Hrvatska
Hrvatska

Eurostat je jučer objavio podatke o potrošnji po glavi stanovnika u 2019. godini koji pokazuju kako je Hrvatska na samome dnu u Europskoj uniji.
Stvarna individualna potrošnja (AIC) mjeri materijalnu dobrobit kućanstva.
Hrvatska je prema novim podacima druga najsiromašnija zemlja EU, a od nas je gora samo Bugarska, piše Index.
Eurostatovi podaci, prikazani i tablično i na karti, pokazuju da je devet zemalja članica po kriteriju materijalne dobrobiti kućanstava iznad prosjeka EU.
Najbogatiji je Luksemburg koji je 35 posto iznad europskog prosjeka. Slijedi Njemačka s 22 posto. U grupi zemalja koje stvarnu individualnu potrošnju imaju od 9 do 18 posto iznad prosjeka EU su Austrija, Danska, Belgija, Nizozemska, Finska, Francuska i Švedska.
Rumunjska, koja nas je prestigla 2015. godine, sad je debelo ispred
U toj skupini nije Rumunjska, ali je debelo ispred Hrvatske koju je prestigla 2015. godine. Te godine obje zemlje bile su na 58 posto prosjeka EU, a sada je, prema novim podacima koji obuhvaćaju 2019. godinu, Rumunjska na 79 posto prosjeka EU, a Hrvatska na 66 posto.
Rumunjska se sad izjednačila s Poljskom, a prestigla je i Grčku koja je po potrošnji na 78 posto prosjeka EU.
Ne samo da posljednjih godina politika nije učinila gotovo ništa značajno da bismo porasli na listi koja mjeri stvarni standard građana nego se, zbog duboke koronakrize u kojoj smo trenutno, ne može očekivati značajniji napredak ni u ovoj godini, za koju ćemo podatke vidjeti sljedeće godine, ni u 2021.
(sibenik.in)
I'm waking up to ash and dust I wipe my brow and I sweat my rust
Re: Hrvatska
..po meni logicno iza zapadni zemalja smo debelo kaskali jos prije rata Bugarska i Rumunjska su u EU mislim od 2008..i sto je posebno bitno Rumunjska primjera radi je mnogoljudnija država od RH i ima veliko tržište sto pogoduje razvoju..poljska čist primjer..razgovara sam s dosta ljudi iz rumunjske i za njih je hr kako oni kazu Amerika jedino sto se žale na visoke cijene..
Re: Hrvatska
..i ovdje u ovim tabletama je bitno pratit rast il pad po godinama..neke zemlje iz vrha tabele imaju pad...hr ipak rast..
Re: Hrvatska
Rast od 1 % godišnje znači da tim tempom Hr će za 24 godine biti na nivou na kojem je Slovenija sad.
I'm waking up to ash and dust I wipe my brow and I sweat my rust
Re: Hrvatska
..tabela govori o potrošnji nebi se zamara slo bitan je napredak..to je jedan od pokazatelja razvijenosti gdje je ovisno o primanjima valjda..mozda mozes objasnit po cemu se mjeri potrošnja ..anketama prometu u maloprodaji ..ne znam
Re: Hrvatska
..ovo su podaci o minimalnim plaćama i ne kuzim kriterije one tabele...mozda odnos cijena i plaća ...
Nakon Luksemburga s minimalnom plaćom od 2.142 eura slijede Irska s minimalnom plaćom od 1.656 eura, Nizozemska 1.636, Velika Britanija 1.599, Belgija 1.594, Njemačka 1.584, Francuska 1.539 i Španjolska 1.050 eura.
Potom slijedi 10 država u kojima je minimalna plaća između 500 i 1.000 eura.
Naime, minimalna plaća u Sloveniji iznosi 941 euro, na Malti 777, Grčkoj 758, Portugalu 741, Poljskoj 611, Litvaniji 607, Estoniji 584, Slovačkoj 580, Češkoj 575 i u Hrvatskoj 546 eura.
Na samom dnu liste s minimalnim plaćama manjim od 500 eura nalazi se ukupno sedam europskih zemalja, a to su Mađarska sa 487 eura, Rumunija 466, Litvanija 430, Srbija 343, Crna Gora 331, Bugarska 312 i Albanija s 213 eura.
Nakon Luksemburga s minimalnom plaćom od 2.142 eura slijede Irska s minimalnom plaćom od 1.656 eura, Nizozemska 1.636, Velika Britanija 1.599, Belgija 1.594, Njemačka 1.584, Francuska 1.539 i Španjolska 1.050 eura.
Potom slijedi 10 država u kojima je minimalna plaća između 500 i 1.000 eura.
Naime, minimalna plaća u Sloveniji iznosi 941 euro, na Malti 777, Grčkoj 758, Portugalu 741, Poljskoj 611, Litvaniji 607, Estoniji 584, Slovačkoj 580, Češkoj 575 i u Hrvatskoj 546 eura.
Na samom dnu liste s minimalnim plaćama manjim od 500 eura nalazi se ukupno sedam europskih zemalja, a to su Mađarska sa 487 eura, Rumunija 466, Litvanija 430, Srbija 343, Crna Gora 331, Bugarska 312 i Albanija s 213 eura.
Re: Hrvatska
..i sad koliko vjerovat svemu sto se pise jer zna da recimo hr nema toliki minimalac ..
Re: Hrvatska
..tu se govori o bruto plaćama...
Minimalac u RH je 3400 kuna il ccca 450 eura..
Minimalac u RH je 3400 kuna il ccca 450 eura..
Re: Hrvatska
Pravi Zapad je oduvijek počinjao od Klagenfurta/Celovca 
Re: Hrvatska
Stara gastarbajterska 
Re: Hrvatska
..blago zemlji koju je komunizam zaobišao .. 
Re: Hrvatska
Inflacija u EU i eurozoni ubrzala je i u januaru, a Hrvatska se ponovo svrstala u grupu zemalja s najsnažnijim rastom cijena uz bok Rumuniji.
Pokazali su to u ponedjeljak podaci Eurostata, piše Hina.
Na nivou EU, godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućuje usporedbu među zemljama-članicama iznosila je u prvom ovogodišnjem mjesecu 2,8 posto.
U decembru su cijene na razini EU bile porasle za 2,7 posto.
U eurozoni potrošačke cijene bile su u januaru veće za 2,5 posto nego na početku 2024. godine, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu. U decembru bile su porasle 2,4 posto.
U januaru 2024. godine godišnja stopa inflacije u EU iznosila je 3,1 posto, a u eurozoni 2,8 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Najviše su i u januaru u zoni eura poskupjele usluge, za 3,9 posto, nešto blaže nego u decembru.
Nešto blaže poskupjela je i svježa hrana, za 1,4 posto.
Cijene energije porasle su pak za 1,9 posto u odnosu na početak prošle godine. U decembru bile su se zadržale na razini kraja 2023.
Temeljna inflacija iznosila je u januaru 2,7 posto, kao i u prethodna četiri mjeseca.
Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u EU-u bile stabilne, dok su u eurozoni smanjene za 0,3 posto, izračunali su statističari. U decembru bile su porasle za 0,3 odnosno za 0,4 posto.
Hrvatska uz Rumuniju
Daleko najvišu godišnju stopu inflacije bilježila je u januaru Mađarska, od 5,7 posto. Rumunija je u cijeloj prošloj godini bilježila najsnažniji rast cijena u EU, a u januaru pala je na drugo mjesto sa stopom inflacije od 5,3 posto.
Blizu je i Hrvatska gdje su potrošačke cijene mjerene HICP-om u januaru bile više za 5,0 posto nego u istom mjesecu 2024. godine. U decembru uvećane su na godišnjoj razini za 4,5 posto.
U januaru 2024. cijene mjerene HICP-om porasle su u Hrvatskoj na godišnjoj razini za 4,8 posto.
Mjesečna usporedba pokazuje pak ravnomjeran rast cijena u Hrvatskoj u januaru, za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec.
Cijene su u januaru na godišnjoj razini porasle snažnije od četiri posto i u Belgiji, Poljskoj i Slovačkoj.
Najnižu godišnju stopu inflacije bilježile je u januaru Danska, od 1,4 posto. Slijede Irska, Italija i Finska s rastom cijena na godišnjoj razini za 1,7 posto.
(Vijesti.ba)
Pokazali su to u ponedjeljak podaci Eurostata, piše Hina.
Na nivou EU, godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućuje usporedbu među zemljama-članicama iznosila je u prvom ovogodišnjem mjesecu 2,8 posto.
U decembru su cijene na razini EU bile porasle za 2,7 posto.
U eurozoni potrošačke cijene bile su u januaru veće za 2,5 posto nego na početku 2024. godine, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu. U decembru bile su porasle 2,4 posto.
U januaru 2024. godine godišnja stopa inflacije u EU iznosila je 3,1 posto, a u eurozoni 2,8 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Najviše su i u januaru u zoni eura poskupjele usluge, za 3,9 posto, nešto blaže nego u decembru.
Nešto blaže poskupjela je i svježa hrana, za 1,4 posto.
Cijene energije porasle su pak za 1,9 posto u odnosu na početak prošle godine. U decembru bile su se zadržale na razini kraja 2023.
Temeljna inflacija iznosila je u januaru 2,7 posto, kao i u prethodna četiri mjeseca.
Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u EU-u bile stabilne, dok su u eurozoni smanjene za 0,3 posto, izračunali su statističari. U decembru bile su porasle za 0,3 odnosno za 0,4 posto.
Hrvatska uz Rumuniju
Daleko najvišu godišnju stopu inflacije bilježila je u januaru Mađarska, od 5,7 posto. Rumunija je u cijeloj prošloj godini bilježila najsnažniji rast cijena u EU, a u januaru pala je na drugo mjesto sa stopom inflacije od 5,3 posto.
Blizu je i Hrvatska gdje su potrošačke cijene mjerene HICP-om u januaru bile više za 5,0 posto nego u istom mjesecu 2024. godine. U decembru uvećane su na godišnjoj razini za 4,5 posto.
U januaru 2024. cijene mjerene HICP-om porasle su u Hrvatskoj na godišnjoj razini za 4,8 posto.
Mjesečna usporedba pokazuje pak ravnomjeran rast cijena u Hrvatskoj u januaru, za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec.
Cijene su u januaru na godišnjoj razini porasle snažnije od četiri posto i u Belgiji, Poljskoj i Slovačkoj.
Najnižu godišnju stopu inflacije bilježile je u januaru Danska, od 1,4 posto. Slijede Irska, Italija i Finska s rastom cijena na godišnjoj razini za 1,7 posto.
(Vijesti.ba)
Re: Hrvatska
Samobor uveo Baka-djed servis, evo kolika je mjesečna naknada za one koji će čuvati unučad
Grad Samobor prvi u Hrvatskoj dodjeljivat će mjesečnu naknadu bakama i djedovima koji će čuvati unučad i to u iznosu od 360 eura, a inicijativa nazvana "Baka-djed servis" predstavljena je u petak na konferenciji za novinare
Gradonačelnica Petra Škrobot istaknula je da koriste skandinavski model prilagođen ovdašnjoj situaciji i potrebama te da bi ova posebna mjera trebala imati višestruke efekte.
"Ključno je, s obzirom na to da znamo kakva je situacija i kako su niske mirovine naših baka i djedova, imat će pozitivan utjecaj na njihov budžet, a bitno je istaknuti je da Grad Samobor intenzivno radi na izgradnji vrtićkih kapaciteta i radimo treći vrtić u mandatu", kazala je gradonačelnica.
Dodala je kako će nastaviti s ulaganjima u dječje vrtiće, ali da roditeljima žele pružiti mogućnost da donesu odluku hoće li njihovo dijete ići u gradski ili privatni vrtić, odnosno obrt za čuvanje ili će prepustiti brigu o svojoj djeci bakama i djedovima.
"Mi sufinanciramo boravak djece u privatnim vrtićima s iznosom od 360 eura po djetetu, a to će biti i iznos koji će dobiti baka ili djed koji će čuvati svoje unuke. Do kraja ožujka moguće je podnijeti prijavu za ostvarenje te mjere, a sredstva će biti isplaćena u travnju", napomenula je Škrobot dodajući kako se nada da će to biti primjer dobre prakse te da će i drugi gradovi krenuti s primjenom ovakve mjere.
Kako bi obitelji mogle postati korisnici ove mjere, roditelji moraju imati prebivalište na području grada Samobora, a barem jedan od njih minimalno godinu dana neprekidno prije podnošenja zahtjeva i oba roditelja moraju bit zaposlena ili imati status redovitih studenata, istaknuto je.
Postupak za ostvarivanje prava pokreće se na zahtjev roditelja koji zahtjev trebaju dostaviti Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Grada Samobora i to od 21. ožujka, a pravo se može ostvarivati od 1. travnja.
"Teško je sada reći kakav će biti odaziv. Pričekajmo barem prvih tjedan dana pa ćemo imati neku povratnu informaciju kakav je interes za ovu mjeru", poručila je gradonačelnica Škrobot.
Grad Samobor prvi u Hrvatskoj dodjeljivat će mjesečnu naknadu bakama i djedovima koji će čuvati unučad i to u iznosu od 360 eura, a inicijativa nazvana "Baka-djed servis" predstavljena je u petak na konferenciji za novinare
Gradonačelnica Petra Škrobot istaknula je da koriste skandinavski model prilagođen ovdašnjoj situaciji i potrebama te da bi ova posebna mjera trebala imati višestruke efekte.
"Ključno je, s obzirom na to da znamo kakva je situacija i kako su niske mirovine naših baka i djedova, imat će pozitivan utjecaj na njihov budžet, a bitno je istaknuti je da Grad Samobor intenzivno radi na izgradnji vrtićkih kapaciteta i radimo treći vrtić u mandatu", kazala je gradonačelnica.
Dodala je kako će nastaviti s ulaganjima u dječje vrtiće, ali da roditeljima žele pružiti mogućnost da donesu odluku hoće li njihovo dijete ići u gradski ili privatni vrtić, odnosno obrt za čuvanje ili će prepustiti brigu o svojoj djeci bakama i djedovima.
"Mi sufinanciramo boravak djece u privatnim vrtićima s iznosom od 360 eura po djetetu, a to će biti i iznos koji će dobiti baka ili djed koji će čuvati svoje unuke. Do kraja ožujka moguće je podnijeti prijavu za ostvarenje te mjere, a sredstva će biti isplaćena u travnju", napomenula je Škrobot dodajući kako se nada da će to biti primjer dobre prakse te da će i drugi gradovi krenuti s primjenom ovakve mjere.
Kako bi obitelji mogle postati korisnici ove mjere, roditelji moraju imati prebivalište na području grada Samobora, a barem jedan od njih minimalno godinu dana neprekidno prije podnošenja zahtjeva i oba roditelja moraju bit zaposlena ili imati status redovitih studenata, istaknuto je.
Postupak za ostvarivanje prava pokreće se na zahtjev roditelja koji zahtjev trebaju dostaviti Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Grada Samobora i to od 21. ožujka, a pravo se može ostvarivati od 1. travnja.
"Teško je sada reći kakav će biti odaziv. Pričekajmo barem prvih tjedan dana pa ćemo imati neku povratnu informaciju kakav je interes za ovu mjeru", poručila je gradonačelnica Škrobot.
Re: Hrvatska
Ne znam koliko je to ok da se djeca ostavljaju na čuvanje kod svojih roditelj… ok..sat -2… ponekad,ali svaki dan.. ne….

Re: Hrvatska
A znaš da je to, na ovim prostorima, normalno.
Znam neke, koji se čak ljute ako im unučad idu u vrtić a ne da ih oni čuvaju.
Znam neke, koji se čak ljute ako im unučad idu u vrtić a ne da ih oni čuvaju.
Re: Hrvatska
A razumijem ja te roditelje zele da sto vise budu sa unucadima.. a sa druge strane to su obicno osobe koje su u penziji, iscrpljeni dovoljno svojim poslovima .. U vrijeme kad trebaju da predahnu djeca im jos utrpaju svoju djecu na cuvanje.
Za djecu treba bas puno energije.. jos ako ih je vise..
Ja sam za to da svako ima svoju ulogu / dede i babe neka budu osobe sa kojima ce provoditi vrijeme povremeno bez umora, stresa..da to bude cisto obostrano zadovoljstvo …A ne sa umaju uloge edukatora/ vaspitaca…
Za djecu treba bas puno energije.. jos ako ih je vise..
Ja sam za to da svako ima svoju ulogu / dede i babe neka budu osobe sa kojima ce provoditi vrijeme povremeno bez umora, stresa..da to bude cisto obostrano zadovoljstvo …A ne sa umaju uloge edukatora/ vaspitaca…
Re: Hrvatska
Građani Hrvatske u anketi HRT-a pokazali bijedno poznavanje odnosa u BIH
..indentichno i u Bosni, vjerujem ....51,2% ljudi kaže “Dodik je kriv” – što je najlakši, najplastičniji i medijski najprobavljiviji odgovor. Dobili su lice, dali mu rogove, i rekli: “Eto ga, on je problem.” Nikakva svijest o institucionalnim uzrocima, destruktivnoj ulozi međunarodne zajednice, ni refleksija o tome kako i hrvatska politika često ide linijom manjeg otpora.
Što je još poraznije – tek 6,6% ljudi vidi dio odgovornosti u bošnjačkom unitarizmu. Dakle, desetljeće i pol ozbiljne političke krize, obespravljivanja Hrvata u BiH, negiranja presuda Ustavnog suda, jednostranih imenovanja – sve to je prolazno pitanje u anketi, ako se uopće razumije.
A 13,8% zaziva raspad BiH – na nacionalne entitete prema popisu iz 1991.? To više govori o iluzijama iz dnevnih soba nego o realnosti. Niti je moguće, niti je održivo, niti ima međunarodnu potporu.
.............................................................................................
-
- Similar Topics
- Replies
- Views
- Last post
-
- 49 Replies
- 7680 Views
-
Last post by laganini
-
- 14 Replies
- 3010 Views
-
Last post by laganini



