedvosmislenu podršku kako bi podržala izraelsku vojnu superiornost u regiji i spriječila neprijateljske akcije arapskih nacija protiv Izraela.
Da li su se desili neki drugi događaji koji su imali ulogu u ovome?
To je bio arapsko-izraelski rat 1973. koji se završio izraelskom pobjedom nad Egiptom i Sirijom. Dijelom kako bi zavadio Egipat i Siriju i smanjio sovjetski utjecaj, SAD je iskoristio situaciju nakon ovog rata da predloži mirovni plan između Izraela i Egipta koji je na kraju potpisan 1979.
Da li to utjecalo na američku pomoć Izraelu?
Naravno da jeste. Izrael je najveći primalac američke strane pomoći nakon Drugog svjetskog rata. Bivši predsjednik Barack Obama je 2016. godine potpisao odbrambeni ugovor sa Izraelom o 38 milijardi dolara vojne pomoći SAD-a tokom deset godina, uključujući sredstva za protivraketni sistem Čelična kupola. Treba imati na umu da Izraelu nije potrebna pomoć. To je zemlja sa visokim prihodima i razvijenim tehnološkim sektorom.
Da li se ovdje radi o praktičnim geostrateškim stvarima?
Kao sve stvari koje su povezane sa vanjskom politikom, javno mnijenje i novac – te utjecaj koji novac kupuje u politici – također su imali ulogu u američkoj politici prema Izraelu i Palestincima.
Kakvu ulogu je imalo javno mnijenje?
Američko javno mnijenje dugo je bilo u korist Izraela i protiv Palestinaca. Dijelom zato što Izrael ima superiornu PR mašinu. Međutim, nasilne akcije propalestinskih grupa kao što je masakr u Minhenu 1972, u kojem je 11 izraelskih olimpijaca ubijeno, također je dovelo do ogromnih simpatija prema Izraelu.
Da li su se te simpatije imalo smanjile?
Sve više Amerikanaca podržava Palestince, prema godišnjim istraživanjima koja provodi Gallup. U februaru je istraživanje pokazalo da 25 posto Amerikanaca više podržava Palestince, što je povećanje za dva posto u odnosu na prošlu godinu i šest posto u odnosu na 2018.
Rekodnih 30 posto Amerikanaca je podržalo palestinske vlasti ove godine što je poboljšanje od sedam posto u odnosu na 2020.
Ipak, Izrael ima puno bolji imidž u očima američke javnosti. Isto istraživanje Gallupa je pokazalo da 58 posto Amerikanaca ima više simpatija prema Izraelu, dok njih 75 posto favorizuje Izrael.
Šta je sa proizraelskim političkim utjecajem?
Postoji veliki broj organizacija u SAD-u koji zagovara američku podršku Izraelu. Najveća i politički najmoćnija je organizacija American Israel Public Affairs Committee (AIPAC).
Članovi organizacije stvaraju utjecaj kroz zagovaranje i skupljanje donacija među američkim Jevrejima u SAD-u i kršćanskim evangelističkim crkvama.
Koliko je moćan AIPAC?
AIPAC ima godišnju konferenciju u Washingtonu, sa oko 20.000 učesnika među kojima su i visoki američki zvaničnici. Predsjednik Joe Biden i bivši predsjednik Donald Trump su bili prisutni na ovim događajima. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu također je čest gost konferencija.
Da li postoji konkurent AIPAC-a?
Manja proizrealska grupa J Street koju čine demokrati također pokušava da stvori utjecaj u američkoj politici koji bi zagovarao podršku Izraelu ali i palestinskim pravima.
Kakav je utjecaj dolara?
Proizraelske interesne grupe doniraju milione američkim političkim kandidatima. Tokom kamapanje 2020. godine, proizraelske grupe su donirale 30,9 miliona dolara, a od toga je 63 posto išlo demokratama a 36 posto republikancima. To je duplo više nego što su donirali tokom kampanje 2016.
Koji američki političari najviše podržavaju Izrael?
Bivši predsjednik Donald Trump je bio jedan od najvećih branitelja Izraela tokom svog mandata. Velika većina članova Kongresa iz obje stranke su proizraelski nastrojeni.
Predsjednica Predstavničkog doma Nancy Pelosi, lider većine u Domu Steny Hoyer i lider većine u Senatu Chuck Schumer, obojica demokrate, imaju dugu historiju podržavanja Izraela i trenutno daju veliku podršku ovoj državi tvrdeći da ima pravo da se brani.
Kada je upitana prošle sedmice da li se mora više uraditi da se zaustavi izraelski napad na Gazu, Pelosi je odgovorila: “Činjenica je da mi imamo jako bliske odnose sa Izraelom, i izraelska sigurnost je pitanje nacionalne sigurnosti za nas, jer je to naš prijatelj, demokratska zemlja u regiji. Hamas prijeti sigurnosti ljudi u Izraelu. Izrael ima pravo da se brani.”
Ko daje podršku Palestincima?
Palestinski pogled na sukob je dugo predstavljao Američko-arapski antidiskriminacijski komitet (ADC) osnovan 1980. i Američka kampanja za palestinska prava, aktivistička mreža formirana 2001. Međutim, propalestinske grupe nisu ni približno aktivne u finansiranju američkih predsjedničkih kampanja.
Da li postoje političari u Washingtonu koji podržavaju Palestince?
U Demokratskoj partiji, rastuća frakcija progresivaca podržava Palestince i postaje sve prominentiji na nacionalnom nivou.
To su sentori Bernie Sanders i Elizabeth Warren, obje bivši kandidati demokrata za predsjednika SAD-a u kampanji 2020. Sanders i Warren su pozvali na uslovljavanje američke vojne pomoći Izraelu i na poštivanje palestinskih prava.
U Predstavničkom domu, nove progresivne snage kao što su Alexandria Ocasio-Cortez, Ilhan Omar, Ayanna Pressley i Rashida Tlaib, prva palestinska Amerikanka izbrana u Kongresu, su vodeći glasovi podrške Palestincima.
Bivši američki predsjednik Jimmy Carter, demokrata, otvorio je put za današnje progresivce sa svojom utjecajnom knjigom “Palestina: Mir, a ne aparthejd” koja je objavljena 2006. godine.
Re: Izraelsko-palestinski odnosi
U Čileu živi najveća palestinska zajednica izvan Bliskog istoka
Palestinci su u Čile počeli migrirati početkom 1900-tih; danas su veoma utjecajni – ekonomski i politički, a imaju čak i vlastiti nogometni tim.
Palestinci su u Čile počeli migrirati početkom 1900-tih; danas su veoma utjecajni – ekonomski i politički, a imaju čak i vlastiti nogometni tim.
Re: Izraelsko-palestinski odnosi
New York Times: Sadašnji palestinski trenutak može biti prekretnica u borbi za oslobođenje
Palestinci iz Gaze, sa Zapadne obale, Jerusalema, unutar Izraela i dijaspori, mobilizirali su se na način koji nije zapamćen desetljećima, piše autor.
Palestinci su protestovali i u Washingtonu
Onima koji obično prate izraelsko-palestinski sukob, trenutna dešavanja na palestinskim teritorijama izgledaju poput reprize filma koji su ranije gledali, rekao je američki politički analitičar.
Prema riječima Yousefa Munayyera, u članku objavljenom u New York Timesu, Palestinci se protjeruju iz svojih domova, Izrael baca bombe na Gazu, Palestinci odgovaraju ispaljivanjem raketa iz Pojasa Gaze, a Izrael uništava većinu raketa sistemom protuzračne odbrane, „čije troškove uglavnom plaćaju američki porezni obveznici“.
Sve je ovo, po mišljenju autora, postalo poznata scena. Ali istina je da je „ovaj trenutak drugačiji, a možda je čak i prekretnica u palestinskoj borbi za oslobođenje“.
Munayyer je istakao da su se pripadnici palestinskog naroda u Gazi, na Zapadnoj obali, u Jerusalemu, unutar Izraela i dijaspori, mobilizirali na način koji nije zapamćen desetljećima.
Dodao je da Palestinci rade na jednom cilju, a to je oslobađanje od okova izraelskog režima ugnjetavanja. Zajedničkim snagama su podigli ustanak kao odgovor na sve veća ograničenja koja im je nametnuo Izrael u Jerusalemu i u znak protivljenja planu da se njihova braća u naselja Sheikh Jarrah protjeraju iz svojih domova.
U članku se skreće pažnja na učešće stotina hiljada Palestinaca u generalnom štrajku u „jedinstvenom djelovanju“ kako bi se Izraelu pokazalo da ih ne može ignorirati.
Mir je paravan za ekspanziju
Prema američkom analitičaru palestinskog porijekla, Izraelci su sklopili mir misleći da mogu upravljati svojim, ma koliko brutalnim, odnosom s Palestincima, umjesto da pronađu rješenja za svoje sporove.
Naglasio je da su palestinski građani unutar Izraela uglavnom naseljeni u zanemarenim i gusto naseljenim područjima. U skladu s izrekom „daleko od očiju, daleko od misli“, Izrael se izgleda nadao da će uspjeti držati Palestince daleko od očiju, napisao je Munayyer u svom članku.
Kad su Palestinci posljednjih sedmica izašli na ulice, prkosno podižući svoje nacionalne zastave i skandirajući protiv potčinjavanja, Izraelci su postali svjesni stvarnosti da za Palestince ne postoje podjele na stanovnike Gaze, Zapadne obale i palestinske građane Izraela. Palestina nije „tamo“, već svuda oko njih.
Dodaje da su Palestinci pretočili u stvarnost stihove slavnog palestinskog pjesnika Mahmuda Darwisha (koje su potvrda palestinskog identiteta i postojanja), u kojima kaže: “Ja sam odavde i ja sam ovdje. Ja sam ja i ovdje je ovdje. Ovdje sam ja i ja sam ja. Ja sam ovdje”.
Munayyera se osvrnuo na mirovni proces koji je pokrenut 1990-ih s ciljem pronalaska formule za rješenje palestinsko-izraelskog sukoba na temelju rješenja s dvije države. Tvrdi da je Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) uvučena u zamku i da su palestinske političke vođe bile prisiljene ući u pregovore s Izraelom u zamjenu za dozvolu povratka na Zapadnu obalu.
Ali umjesto toga, kaže autor, Izrael je ove pregovore, koji su se odvijali uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, njihovog “najjačeg saveznika”, iskoristio kao pokriće za nastavak širenja doseljeničkih naselja.
Nakon gotovo 30 godina od početka pregovora, sada bi trebalo biti jasno da mirovni proces ne vodi nigdje, prema riječima političkog analitičara koji naglašava da palestinski narod napreduje u svojoj borbi, bez obzira slijedi li ih njihovo vodstvo u tome ili su se odlučili za uzmicanje.
Jedinstveno palestinsko tijelo
Munayyera smatra da su sve palestinske frakcije, uključujući pokret Fatah koji dominira Palestinskom oslobodilačkom organizacijom, sastavni dio jedinstvenog palestinskog političkog tijela i kao takve će biti važna strana u onome što će se događati u budućnosti.
Kaže da Palestinci, koji su izašli na ulice i razgovaraju jedni s drugima i direktno sa svijetom, jasno stavljaju do znanja da “zelena linija” koja dijeli Izrael od okupirane teritorije nije ništa drugo nego instrument podjele, a ne oslobađanja.
U članku se zaključuje da se mirovni proces zasnovan na principu rješenja s dvije države čini kao “uvjerljiv izgovor” za treće strane, koje bi se radije pretvarale da to predstavlja održiv put ka miru, bez obzira na neuspjehe, umjesto da se izraelski lideri pozovu na odgovornost.
Na kraju, zvuk bombi i granata će se stišati, a ovaj “poznati krug” nasilja će biti gotov, navodi analitičar Yousef Munayyer, koji u zaključku svog članka naglašava da Izrael, Washington i neki palestinski zvaničnici mogu tvrditi da se ništa nije promijenilo, “ali budite uvjereni da se promjena zaista dogodila”
Palestinci iz Gaze, sa Zapadne obale, Jerusalema, unutar Izraela i dijaspori, mobilizirali su se na način koji nije zapamćen desetljećima, piše autor.
Palestinci su protestovali i u Washingtonu
Onima koji obično prate izraelsko-palestinski sukob, trenutna dešavanja na palestinskim teritorijama izgledaju poput reprize filma koji su ranije gledali, rekao je američki politički analitičar.
Prema riječima Yousefa Munayyera, u članku objavljenom u New York Timesu, Palestinci se protjeruju iz svojih domova, Izrael baca bombe na Gazu, Palestinci odgovaraju ispaljivanjem raketa iz Pojasa Gaze, a Izrael uništava većinu raketa sistemom protuzračne odbrane, „čije troškove uglavnom plaćaju američki porezni obveznici“.
Sve je ovo, po mišljenju autora, postalo poznata scena. Ali istina je da je „ovaj trenutak drugačiji, a možda je čak i prekretnica u palestinskoj borbi za oslobođenje“.
Munayyer je istakao da su se pripadnici palestinskog naroda u Gazi, na Zapadnoj obali, u Jerusalemu, unutar Izraela i dijaspori, mobilizirali na način koji nije zapamćen desetljećima.
Dodao je da Palestinci rade na jednom cilju, a to je oslobađanje od okova izraelskog režima ugnjetavanja. Zajedničkim snagama su podigli ustanak kao odgovor na sve veća ograničenja koja im je nametnuo Izrael u Jerusalemu i u znak protivljenja planu da se njihova braća u naselja Sheikh Jarrah protjeraju iz svojih domova.
U članku se skreće pažnja na učešće stotina hiljada Palestinaca u generalnom štrajku u „jedinstvenom djelovanju“ kako bi se Izraelu pokazalo da ih ne može ignorirati.
Mir je paravan za ekspanziju
Prema američkom analitičaru palestinskog porijekla, Izraelci su sklopili mir misleći da mogu upravljati svojim, ma koliko brutalnim, odnosom s Palestincima, umjesto da pronađu rješenja za svoje sporove.
Naglasio je da su palestinski građani unutar Izraela uglavnom naseljeni u zanemarenim i gusto naseljenim područjima. U skladu s izrekom „daleko od očiju, daleko od misli“, Izrael se izgleda nadao da će uspjeti držati Palestince daleko od očiju, napisao je Munayyer u svom članku.
Kad su Palestinci posljednjih sedmica izašli na ulice, prkosno podižući svoje nacionalne zastave i skandirajući protiv potčinjavanja, Izraelci su postali svjesni stvarnosti da za Palestince ne postoje podjele na stanovnike Gaze, Zapadne obale i palestinske građane Izraela. Palestina nije „tamo“, već svuda oko njih.
Dodaje da su Palestinci pretočili u stvarnost stihove slavnog palestinskog pjesnika Mahmuda Darwisha (koje su potvrda palestinskog identiteta i postojanja), u kojima kaže: “Ja sam odavde i ja sam ovdje. Ja sam ja i ovdje je ovdje. Ovdje sam ja i ja sam ja. Ja sam ovdje”.
Munayyera se osvrnuo na mirovni proces koji je pokrenut 1990-ih s ciljem pronalaska formule za rješenje palestinsko-izraelskog sukoba na temelju rješenja s dvije države. Tvrdi da je Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) uvučena u zamku i da su palestinske političke vođe bile prisiljene ući u pregovore s Izraelom u zamjenu za dozvolu povratka na Zapadnu obalu.
Ali umjesto toga, kaže autor, Izrael je ove pregovore, koji su se odvijali uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, njihovog “najjačeg saveznika”, iskoristio kao pokriće za nastavak širenja doseljeničkih naselja.
Nakon gotovo 30 godina od početka pregovora, sada bi trebalo biti jasno da mirovni proces ne vodi nigdje, prema riječima političkog analitičara koji naglašava da palestinski narod napreduje u svojoj borbi, bez obzira slijedi li ih njihovo vodstvo u tome ili su se odlučili za uzmicanje.
Jedinstveno palestinsko tijelo
Munayyera smatra da su sve palestinske frakcije, uključujući pokret Fatah koji dominira Palestinskom oslobodilačkom organizacijom, sastavni dio jedinstvenog palestinskog političkog tijela i kao takve će biti važna strana u onome što će se događati u budućnosti.
Kaže da Palestinci, koji su izašli na ulice i razgovaraju jedni s drugima i direktno sa svijetom, jasno stavljaju do znanja da “zelena linija” koja dijeli Izrael od okupirane teritorije nije ništa drugo nego instrument podjele, a ne oslobađanja.
U članku se zaključuje da se mirovni proces zasnovan na principu rješenja s dvije države čini kao “uvjerljiv izgovor” za treće strane, koje bi se radije pretvarale da to predstavlja održiv put ka miru, bez obzira na neuspjehe, umjesto da se izraelski lideri pozovu na odgovornost.
Na kraju, zvuk bombi i granata će se stišati, a ovaj “poznati krug” nasilja će biti gotov, navodi analitičar Yousef Munayyer, koji u zaključku svog članka naglašava da Izrael, Washington i neki palestinski zvaničnici mogu tvrditi da se ništa nije promijenilo, “ali budite uvjereni da se promjena zaista dogodila”
Re: Izraelsko-palestinski odnosi
Šuplja sve, ovako sto godina oni njih namlate, ovi se organizuju kao nikad i proestvuju na sve strane... Prazna slama 
Re: Izraelsko-palestinski odnosi
I ja sam dozivjela da se ovaj put zbilo nesto drukcije.
Protesti diljem svijeta, protesti Palestinaca na teritoriji Izraela, hitrija reakcija medjunarodne zajednice, veci pritisak i na samu americku vladu.
Kod mnogih zvanicnika iz bijele kuce osjetilo se to da oni vide stvari kakve i jesu.
Izrael pada u ocima svijeta, i to mu je najveci poraz.
Protesti diljem svijeta, protesti Palestinaca na teritoriji Izraela, hitrija reakcija medjunarodne zajednice, veci pritisak i na samu americku vladu.
Kod mnogih zvanicnika iz bijele kuce osjetilo se to da oni vide stvari kakve i jesu.
Izrael pada u ocima svijeta, i to mu je najveci poraz.
Re: Izraelsko-palestinski odnosi
Ah... ne vjerujem da oni mare za tim ugledom u Svijetu.... mozda ce neko bojkotovati njihove proizvode ako znaju koji su... inace.... nista se znacajno, u odnosu s Paletinom nece promjeniti.
,Mada, ipak, mladje generacije. pricaju, druze se... razmjenuju misljenja.. zbog toga je i vishe protesta.. danas , cak i sami izraelci ucestvuju i istim..
,Mada, ipak, mladje generacije. pricaju, druze se... razmjenuju misljenja.. zbog toga je i vishe protesta.. danas , cak i sami izraelci ucestvuju i istim..
.............................................................................................
Re: Izraelsko-palestinski odnosi
Da, da, i to.
Svako danas ima pristup informacijama i svako sam hoce da prosudjuje sta je istina. Ne mozes mu je nametati vise.
Re: Izraelsko-palestinski odnosi
Tragične priče širom Pojasa Gaza nakon napada
Mnogi povrijeđeni u napadima na Pojas Gaze još se oporavljaju u bolnicama. Nekima još nisu saopćene tužne vijesti da su u napadima izaelskih snaga izgubili najmilije.
Mnogi povrijeđeni u napadima na Pojas Gaze još se oporavljaju u bolnicama. Nekima još nisu saopćene tužne vijesti da su u napadima izaelskih snaga izgubili najmilije.
Re: Izraelsko-palestinski odnosi
Dva dana nakon primirja 
Izraelska policija uhapsila četiri Palestinca u džamiji Al Aksa
Nove napetosti u kompleksu džamije Al Aksa u okupiranom Istočnom Jerusalemu, nakon što je omogućen ulazak židovskim posjetiteljima. Više od 100 Židova, u pratnji izraelskih snaga sigurnosti, ušlo je u kompleks džamije. Tim povodom uhapšena su četiri člana Džamijskog odbora.
Al Jazeerina dopisnica iz okupiranog Istočnog Jeruzalema Hoda Abdel Hamid rekla je da je jutros grupa od 125 jevrejskih posjetitelja ušla u kompleks džamije Al Aksa uz snažno prisustvo izraelskih snaga sigurnosti.
Posjete nemuslimanima dozvoljene su radnim danima između 8 i 11 sati ujutro. Obično su posjetitelji jevrejski doseljenici i ultranacionalisti, što uvijek izaziva napetosti.
Posljednja posjeta desila se svega dva dana nakon proglašenja primirja u Gazi. Tenzije su i dalje visoke. Situacija u Jerusalemu izuzetno je nestabilna. Posjeta je razbjesnila neke od muslimanskih vjernika.
‘Palestinska omladina može biti uhapšena za bilo šta’
„Neki od uhapšenih snimali su posjetu, što je naljutilo snage sigurnosti. Ipak, treba istaći da u starom dijelu grada u okupiranom Istočnom Jerusalemu kao povod za hapšenje može poslužiti doslovno bilo šta“, rekla je Hoda Abdel Hamid.
„Ranije smo svjedočili da je bilo dovoljno samo to što su neki mladi sjedili na stepenicama ispred Damaške kapije, razgovarali i pušili nargilu. Potom su znali prići policajci i jednostavno bi ih ili priveli ili im rekli da moraju napustiti područje. Ovdje neprestano traju napetosti između dvije strane. Palestinska omladina živi pod stalnim pritiskom, 24 sata dnevno. Bilo šta što urade može dovesti do hapšenja i nema nikoga ko bi im nakon toga mogao pomoći. Izraelske snage su topovskim udarima rastjerivale Palestince koji su se okupili na protestima u Šejh Džerahu, četvrti u okupiranom Istočnom Jerusalemu. Palestinci su protestovali protiv blokade te četvrti. Deseci porodica istjerani su iz svojih domova nakon dugačkog sudskog spora sa židovskim doseljenicima“.
Al Jazeerina Hoda Abdel Hamid podsjeća da su sukobi u toj četvrti doveli do nedavne eskalacije u ovom dijelu svijeta.
Ujedinjeni narodi i dalje pozivaju na potpuno poštivanje prekida vatre koje je proglašeno u petak i na slanje humanitarne pomoći Palestincima.
Izraelska policija uhapsila četiri Palestinca u džamiji Al Aksa
Nove napetosti u kompleksu džamije Al Aksa u okupiranom Istočnom Jerusalemu, nakon što je omogućen ulazak židovskim posjetiteljima. Više od 100 Židova, u pratnji izraelskih snaga sigurnosti, ušlo je u kompleks džamije. Tim povodom uhapšena su četiri člana Džamijskog odbora.
Al Jazeerina dopisnica iz okupiranog Istočnog Jeruzalema Hoda Abdel Hamid rekla je da je jutros grupa od 125 jevrejskih posjetitelja ušla u kompleks džamije Al Aksa uz snažno prisustvo izraelskih snaga sigurnosti.
Posjete nemuslimanima dozvoljene su radnim danima između 8 i 11 sati ujutro. Obično su posjetitelji jevrejski doseljenici i ultranacionalisti, što uvijek izaziva napetosti.
Posljednja posjeta desila se svega dva dana nakon proglašenja primirja u Gazi. Tenzije su i dalje visoke. Situacija u Jerusalemu izuzetno je nestabilna. Posjeta je razbjesnila neke od muslimanskih vjernika.
‘Palestinska omladina može biti uhapšena za bilo šta’
„Neki od uhapšenih snimali su posjetu, što je naljutilo snage sigurnosti. Ipak, treba istaći da u starom dijelu grada u okupiranom Istočnom Jerusalemu kao povod za hapšenje može poslužiti doslovno bilo šta“, rekla je Hoda Abdel Hamid.
„Ranije smo svjedočili da je bilo dovoljno samo to što su neki mladi sjedili na stepenicama ispred Damaške kapije, razgovarali i pušili nargilu. Potom su znali prići policajci i jednostavno bi ih ili priveli ili im rekli da moraju napustiti područje. Ovdje neprestano traju napetosti između dvije strane. Palestinska omladina živi pod stalnim pritiskom, 24 sata dnevno. Bilo šta što urade može dovesti do hapšenja i nema nikoga ko bi im nakon toga mogao pomoći. Izraelske snage su topovskim udarima rastjerivale Palestince koji su se okupili na protestima u Šejh Džerahu, četvrti u okupiranom Istočnom Jerusalemu. Palestinci su protestovali protiv blokade te četvrti. Deseci porodica istjerani su iz svojih domova nakon dugačkog sudskog spora sa židovskim doseljenicima“.
Al Jazeerina Hoda Abdel Hamid podsjeća da su sukobi u toj četvrti doveli do nedavne eskalacije u ovom dijelu svijeta.
Ujedinjeni narodi i dalje pozivaju na potpuno poštivanje prekida vatre koje je proglašeno u petak i na slanje humanitarne pomoći Palestincima.
Re: Izraelsko-palestinski odnosi
Irska prva u EU upotrijebila izraz izraelske ‘aneksije’ Palestine
Irska vlada podržala je parlamentarni prijedlog kojim se osuđuje “de facto aneksija” palestinske zemlje od strane izraelskih vlasti, što je, kako tvrdi, prva upotreba ovog izraza od strane jedne zemlje Evropske unije u odnosu prema Izraelu.
Irski ministar vanjskih poslova Simon Coveney rekao je da je ovaj potez, koji je predložila opoziciona partija Sinn Fein, “jasan signal o dubini osjećanja širom Irske”.
„Razmjere, tempo i strateška priroda izraelskih akcija na proširenju naselja i namjera koja stoji iza toga, doveli su nas do toga da moramo biti iskreni u vezi onoga što se zapravo događa na terenu… To je de facto aneksija”, rekao je parlamentu Coveney, iz stranke desnog centra Fine Gael.
“Ovo nije nešto što ja, ili mi, olako kažemo. Prva smo država EU-a koja je to učinila. Ali to odražava veliku zabrinutost koju imamo zbog namjere akcija i, naravno, njihovog učinka ”, rekao je.
Izbacivanje izraelskog ambasadora
Ukoliko bude usvojen, amandmanom će se od vlade zahtijevati da izbaci izraelskog ambasadora u Irskoj i da Izraelu nametne ekonomske, političke i kulturne sankcije.
Većina zemalja naselja koja je izgradio Izrael na teritoriji koju je osvojio u ratu 1967., smatra nelegalnim i preprekom za mir sa Palestincima.
Partija Sinn Fein ranije je odbila podržati vladinu osudu nedavnih napada Hamasa na Izrael, a neki od parlamentaraca su na sjednicama nosili maske sa zastavom i simbolima Palestine.
Re: Izraelsko-palestinski odnosi
Sinoc moj sin dodje i pita me - mama, je li Bosna sad bila uz Izrael?
Ja - zasto pitas?
On - Izrael je ne nekom portalu objavio listu zemalja koje su stajala uz njih, a tu ima i bosanska zastava.
Ja - zasto pitas?
On - Izrael je ne nekom portalu objavio listu zemalja koje su stajala uz njih, a tu ima i bosanska zastava.
Re: Izraelsko-palestinski odnosi
Ortodoksni Jevreji u New Yorku protestirali protiv Izraela
Ortodoksni Jevreji u New Yorku, u SAD-u, osudili su politiku koju provodi izraelska administracija.
Stotine ortodoksnih Jevreja organizirali su protestnu šetnju kako bi osudili napade Izraela na Palestince, te im ujedno pružili podršku.
Demonstranti koji su prešli preko mosta Brooklyn isticali su transparent na kojem je pisalo ”Anticionizam nije antisemitizam“, a uzvikivali su slogane “Izraelska država ne predstavlja Jevreje”, prenijela je Anadolija.
‘Naša zajednica osuđuje ratove Izraela’
Među okupljenima je bio i lider ortodoksne jevrejske zajednice rabin Hershel Klar.
Tom prilikom kazao je kako se tenzije između Izraela i Palestine u posljednje vrijeme, odražavaju i na njihovu zajednicu.
”Uvriježeno je mišljenje da svi Jevreji podržavaju izraelsku državu, ali zapravo nije tako. Naša zajednica je protiv Izraela i osuđuje njegove ratove”, kazao je Klar.
Re: Izraelsko-palestinski odnosi
Bishara: Mišljenje stanovnika EU se mijenja i raste pritisak na vlade da osude Izrael
Visoka komesarka Ujedinjenih nacija za ljudska prava Michelle Bachelet izjavila je da bi se izraelski zračni napadi na Gazu mogli okarakterisati kao ratni zločini.
Visoka komesarka Ujedinjenih nacija za ljudska prava Michelle Bachelet izjavila je da bi se izraelski zračni napadi na Gazu mogli okarakterisati kao ratni zločini.
Re: Izraelsko-palestinski odnosi
Potsjecaju me na nas za vrijeme rata. Bez obzira na sve imaju ljudi i zelje i ideje.
Palestinski umjetnici u Gazi slikaju svoja iskustva tijekom 11-dnevnog izraelskog bombardovanja, te života pod okupacijom
Palestinski umjetnici u Gazi slikaju svoja iskustva tijekom 11-dnevnog izraelskog bombardovanja, te života pod okupacijom
Re: Izraelsko-palestinski odnosi
Izrael bijesan na Bahrein i Sudan zbog glasanja u UN-u
Izrael je izrazio nezadovoljstvo zbog podrške Bahreina i Sudana odluci Vijeća za ljudska prava UN-a da se formira istražna komisija o kršenjima prava u Pojasu Gaze koja je počinila izraelska vojska.
U ponedjeljak je izraelska okupaciona vlada izrazila nezadovoljstvo zbog podrške Bahreina i Sudana odluci Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda (UN) da se formira istražna komisija o kršenjima prava u Pojasu Gaze koja je počinila izraelska vojska.
Izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova jasno je stavilo do znanja Manami i Kartumu da se od njih očekuje da glasaju drugačije i da Izrael nije zadovoljan načinom na koji su glasali jer to ne ide u prilog jačanju mira u regiji, prema onome što je saopćio izraelski list Yedioth Ahronoth.
Već se govori o prvim neslaganjima između Izraela i Bahreina i Sudana, koji su krajem prošle godine normalizirali svoje odnose s Tel Avivom, prenosi Anadolija.
U sličnom kontekstu, izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je u ponedjeljak meksičkog ambasadora u Izraelu kako bi dobilo objašnjenja u vezi s istim pitanjem.
Izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova navelo je u izjavi za medije da je “ambasador Meksika u Izraelu Pablo Macedo pozvan na razgovor u Ministarstvo vanjskih poslova nakon što je Meksiko glasao u Vijeću za ljudska prava za uspostavljanje istražne komisije protiv Izraela vezano za događaje koji su pratili operaciju Čuvari zida”, misleći na nedavni rat u Gazi.
Pozivi na razgovor
Ministarstvo dodaje da je Modi Ephraim, zamjenik generalnog direktora Odjela za Latinsku Ameriku Ministarstva vanjskih poslova, objasnio ambasadoru da Izrael očekuje od prijatelja poput Meksika da se dobri zajednički bilateralni odnosi između dvije zemlje odraze i na međunarodnoj sceni.
Ephraim je dodao da ”Izrael nadalje očekuje da Meksiko stoji uz njega u ovo teško vrijeme na isti način na koji je Izrael navikao to činiti prema njemu i da pokaže razumijevanje za sigurnosne izazove s kojima se Izrael suočava”.
U nedjelju je izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo filipinskog ambasadora u Izraelu na razgovore zbog istog razloga.
U četvrtak je Vijeće za ljudska prava UN-a, koje čini 47 država, izglasalo otvaranje međunarodne istrage o kršenjima prava počinjenim tokom 11-dnevne konfrontacije između Izraela i Islamskog pokreta otpora (Hamas) u Pojasu Gaze.
Palestinsko Ministarstvo vanjskih poslova i Hamas su pozdravili ovu odluku, dok ju je Izrael odbacio i naglasio da neće sarađivati po tom pitanju.
Palestinske teritorije, posebno Pojas Gaze, bile su izložene izraelskoj agresiji koja je trajala 11 dana i završila 21. maja nakon postizanja sporazuma o prekidu vatre.
Izrael je izrazio nezadovoljstvo zbog podrške Bahreina i Sudana odluci Vijeća za ljudska prava UN-a da se formira istražna komisija o kršenjima prava u Pojasu Gaze koja je počinila izraelska vojska.
U ponedjeljak je izraelska okupaciona vlada izrazila nezadovoljstvo zbog podrške Bahreina i Sudana odluci Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda (UN) da se formira istražna komisija o kršenjima prava u Pojasu Gaze koja je počinila izraelska vojska.
Izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova jasno je stavilo do znanja Manami i Kartumu da se od njih očekuje da glasaju drugačije i da Izrael nije zadovoljan načinom na koji su glasali jer to ne ide u prilog jačanju mira u regiji, prema onome što je saopćio izraelski list Yedioth Ahronoth.
Već se govori o prvim neslaganjima između Izraela i Bahreina i Sudana, koji su krajem prošle godine normalizirali svoje odnose s Tel Avivom, prenosi Anadolija.
U sličnom kontekstu, izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je u ponedjeljak meksičkog ambasadora u Izraelu kako bi dobilo objašnjenja u vezi s istim pitanjem.
Izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova navelo je u izjavi za medije da je “ambasador Meksika u Izraelu Pablo Macedo pozvan na razgovor u Ministarstvo vanjskih poslova nakon što je Meksiko glasao u Vijeću za ljudska prava za uspostavljanje istražne komisije protiv Izraela vezano za događaje koji su pratili operaciju Čuvari zida”, misleći na nedavni rat u Gazi.
Pozivi na razgovor
Ministarstvo dodaje da je Modi Ephraim, zamjenik generalnog direktora Odjela za Latinsku Ameriku Ministarstva vanjskih poslova, objasnio ambasadoru da Izrael očekuje od prijatelja poput Meksika da se dobri zajednički bilateralni odnosi između dvije zemlje odraze i na međunarodnoj sceni.
Ephraim je dodao da ”Izrael nadalje očekuje da Meksiko stoji uz njega u ovo teško vrijeme na isti način na koji je Izrael navikao to činiti prema njemu i da pokaže razumijevanje za sigurnosne izazove s kojima se Izrael suočava”.
U nedjelju je izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo filipinskog ambasadora u Izraelu na razgovore zbog istog razloga.
U četvrtak je Vijeće za ljudska prava UN-a, koje čini 47 država, izglasalo otvaranje međunarodne istrage o kršenjima prava počinjenim tokom 11-dnevne konfrontacije između Izraela i Islamskog pokreta otpora (Hamas) u Pojasu Gaze.
Palestinsko Ministarstvo vanjskih poslova i Hamas su pozdravili ovu odluku, dok ju je Izrael odbacio i naglasio da neće sarađivati po tom pitanju.
Palestinske teritorije, posebno Pojas Gaze, bile su izložene izraelskoj agresiji koja je trajala 11 dana i završila 21. maja nakon postizanja sporazuma o prekidu vatre.
Re: Izraelsko-palestinski odnosi
UN: Prisilno iseljavanje Palestinaca je kršenje međunarodnog prava
Šef Agencije Ujedinjenih nacija za pomoć Palestincima posjetio je danas porodice u naselju Sheikh Jarrah.
Šef Agencije Ujedinjenih nacija za pomoć Palestincima posjetio je danas porodice u naselju Sheikh Jarrah.
Re: Izraelsko-palestinski odnosi
Učestali napadi izraelske policije na novinare
Sindikat palestinskhi novinara u Ramallahu organizovao je skup podrške novinarki Al Jazeere Givari Budeiri.
Sindikat palestinskhi novinara u Ramallahu organizovao je skup podrške novinarki Al Jazeere Givari Budeiri.
Re: Izraelsko-palestinski odnosi
Demokratski zastupnici Bidenu: Nazovite izraelska naselja nelegalnima
Jasno istaknite da SAD smatra da naselja nisu u skladu s međunarodnim zakonom tako što ćete izdati odgovarajuće upute State Depratmenta i američke carine, kaže se u pismu predsjedniku SAD-a.
U pismu koje potpisuju 73 zastupnika Demokratske stranke u Zastupničkom domu Kongresa Sjedinjenih Američkih Država, među kojima su i brojni na liderskim pozicijama, traži se od predsjednika SAD-a Joe Bidena da promijeni ono što nazivaju “napuštanjem dugoročne, dvostranačke američke politike“ u odnosima Izraela i Palestine, a koju je napustila administracija Donalda Trumpa.
U pismu se traži od Bidena da kategorički nazove izraelska naselja nezakonitim, a Zapadnu obalu okupiranom, prenosi Jerusalem Post.
Otvoreno isticanje okupacije
“Jasno istaknite da SAD smatra da naselja nisu u skladu s međunarodnim zakonom tako što ćete izdati odgovarajuće upute State Depratmenta i američke carine“, navodi se u pismu.
Dodaje se da se forsira da svi “relevantni zvanični američki dokumenti i komunikacije ponovo i otvoreno za Zapadnu obalu i Pojas Gaze navode da su okupirani“.
Među potpisnicima otvorenog pisma je sedam predsjednika određenih komiteta, kao što su Rosa DeLauro, koja je na čelu moćnog Odbora za odobrenja, zatim John Yarmuth, koji je šef Odbora za budžet, a potpisnica je i pomoćnica predsjedavajućoj Zastupnikog doma Katherine Clarke.
Yarmuth je jedan od sedmero jevrejskih zastupnika, a uz njega je i Jan Schakowsky, koja je inicirala ovo pismo, kao i Alan Lowenthal, Andy Levin, Sara Jacobs, Steve Cohen te Jamie Raskin.
Trump je preokrenuo višedecenijsku američku politiku u regiji, priznavši pravo Izraela da anektira dijelove Zapadne obale, odobrivši izraelsko prisvajanje Golanske visoravni i premještanje američke ambasade u Jerusalem.
‘Čuvanje iza zatvorenih vrata’
Bidenovi zvaničnici, piše Jerusalem Post, oklijevaju otvoreno kritizirati Izrael, iz straha od tenzija iz doba Baracka Obame, kada su njegovi zvaničnici otvoreno prozivali Izrael zbog različitih stavova.
Biden preferira razlike s Izraelom čuvati iza zatvorenih vrata.
Tokom prošlomjesečnog sukoba odbijao je pozive ljevičara iz stranke da iskoristi pomoć Izraelu kao način vršenja pritiska da Izraelci obustave sukob.
Jasno istaknite da SAD smatra da naselja nisu u skladu s međunarodnim zakonom tako što ćete izdati odgovarajuće upute State Depratmenta i američke carine, kaže se u pismu predsjedniku SAD-a.
U pismu koje potpisuju 73 zastupnika Demokratske stranke u Zastupničkom domu Kongresa Sjedinjenih Američkih Država, među kojima su i brojni na liderskim pozicijama, traži se od predsjednika SAD-a Joe Bidena da promijeni ono što nazivaju “napuštanjem dugoročne, dvostranačke američke politike“ u odnosima Izraela i Palestine, a koju je napustila administracija Donalda Trumpa.
U pismu se traži od Bidena da kategorički nazove izraelska naselja nezakonitim, a Zapadnu obalu okupiranom, prenosi Jerusalem Post.
Otvoreno isticanje okupacije
“Jasno istaknite da SAD smatra da naselja nisu u skladu s međunarodnim zakonom tako što ćete izdati odgovarajuće upute State Depratmenta i američke carine“, navodi se u pismu.
Dodaje se da se forsira da svi “relevantni zvanični američki dokumenti i komunikacije ponovo i otvoreno za Zapadnu obalu i Pojas Gaze navode da su okupirani“.
Među potpisnicima otvorenog pisma je sedam predsjednika određenih komiteta, kao što su Rosa DeLauro, koja je na čelu moćnog Odbora za odobrenja, zatim John Yarmuth, koji je šef Odbora za budžet, a potpisnica je i pomoćnica predsjedavajućoj Zastupnikog doma Katherine Clarke.
Yarmuth je jedan od sedmero jevrejskih zastupnika, a uz njega je i Jan Schakowsky, koja je inicirala ovo pismo, kao i Alan Lowenthal, Andy Levin, Sara Jacobs, Steve Cohen te Jamie Raskin.
Trump je preokrenuo višedecenijsku američku politiku u regiji, priznavši pravo Izraela da anektira dijelove Zapadne obale, odobrivši izraelsko prisvajanje Golanske visoravni i premještanje američke ambasade u Jerusalem.
‘Čuvanje iza zatvorenih vrata’
Bidenovi zvaničnici, piše Jerusalem Post, oklijevaju otvoreno kritizirati Izrael, iz straha od tenzija iz doba Baracka Obame, kada su njegovi zvaničnici otvoreno prozivali Izrael zbog različitih stavova.
Biden preferira razlike s Izraelom čuvati iza zatvorenih vrata.
Tokom prošlomjesečnog sukoba odbijao je pozive ljevičara iz stranke da iskoristi pomoć Izraelu kao način vršenja pritiska da Izraelci obustave sukob.
Re: Izraelsko-palestinski odnosi
Porodice u Silwanu dobile 21 dan da sruše svoje domove
Re: Izraelsko-palestinski odnosi
HRW optužio Izrael za ratne zločine u Gazi
Human Rights Watch (HRW) optužio je danas izraelsku vojsku da je izvodila napade koji su „očigledno prerasli u ratne zločine“ tokom 11-dnevnog rata protiv palestinske oružane grupe Hamas, prenosi agencija Fena pozivajući se na AP.
Međunarodna organizacija za ljudska prava objavila je svoje zaključke nakon istrage tri izraelska zračna udara u kojima su ubijena 62 palestinska civila. Dodaja se kako „nije bilo nikakvih evidentnih vojnih meta na lokaciji“ gdje se desio napad.
U izvještaju se također optužuju palestinski borci za ratne zločine ispaljivanjem više od 4.000 nenavođenih raketa i minobacačkih granata na naseljene izraelske centre. Takvi napadi, navodi HRW, krše zabranu namjernih i neselektivnih napada na civile.
Razorene kompletne porodice
Izvještaj je ipak usmjeren na izraelske akcije u borbama.
„Izraelske snage izvele su napade u Gazi, koji su razorili kompletne porodice, bez očiglednih vojnih meta u blizini“, izjavio je zvaničnik HRW-a Gerry Simpson.
Kazao je kako izraelska „uporna nespremnost da ozbiljno istraži navodne ratne zločine, udružena sa palestinskom raketnom vatrom po izraelskim regijama gdje žive civili, naglašavaju značaj aktuelne istrage akcija obje strane koju provodi Međunarodni krivični sud.
Ukupno su 254 osobe ubijene u Gazi, među kojima najmanje 67 djece i 39 žena, sudeći po brojkama Ministarstva zdravstva u Gazi. Hamas je saopćio da je 80 njegovih pripadnika ubijeno, dok Izrael tvrdi da je ta cifra mnogo viša. Dvanaest civila, među kojima dvoje djece, ubijeno je u Izraelu, prenosi AP.
Human Rights Watch (HRW) optužio je danas izraelsku vojsku da je izvodila napade koji su „očigledno prerasli u ratne zločine“ tokom 11-dnevnog rata protiv palestinske oružane grupe Hamas, prenosi agencija Fena pozivajući se na AP.
Međunarodna organizacija za ljudska prava objavila je svoje zaključke nakon istrage tri izraelska zračna udara u kojima su ubijena 62 palestinska civila. Dodaja se kako „nije bilo nikakvih evidentnih vojnih meta na lokaciji“ gdje se desio napad.
U izvještaju se također optužuju palestinski borci za ratne zločine ispaljivanjem više od 4.000 nenavođenih raketa i minobacačkih granata na naseljene izraelske centre. Takvi napadi, navodi HRW, krše zabranu namjernih i neselektivnih napada na civile.
Razorene kompletne porodice
Izvještaj je ipak usmjeren na izraelske akcije u borbama.
„Izraelske snage izvele su napade u Gazi, koji su razorili kompletne porodice, bez očiglednih vojnih meta u blizini“, izjavio je zvaničnik HRW-a Gerry Simpson.
Kazao je kako izraelska „uporna nespremnost da ozbiljno istraži navodne ratne zločine, udružena sa palestinskom raketnom vatrom po izraelskim regijama gdje žive civili, naglašavaju značaj aktuelne istrage akcija obje strane koju provodi Međunarodni krivični sud.
Ukupno su 254 osobe ubijene u Gazi, među kojima najmanje 67 djece i 39 žena, sudeći po brojkama Ministarstva zdravstva u Gazi. Hamas je saopćio da je 80 njegovih pripadnika ubijeno, dok Izrael tvrdi da je ta cifra mnogo viša. Dvanaest civila, među kojima dvoje djece, ubijeno je u Izraelu, prenosi AP.
-
- Similar Topics
- Replies
- Views
- Last post
-
- 38 Replies
- 1738 Views
-
Last post by Vjetar
-
- 56 Replies
- 3063 Views
-
Last post by Coolio
