Smrtna kazna
Re: Smrtna kazna
Bilo je svega, neki su činili zločine baš iz motiva da javnim pogubljenjem kupe sebi slavu. I ostali su upamćeni po imenima/nadimcima više, poznatiji nego žrtve.
Ima među nama onih kojima je ta ljudskost zakazala, da li je do genetike, uticaja perioda odrastanja i razvoja koji su obeležile traume, rana afektivna lišavanja i sl. ali se to odražava na njihovo funkcionisanje i odnose u društvu, loše po njih i po druge.
Odsustvo empatije, ne mora nužno biti i hladnoća, mogu patiti ali ne i vladati sobom, nema osećaja za moralne vrednosti, depersonalizacija, derealizacija, dezorijentacija kod nekih i dilema kako sa takvim osobama postupati?
Ja sam od onih uzdržanih po ovom pitanju.
Da li se odnositi ljudski prema nekom kod koga te ljudskosti nema?
Ima među nama onih kojima je ta ljudskost zakazala, da li je do genetike, uticaja perioda odrastanja i razvoja koji su obeležile traume, rana afektivna lišavanja i sl. ali se to odražava na njihovo funkcionisanje i odnose u društvu, loše po njih i po druge.
Odsustvo empatije, ne mora nužno biti i hladnoća, mogu patiti ali ne i vladati sobom, nema osećaja za moralne vrednosti, depersonalizacija, derealizacija, dezorijentacija kod nekih i dilema kako sa takvim osobama postupati?
Ja sam od onih uzdržanih po ovom pitanju.
Da li se odnositi ljudski prema nekom kod koga te ljudskosti nema?
Re: Smrtna kazna
Zašto ne, ako (mi) tu ljudskost stvarno posjedujemo..Da li se odnositi ljudski prema nekom kod koga te ljudskosti nema?
Re: Smrtna kazna
Da postavim i ovakvo pitanje, jel' ljudski držati
nekog iza rešetaka do kraja života?
A znamo da neki za povratak u društvo nisu.
Koja je svrha kazne ukoliko znamo da taj neko ne uviđa da je pogrešio, da bi ponovo činio isto i da nema pokajanja?
Re: Smrtna kazna
Stvarno sta s takvima
Re: Smrtna kazna
Zatvor je neljudski, ako ga gledamo kao prisilno zatvaranje čovjeka. To bi svako doživio kao torturu prema sebi. Zatvor jeste kazna i namijenjena je onima koji su radili loše stvari, da ih se kazni sa njim.Peace wrote: ↑Sun Jan 24, 2021 5:14 am
Stvarno sta s takvima![]()
I smrtna kazna i zatvor su kazne koje je društvo prihvatilo za kažnjavanje zločinaca.
Pitanje je onda, je li ljudski kažnjavati zločinca, ili treba na drugi način ga tretirati?
Ja mislim da je smrtna kazna neprimjerena, ali zatvor jeste i jednostavno se mora odgovarati za svoja djela ili nedjela.
I'm waking up to ash and dust I wipe my brow and I sweat my rust
Re: Smrtna kazna
Ma treba drustvo mijenjati iz korijena, jer ni zatvori ni smrtne kazne ne pridonose smanjenju zlocina i kriminala. Sta gore u stalnom su porastu.
Re: Smrtna kazna
nazalost,ima ljudi koji su kao da su rodjeni da budu iza brave...
stava sam,da se sa ljudima,sve vise i vise,postupa na pogresan nacin,mnogo povrsan
To je izrazeno svugdje,dok velikom vecinom u kapitalizmu,onom teskom
tu jednostavno pregaze covjeka,i ostave po strani
Re: Smrtna kazna
Da, da. Covjek je rodjen slobodan a svugdje je ipak u okovima. I strah ga je, pa i progovit, i za sebe a kamoli za druge.
Strah da ne moze nista ni promijeniti, a i ne moze sam mijenjati ono sto je kolektivno steceno.
I sav taj kriminal i zlocini su samo odgovor na nase stanje, eho koji nam se vraca na zvuk koji proizvodimo.
Strah da ne moze nista ni promijeniti, a i ne moze sam mijenjati ono sto je kolektivno steceno.
I sav taj kriminal i zlocini su samo odgovor na nase stanje, eho koji nam se vraca na zvuk koji proizvodimo.
Re: Smrtna kazna
Prvo je silovali a onda živu zakopali!
Ona je patila a da nije kriva! Živa zakopana!!
A on,je na pokvarenoj el.stolici patio jer je napravio zločin. I malo je patio!
Zbog takvih zločina i takvim zločincima -ja sam za smrtnu kaznu!
Re: Smrtna kazna
Ako posjedujemo ljudskost, imamo milion situacija gdje ju možemo pokazati a da to nije prema
onima koji su svjesno uradili zlo drugome. I to na jedan jakooo okrutan način.
Ne možemo sve pripisivati bolesti.
Neki ljudi,jednostavno uživaju u tome. I spremni su to ponoviti ako im se ukaže prilika.
Re: Smrtna kazna
Niko normalan ne uživa u neljudskosti..dezire wrote: ↑Mon Jan 25, 2021 9:29 am
Ako posjedujemo ljudskost, imamo milion situacija gdje ju možemo pokazati a da to nije prema
onima koji su svjesno uradili zlo drugome. I to na jedan jakooo okrutan način.
Ne možemo sve pripisivati bolesti.
Neki ljudi,jednostavno uživaju u tome. I spremni su to ponoviti ako im se ukaže prilika.
Opet jeste više ljudski od oduzimanja života nekome.. A na to niko ne bi smio imati, ili davati sebi, za pravo.
Bum ih ukinuli jer i tako se neće pokajati, jer su zatvoraši na našoj grbači.. itd
Meni lično su motivi tanke konzistencije..
I slažem se s odgovorom koji je Mina obrazložila.. Pogotovo ovdje..
da je smrtna kazna neprimjerena, ali zatvor jeste i jednostavno se mora odgovarati za svoja djela ili nedjela.
Re: Smrtna kazna
Ne znam, meni nije u redu da mi ubijamo ikoga, ko god on bio i šta god da je uradiodezire wrote: ↑Mon Jan 25, 2021 9:29 am
Ako posjedujemo ljudskost, imamo milion situacija gdje ju možemo pokazati a da to nije prema
onima koji su svjesno uradili zlo drugome. I to na jedan jakooo okrutan način.
Ne možemo sve pripisivati bolesti.
Neki ljudi,jednostavno uživaju u tome. I spremni su to ponoviti ako im se ukaže prilika.
I'm waking up to ash and dust I wipe my brow and I sweat my rust
Re: Smrtna kazna
Ova vijest je iz 2017e. Htjela sam ubaciti ovdje samo uvodni dio, ali sav je text zanimljiv.
U zatvorima širom sveta 11 miliona ljudi
Institut za kriminološka istraživanja (ICPR) univerziteta Birkbek iz Londona tvrdi da je širom sveta iza rešetaka oko 11 miliona ljudi. Pozivajući se na podatke 223 zatvorska sistema, institut navodi da su SAD po broju zatvorenika na ubedljivom prvom mestu u svetu, sa više od 2,2 miliona.
Više od 1,65 miliona ljudi boravi u zatvorima širom Kine. U Rusiji iza rešetaka živi oko 640.000 ljudi, sledi Brazil sa 607.000, Indija sa 418.000, Tajland sa 311.000, Meksiko sa 255.000 i Iran sa 225.000 zatvorenika.
Sejšeli su država s najvećim brojem zatvorenika po broju stanovnika. Na svakih 100.000 ljudi koji žive na Sejšelima, 799 je u zatvorima. Na drugom mestu su SAD sa 698 zatvorenika na 100.000 građana, slede Turkmenistan, Kuba, El Salvador, Tajland, Belize, Rusija i Ruanda. Institutu nisu bili dostupni podaci o stanju u zatvorima u Severnoj Koreji, dok južni sused važi za državu s izuzetno velikim brojem ljudi iza rešetaka.
Londonski institut navodi da je država s najmanjim brojem zatvorenika u svetu San Marino, sa svega dve osobe. Sledi Lihtenštajn sa osam, Monako sa 28 i Andora sa 55 zatvorenika. Srbija je među svim državama bivše SFRJ na prvom mestu, sa 10.065 zatvorenika prema poslednjim podacima kojima sajt raspolaže – iz 2016. godine. Na drugom mestu je Hrvatska sa 3.763, Makedonija sa 3.034, BiH sa 1.722, Slovenija sa 1.511 i Crna Gora sa 1.083 zatvorenika.
U Evropi, najviše zatvorenika ima Velika Britanija – više od 85.000. U Poljskoj je iza rešetaka 71.000 ljudi, a nešto manje ima ih u Ukrajini. Između 60.000 i 63.000 zatvorenika imaju Nemačka, Francuska i Španija, dok ih je u Italiji oko 52.000.
Zanimljiv je podatak da je od 2000. godine do danas svetska zatvorska populacija porasla za 20 odsto, što je za dva procenta više od porasta ukupnog broja stanovnika širom sveta, koji iznosi 18 odsto. U Okeaniji je taj broj povećan za 60 odsto, a u južnoameričkim državama za čak 145 procenata.
Nasuprot tome, u Evropi je populacija u zatvorima od 2000. godine manja za čak 21 odsto, na šta je, prema podacima sajta, najviše uticalo smanjenje broja zatvorenika u Rusiji od čak 40 odsto.
Od početka 21. veka broj žena u zatvorima širom sveta povećan je za polovinu i žene sada čine 6,8 odsto ukupnog broja. U Aziji, broj zatvorenica od 2000. veći je za 83 odsto, a u Evropi za 12,4 odsto. Zanimljivo je da Andora, sa svega 55 zatvorenika, ima najveći procenat zatvorenica, čak 21,2 odsto. Najmanje žena je u zatvorima u Izraelu, na Farskim Ostrvima i u Albaniji – manje od dva odsto, a tek nešto više ima ih na Kosovu i u BiH.
U poslednjem objavljenom izveštaju sajt navodi da je tri miliona ljudi širom sveta u pritvorima, gde čekaju suđenje. U mnogim državama uslovi u pritvorskim jedinicama su mnogo gori nego u zatvorima, uprkos obavezi da se osumnjičene osobe smatraju nevinim dok im se ne dokaže krivica. U Libiji, 90 odsto ljudi iza rešetaka nisu pravnosnažno osuđeni, u Paragvaju 78 odsto, a slično je u Bangladešu, na Haitiju i u Nigeriji.
U zatvorskim pobunama u Brazilu stradalo je više desetina ljudi, a zbog izgradnje novog zatvora veliki broj zatvorenika prebačen je u SAD.
U SAD je broj osuđenika na doživotni zatvor u poslednje tri decenije učetvorostručen. U Luizijani, gde se može izreći i smrtna kazna, najstrože kažnjeni osuđenici 23 sata dnevno provode u prostoriji bez prozora, veličine prosečnog kupatila. U Nepalu i na Haitiju veliki broj zatvorenika umire jer nema lekarsku negu.
U Singapuru je primećen nizak procenat bivših zatvorenika koji se ogreše o zakon dve godine nakon izlaska iz zatvora.
U jednom gradu u Kolumbiji javni tužilac je poništio sve naloge za hapšenje, optužujući vlasti za pretrpane zatvore u kojima nema mesta za nove pritvorenike. Izveštaji vlade u Meksiku pokazuju da 65 odsto državnih zatvora kontrolišu organizovane kriminalne grupe.
U Finskoj je uočeno da je broj stranih osuđenika porastao za 56 odsto. U Rusiji je jedan osuđenik morao sam da finansira svoje lečenje posle štrajka glađu, na šta se odlučio zbog loših uslova u zatvoru. U Velikoj Britaniji i Severnoj Irskoj drastično je povećan broj samoubistava u zatvorima. Nasuprot tome, od kada je vlada reformisala zatvorski sistem na Kipru, za dve godine nije se dogodilo nijedno samoubistvo.
Najveću stopu smrtnosti u evropskim zatvorima ima Jermenija. Zatvorski kapaciteti su nedovoljni u Rumuniji, Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj, gde problem nije rešilo ni puštanje na slobodu jednog broja osuđenika uz elektronski nadzor. U Švedskoj, u jednom zatvoru kod Stokholma, najteži kriminalci kaznu služe u objektu koji, pored ostalog, ima saunu, teretanu i pogodnosti o kojima mnogi zatvorenici samo sanjaju. Oni su nedavno protestovali zbog nekvalitetnog toalet papira u zatvoru, žaleći se na izvesne povrede zbog grubosti hartije, a njihova pritužba poslata je ombudsmanu za pravdu.
Istraživanja beleže podatak da Romi čine 40 odsto zatvorske populacije u Mađarskoj, uprkos tome što čine svega šest procenata ukupnog broja stanovnika. U Australiji, broj domorodaca u zatvorima iznosi 27 odsto, a čine svega dva procenta žitelja te zemlje.
Autorke istraživanja o stanju u zatvorima širom sveta, čije delove prenosimo, Džesika Džekobson, Ketrin Herd i Helen Fer, kao i izvršni direktor Jago Rasel, podsećaju na citat Nelsona Mandele, koji je jednom prilikom izjavio: „Niko zaista ne poznaje jedan narod dok se ne nađe u zatvoru u toj zemlji”. U komentaru autori dodaju da je najbolji način da se razume jedan narod da se shvati ko odlučuje o tome ko ide u zatvor i zbog čega.
U zatvorima širom sveta 11 miliona ljudi
Institut za kriminološka istraživanja (ICPR) univerziteta Birkbek iz Londona tvrdi da je širom sveta iza rešetaka oko 11 miliona ljudi. Pozivajući se na podatke 223 zatvorska sistema, institut navodi da su SAD po broju zatvorenika na ubedljivom prvom mestu u svetu, sa više od 2,2 miliona.
Više od 1,65 miliona ljudi boravi u zatvorima širom Kine. U Rusiji iza rešetaka živi oko 640.000 ljudi, sledi Brazil sa 607.000, Indija sa 418.000, Tajland sa 311.000, Meksiko sa 255.000 i Iran sa 225.000 zatvorenika.
Sejšeli su država s najvećim brojem zatvorenika po broju stanovnika. Na svakih 100.000 ljudi koji žive na Sejšelima, 799 je u zatvorima. Na drugom mestu su SAD sa 698 zatvorenika na 100.000 građana, slede Turkmenistan, Kuba, El Salvador, Tajland, Belize, Rusija i Ruanda. Institutu nisu bili dostupni podaci o stanju u zatvorima u Severnoj Koreji, dok južni sused važi za državu s izuzetno velikim brojem ljudi iza rešetaka.
Londonski institut navodi da je država s najmanjim brojem zatvorenika u svetu San Marino, sa svega dve osobe. Sledi Lihtenštajn sa osam, Monako sa 28 i Andora sa 55 zatvorenika. Srbija je među svim državama bivše SFRJ na prvom mestu, sa 10.065 zatvorenika prema poslednjim podacima kojima sajt raspolaže – iz 2016. godine. Na drugom mestu je Hrvatska sa 3.763, Makedonija sa 3.034, BiH sa 1.722, Slovenija sa 1.511 i Crna Gora sa 1.083 zatvorenika.
U Evropi, najviše zatvorenika ima Velika Britanija – više od 85.000. U Poljskoj je iza rešetaka 71.000 ljudi, a nešto manje ima ih u Ukrajini. Između 60.000 i 63.000 zatvorenika imaju Nemačka, Francuska i Španija, dok ih je u Italiji oko 52.000.
Zanimljiv je podatak da je od 2000. godine do danas svetska zatvorska populacija porasla za 20 odsto, što je za dva procenta više od porasta ukupnog broja stanovnika širom sveta, koji iznosi 18 odsto. U Okeaniji je taj broj povećan za 60 odsto, a u južnoameričkim državama za čak 145 procenata.
Nasuprot tome, u Evropi je populacija u zatvorima od 2000. godine manja za čak 21 odsto, na šta je, prema podacima sajta, najviše uticalo smanjenje broja zatvorenika u Rusiji od čak 40 odsto.
Od početka 21. veka broj žena u zatvorima širom sveta povećan je za polovinu i žene sada čine 6,8 odsto ukupnog broja. U Aziji, broj zatvorenica od 2000. veći je za 83 odsto, a u Evropi za 12,4 odsto. Zanimljivo je da Andora, sa svega 55 zatvorenika, ima najveći procenat zatvorenica, čak 21,2 odsto. Najmanje žena je u zatvorima u Izraelu, na Farskim Ostrvima i u Albaniji – manje od dva odsto, a tek nešto više ima ih na Kosovu i u BiH.
U poslednjem objavljenom izveštaju sajt navodi da je tri miliona ljudi širom sveta u pritvorima, gde čekaju suđenje. U mnogim državama uslovi u pritvorskim jedinicama su mnogo gori nego u zatvorima, uprkos obavezi da se osumnjičene osobe smatraju nevinim dok im se ne dokaže krivica. U Libiji, 90 odsto ljudi iza rešetaka nisu pravnosnažno osuđeni, u Paragvaju 78 odsto, a slično je u Bangladešu, na Haitiju i u Nigeriji.
U zatvorskim pobunama u Brazilu stradalo je više desetina ljudi, a zbog izgradnje novog zatvora veliki broj zatvorenika prebačen je u SAD.
U SAD je broj osuđenika na doživotni zatvor u poslednje tri decenije učetvorostručen. U Luizijani, gde se može izreći i smrtna kazna, najstrože kažnjeni osuđenici 23 sata dnevno provode u prostoriji bez prozora, veličine prosečnog kupatila. U Nepalu i na Haitiju veliki broj zatvorenika umire jer nema lekarsku negu.
U Singapuru je primećen nizak procenat bivših zatvorenika koji se ogreše o zakon dve godine nakon izlaska iz zatvora.
U jednom gradu u Kolumbiji javni tužilac je poništio sve naloge za hapšenje, optužujući vlasti za pretrpane zatvore u kojima nema mesta za nove pritvorenike. Izveštaji vlade u Meksiku pokazuju da 65 odsto državnih zatvora kontrolišu organizovane kriminalne grupe.
U Finskoj je uočeno da je broj stranih osuđenika porastao za 56 odsto. U Rusiji je jedan osuđenik morao sam da finansira svoje lečenje posle štrajka glađu, na šta se odlučio zbog loših uslova u zatvoru. U Velikoj Britaniji i Severnoj Irskoj drastično je povećan broj samoubistava u zatvorima. Nasuprot tome, od kada je vlada reformisala zatvorski sistem na Kipru, za dve godine nije se dogodilo nijedno samoubistvo.
Najveću stopu smrtnosti u evropskim zatvorima ima Jermenija. Zatvorski kapaciteti su nedovoljni u Rumuniji, Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj, gde problem nije rešilo ni puštanje na slobodu jednog broja osuđenika uz elektronski nadzor. U Švedskoj, u jednom zatvoru kod Stokholma, najteži kriminalci kaznu služe u objektu koji, pored ostalog, ima saunu, teretanu i pogodnosti o kojima mnogi zatvorenici samo sanjaju. Oni su nedavno protestovali zbog nekvalitetnog toalet papira u zatvoru, žaleći se na izvesne povrede zbog grubosti hartije, a njihova pritužba poslata je ombudsmanu za pravdu.
Istraživanja beleže podatak da Romi čine 40 odsto zatvorske populacije u Mađarskoj, uprkos tome što čine svega šest procenata ukupnog broja stanovnika. U Australiji, broj domorodaca u zatvorima iznosi 27 odsto, a čine svega dva procenta žitelja te zemlje.
Autorke istraživanja o stanju u zatvorima širom sveta, čije delove prenosimo, Džesika Džekobson, Ketrin Herd i Helen Fer, kao i izvršni direktor Jago Rasel, podsećaju na citat Nelsona Mandele, koji je jednom prilikom izjavio: „Niko zaista ne poznaje jedan narod dok se ne nađe u zatvoru u toj zemlji”. U komentaru autori dodaju da je najbolji način da se razume jedan narod da se shvati ko odlučuje o tome ko ide u zatvor i zbog čega.
Re: Smrtna kazna
Mina wrote: ↑Mon Jan 25, 2021 9:03 pmNe znam, meni nije u redu da mi ubijamo ikoga, ko god on bio i šta god da je uradiodezire wrote: ↑Mon Jan 25, 2021 9:29 am
Ako posjedujemo ljudskost, imamo milion situacija gdje ju možemo pokazati a da to nije prema
onima koji su svjesno uradili zlo drugome. I to na jedan jakooo okrutan način.
Ne možemo sve pripisivati bolesti.
Neki ljudi,jednostavno uživaju u tome. I spremni su to ponoviti ako im se ukaže prilika.![]()
Da.. I ako se baš zalažemo za pravo na život..
Onda bi to pravo trebalo ostati isto u bilo kakvom slučaju..
Ridikul.U Švedskoj, u jednom zatvoru kod Stokholma, najteži kriminalci kaznu služe u objektu koji, pored ostalog, ima saunu, teretanu i pogodnosti o kojima mnogi zatvorenici samo sanjaju. Oni su nedavno protestovali zbog nekvalitetnog toalet papira u zatvoru, žaleći se na izvesne povrede zbog grubosti hartije, a njihova pritužba poslata je ombudsmanu za pravdu.
A da ima favoritizma i nezasluženih privilegija u dosta životnih segmenta.. Ima.
Re: Smrtna kazna
Treba.
Za serijske ubice, serijske silovatelje, za teške zločine prema djeci kojima je uništen život, za namjerno izazivanje opće opasnosti sa preteškim posljedicama...
Uglavnom treba.
Za serijske ubice, serijske silovatelje, za teške zločine prema djeci kojima je uništen život, za namjerno izazivanje opće opasnosti sa preteškim posljedicama...
Uglavnom treba.
Jeftino uređujem avatare.
Re: Smrtna kazna
A može li se, i koliko.. raditi na prevenciji..
Zar su ljudi od samog trenutka rođeni da nekome naude.. Oduzmu život i njihov bude oduzet..
I de mi reci u prvu ruku, sličnih tvrdnji..
Jesi li siguran 100% da bi ti bio spreman navući na sebe odijelo Boga?
Re: Smrtna kazna
Znam da ja ne bih mogla. Vjerujem da niko od ovih ovdje to zaista ne bi mogao.
I'm waking up to ash and dust I wipe my brow and I sweat my rust
Re: Smrtna kazna
Vjerujem i ja..
I razumijem i ljutnju i tugu i sve ono što nas može obuzeti u nekim situacijama..
No to nas ne bi trebalo zamagliti i odvući do nekih nepovratnih crnina..
I razumijem i ljutnju i tugu i sve ono što nas može obuzeti u nekim situacijama..
No to nas ne bi trebalo zamagliti i odvući do nekih nepovratnih crnina..
Re: Smrtna kazna
Ja se slazem i s ovim sto su protiv i s ovim sto su za.
Nisu ni svi zlocini jednake tezine, pa tako ni kazna na treba biti.
Da li bi ja mogla presuditi? Ne bih.
Za neke pozicije, trebaju posebne vrste covjeka.
Ne znam za druge religije, znam da je islamu dopusteno. Samo je uvijek naglasavano da je bolje oprostiti.
Jednom sam citala o ljudima koji su oprostili momku koji je ubio njihovog sina. Shvatili su da je to sto jest postao zbog zivota kakvog je imao. I pomogli mu da nadje posao.
Nisu ni svi zlocini jednake tezine, pa tako ni kazna na treba biti.
Da li bi ja mogla presuditi? Ne bih.
Za neke pozicije, trebaju posebne vrste covjeka.
Ne znam za druge religije, znam da je islamu dopusteno. Samo je uvijek naglasavano da je bolje oprostiti.
Jednom sam citala o ljudima koji su oprostili momku koji je ubio njihovog sina. Shvatili su da je to sto jest postao zbog zivota kakvog je imao. I pomogli mu da nadje posao.
Re: Smrtna kazna
A ne razumijem... Peace DA li bi ili NE podržala smrtnu kaznu u slučaju glasanja?
Gledajući generalno, nevezano samo za ovu tematiku..
Dosta ljudi se zamota u ono: Ja ne bih mog'o ali ako treba, prljav pos'o neka obavi neko treći.. Nismo li tako na neki način i sami pocinioci?
I ako ti nije teško, ili bilo kome drugom..
Navedite mi gdje, kad, i kojim zabilježenim riječima je to dozvoljeno u islamu..
Nisam baš upućena adekvatno u religiozna pravila.. Radi toga i pitam..
Gledajući generalno, nevezano samo za ovu tematiku..
Dosta ljudi se zamota u ono: Ja ne bih mog'o ali ako treba, prljav pos'o neka obavi neko treći.. Nismo li tako na neki način i sami pocinioci?
I ako ti nije teško, ili bilo kome drugom..
Navedite mi gdje, kad, i kojim zabilježenim riječima je to dozvoljeno u islamu..
Nisam baš upućena adekvatno u religiozna pravila.. Radi toga i pitam..
Re: Smrtna kazna
Nemam sad vremena, ali potrazit cu kasnije za sto se u islamu moze osuditi na smrt.
A da li zatvorska kazna adekvatna za nekoga ko je, evo ko npr. kod nas u ratu, ubio stotine ljudi, silovo desetine zena i djevojcica, i spalio necije kuce?
Gledam jednom dokumentarac o Ruandi. Govori zene - ubili joj sedmero djece, muza i roditelje. Nju nisu jer su trebali za silovanje. Plete kosarice i prodaje, od tog se izdrzava i placa tablete za aids koji je dobila tokom tog silovanja.
Jedina je iz cotave njene familije prezivjela.
Pociniocima ovakvih stvari nepravedno je oduzeti samo pravo na slobodu.
A da li zatvorska kazna adekvatna za nekoga ko je, evo ko npr. kod nas u ratu, ubio stotine ljudi, silovo desetine zena i djevojcica, i spalio necije kuce?
Gledam jednom dokumentarac o Ruandi. Govori zene - ubili joj sedmero djece, muza i roditelje. Nju nisu jer su trebali za silovanje. Plete kosarice i prodaje, od tog se izdrzava i placa tablete za aids koji je dobila tokom tog silovanja.
Jedina je iz cotave njene familije prezivjela.
Pociniocima ovakvih stvari nepravedno je oduzeti samo pravo na slobodu.
Re: Smrtna kazna
Uvođenje kazne ne znači eliminisanje prevencije. Kazna ide onda kad se prevrši mjera ljudskosti i kad prevencija nije pomogla.
Mislim da se ljudi ne rađaju zli, nego to postaju. Kad prevrše mjeru u činjenju zla, onda je za društvo nebitno šta ga je učinilo tako zlim. Društvo se ima pravo štititi od pojedinca. Čak i smaknućem.
Bio sam u ratu i "oblačio to odijelo". Odijelo nije strašno, kad znaš da si u pravu i kad znaš da tako sprečavaš nesagledivo zlo.
Jeftino uređujem avatare.
Re: Smrtna kazna
upravo takoOsman wrote: ↑Thu Jan 28, 2021 7:42 pmUvođenje kazne ne znači eliminisanje prevencije. Kazna ide onda kad se prevrši mjera ljudskosti i kad prevencija nije pomogla.
Mislim da se ljudi ne rađaju zli, nego to postaju. Kad prevrše mjeru u činjenju zla, onda je za društvo nebitno šta ga je učinilo tako zlim. Društvo se ima pravo štititi od pojedinca. Čak i smaknućem.
Bio sam u ratu i "oblačio to odijelo". Odijelo nije strašno, kad znaš da si u pravu i kad znaš da tako sprečavaš nesagledivo zlo.
u ratu sam nekako instiktom osjecao da sam borac pravednik
sve ostalo,bilo mi je nebitno,nevrjedno
Re: Smrtna kazna
Realne prevencije su klimave i nedovoljne.Osman wrote: ↑Thu Jan 28, 2021 7:42 pmUvođenje kazne ne znači eliminisanje prevencije. Kazna ide onda kad se prevrši mjera ljudskosti i kad prevencija nije pomogla.
Mislim da se ljudi ne rađaju zli, nego to postaju. Kad prevrše mjeru u činjenju zla, onda je za društvo nebitno šta ga je učinilo tako zlim. Društvo se ima pravo štititi od pojedinca. Čak i smaknućem.
Bio sam u ratu i "oblačio to odijelo". Odijelo nije strašno, kad znaš da si u pravu i kad znaš da tako sprečavaš nesagledivo zlo.
U edukativnom sistemu, famelijarno odgojnom, društvenom, poslovnom, političkom. A itekako duhovnom.
I u ratu se čovjek nađe u običnom odijelu prisiljenog insana(instinkt preživljavanja nije malo jak) i izmanipulisanog od strane onih koje zaboli stražnjica za tvojim ili mojim životom.. zared važnijim im interesa.
@Peace
Kao i svima poznati su mi mogući ljudski oklopi. Vidim i znam kakve sve neljudskosti se dešavaju.
Slažem se i da kazne moraju da postoje, teške na osnovi krivičnog djela. A zakon koji kažnjava ubistvo ni sam ne bi trebao počiniti isto.
Re: Smrtna kazna
Ina, ako cemo nekog ko osudi teskog zlocinca na smrt vidjeti u ulozi Boga, u kakvoj cemo onda ulozi gledati zlocinca?
Cije on halje nosi, i s kojim pravom ubije i obescasti ni za sta mu krivog insana?
Da se postavimo u ulogu pravednog suca malo. Imas u istom danu ispred sebe dva slucaja - jedan je ubio jednog, svjesno i namjerno, on je za zatvora.
Imas drugog, serijski ubica. Sta sa njim? Osudit ga na 500 godina zatvora? To sto se neko osudi na puno duzi vremenski rok vec sto on moze poziviti, ne mijenja cinjenicu da je i on osudjen samo na dozivotnu robiju, ko i onaj s jednim ubistvom za vratom.
Da li je tada sudac praveden?
Ne zauzimam stav da je jedno ispravnije od drugoga, samo onako glasno razmisljam, i volim procitati sta drugi misle.
Cije on halje nosi, i s kojim pravom ubije i obescasti ni za sta mu krivog insana?
Da se postavimo u ulogu pravednog suca malo. Imas u istom danu ispred sebe dva slucaja - jedan je ubio jednog, svjesno i namjerno, on je za zatvora.
Imas drugog, serijski ubica. Sta sa njim? Osudit ga na 500 godina zatvora? To sto se neko osudi na puno duzi vremenski rok vec sto on moze poziviti, ne mijenja cinjenicu da je i on osudjen samo na dozivotnu robiju, ko i onaj s jednim ubistvom za vratom.
Da li je tada sudac praveden?
Ne zauzimam stav da je jedno ispravnije od drugoga, samo onako glasno razmisljam, i volim procitati sta drugi misle.




