Mount Everest
Mount Everest
Prve osobe koje su se popele na Mount Everest, 1953. godine, bili su Novozelanđanin Edmund Hillary i nepalsko-indijski planinar Tenzing Norgay.
Od tada vrh je dosegnulo više od 7200 osoba. Svake godine stotine planinara pokušava doći do vrha Mount Everesta, visokog 8849 metara, na granici Nepala i Tibeta. Prije nego što krenu u taj izazovni pothvat, penjači moraju dobiti dozvolu od vlade i platiti naknadu.
Cijena varira tijekom godine
Reuters izvještava da su prvi put u deset godina naknade za penjače porasle, a nove cijene vrijedit će od rujna.
Visina naknade koja je poskupjela 36 posto, varira ovisno o sezoni. U najpopularnijim mjesecima, travnju i svibnju, nova naknada iznosi 15.000 dolara, od rujna do studenoga iznosi 7500 dolara, od prosinca do veljače 3750 dolara.
Godišnje se izda oko 300 dozvola.
Novac će se uložiti u poboljšanje sigurnosti
Skuplje naknade vladini dužnosnici najavili su još 2023. godine. Pretpostavlja se da će se dodatna sredstva koristiti za zaštitu okoliša i poboljšanje sigurnosti.
Svake godine nepalske službe poduzimaju ogromne akcije čišćenja Everesta i obližnjih planina. Samo prošle godine uklonjeno je deset metričkih tona smeća s Mount Everesta i pet mrtvih tijela.
Doprinos nepalskom gospodarstvu
Penjači koji se vrate s Everesta kažu da je planina uz manje snijega, zbog klimatskih promjena i globalnog zatopljenja, postala sve više suha i stjenovita.
Naknade međunarodnih planinara važan su doprinos nepalskom gospodarstvu. Povećanje naknada vjerojatno neće odvratiti strane penjače koji pokušavaju osvojiti vrhunce.
Osim naknade penjači moraju platiti osiguranje, opremu, zalihe i profesionalne vodiče koji mogu stajati više od 40.000 dolara.
Nova pravila za penjače
Kako bi smanjili napučenost i zagađenje na Everestu nepalske vlasti uvele su nova pravila. Penjači moraju skupljati vlastiti tjelesni otpad u posebne vreće i nositi ga u bazni kamp na odlaganje.
Moraju nositi čipove za praćenje da bi ih timovi za potragu lakše pronašli ako su u opasnosti. Prošle godine, tijekom proljetne sezone, umrlo je devet penjača.


Od tada vrh je dosegnulo više od 7200 osoba. Svake godine stotine planinara pokušava doći do vrha Mount Everesta, visokog 8849 metara, na granici Nepala i Tibeta. Prije nego što krenu u taj izazovni pothvat, penjači moraju dobiti dozvolu od vlade i platiti naknadu.
Cijena varira tijekom godine
Reuters izvještava da su prvi put u deset godina naknade za penjače porasle, a nove cijene vrijedit će od rujna.
Visina naknade koja je poskupjela 36 posto, varira ovisno o sezoni. U najpopularnijim mjesecima, travnju i svibnju, nova naknada iznosi 15.000 dolara, od rujna do studenoga iznosi 7500 dolara, od prosinca do veljače 3750 dolara.
Godišnje se izda oko 300 dozvola.
Novac će se uložiti u poboljšanje sigurnosti
Skuplje naknade vladini dužnosnici najavili su još 2023. godine. Pretpostavlja se da će se dodatna sredstva koristiti za zaštitu okoliša i poboljšanje sigurnosti.
Svake godine nepalske službe poduzimaju ogromne akcije čišćenja Everesta i obližnjih planina. Samo prošle godine uklonjeno je deset metričkih tona smeća s Mount Everesta i pet mrtvih tijela.
Doprinos nepalskom gospodarstvu
Penjači koji se vrate s Everesta kažu da je planina uz manje snijega, zbog klimatskih promjena i globalnog zatopljenja, postala sve više suha i stjenovita.
Naknade međunarodnih planinara važan su doprinos nepalskom gospodarstvu. Povećanje naknada vjerojatno neće odvratiti strane penjače koji pokušavaju osvojiti vrhunce.
Osim naknade penjači moraju platiti osiguranje, opremu, zalihe i profesionalne vodiče koji mogu stajati više od 40.000 dolara.
Nova pravila za penjače
Kako bi smanjili napučenost i zagađenje na Everestu nepalske vlasti uvele su nova pravila. Penjači moraju skupljati vlastiti tjelesni otpad u posebne vreće i nositi ga u bazni kamp na odlaganje.
Moraju nositi čipove za praćenje da bi ih timovi za potragu lakše pronašli ako su u opasnosti. Prošle godine, tijekom proljetne sezone, umrlo je devet penjača.


Re: Mount Everest
famozne slike 
Re: Mount Everest
Mont Everest, poznat i kao Čomolungma, od davnina privlači kako iskusne planinare, tako i početnike željne adrenalina. Visok je 8.848 metara i pripada planinskom vijencu Himalaja, na granici Nepala i budističkog Tibeta, koji je od 1950. godine, kao autonomna pokrajina, pripojen Narodnoj Republici Kini.
1. Za ime Mont Everest zaslužan je Endri Vaug, glavni britanski geodetski nadzornik Indije od 1840. do 1843. godine. Naime, planini je naziv nadjenuo po Džordžu Everestu, velškom geodetičaru i geografu.
2. Nepalci Mont Everest nazivaju Sagarmata, što bi u doslovnom prevodu glasilo Čelo neba, dok ga na Tibetu znaju kao Čomolungmu, to jest Majku univerzuma.
3. Prvi ljudi koji su osvojili ovaj vrh bli su novozelandski alpinista i istraživač Edmund Hilari i planinar Tenzing Norgaj 29. maja 1953. u 11:30 po lokalnom vremenu.
4. Prva žena na vrhu bila je Japanka Džunko Tabej 1975., a najmlađa osoba trinaestogodišnji Džordan Romero 2010. godine. Najstarija osoba koja se ikada popela na Mont Everest je Japanac Juičio Miura, koji je to učinio u 80-oj godini.
5. Prvi čovjek sa ovih prostora koji se popeo na Mont Everest bio je Srbin Dragan Jaćimović, koji je jedini od dvočlane ekspedicije Vojske Jugoslavije (činio ju je još Goran Ferlan koji je odustao na oko 200 metara ispod samog vrha zbog promrzlina) izašao na vrh u 10:15 26. maja 2000. godine.
6. Postoje dva glavna puta do vrha, sjeveroistočni (kineska strana) i jugoistočni (nepalska strana). Jugoistočni se smatra lakšim pa je samim tim i frekventniji. To je put kojim su išli Hilari i Norgaj 1953.
7. Mont Everest se podigao za tri santimetara u proteklih deset godina i pomjerio za 40 centimetara prema sjeveroistoku. Razorni zemljotres iz 2015. godine je "vratio" najvišu planinu za 3 cm ka jugozapadu.
8. "Zvanična" visina Mont Everesta, ustanovljena 1954, iznosi 8.848 metara, ali ona može da varira za nekoliko metara u zavisnosti od kriterijuma mjerenja.
Za Kinu, koja ne računa sniježni i ledeni pokrivač na njenom vrhu, najviša planina na svijetu ima četiri metara manje, dok za Sjedinjene Američke Države, koje su je 1999. godine izmjerile GPS tehnologijom, ona dostiže 8.850 metara.
14361257 620148154834564 1074619480247980373 o9. Jul je na planini najtopliji mjesec a tada je prosječna temperatura blizu vrha -20° C, dok je zima poznata po vjetrovima velike brzine (200-250 km/h).
10. Bazni kamp podiže se na Everestu na 5.360 metara, što je visina na kojoj se količina kiseonika smanjuje za 50 %. Alpinistima se preporučuje da u bazni kamp dođu dvije nedjelje prije početka penjanja kako bi se prilagodili izmijenjenim uslovima.
11. Kada pređete 8000 metara nadmorske visine, ulazite u “Zonu smrti”, jer je vazduh toliko tanak da je moguće ugušiti se. Iznenadna oluja može da učini da postane apsolutno nemoguće napustiti šator čak dan ili dva. Spasavanja helikopterom ili uz pomoć hitnih službi, praktično su nemoguća. Stopa smrtnosti iznosi 4 smrti na svakih 100 koji stignu na vrh.
12. Promrzline su veoma česta pojava. Jedan srećni preživjeli je 1996. godine izbjegao tragediju, ali su morali da mu amputiraju desnu ruku. On je tada izgubio i djelove obje noge, nos i pet prstiju lijeve ruke. Kada su temperature ispod nule, promrzline se vrlo lako dogode i teško je tu onda bilo šta učiniti.
13. Najveća katastrofa u istoriji Mont Everesta dogodila se prošle godine, kada je zemljotres u Nepalu prouzrokovao smrt 22 osobe. Prethodno je to bila 1975. godina, sa 15 poginulih alpinista.
14. Tokom 2012. sa planine je uklonjeno osam tona smeća, pa u tom slučaju možete samo da pretpostavite koliko ga je bilo tokom svih ovih godina.
15. Neki penjači prijavili su i te kako opasne krađe zaliha iz logora, zatim nemoralne vodiče, prostituciju, kockanje, prevare pri prodaji boca s kiseonikom i tome slično.
16. Euophrys omnisuperstes, odnosno mali crni pauk skakač, pronađen je na visinama do 6.700 metara i to je najvjerovatnije najviše stanište nečega što nije mikroorganizam na našoj planeti.
17. Ljudi koji poginu tokom uspona uglavnom bivaju napušteni: oko 200 tijela nikada nije pokupljeno. Neki leševi su čak postali orijentir na planini, što je izuzetno morbidna činjenica.
18. U posljednjih šest decenija više od 5.000 ljudi popelo se na taj najviši planinski vrh na Zemlji.
19. Posljednja godina kada se niko nije popeo na Mont Everest je 2015. Prethodno je to bila 1974.
20. Organizovani usponi na vrh su značajan izvor prihoda za Nepal, jer se dozvola naplaćuje 25.000 dolara dok ukupni troškovi iznose između 60.000 i 120.000 dolara, uključujući zupčanik za penjanje, flaširani kiseonik, dozvolu za penjanje, prevoz opreme u bazni kamp, podršku, vodiča, hranu i povratni let u Nepal.
1. Za ime Mont Everest zaslužan je Endri Vaug, glavni britanski geodetski nadzornik Indije od 1840. do 1843. godine. Naime, planini je naziv nadjenuo po Džordžu Everestu, velškom geodetičaru i geografu.
2. Nepalci Mont Everest nazivaju Sagarmata, što bi u doslovnom prevodu glasilo Čelo neba, dok ga na Tibetu znaju kao Čomolungmu, to jest Majku univerzuma.
3. Prvi ljudi koji su osvojili ovaj vrh bli su novozelandski alpinista i istraživač Edmund Hilari i planinar Tenzing Norgaj 29. maja 1953. u 11:30 po lokalnom vremenu.
4. Prva žena na vrhu bila je Japanka Džunko Tabej 1975., a najmlađa osoba trinaestogodišnji Džordan Romero 2010. godine. Najstarija osoba koja se ikada popela na Mont Everest je Japanac Juičio Miura, koji je to učinio u 80-oj godini.
5. Prvi čovjek sa ovih prostora koji se popeo na Mont Everest bio je Srbin Dragan Jaćimović, koji je jedini od dvočlane ekspedicije Vojske Jugoslavije (činio ju je još Goran Ferlan koji je odustao na oko 200 metara ispod samog vrha zbog promrzlina) izašao na vrh u 10:15 26. maja 2000. godine.
6. Postoje dva glavna puta do vrha, sjeveroistočni (kineska strana) i jugoistočni (nepalska strana). Jugoistočni se smatra lakšim pa je samim tim i frekventniji. To je put kojim su išli Hilari i Norgaj 1953.
7. Mont Everest se podigao za tri santimetara u proteklih deset godina i pomjerio za 40 centimetara prema sjeveroistoku. Razorni zemljotres iz 2015. godine je "vratio" najvišu planinu za 3 cm ka jugozapadu.
8. "Zvanična" visina Mont Everesta, ustanovljena 1954, iznosi 8.848 metara, ali ona može da varira za nekoliko metara u zavisnosti od kriterijuma mjerenja.
Za Kinu, koja ne računa sniježni i ledeni pokrivač na njenom vrhu, najviša planina na svijetu ima četiri metara manje, dok za Sjedinjene Američke Države, koje su je 1999. godine izmjerile GPS tehnologijom, ona dostiže 8.850 metara.
14361257 620148154834564 1074619480247980373 o9. Jul je na planini najtopliji mjesec a tada je prosječna temperatura blizu vrha -20° C, dok je zima poznata po vjetrovima velike brzine (200-250 km/h).
10. Bazni kamp podiže se na Everestu na 5.360 metara, što je visina na kojoj se količina kiseonika smanjuje za 50 %. Alpinistima se preporučuje da u bazni kamp dođu dvije nedjelje prije početka penjanja kako bi se prilagodili izmijenjenim uslovima.
11. Kada pređete 8000 metara nadmorske visine, ulazite u “Zonu smrti”, jer je vazduh toliko tanak da je moguće ugušiti se. Iznenadna oluja može da učini da postane apsolutno nemoguće napustiti šator čak dan ili dva. Spasavanja helikopterom ili uz pomoć hitnih službi, praktično su nemoguća. Stopa smrtnosti iznosi 4 smrti na svakih 100 koji stignu na vrh.
12. Promrzline su veoma česta pojava. Jedan srećni preživjeli je 1996. godine izbjegao tragediju, ali su morali da mu amputiraju desnu ruku. On je tada izgubio i djelove obje noge, nos i pet prstiju lijeve ruke. Kada su temperature ispod nule, promrzline se vrlo lako dogode i teško je tu onda bilo šta učiniti.
13. Najveća katastrofa u istoriji Mont Everesta dogodila se prošle godine, kada je zemljotres u Nepalu prouzrokovao smrt 22 osobe. Prethodno je to bila 1975. godina, sa 15 poginulih alpinista.
14. Tokom 2012. sa planine je uklonjeno osam tona smeća, pa u tom slučaju možete samo da pretpostavite koliko ga je bilo tokom svih ovih godina.
15. Neki penjači prijavili su i te kako opasne krađe zaliha iz logora, zatim nemoralne vodiče, prostituciju, kockanje, prevare pri prodaji boca s kiseonikom i tome slično.
16. Euophrys omnisuperstes, odnosno mali crni pauk skakač, pronađen je na visinama do 6.700 metara i to je najvjerovatnije najviše stanište nečega što nije mikroorganizam na našoj planeti.
17. Ljudi koji poginu tokom uspona uglavnom bivaju napušteni: oko 200 tijela nikada nije pokupljeno. Neki leševi su čak postali orijentir na planini, što je izuzetno morbidna činjenica.
18. U posljednjih šest decenija više od 5.000 ljudi popelo se na taj najviši planinski vrh na Zemlji.
19. Posljednja godina kada se niko nije popeo na Mont Everest je 2015. Prethodno je to bila 1974.
20. Organizovani usponi na vrh su značajan izvor prihoda za Nepal, jer se dozvola naplaćuje 25.000 dolara dok ukupni troškovi iznose između 60.000 i 120.000 dolara, uključujući zupčanik za penjanje, flaširani kiseonik, dozvolu za penjanje, prevoz opreme u bazni kamp, podršku, vodiča, hranu i povratni let u Nepal.
Re: Mount Everest
da to je baš horor. al je sama planina nekakv magnet, koliko ih gine i opet surljaju gori.
ja bi od one prve slike napravio puzzle
ja bi od one prve slike napravio puzzle
Re: Mount Everest
1. Mount Everest seže do visine na kojoj lete komercijalne avio kompanije
Službeno izmjeren na 8 848 metara, vrh Mt. Everesta samo je nekoliko stotina metara niži od standardne visine kojom lete mlažnjaci. Uz to, ova planina svake godine naraste za još pola centimetra pa je tako danas za puni korak viša nego što je bila kad su se Edmund Hillary i Sherpa Tenzing Norgay penjali 1953. godine.
Fun fact: Iako ga nazivaju najvećom planinom na svijetu, Mount Everest zapravo je niži od Havajske planine Mauna Kea visoke 10 200 metara, ali koja se većim dijelom nalazi ispod razine mora.
Mount Everest prvi je put identificiran za vrijeme velike misije na Himalaje 1841. kad je dobio ime Peak XV. No, 15 godina kasnije Andrew Scott Waugh proglasio je Mount Everest najvišom planinom i dao joj ime prema George Everestu koji je započeo misiju istraživanja Himalaje, ali se povukao prije dolaska do Mount Everesta.
Fun fact: Mnogi planinu još uvijek zovu prema tradicionalnom imenu - Sagarmatha - koje znači 'kraljica neba'.
3. Penjanje je uvjetovano vremenskim uvjetima
U najboljem slučaju možemo reći da se godišnje moguće popeti na Mount Everest samo kroz nekoliko tjedana. Zbog vjetra koji na vrhu dostiže i 320 kilometara na sat, nije potrebno dodatno spominjati da je odlazak na ovakvu avanturu bez dobre pripreme prevelik rizik, ako ne i nemoguća misija.
Fun fact: Dva puta godišnje, u svibnju i studenom vjetar nije snažan kao inače i temperature umjesto uobičajenih -30 stupnjeva dostignu -20 pa je ipak malo lakše doći na vrh.
4. Sigurnost je sve veća
Od 8 306 pokušaja dolazaka na vrh, čak je 288 rezultiralo smrti, što znači da je za svakih 29 uspješnih penjanja, jedno bilo fatalno.
Fun fact: Razvojem opreme i točnom vremenskom prognozom, ova se brojka sve više smanjuje pa je smanjena i opasnost odlaska na vrh.
5. Postoji 18 puteva do vrha
Od čak 18 staza na Mount Everestu samo se dvije koriste često - South East Ridge u Nepalu i North Ridge u Tibetu.
Fun fact: Više od 10 000 metara užeta godišnje potroši se na osiguravanje staze u Nepalu na kojoj je jedne godine čak 150 penjača zapelo na putu prema vrhu.
6. Jedan udisaj na razini mora jednak je kao tri na vrhu planine
Zrak koji sadrži tek jednu trećinu kisika kojeg udišemo na razini mora svakom penjaču predstavlja jedan od najvećih izazova. Zato 97,5% penjača koristi dodatni kisik iz boce odmah čim prijeđu 8 000 metara visine poznatih kao 'death zone'.
Fun fact: Zbog promjene u zasićenosti zraka kisikom, mnogi penjači obole od HACE-e (High Altitude Cerebral Edema) koja dovodi do zbunjenosti, loše koordinacije, halucinacija i nemogućnosti donošenja odluka - što nije dobro kad se nalaziš na tolikoj visini.

7. Ako se želiš penjati, treba ti blagoslov
Prije nego što krenu na ekspediciju, sportaši moraju zatražiti dozvolu od bogova planine. 'Puja' obred obično se održava u podnožju planine od strane Budističkog svećenika i dva redovnika.
Fun fact: Prije odlaska na planinu molitva se šalje prema bogovima, oprema posvećuje, a riža i brašno bacaju u zrak kao žrtva.
8. Prva ekspedicija bila je tajna
Prva velika ekspedicija koja se održala 1953. godine bila je glavna vijest London Times novina. Ova vijest bila je toliko velika da je novinar koji je pratio ekspediciju uredniku dojavio šifriranu vijest.
Fun fact: Originalna poruka glasila je 'Loši vremenski uvjeti, napuštena baza 29., čekamo bolje uvjete', a zapravo je značila 'Dolazak na vrh 29. svibnja - Hilary i Tenzing'.
9. Ako se želiš popeti treba ti veliki budžet
Trebat ćeš između 22 i 68 tisuća eura ako se želiš popeti na Mount Everest u organiziranoj grupi prema web stranici www.alanarnette.com.
Fun fact: Ako želiš ići sam, onda tvoj budžet ne smije biti manji od 80 000 eura.
10. Sve je veća gužva
Od prve uspješne ekspedicije 1953. godine mnogo se toga promijenilo. Od nekadašnjih 25 organiziranih odlazaka na vrh u godini, između 2000. i 2018. godine ta je brojka bila 16 puta veća. Samo u prošloj godini čak je 1062 penjača krenulo prema vrhu iz Base Campa, a 648 (61%) je i stiglo na vrh.
Fun fact: Zbog sve veće popularizacije ekstremnog sporta, ove brojke vjerojatno će rasti iz godine u godinu.
11. Hillary i Tenzing nisu jedine legende
Sir Edmund Hillary i Tenzing Norgay svoja su imena upisali u povijest kao prvi koji su uspješno odradili avanturu na Mount Everestu. No, Hillaryjev sin također je napravio nešto posebno. Kad se 1990. Peter, sin Edmunda Hillaryja, popeo na ovu planinu postao je jedini čovjek na svijetu koji je drugi u svojoj obitelji odradio ovu avanturu.
Službeno izmjeren na 8 848 metara, vrh Mt. Everesta samo je nekoliko stotina metara niži od standardne visine kojom lete mlažnjaci. Uz to, ova planina svake godine naraste za još pola centimetra pa je tako danas za puni korak viša nego što je bila kad su se Edmund Hillary i Sherpa Tenzing Norgay penjali 1953. godine.
Fun fact: Iako ga nazivaju najvećom planinom na svijetu, Mount Everest zapravo je niži od Havajske planine Mauna Kea visoke 10 200 metara, ali koja se većim dijelom nalazi ispod razine mora.
Mount Everest prvi je put identificiran za vrijeme velike misije na Himalaje 1841. kad je dobio ime Peak XV. No, 15 godina kasnije Andrew Scott Waugh proglasio je Mount Everest najvišom planinom i dao joj ime prema George Everestu koji je započeo misiju istraživanja Himalaje, ali se povukao prije dolaska do Mount Everesta.
Fun fact: Mnogi planinu još uvijek zovu prema tradicionalnom imenu - Sagarmatha - koje znači 'kraljica neba'.
3. Penjanje je uvjetovano vremenskim uvjetima
U najboljem slučaju možemo reći da se godišnje moguće popeti na Mount Everest samo kroz nekoliko tjedana. Zbog vjetra koji na vrhu dostiže i 320 kilometara na sat, nije potrebno dodatno spominjati da je odlazak na ovakvu avanturu bez dobre pripreme prevelik rizik, ako ne i nemoguća misija.
Fun fact: Dva puta godišnje, u svibnju i studenom vjetar nije snažan kao inače i temperature umjesto uobičajenih -30 stupnjeva dostignu -20 pa je ipak malo lakše doći na vrh.
4. Sigurnost je sve veća
Od 8 306 pokušaja dolazaka na vrh, čak je 288 rezultiralo smrti, što znači da je za svakih 29 uspješnih penjanja, jedno bilo fatalno.
Fun fact: Razvojem opreme i točnom vremenskom prognozom, ova se brojka sve više smanjuje pa je smanjena i opasnost odlaska na vrh.
5. Postoji 18 puteva do vrha
Od čak 18 staza na Mount Everestu samo se dvije koriste često - South East Ridge u Nepalu i North Ridge u Tibetu.
Fun fact: Više od 10 000 metara užeta godišnje potroši se na osiguravanje staze u Nepalu na kojoj je jedne godine čak 150 penjača zapelo na putu prema vrhu.
6. Jedan udisaj na razini mora jednak je kao tri na vrhu planine
Zrak koji sadrži tek jednu trećinu kisika kojeg udišemo na razini mora svakom penjaču predstavlja jedan od najvećih izazova. Zato 97,5% penjača koristi dodatni kisik iz boce odmah čim prijeđu 8 000 metara visine poznatih kao 'death zone'.
Fun fact: Zbog promjene u zasićenosti zraka kisikom, mnogi penjači obole od HACE-e (High Altitude Cerebral Edema) koja dovodi do zbunjenosti, loše koordinacije, halucinacija i nemogućnosti donošenja odluka - što nije dobro kad se nalaziš na tolikoj visini.
7. Ako se želiš penjati, treba ti blagoslov
Prije nego što krenu na ekspediciju, sportaši moraju zatražiti dozvolu od bogova planine. 'Puja' obred obično se održava u podnožju planine od strane Budističkog svećenika i dva redovnika.
Fun fact: Prije odlaska na planinu molitva se šalje prema bogovima, oprema posvećuje, a riža i brašno bacaju u zrak kao žrtva.
8. Prva ekspedicija bila je tajna
Prva velika ekspedicija koja se održala 1953. godine bila je glavna vijest London Times novina. Ova vijest bila je toliko velika da je novinar koji je pratio ekspediciju uredniku dojavio šifriranu vijest.
Fun fact: Originalna poruka glasila je 'Loši vremenski uvjeti, napuštena baza 29., čekamo bolje uvjete', a zapravo je značila 'Dolazak na vrh 29. svibnja - Hilary i Tenzing'.
9. Ako se želiš popeti treba ti veliki budžet
Trebat ćeš između 22 i 68 tisuća eura ako se želiš popeti na Mount Everest u organiziranoj grupi prema web stranici www.alanarnette.com.
Fun fact: Ako želiš ići sam, onda tvoj budžet ne smije biti manji od 80 000 eura.
10. Sve je veća gužva
Od prve uspješne ekspedicije 1953. godine mnogo se toga promijenilo. Od nekadašnjih 25 organiziranih odlazaka na vrh u godini, između 2000. i 2018. godine ta je brojka bila 16 puta veća. Samo u prošloj godini čak je 1062 penjača krenulo prema vrhu iz Base Campa, a 648 (61%) je i stiglo na vrh.
Fun fact: Zbog sve veće popularizacije ekstremnog sporta, ove brojke vjerojatno će rasti iz godine u godinu.
11. Hillary i Tenzing nisu jedine legende
Sir Edmund Hillary i Tenzing Norgay svoja su imena upisali u povijest kao prvi koji su uspješno odradili avanturu na Mount Everestu. No, Hillaryjev sin također je napravio nešto posebno. Kad se 1990. Peter, sin Edmunda Hillaryja, popeo na ovu planinu postao je jedini čovjek na svijetu koji je drugi u svojoj obitelji odradio ovu avanturu.
Re: Mount Everest

Stipe Božić: Mt. Everest postaje žrtva konzumerizma hvalisavih amatera
Najviši vrh svijeta postao je žrtva konzumerizma nakon što je više od šest desetljeća organiziranog uspona na Mount Everest pretvorilo krov svijeta u deponij na kojem se talože tone smeća zaostale iza sve većeg broja alpinista koji se žele uspeti na 8488 metara visoku planinu. Među hrpom smeća sve češće se pronalaze i tijela poginulih penjača, a situacija je svakom penjačkom sezonom sve kritičnija. Što se doista događa na Mt. Everestu, za tportal otkriva naš proslavljeni alpinist Stipe Božić
https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/s ... o-20190601
Re: Mount Everest
Ima i u ovima što idu gore pofino narcizma 
Re: Mount Everest
I na vrhu umru..Osim naknade penjači moraju platiti osiguranje, opremu, zalihe i profesionalne vodiče koji mogu stajati više od 40.000 dolara
Re: Mount Everest
Mount Everest sam preletao par puta ...Kada god sam leteo na Majorku...
Izgleda jako lepo...
Izgleda jako lepo...


