Na današnji dan

[kreja]

03.01.

1496 – Leonardo da Vinci bez uspjeha iskušava model letjelice
1521 – Papa Lav X ekskomunicira Martina Luthera
1777 – Američki general George Washington porazio britanskog generala Charlesa Cornwallisa u bici kod Princetona
1868 – Revolucija Meiji u Japanu: ukinut šogunat Tokugawa
1870 – Počela izgradnja Bruklinskog mosta
1885 – Francusko-kineski rat: početak bitke kod Núi Bopa
1888 – U opservatoriji Lick u Kaliforniji prvi put korišten teleskop refraktor; s prečnikom od 91 cm, bio je to najveći teleskop na svijetu u to vrijeme
1911 – Zemljotres magnitude 7.7 uništio grad Almati u tadašnjem Ruskom Turkestanu
1919 – Na mirovnoj konferenciji u Parizu emir Fejsal I Irački potpisao sporazum sa cionističkim vođom Chaimom Weizmannom o razvoju jevrejske domovine u Palestini
1921 – Turski mir s Armenijom
1924 – Pronađen sarkofag faraona Tutankamona
1925 – Benito Mussolini objavio svoju diktaturu u Italiji
1945 – Admiral Chester W. Nimitz postavljen za komandanta Mornarice SAD-a u pripremama za planirane napade na Iwo Jimu i Okinawu
1957 – Predstavljen prvi električni sat
1959 – Aljaska postala 49. savezna država SAD-a
1961 – SAD prekinule diplomatske odnose s Kubom.
1962 – Papa Ivan XXIII ekskomunicirao Fidela Castra
1977 – Apple Inc. i službeno postao kompanija
1990 – Bivši lider Paname Manuel Noriega predao se američkim snagama
1993 – Rusija i SAD potpisale START 2, sporazum o smanjenju nuklearnog naoružanja
1997 – Kina objavila da će potrošiti 27,7 milijardi dolara za borbu protiv erozije i zagađenja u dolinama Yangtzea i Žute rijeke
1999 – Lansiran "Mars Polar Lander"
2004 – Egipatski "Boeing 737" kompanije Flash Airlines srušio se u Crveno more; poginulo je svih 148 putnika i članova posade, među njima 135 Francuza
2016 – Iranski demonstranti upali su rano ujutro u ambasadu Saudijske Arabije u Teheranu; Saudijska Arabija prekida diplomatske veze sa Iranom.

Rođeni

106. p. n. e – Ciceron, rimski političar i filozof
1829 – Konrad Duden, njemački filolog i izdavač prvog njemačkog pravopisa
1850 – Sonja Kovaljevska, ruska matematičarka
1883 – Clement Attlee, engleski političar, premijer Ujedinjenog Kraljevstva
1892 – J. R. R. Tolkien, engleski književnik i filolog
1901 – Ngo Dinh Diem, vijetnamski političar, 1. predsjednik Južnog Vijetnama
1911 – John Sturges, američki režiser
1929 – Sergio Leone, italijanski režiser
1950 – Victoria Principal, američka glumica
1952 – Gianfranco Fini, italijanski političar i ministar vanjskih poslova
1956 – Mel Gibson, američki glumac
1960 – Marla Glen, američka pjevačica bluza
1969 – Michael Schumacher, njemački vozač Formule 1
1985 – Damir Džombić, bosanskohercegovački nogometaš


Umrli

235 – Papa Anter
492 – Papa Feliks III
1322 – Filip V, kralj Francuske
1437 – Katarina od Francuske, kraljica Engleske (po braku)
1875 – Pierre Larousse, francuski leksikograf
1903 – Alois Hitler, otac Adolfa Hitlera
1923 – Jaroslav Hašek, češki pisac
1927 – Carl Runge, njemački fizičar
1933 – Jack Pickford, kanadski glumac, prvi holivudski "negativac"
1950 – Emil Jannings, švicarski glumac
1967 – Jack Ruby, ubica Leeja Harveya Oswalda
1979 – Conrad Hilton, hotelijer
1989 – Sergej Soboljev, ruski matematičar
2011 – Fadil Hadžić, hrvatski režiser i komediograf
2020 – Qasem Soleimani, iranski general-major Iranske revolucionarne garde.

[kreja]

04.01.


46. p. n. e – Julije Cezar porazio Tita Labijena u bici kod Ruspine
871 – Bitka kod Readinga: Ethelred od Wessexa poražen od danskih invazijskih trupa
1642 – Engleski kralj Karlo I poslao vojnike da uhapse članove Parlamenta, što je bio uvod u Engleski građanski rat
1847 – Samuel Colt prodao svoj prvi revolver američkoj vladi
1854 – Kapetan William McDonald na brodu Samarang otkrio ostrva koja su kasnije nazvana po njemu
1865 – Njujorška berza otvorila svoje prvo trajno sjedište blizu Wall Streeta u New York Cityju
1896 – Utah postao 45. američka savezna država
1924 - U Beogradu završena Treća zemaljska konferencija Komunističke partije Jugoslavije;
1948 – Burma stekla nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva
1951 – Korejski rat: Sjevernokorejske trupe uz kinesku podršku po drugi put osvajaju Seoul
1958 – Sputnjik 1 pao na Zemlju iz orbite
1959 – Luna 1 postala prva letjelica koja je došla blizu Mjeseca
1966 – Vojni udar u Gornjoj Volti (kasnije Burkina Faso): raspušten nacionalni parlament i donesen novi ustav
1970 – Zemljotres magnitude 7,7 pogodio kineski okrug Tonghai
1976 – Sukob u Sjevernoj Irskoj: pripadnici Alsterskih dobrovoljačkih snaga ubili 6 irskih civila katolika u okrugu Armagh; idućeg dana naoružana grupa ljudi ubila 10 civila protestanata kod obližnjeg sela Kingsmilla u znak odmazde
1989 – Francuz Christian Pollas otkrio asteroid Toutatis
1990 – U najgoroj željezničkoj nesreći u historiji Pakistana koja se desila kad se prenatrpani putnički voz sudario s praznim teretnim vozom u blizini Sukkura, poginulo 307, a povrijeđeno 700 ljudi
1998 – U masakru u Relizaneu u Alžiru ubijene najmanje 172 osobe
1998 – Velika ledena oluja zahvatila istočnu Kanadu i sjeveroistok SAD-a i nastavila trajati do 10. januara, nanijevši veliku štetu
2004 – Spirit, NASA-in rover za Mars, uspješno se spustio na Mars
2004 – Mikheil Saakashvili izabran za predsjednika Gruzije nakon Revolucije ruža u novembru 2003.
2007 – Na 110. kongresu SAD-a Nancy Pelosi izabrana za prvu ženu na čelu Predstavničkog doma SAD-a u historiji
2010 – U Dubaiju otvoren Burj Khalifa, najviša zgrada na svijetu
2016
Kraljevina Bahrein i Sudan prekinuli su diplomatske odnose sa Iranom i pozvali iranske diplomate da napuste zemlju u roku od 48 sati, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati odlučili da odnose spuste na niži nivo.
Snažan potres u Indiji i Bangladešu, ostavljajući najmanje 10 mrtvih i 160 ranjenih.
2019 – Kineska svemirska letjelica Zec od žada uspješno je sletjela na Mjesec. Tako je Kina postala treća zemlja kojoj je to uspjelo.

Rođeni

1077 – Zhezong, kineski car iz dinastije Sung
1341 – Wat Tyler, vođa Engleskog seljačkog ustanka
1643 – Isaac Newton, engleski fizičar, matematičar i astronom
1710 – Giovanni Battista Pergolesi, italijanski kompozitor
1785 – Jacob Grimm, njemački jezikoslovac i sakupljač narodnog blaga
1809 – Louis Braille, francuski tvorac pisma za slijepe
1822 – Georg Büchmann, njemački jezikoslovac
1920 – William Colby, američki obavještajac, 10. direktor CIA-e
1925 – Veikko Hakulinen, finski skijaš-trkač
1932 – Carlos Saura, španski režiser
1934 – Rudolf Schuster, slovački političar, 2. predsjednik Slovačke
1935 – Floyd Patterson, američki bokser
1940 – Gao Xingjian, francuski pisac, prevodilac i slikar kineskog porijekla
1940 – Helmut Jahn, njemačko-američki arhitekt
1940 – Brian Josephson, velški fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1973.
1957 – Vesna Zmijanac, srbijanska pjevačica narodne muzike
1960 – John Michael Stipe, američki pjevač i član grupe "R.E.M."
1965 – Guy Forget, francuski teniser
1965 – Julia Ormond, engleska glumica
1974 – Armin Zöggeler, italijanski sankaš, jedan od najtrofejnijih sankaša u historiji
1978 – Dominik Hrbatý, slovački teniser
1995 – Krešimir Crnković, hrvatski biatlonac i nordijski skijaš.

Umrli

1248 – Sancho II, kralj Portugala
1695 – François-Henri de Montmorency-Luxembourg, francuski general
1752 – Gabriel Cramer, švicarski matematičar
1782 – Ange-Jacques Gabriel, francuski arhitekt
1825 – Ferdinand I, kralj Dviju Sicilija
1877 – Cornelius Vanderbilt, američki biznismen i filantrop
1882 – John William Draper, englesko-američki fizičar, hemičar i fotograf
1941 – Henri Bergson, francuski filozof
1960 – Albert Camus, francuski pripovjedač, dramatičar, esejist i novinar, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957.
1961 – Erwin Schrödinger, austrijski fizičar
1965 – Thomas Stearns Eliot, engleski pisac američkog porijekla
1967 – Donald Campbell, britanski automobilist
1985 – Lovro von Matačić, hrvatski dirigent i kompozitor
1986 – Christopher Isherwood, britanski pisac
2006 – Nijaz Abadžić, bosanskohercegovački novinar, publicist i urednik na FTVBiH
2006 – Maktum bin Rašid El-Maktum, 1. premijer Ujedinjenih Arapskih Emirata
2010 – Tsutomu Yamaguchi, japanski inženjer, jedini koji je preživio (po službenom priznanju od strane države) i atomski napad na Hiroshimu i napad na Nagasaki

[kreja]

05.01.

1066 – Edvard Ispovjednik umro bez poroda, što je izazvalo krizu u pogledu nasljeđivanja prijestolja, koja je na kraju dovela do normanskog osvajanja Engleske
1554 – Izbio veliki požar u Eindhovenu
1757 – Luj XV preživio pokušaj atentata od strane Robert-Françoisa Damiensa, koji je postao posljednja osoba u Francuskoj pogubljena vučenjem konjem i raščetvoravanjem, tradicionalnom i okrutnom kaznom primjenjivanom za regicid
1895 – Afera Dreyfus: francuskom oficiru Alfredu Dreyfusu oduzet čin i izrečena kazna doživotne robije na Đavoljem ostrvu
1896 – Austrijske novine izvijestile da je Wilhelm Conrad Röntgen otkrio novi tip elektromagnetnog zračenja, kasnije nazvan X-zrake
1909 – Kolumbija priznala nezavisnost Paname
1913 – Prvi balkanski rat: tokom bitke kod Lemnosa grčki admiral Pavlos Kountouriotis prisilio osmanlijsku flotu na povlačenje u njenu bazu u Dardanelima, odakle više nije izašla do kraja rata
1919 – Osnovana Njemačka radnička partija, koja će kasnije prerasti u Nacionalsocijalističku njemačku radničku partiju (NSDAP)
1925 – Nellie Tayloe Ross iz Wyominga postala prva žena guverner neke američke savezne države
1928 – Walter Mondale
1933 – Počela izgradnja mosta "Golden Gate" u San Francisku
1946 – Diane Keaton
1957 – U govoru u Kongresu američki predsjednik Dwight Eisenhower objavio ustanovljavanje onoga što će postati poznato kao Eisenhowerova doktrina
1968 – Alexander Dubček dolazi na vlast; početak Praškog proljeća
1972 – Američki predsjednik Richard Nixon naredio razvoj programa svemirskih šatlova
1974 – Izmjerena najviša temperatura na Antarktiku ikad: +15 °C
1976 – Crveni Kmeri proglasili ustav Demokratske Kampućije
2005 – Michael E. Brown, Chad Trujillo i David L. Rabinowitz otkrili Eridu, najveću poznatu patuljastu planetu u Sunčevom sistemu, koristeći snimke prvobitno snimljene 21. oktobra 2003. u opservatoriji Mount Palomar
2016 – Kuvajt povlači ambasadora iz Irana zbog napada na diplomatsko predstavništvo Saudijske Arabije.
2020 - Održana 77. dodjela "Zlatnog globusa";

Rođeni

1209 – Richard Kornvolski, car Svetog rimskog carstva
1548 – Francisco Suárez, španski teolog i filozof
1592 – Šah Džahan, mogulski car
1614 – Nadvojvoda Leopold Wilhelm od Austrije, bio je više puta biskup, guverner od španske Holandije i zapovjednik.
1640 – Paolo Lorenzani, italijanski kompozitor
1762 – Constanze Mozart (r. Weber), supruga Wolfganga Amadeusa Mozarta
1835 – Richard Faltin, finski kompozitor, muzički pedagog i sakupljač finskih narodnih pjesama
1846 – Rudolf Christoph Eucken, njemački filozof
1855 – King C. Gillette, američki biznismen, osnivač kompanije Gillette
1874 – Joseph Erlanger, američki fiziolog, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1944.
1876 – Konrad Adenauer, njemački političar i državnik
1900 – Yves Tanguy, francuski slikar, predstavnik nadrealizma
1909 – Stephen Cole Kleene, američki matematičar
1917 – Jane Wyman, američka glumica
1920 – Arturo Benedetti Michelangeli, italijanski pijanist
Friedrich Dürrenmatt, švicarski pisac
1921 – Jean, veliki vojvoda Luksemburga
Zulfikar Ali Bhutto, pakistanski političar i državnik
Walter Mondale, američki političar, 42. potpredsjednik SAD-a
1931
Alfred Brendel, austrijski pijanist i književnik
Robert Duvall, američki glumac
1932 – Umberto Eco, italijanski književnik i semiotičar
Forough Farrokhzad, iranska književnica i režiserka
Bizjagin Dašgaj, mongolski skijaš-trkač i biatlonac
1938 – Juan Carlos, španski kralj
1942 – Maurizio Pollini, italijanski pijanist i dirigent
1946 – Diane Keaton, američka glumica, režiserka, filmska producentica i scenaristica
1952 –
Nermin Tulić, bosanskohercegovački glumac
Uli Hoeneß, njemački nogometaš i nogometni funkcioner
1954 – Pamela Sue Martin, američka glumica
1964 – Salko Obhođaš, bh. političar
1968 – DJ BoBo, švicarski DJ i muzičar
1969
Marilyn Manson, američki muzičar i pjevač
Petra Behle, bivša njemačka biatlonka;
1972
Sakis Rouvas, grčki pjevač, tekstopisac, producent i glumac
Sasha, njemački pop-pjevač
1974 – Daisy Bates, britanska glumica
1982
Janica Kostelić, hrvatska alpska skijašica, jedna od najtrofejnijih skijašica u historiji
Vadims Vasiļevskis, latvijski bacač koplja
1985 – Fabienne Suter, švicarska alpska skijašica
1996 – Dinara Alimbekava, bjeloruska biatlonka

Umrli

842 – El-Mu'tesim, 8. abasidski halifa
1524 – Marko Marulić, hrvatski književnik
1589 – Katarina Medici, supruga francuskog kralja Henrika II
1713 – Jean Chardin, francuski istraživač
1740 – Antonio Lotti, italijanski kompozitor
1762 – Elizabeta, carica Rusije
1796 – Samuel Huntington, američki pravnik i političar
1858 – Josef Radetzky, češki plemić i austrijski feldmaršal
1910 – Léon Walras, francuski ekonomist
1933 – Calvin Coolidge, američki političar, 30. predsjednik SAD-a
1941 – Amy Johnson, engleska avijatičarka
1943 – George Washington Carver, američki botaničar i izumitelj
1970 – Max Born, njemački fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1954.
1976 – John A. Costello, irski političar, 3. premijer Irske
1981 – Harold Urey, američki hemičar, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1934.
1988 – "Pistol Pete" Maravich, američki košarkaš
1990 – Arthur Kennedy, američki glumac

[kreja]

06.01.


1066 – Za kralja Engleske okrunjen Harold II (Harold Godwinson)
1118 – Rekonkvista: Alfons I Aragonski osvaja Zaragozu
1205 – Filip Švapski postaje rimsko-njemački kralj
1288 – Sastavljen Vinodolski zakon
1322 – Stefan Uroš III okrunjen za kralja Srbije
1355 – Karlo IV okrunjen langobardskom željeznom krunom za kralja Italije
1449 – Konstantin XI okrunjen za bizantijskog cara
1492 – Ferdinand i Izabela, katolički kraljevi, ulaze u Granadu i time kompletiraju Rekonkvistu
1540 – Engleski kralj Henrik VIII ženi se Anom Klevskom
1579 – Potpisana Araška unija
1690 – Josip I postaje car Svetog rimskog carstva
1781 – Bitka kod Jerseyja: Britanci porazili Francuze i tako odbili njihov posljednji pokušaj invazije na Jersey
1838 – Alfred Vail demonstrirao telegrafski sistem koji koristi tačke i crtice, preteču Morseovog koda
1839 – Najsnažnija oluja u 300 godina poharala Irsku, oštetivši ili uništivši 20% kuća u Dublinu
1853 – Novoizabrani predsjednik SAD-a Franklin Pierce s porodicom doživio željezničku nesreću kod Andovera u Massachusettsu; u nesreći je smrtno stradao njegov 11-godišnji sin Benjamin
1870 – Inauguracija koncertne dvorane Musikverein u Beču
1900 – Drugi burski rat: Buri napadaju tvrđavu u Ladysmithu nakon što su je držali pod opsadom, ali su ih britanske snage potisnule
1907 – Maria Montessori u Rimu otvorila svoju prvu školu i centar za brigu o djeci iz radničke klase
1912 – Novi Meksiko postao 47. savezna država SAD-a
1912 – Njemački geofizičar Alfred Wegener prvi put predstavio svoju teoriju o pomjeranju kontinenata
1929 – Jugoslavenski kralj Aleksandar I Karađorđević ukinuo državni ustav, što je označilo početak Šestojanuarske diktature
1930 – Završeno prvo putovanje automobilom sa dizelskim motorom, od Indianapolisa do New York Cityja
1941 – Američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt održao govor "Četiri slobode" u obraćanju naciji
1947 – Pan American Airlines postao prva komercijalna aviokompanija koja je u svoj raspored letenja uvrstila let oko svijeta
1950 – Ujedinjeno Kraljevstvo priznalo NR Kinu; kao odgovor na to Republika Kina (Tajvan) prekinula diplomatske odnose s Ujedinjenim Kraljevstvom
1951 – Korejski rat: masakr u Ganghwi
1967 – Vijetnamski rat: američki marinci i trupe Armije Južnog Vijetnama pokreću operaciju "Deckhouse Five" u delti Mekonga
1974 – Kao odgovor na naftnu krizu 1973, ljetno računanje vremena u SAD-u počelo 4 mjeseca ranije
1978 – Kruna sv. Stjepana (poznata i kao sveta kruna Mađarske) vraćena u Mađarsku iz SAD-a, gdje je čuvana nakon Drugog svjetskog rata
1992 – Veljko Kadijević Savezni ministar odbrane vojske SRJ daje ostavku
1995 – Požar u apartmanskom kompleksu u Manili doveo do otkrivanja planova za projekt "Bojinka", masovni teroristički napad
2001 – Američki kongres proglasio Georgea W. Busha pobjednikom američkih predsjedničkih izbora 2000.
2002 – Otkriće V838 Monocerotis, jedne od najsjajnijih zvijezda.
2009 – Izrael izvršio napad na Gazu - Operacija "Lijevano olovo"
2016 – Sjeverna Koreja izjavila kako su testirali hidrogensku bombu.

Rođeni


1367 – Rikard II, kralj Engleske
1412 – Ivana Orleanska, francuska nacionalna junakinja i svetica Katoličke crkve
1486 – Martin Agricola, njemački kompozitor i teoretičar muzike
1655 – Jacob Bernoulli, švicarski naučnik i matematičar
1745 – Jacques-Étienne Montgolfier, francuski izumitelj, jedan od izumitelja balona na vrući zrak
1799 – Jedediah Smith, američki lovac i istraživač
1807 – Joseph Petzval, mađarsko-njemački matematičar i fizičar
1822 – Heinrich Schliemann, njemački arheolog
1832 – Gustave Doré, francuski slikar i kipar
1838 – Max Bruch, njemački kompozitor
1850 – Eduard Bernstein, njemački političar i politički filozof
1861 – Victor Horta, belgijski arhitekt
1862 – August Oetker, njemački industrijalac
1868 – Vittorio Monti, italijanski violinist, kompozitor i dirigent
1870 – Gustav Bauer, njemački političar, 11. njemački kancelar
1872 – Aleksandar Skrjabin, ruski pijanist i kompozitor
1883 – Khalil Gibran, libanski pjesnik i umjetnik
1899 – Heinrich Nordhoff, njemački inženjer
1900 – Marija Rumunska, supruga Aleksandra I Karađorđevića, kralja Jugoslavije
1913
Edward Gierek, poljski političar
Loretta Young, američka glumica
1915 – Alan Watts, britansko-američki filozof
1935 – Sekula Dugandžić, bosanskohercegovački slikar
1936 – Julio María Sanguinetti, urugvajski političar, 29. predsjednik Urugvaja
1925 – Regina, nadvojvotkinja od Austrije
1937
Doris Troy, američka pjevačica soula
Paolo Conte, italijanski kantautor
1938 – Adriano Celentano, italijanski pjevač, glumac, TV-voditelj i režiser
1946 – Syd Barrett, engleski pjevač, tekstopisac i gitarist (Pink Floyd i Stars)
1953 – Malcolm Young, škotsko-australijski pjevač, tekstopisac, gitarist i muzički producent (AC/DC)
1954
Mirza Tanović, bosanskohercegovački glumac
Anthony Minghella, engleski režiser i scenarist
1955 – Rowan Atkinson, engleski komičar i glumac
1964 – Henry Maske, njemački bokser
1975 – Enis Bešlagić, bosanskohercegovački glumac
1982 – Gilbert Arenas, američki košarkaš
1982 – Eddie Redmayne, engleski glumac
1986 – Petter Northug, norveški skijaš-trkač

Umrli

664 – Amr ibn El-As, arapski vojskovođa i jedan od Muhammedovih ashaba
1387 – Petar IV Aragonski, kralj Aragonije
1537 – Alessandro de' Medici, firentinski vojvoda
1537 – Baldassare Peruzzi, italijanski arhitekt i slikar
1693 – Mehmed IV, sultan Osmanlijskog carstva
1711 – Philips van Almonde, holandski admiral
1731 – Étienne François Geoffroy, francuski hemičar
1813 – Louis Baraguey d'Hilliers, francuski general
1829 – Josef Dobrovský, češki filolog
1831 – Rodolphe Kreutzer, francuski violinist, kompozitor i dirigent
1852 – Louis Braille, tvorac pisma za slijepe
1884 – Gregor Mendel, začetnik klasične genetike
1918 – Georg Cantor, njemački matematičar
1919 – Theodore Roosevelt, 26. predsjednik SAD-a
1928 – Alvin Kraenzlein, američki preponaš i skakač u dalj
1942 – Henri de Baillet-Latour, 3. predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora
1944 – Jacques Rosenbaum, estonski arhitekt njemačkog porijekla
1945 – Edith Frank, majka Anne Frank
1945 – Vladimir Vernadski, ruski mineralog
1949 – Victor Fleming, američki režiser, producent i snimatelj
1960 – Nima Yushij, iranski pjesnik
1990 – Pavel Čerjenkov, ruski fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1958.
1993 – Dizzy Gillespie, američki trubač, pjevač i tekstopisac
1993 – Rudolf Nurejev, ruski baletni plesač

[kreja]

7.01.

1325 – Alfons IV postao kralj Portugala
1558 – Francuska osvojila Calais, posljednji posjed Engleske u kontinentalnoj Evropi
1610 – Galileo Galilei prvi put uočio 4 galilejanska satelita: Ganimed, Kalisto, Iju i Evropu iako nije uspio razlikovati posljednja dva do narednog dana.
1785 – Francuz Jean-Pierre Blanchard i Amerikanac John Jeffries u balonu na plin preletjeli La Manche (od Dovera do Calaisa)
1797 – Prvi put korištena moderna italijanska zastava
1835 – HMS Beagle usidrio se na arhipelagu Chonos
1904 – Uspostavljen signal za pomoć "CQD", koji je 2 godine kasnije zamijenjen signalom "SOS"
1910 – Počelo deveto službeno Svjetsko prvenstvo u šahu 1910. - I. između Schlechtera i Laskera
1919 – Božićna pobuna u Crnoj Gori protiv planirane aneksije Crne Gore od strane Srbije
1927 – Uspostavljen prvi međunarodni telefonski poziv na liniji New York-London
1934 – Prvo izdanje stripa o Flashu Gordonu
1935 – Benito Mussolini i francuski ministar vanjskih poslova Pierre Laval potpisali Rimski sporazum
1940 – Zimski rat: finska 9. divizija zaustavila i potpuno uništila nadmoćnije sovjetske snage na cesti Raate-Suomussalmi.
1942 – Drugi svjetski rat: počela bitka za poluostrvo Bataan na Filipinima
1945 – Britanski general Bernard Montgomery održao konferenciju za novinare na kojoj je sebi pripisao zasluge za pobjedu u Ardenskoj bici
1946 – Zapadne sile priznale Austriju u granicama iz 1937.
1953 – Predsjednik Harry S. Truman obznanio kako su SAD proizvele prvu hidrogensku bombu
1959 – SAD priznale novu kubansku vladu Fidela Castra
1979 – Treći indokineski rat – Kambodžansko-vijetnamski rat: vijetnamske trupe osvojile Phnom Penh, istjerujući iz njega Pola Pota i Crvene Kmere
1985 – Japanska aeronautička i svemirska istraživačka agencija (JAXA) lansirala Sakigake, prvu japansku međuplanetarnu letjelicu i prvu svemirsku sondu za duboki svemir koju je lansirala neka druga zemlja osim SAD-a i SSSR-a
1989 – Princ Akihito položio zakletvu za cara, naslijedivši na japanskom prijestolju svog oca Hirohita nakon njegove smrti
1990 – Kosi toranj u Pisi prvi put u 800 godina postojanja zatvoren za turiste zbog restauracije
1993 – Rat u BiH: trupe Armije RBiH izvršile iznenadni napad na selo Kravica u općini Bratunac
1999 – Pred Senatom SAD-a počelo saslušanje u procesu opoziva Billa Clintona s funkcije predsjednika SAD-a
2015 – U napadu na sjedište francuskog satiričnog sedmičnika Charlie Hebdo u Parizu stradalo je smrtno 12 osoba, a 10 ih je teško povrijeđeno. Vlada Francuske objavila je da je nivo nacionalne sigurnosti u Parizu povišen na najviši stepen.
2016 – Predsjednički izbori u Libanu.

Rođeni

1502 – Papa Grgur XIII
1685 – Jonas Alströmer, švedski biznismen
1746 – George Elphinstone, škotski admiral
1768 – Josip Bonaparte, stariji Napoleonov brat
1796 – Princeza Charlotte od Velsa
1800 – Millard Fillmore, američki političar, 13. predsjednik SAD-a
1827 – Sandford Fleming, škotsko-kanadski inženjer, tvorac univerzalnog svjetskog vremena (Universal Time - UT)
1834 – Johann Philipp Reis, njemački fizičar i izumitelj
1837 – Thomas Henry Ismay, engleski biznismen, osnivač kompanije White Star Line
1845 – Ludovik III, posljednji bavarski kralj
1871 – Émile Borel, francuski matematičar i političar
1873 – Adolph Zukor, mađarski režiser i filmski producent, jedan od osnivača filmskog studija Paramount Pictures
1879 – Osman Đikić, bosanskohercegovački pjesnik
1899 – Francis Poulenc, francuski kompozitor i pijanist
1912 – Günter Wand, njemački dirigent i kompozitor
1916 – Paul Keres, estonski šahovski velemajstor
1916 – Elena Ceauşescu, rumunska političarka i supruga Nicolaea Ceauşescua
1934 – Tassos Papadopoulos, kiparski političar, 5. predsjednik Kipra
1935 – Valerij Kubasov, ruski inženjer i astronaut
1941 – John E. Walker, engleski hemičar, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1997.
1942 – Vasilij Aleksejev, ruski dizač tegova
1943 – Sadako Sasaki, žrtva atomskog napada na Hiroshimu i Nagasaki
1945 – Raila Odinga, kenijski političar, 2. premijer Kenije
1951 – Talgat Musabajev, kazahstanski astronaut
1956 – David Caruso, američki glumac i producent
1964 – Nicolas Cage, američki glumac, producent i režiser
1981 – Admir Čehić, bosanskohercegovački nogometaš
1982 – Hannah Stockbauer, njemačka plivačica
1985 – Lewis Hamilton, britanski vozač Formule 1
1987 – Davide Astori, italijanski nogometaš
1990 – Gregor Schlierenzauer, austrijski skijaš-skakač
1991 – Eden Hazard, belgijski nogometaš

Umrli

672 – Tenji, japanski car
1285 – Karlo I, kralj Sicilije i Napulja
1536 – Katarina Aragonska, engleska kraljica
1619 – Nicholas Hilliard, engleski slikar
1625 – Ruggiero Giovannelli, italijanski kompozitor
1655 – Papa Inocent X
1715 – François Fénelon, francuski nadbiskup, teolog i pjesnik
1786 – Jean-Étienne Guettard, francuski fizičar i mineralog
1830 – Thomas Lawrence, engleski slikar
1878 – François-Vincent Raspail, francuski hemičar
1892 – Tevfik Paša, egipatski političar
1893 – Jožef Stefan, slovenski fizičar i matematičar
1932 – André Maginot, francuski vojnik i političar
1943 – Nikola Tesla, američki fizičar i izumitelj srpskog porijekla
1951 – René Guénon, francuski autor i intelektualac;
1984 – Ismet Mujezinović, bosanskohercegovačkih slikar
1984 – Alfred Kastler, francuski fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1966.
1989 – Hirohito, japanski car
1998 – Vladimir Prelog, hrvatsko-švicarski hemičar, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1975.
2015 – Rod Taylor, australijski glumac
2021 – Tommy Lasorda

[kreja]

08.01.

871 – Bitka za Ashdown – Ethelred od Wessexa pobjeđuje dansku armiju.
1198 – Inocentije III postaje papa.
1297 – Monako proglašava nezavisnost.
1537 – Osnovana Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu.[1]
1679 – Robert Cavelier de La Salle otkrio Niagarine vodopade.
1815 – Britansko-američki rat 1812.: Bitka za New Orleans - Andrew Jackson vodi američke snage u pobjedi nad Britancima.
1838 – Alfred Vail demonstrira telegraf.
1863 – Američki građanski rat: Druga bitka za Springfield
1867 – Afroamerikanci dobijaju pravo glasa u Washingtonu.
1912 – Osnovan Afrički nacionalni kongres.
1916 – Prvi svjetski rat: Saveznici se povlače iz Galipolja.
1926 – Abdul-Aziz ibn Saud postaje kralj Hidžaza i preimenuje ga u Saudijsku Arabiju.
1959 – Fidel Castro preuzeo vlast na Kubi.
1961 – U Francuskoj održan referendum kojim je podržana politika Charles de Gaulla u Alžiru.
1977 – Sovjetska svemirska misija Luna 21.
1993 – Potpredsjednik vlade Bosne i Hercegovine Hakija Turajlić ubijen je dok je u pratnji UN-a putovao za aerodrom, od strane srpskih paravojnih formacija.
1994 – Ruski kosmonaut Valerij Poljakov ostaje na svemirskoj stanici Mir do 22. marta 1995, odnosno rekordnih 437 dana.
2016 – Uhvaćen meksički narkobos Joaquin Guzman i šef kartela Sinaloa, poznatiji pod nadimkom El Chapo, nakon što je u junu 2015. pobjegao iz strogo čuvanoga zatvora.
2017 – Održana 74. dodjela "Zlatnog globusa".

Rođeni

1589 – Ivan Gundulić, dubrovački književnik
1601 – Baltasar Gracián y Morales, španski pisac i mislilac
1864 – Eduard VII, engleski kralj
1905 – Giacinto Scelsi, italijanski kompozitor
1935 – Elvis Presley, američki pjevač i glumac (King of Rock'n'Roll)
1937 – Shirley Bassey, britanska pjevačica
1947 – David Bowie, britanski muzičar
1967 – R. Kelly, američki pjevač i muzičar
1973 – Sean Paul, jamajčanski reggae pjevač

Umrli

1324 – Marco Polo, venecijanski trgovac i putopisac
1642 – Galileo Galilej, italijanski fizičar i astronom
1905 - Josip Belušić, hrvatski izumitelj
1996 – François Mitterrand, francuski državnik
2007 – Iwao Takamoto, japansko-američki animator

[kreja]

09.01.

1792 – Mirom u Jašiju, kojim je okončan Rusko-turski rat, započet u augustu 1787, Rusija proširila svoju granicu do Dnjestra.
1793 – Francuz Žan Pjer Blanšar izveo prvi let balonom iznad sjevernoameričkog kontinenta.
1942 – U Petrovgradu, Kikindi i drugim mjestima u Banatu Nijemci u Drugom svjetskom ratu strijeljali 150 komunista i simpatizera partizana. Istog dana mađarske okupacione vlasti počele masovno hapšenje i ubijanje Srba s druge strane rijeke Tise. U Đurđevu kod Žablja, Šajkašu i Gospođincima streljano 60 Srba.
1945 – Počelo iskrcavanje američkih trupa u Drugom svjetskom ratu na najveće filipinsko ostrvo Luzon. Borbe okončane 15. augusta kapitulacijom japanskih snaga.
1953 – Potonuo južnokorejski putnički feribot, život izgubilo 349 osoba.
1962 – SSSR i Kuba potpisali trgovinski sporazum na osnovu koga je Kuba dobijala robu po povoljnim i niskim cijenama. Ugovor prestao da važi 1991.
1978 – U Iranu počela islamska revolucija u kojoj je godinu dana kasnije zbačen sa vlasti šah Reza Pahlavi.
1992 – Proglašena Republika Srpska.
1996
Čečenski pobunjenici zauzeli bolnicu i uzeli najmanje 2.000 talaca u dagestanskom gradu Kizliar. Pobunjenici tražili prekid rata u svojoj državi.
Obustavljen zračni humanitarni most za Sarajevo, najveći zračni most u historiji zrakoplovstva poslije sovjetske blokade Berlina. Tokom tri i po godine rata u Bosni i Hercegovini, obavljeno 13.000 humanitarnih letova kojima je dopremljeno više od 160.000 tona pomoći.
1999 – Prilikom hapšenja, pripadnici SFOR-a ubili Dragana Gagovića, optuženog pred Međunarodnim sudom u Hagu za ratne zločine počinjene u ratu u Bosni.
2002
SAD ukinule sankcije na prodaju oružja Jugoslaviji, uvedene 1996.
Vlada SAD-a pokrenula istragu o stečaju međunarodne elektrodistributerske kompanije Enron, najvećem bankrotstvu u američkoj historiji.
2015 – Počelo 16. kontinentalno nogometno prvenstvo Azije, AFC Azijski kup 2015. u Australiji.
2016 – U Prištini eskalirali sukobi između policije i demonstranata koji se protive Zajednici srpskih opština; bacani Molotovljevi kokteli na zgradu vlade.

Rođeni

1868 – S. P. L. Sørensen, danski hemičar
1890 – Karel Čapek, češki književnik
1890 – Kurt Tucholsky, njemački novinar i književnik
1900 – Marija Rumunska, rumunska princeza i kraljica Kraljevine Jugoslavije
1908 – Simone de Beauvoir, francuska književnica i feministica
1913 – Richard Nixon, američki političar i državnik
1928 – Domenico Modugno, italijanski kantautor
1941 – Joan Baez, američka pjevačica folka
1949 – Mary Roos, njemačka pjevačica
1954 – Mirza Delibašić, bosanska košarkaška zvijezda
1958 – Mehmet Ali Agca, turski desničar i atentator
1965 – Bisera Boškailo, bosanskohercegovačka književnica i prevodilac
1970 – Lara Fabian, belgijsko-kanadska pjevačica
1991 – Amel Tuka, bosanskohercegovački atletičar

Umrli

1908 – Wilhelm Busch, njemački slikar i književnik
1947 – Karl Mannheim, mađarski sociolog i filozof
2015 – Muhamed Mujkanović, bosanskohercegovački interpretator sevdalinki

[kreja]

10.01.

1920 – Osnovana Liga naroda
2016
Na 73. dodjeli "Zlatnog globusa", nagradu za najbolju dramu osvojio je film Povratnik u režiji Alejandra Gonzáleza Iñárritua.
Od 10. do 23. januara održano Evropsko prvenstvo u vaterpolu 2016. u Srbiji u Beogradu.
Od 10. do 22. januara održano Evropsko prvenstvo u vaterpolu za žene 2016. u Srbiji u Beogradu.

Rođeni

1480 – Margarete od Austrije, austrijska princeza i vladarica Holandije
1729 – Lazzaro Spallanzani, italijanski naučnik
1869 – Grigorij Rasputin, ruski mističar
1876 – Thomas Alva Edison jr., američki istraživač
1902 – Dobriša Cesarić, hrvatski pjesnik
1916 – Rato Dugonjić, bosanskohercegovački političar
1945 – Rod Stewart, britanski pjevač

Umrli

1862 – Samuel Colt, američki pronalazač
1917 – Buffalo Bill, vodič i tragač u američkoj vojsci, plaćeni borac protiv Indijanaca
1957 – Gabriela Mistral, čileanska književnica
1971 – Gabrielle "Coco" Chanel, francuska modna kreatorka, pionirka u svijetu mode
2006 – Fadil Toskić, bosanskohercegovački pjevač
2016 – David Bowie, britanski muzičar



UEngleskoj je smaknut nadbiskup Canterburyja William Laud. Bilo je to u vrijeme Građanskog rata, kad je Engleskom vladala puritanska (protestantsko-kalvinistička) struja u parlamentu. Nadbiskup je bio po vjeri anglikanac i blizak kralju Charlesu I., za koga su puritanci smatrali da je previše približio Anglikansku crkvu Katoličkoj (kralj se osim toga i oženio katoličkom princezom, što je kod protestanata izazivalo sumnju).
Kao nadbiskup Canterburyja, William Laud bio je najvažnija crkvena osoba u Engleskoj. Zatvoren je u poznati londonski Tower (Tower of London) i suđeno mu je. Parlament je odredio da ga se smakne, što je i učinjeno unatoč tome što ga je kralj pomilovao. Odsječena mu je glava na brdu sjeverozapadno od londonskog Towera.



Prijeći Rubikon i danas znači donijeti neku riskantnu odluku nakon koje nema povratka. Naime, Rubikon je bila rijeka u Italiji južno od koje nijedan rimski vojskovođa nije smio povesti vojsku u vrijeme Rimske Republike. Takav propis bio je namijenjen zaštiti Rima od vojnih diktatora koji bi mogli nametnuti svoju vlast zauzimajući Rim svojim vojnim snagama.
Julije Cezar donio je 10. siječnja 49. pr. Kr. odluku da prijeđe rijeku Rubikon sa svojom 13. legijom i uputi se prema Rimu. Tim su činom i Cezar i njegovi legionari automatski osuđeni na smrt po rimskom zakonu. Navodno je Cezar tada izjavio poznatu rečenicu: “Kocka je bačena.” (lat. Alea iacta est), upravo zbog toga jer više nije bilo povratka.
Međutim, Cezar je uspio pobijediti u građanskom ratu, a kako je Senat pobjegao iz Rima, smrtna osuda nad njim i legionarima nikada nije izvršena



1754. godibne umro je Edward Cave, pokretač i izdavač prvog magazina u svjetskoj povijesti, u modernom smislu te riječi. Njegov se časopis zvao The Gentleman’s Magazine. Zanimljivo je da je upravo Cave, po svemu sudeći, prvi upotrijebio naziv magazin (engl. magazine) za časopis, vjerojatno po uzoru na vojna skladišta. Inače, navodno je riječ magazine u smislu skladišta u engleski jezik došla iz arapskog.

Edward Cave rodio se 1691. godine u gradu Newtonu u središnjoj Engleskoj. U mladosti se bavio raznim poslovima, a došao je na ideju izdavanja časopisa koji bi privukao opću publiku i koji bi se bavio najrazličitijim temama (bez specijaliziranosti na usko područje, kakvo su imali npr. znanstveni časopisi). Godine 1731. počeo je Cave izdavati The Gentleman’s Magazine, koji je uskoro postao najčitanijom i najpopularnijom periodičkom publikacijom u Engleskoj.

Zanimljivo je da je za Caveov magazin pisao čak i poznati Samuel Johnson, jedan od najučenijih ljudi u Velikoj Britaniji u 18. stoljeću. Dapače, izgleda da je jedno vrijeme pisanje za The Gentleman’s Magazine bilo glavni izvor prihoda Johnsonu. Edward Cave pomoću svog se magazina čak i obogatio. Osobno je za časopis pisao pod pseudonimom Sylvanus Urban. Cave je umro na današnji dan 1754. godine, u 63. godini života. Njegov magazin nastavio je izlaziti sve do 1922. godine

[kreja]

11.01.


1886 – Počeo meč za prvog službenog svjetskog prvaka u šahu između Zukertorta i Steinitza.
1993 – Počela akcija "Munja 93" 105. bužimske brigade kao prva značajna pobjeda boraca Armije RBiH. U borbama je poginulo oko 150 neprijateljskih vojnika, zarobljene značajne količine naoružanja i municije i 4 neprijateljska vojnika.
2015
Održana 72. dodjela "Zlatnog globusa".
U drugom krugu šestih predsjedničkih izbora u Hrvatskoj pobijedila Kolinda Grabar-Kitarović, čime je postala prva žena na funkciji predsjednika Republike Hrvatske.
2016 – FIFA je po peti put proglasila Argentinca Lionela Messija najboljim nogometašem svijeta.
2017 – Planirano otvorenje Svjetskog prvenstva u rukometu u Francuskoj.

Rođeni

19. vijek
1853 – Gustav Falke, njemački književnik
20. vijek
1906 – Albert Hofmann, švicarski naučnik i hemičar;
1930 – Rod Taylor, australijski glumac
1970 – Mustafa Sandal, turski pop-pjevač
1971 – Mary J. Blige, američka pjevačica soula i R&B-a
1972 – Amanda Peet, američka glumica
1973 – Tetjana Vodopjanova, ukrajinska biatlonka.
1984 – Ana Frolina, bivša ruska i od 2015. godine južnokorejska biatlonka.
1987 – Jamie Vardy, engleski nogometaš

Umrli

1494 – Domenico Ghirlandaio, italijanski slikar
1928 – Thomas Hardy, engleski književnik
1941 – Emanuel Lasker, njemački šahist i matematičar

[kreja]

12.01.

475. – Bazilisk postaje bizantski car.
1863. – Na sjednici Dalmatinskog sabora koja je održana ovog dana Narodna je stranka, na čelu s Mihovilom Pavlinovićem, zauzela se za uvođenje hrvatskog jezika kao službenog u Saboru, školstvu, sudstvu i vladinim uredima.[1]
1908. – S Eiffelova tornja odaslana je prva radijska poruka na veću udaljenost.
1940. – Rusija bombardirala finske gradove.
1945. – Sovjetski savez započeo veliku ofenzivu u istočnoj Europi protiv nacista.
1969. – Izašao je prvi album engleske grupe Led Zeppelin pod naslovom Led Zeppelin, s jedinstvenim sklopom zvukova bluesa i rocka.
2006. – Mehmet Ali Ağca pušten iz turskog zatvora nakon odsluženja kazne od 25 godina zbog pokušaja ubistva pape Ivana Pavla II.
2016 – U bombaškom napadu u Istanbulu poginulo 10 osoba, od čega 9 njemačkih državljana.

Rođeni

1746 – Johann Heinrich Pestalozzi, švicarski pedagog

1812 – Edouard Séguin, francuski liječnik i pedagog
1822 – Étienne Lenoir, francuski istraživač
1876 – Jack London, američki književnik
1878 – Ferenc Molnár, mađarski novinar
1893 – Hermann Göring, njemački nacistički političar

1901 – Natko Katičić, hrvatski pravnik
1907 – Sergej Pavlovič Koroljov, sovjetski konstruktor raketa
1928 – Ruth Brown, američka rhytm&blues-pjevačica
1969 – Robert Prosinečki, hrvatski nogometaš
1970 – Zack de la Rocha, američki muzičar (Rage Against the Machine)
1978 – Björn Thors, islandski glumac, producent i režiser
1990 – Nihad Đedović, bosanskohercegovački košarkaš
1990 – Sergej Karjakin, ukrajinsko-ruski šahovski velemajstor
1992 – Zayn Malik, britanski pjevač i tekstopisac

Umrli

1976 – Agatha Christie, britanska književnica
1983 – Gerhard Barkhorn, njemački pilot
1986 - Marcel Arland, francuski romanopisac

2010 – Faruk Jažić, bosanskohercegovački muzičar, producent, autor, kompozitor i interpretator
2014 – Zdenko Škrabalo, hrvatski ljekar, akademik i bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske

[kreja]

13.01.

1898 – Emile Zola objavljuje članak "J'accuse".
1915 – Zemljotres jačine 7,5 pogodio Avezzano, Italija u kojem je poginulo oko 30.000 osoba.
1978 – Održana prva utrka Svjetskog kupa u biatlonu u prvoj sezoni 1977/78.

Rođeni

1734 – Luka Sorkočević, dubrovački kompozitor i diplomat
1864 – Wilhelm Wien, njemački fizičar
1866 – Vassili Sergejevič Kalinjikov, ruski kompozitor
1892 – Mohammad Ali Jamalzadeh, iranski književnik
1969 – Stephen Hendry, škotski snukeraš, sedmostruki svjetski prvak
1977 – Orlando Bloom, britanski glumac
1986 – Joannie Rochette, kanadska klizačica na ledu

Umrli

1941 – James Joyce, književnik
1945 – Dositej Vasić, vladika niški i prvi mitropolit zagrebački, srpske pravoslavne crkve.
1994 – Goran Ipe Ivandić, bosanskohercegovački rock bubnjar
2012 – Rauf Denktaş, predsjednik Turske republike Sjeverni Kipar
2017 – Miki Jevremović, jugoslavenski i srbijanski pjevač

[kreja]

14.01.

1539 – Španija osvojila Kubu
1690 – Izumljen klarinet u Nürnbergu
1724 – Španski kralj Filip V abdicirao sa prijestolja
1858 – Napoleon III izbjegao pokušaj atentata
1897 – Na najviši vrh Južne Amerike Aconcagua, prvi se popeo Švicarac Matthias Zurbrigen
1897 – Završeno šesto službeno Svjetsko prvenstvo u šahu 1896/97. između Steinitza i Laskera, pobjedom Laskera.
1900 – Premijera opere Toska, Giacoma Puccinija
1928 – Otvorene su Zimske olimpijske igre 1928., prve prave Zimske olimpijske igre koje nisu održane u sklopu Ljetnih olimpijskih igara
1955 – Marilyn Monroe se udala za Joea DiMaggia
1985 – Martina Navratilova osvojila 100. teniski turnir
1995 – Peti korpus ARBiH i pripadnici HVO u ranim jutarnim satima napadaju položaje VRS južno od Bihaća i oslobađaju izvor Klokot, Vedro Polje i podplješivička naselja. Akcijom je riješeno pitanje snabdijevanja dijela Bihaća pitkom vodom.
2016
Nekoliko eksplozija i pucnjava s početkom 10:50 sati po lokalnom vremenu (UTC+7) ubilo je 7, a ranilo 24 ljudi u terorističkom napadu u Jakarti.
Jimmy Morales postaje 50. predsjednik Republike Gvatemale.

Rođeni


1507 – Katarina od Španije, austrijska hercoginja i španska princeza
19. vijek
1818 – Zacharias Topelius, finsko-švedski pjesnik
1850 – Pierre Loti, francuski književnik
1861 – Mehmed VI, sultan Osmanskog carstva
1875 – Albert Schweitzer, alzaško-njemački liječnik, filozof i muzičar
1886 – Hugh Lofting, britanski književnik
1892 – Martin Niemöller, njemački teolog
1892 – Paul Forell, njemački nogometaš
1896 – John Dos Passos, američki književnik
1901 – Bebe Daniels, američka glumica
1905 – Takeo Fukuda, japanski političar
1906 – William Bendix, američki glumac
1909 – Joseph W. Losey, američki filmski režiser
1911 – Anatoli N. Rybakow, ukrajinski književnik
1914 – Harold Russell, kanadski glumac
1919 – Giulio Andreotti, italijanski političar i državnik
1931 – Caterina Valente, italijanska pjevačica i zabavljačica
1941
Milan Kučan, slovenski političar
Faye Dunaway, američka glumica
1942 – Michael Gwisdek, njemački glumac
1943 – Holland Taylor, američki glumac
1944 – Makiko Tanaka, japanski političar
1947
Hans Nogly, njemački nogometaš
Ina Deter, njemačka pjevačica
1949 – Lawrence Kasdan, američki režiser
1960 – Andrea Fischer, njemački političar
1963 – Steven Soderbergh, američki filmski režiser
1965 – Désirée Nosbusch, luksemburška TV-voditeljica i glumica
1967 – Emily Watson - britanska glumica
1973
Giancarlo Fisichella, italijanski vozač Formule-1
Jadranka Đokić, hrvatska pozorišna, televizijska i filmska glumica.

Umrli

1676 – Pier Francesco Cavalli, italijanski kompozitor
1742 – Edmond Halley, engleski astronom;
1753 – George Berkeley, irski filozof;
1874 – Philipp Reis;
1898 – Lewis Carroll, britanski književnik i matematičar;
1905 - Ernst Abbe, njemački astronom, matematičar i fizičar
1957 – Humphrey Bogart, glumac;
1978 – Kurt Godel, matematičar;
2009 – Petar Anđelović, bosanskohercegovački franjevac, publicist, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene;

[kreja]

15.01.

1996 – Donesena Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 1037 kojom se reguliše osnivanje UNTAES-a.
2001 – Početak rada na verziji Wikipedije
2007 – Euro postao valuta u Sloveniji
2015 – Otvoreno Svjetsko rukometno prvenstvo u Kataru
2015 – Švicarska nacionalna banka ukida minimalni kurs švicarskog franka s evrom

Rođeni

1622 – Molière, francuski dramatičar
1892 – Nurija Pozderac, učitelj i političar, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i potpredsjednik Izvršnog odbora AVNOJ-a
1902 – Nâzım Hikmet, turski pjesnik i dramatičar
1902 – Saud ibn Abd al-Aziz, saudijski kralj
1906 – Aristoteles Onassis, grčki brodovlasnik
1908 – Edward Teller, američki fizičar mađarskog porijekla; smatra se izumiteljem američke hidrogenske bombe
1918 – Gamal Abdel Naser, egipatski političar i državnik
1924 – Hamdija Pozderac, bosanskohercegovački političar i državnik
1926 – Maria Schell, austrijska glumica
1929 – Martin Luther King, američki teolog, borac za ljudska prava i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1964.
1932 – Alija Isaković, bosanskohercegovački romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac
1943 – Rifat Hadžiselimović, bosanskohercegovački genetičar
1952 – Marjan Burgar, bivši jugoslavenski biatlonac
1958 – Boris Tadić, srbijanski političar i državnik
1979 – Michael Neumayer, njemački skijaš-skakač

Umrli

1595 – Murat III, sultan Osmanlijskog carstva
1919 – Rosa Luxemburg, njemačka socijaldemokratska političarka
1955 – Isak Samokovlija, bosanskohercegovački književnik
1970 – Nafija Sarajlić, bosanskohercegovačka književnica
2000 – Željko Ražnatović, optuženik za ratne zločine u ratu u Bosni i Hercegovini
2016 – Dan Haggerty, američki, glumac i kaskader
2018 – Dolores O'Riordan, irska muzičarka, pjevačica grupe The Cranberries

[kreja]

16.01.

1387 – Ubijena Elizabeta Kotromanić, kraljica Ugarske-Poljske i kći bosanskog bana Stjepana II Kotromanića.
1979 – Šah Muhamed Reza Pahlavi napušta Iran zbog Islamske revolucije i ide u izbjeglištvo u Egipat.

Rođeni

1298 – Ladžin, sultan egipatskih Mameluka
1728 – Niccolò Piccinni, italijanski kompozitor
1841 – Vasilij Osipovič Ključevski, ruski historičar i pisac
1853 – André Michelin, francuski proizvođač guma
1901 – Fulgencio Batista, kubanski političar i diktator
1915 – Ivo Bojanovski, jugoslavenski arheolog
1924 – Aleksandar Tišma, srbijanski književnik
1931 – Johannes Rau, njemački političar i predsjednik
1932 – Dian Fossey, liječnica i američka zoologinja
1933 – Susan Sontag, američka književnica i novinarka
1961 – Hari Varešanović, bosanskohercegovački kantautor zabavne muzike
1974 – Kate Moss, britanska manekenka
1979 – Aaliyah, američka R'n'B-pjevačica
1987 – Piotr Żyła, poljski skijaš-skakač
2006 – Lana Pudar, bosanskohercegovačka plivačica

Umrli

1387 – Elizabeta Kotromanić, kći bosanskog bana Stjepana II
1962 – Ivan Meštrović, hrvatski skulptor i arhitekt
2002 – Milutin Kukanjac, general JNA
2017 – Eugene Cernan, američki astronaut

[kreja]

17.01.

1891 – Liliuokalani naslijedila tron od svog brata, Kalakaue.
1944 – Počela Bitka za Monte Cassino, jedna od najvažnijih bitaka na Italijanskom frontu u Drugom svjetskom ratu.
2015 – Počeo Afrički kup nacija u Ekvatorijalnoj Gvineji.

Rođeni

1504 – Pio V, papa od 1566. do 1572.
1600 – Pedro Calderón de la Barca, španski dramatičar
1706 – Benjamin Franklin, američki prirodnjak, književnik i političar
1732 – Stanislav II August, posljednji poljski kralj
1739 – Johann Christian Daniel von Schreber, njemački prirodnjak
1749 – Vittorio Alfieri, italijanski pjesnik i dramatičar
1820 – Anne Brontë, britanska književnica
1860 – Douglas Hyde, irski pjesnik
1880 – Mack Sennett, američki filmski režiser, glumac i filmski producent kanadskog porijekla
1899 – Al Capone, američki gangster
1922 – Betty White, američka glumica i pjevačica
1927 – Eartha Kitt, američka pjevačica
1933 – Dalida, francusko-italijanska pjevačica i glumica
1942 – Muhammad Ali, američki bokser
1944 – Françoise Hardy, francuska pjevačica i glumica
1952 – Edhem Bičakčić, bh. političar
1962 – Jim Carrey, kanadski komičar i glumac
1971 – Kid Rock, američki rock-muzičar
1982 – Dwyane Wade, američki košarkaš
1990 – Marko Rudić, bosanskohercegovački alpski skijaš

Umrli

1468 – Skenderbeg, albanski nacionalni heroj
1893 – Rutherford B. Hayes, američki političar i predsjednik
1964 - Đorđe Andrejević Kun, jugoslavenski i srpski slikar i grafičar,
1997 – Nikola Koljević, bh. političar
2008 – Bobby Fischer, američki šahist
2017 – Dubravko Lovrenović, bosanskohercegovački historičar

[kreja]

18.01.

1535. - Španski osvajač Fransisko Pisaro osnovao Limu, sada glavni grad Perua.

1654. - Vođa zaporoških kozaka hetman Bogdan Hmeljnicki, poslije pobjede nad poljskom vojskom, priznao vrhovnu vlast moskovskog cara, čime je Ukrajina ujedinjena s Rusijom. Kozački ustanak izbio je u aprilu 1648. i ubrzo su se uključili seljaci, gradsko stanovništvo i pravoslavno sveštenstvo, takođe ogorčeni zbog ponašanja poljskih panova, koji su u okupiranoj Ukrajini nasilno pokatoličavali i unijatili pravoslavne vjernike.

1778. - Engleski moreplovac Džejms Kuk otkrio Havaje, koje je nazvao Sendvička ostrva.

1871. - Pruski kralj Vilhelm Prvi u Versaju kod Pariza proglašen za prvog cara NJemačkog carstva koje je, pod dirigentskom palicom pruskog kancelara Ota fon Bizmarka, objedinilo njemačke državice. Njemačka je ubrzo nametnula mirovni ugovor poraženoj Francuskoj, otevši joj oblasti Alzas i Lorenu.

1882. - Rođen engleski pisac Alen Aleksander Miln, autor veoma popularnih romana za djecu. Djela: romani "Kad smo bili vrlo mladi", "Vini Pu", "Kuća na Puovom uglu", "Sad nas je šestoro".

1886. - Rođen francuski vajar i slikar ruskog porijekla Antoan Pevzner, jedan od najistajnutijih u pokretu ruskih konstruktivista. Studirao je u Kijevu i Petrogradu, a u Francusku je emigrirao 1923. Stvarao je u maniru apstarktnog konstruktivizma, a kasnije je eksperimentisao s dinamičnim spiralnim konstrukcijama i ritmički razvijenim objektima. Smatrao je da umjetnost mora da počiva na osnovnim elementima: prostoru i vremenu.

1892. - Rođen američki filmski glumac, simpatični "debeljko" Oliver Norvel Hardi, čiji neponovljivi gegovi u paru sa Stenom Lorelom i sada zasmijavaju publiku širom svijeta. Filmovi: "Mi iz Oksforda", "Dva dobra drugara", "Fra đavolo", "Veliki posao", "Udri brigu na veselje", "Naša žena", "Na Divljem zapadu".

1904. - Rođen američki filmski glumac engleskog porijekla Arčibald Aleksander Lič, poznat kao Keri Grant, koji se iskazao kao sjajan komičar u komedijama Hauarda Hoksa, ali i kao tumač karakternih rola u filmovima Alfreda Hičkoka. Filmovi: "Plava Venera", "Strašna istina", "Samo anđeli imaju krila", "Filadelfijska priča", "Osumnjičen", "Ozloglašena", "Dan i noć", "Majmunska posla", "Drž'te lopova!", "Sjever - sjeverozapad", "Šarada".

1909. - Rođen srpski pisac jevrejskog porijekla Oskar Davičo, koji je između dva svjetska rata pripadao grupi ljevičarskih pisaca nadrealista. U vrijeme njemačke okupacije Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu interniran je u Italiju, odakle je 1943. pobjegao i priključio se partizanima. Djela: zbirke pjesama "Višnja za zidom", "Nastanjene oči", "Flora", "Tropi", "Kairos", "Trema smrti", romani "Pesma", "Beton i svici", "Radni naslov beskraja", "Ćutnje", "Gladi", "Tajne", "Bekstva", "Zavičaji", "Gospodar zaborava".

1913. - Rođen američki pozorišni i filmski glumac Dejvid Denijel Kaminski, poznat kao Deni Kej, sjajan komičar, koji se angažovao i u UNICEF-u - agenciji UN za pomoć djeci. Filmovi: "Čudo od čovjeka", "Momak iz Bruklina", "Pjesma se rodila", "Tajni život Voltera Mitija", "Revizor".

1919. - Francuski premijer Žorž Klemanso otvorio Versajsku mirovnu konferenciju poslije pobjede sila Antante nad Centralnim silama u Prvom svjetskom ratu. Na skupu predstavnika 27 država pobjednica pravo odlučivanja su imale samo Velika Britanija, Francuska, SAD i Italija. Ostale zemlje su u raspravi učestvovale jedino o pitanjima koja su ih se direktno ticala, dok su pobijeđenim državama ultimativno nametnuti uslovi. Mirovnim ugovorom potpisanim 28. juna 1919. NJemačka je preuzela odgovornost za rat, obavezala se na isplatu ratne štete i zabranjeno joj je naoružavanje. Stvorene su nove države: Poljska, Mađarska, Čehoslovačka, Estonija, Letonija, Litvanija i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

1936. - Umro engleski pisac Radjard Kipling, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1907, majstor kratkih priča u kojima su s puno efekata isprepleteni humor i užas. NJegova proza oslikava život u Indiji, u kojoj je rođen, s izuzetnim smislom za svijet djece i životinja. Djela: "Knjiga o džungli", "Hrabri kapetan", "Kim", "U bijelom i crnom", "Priče za djecu", "Istinite priče".

1939. - Od povreda umro srpski ljekar Dragiša Mišović, dva dana poslije policijski insceniranog sudara u Beogradu tramvaja i automobila kojim su ga prevozili u zatvor. NJegova sahrana u Čačku, kojoj je prisustvovalo više od 10.000 ljudi, bila je jedna od najvećih antifašističkih manifestacija u Jugoslaviji prije Drugog svjetskog rata. Tokom studija u Francuskoj postao je član tamošnje komunističke partije, zbog čega mu je ukinuta stipendija, pa je medicinu završio u Pragu. Premda krhkog zdravlja, istakao se u borbi protiv Šestojanuarske diktature i bio veoma aktivan od 1936. do 1938. u stvaranju Narodnog fronta za borbu protiv fašizma.

1943. - Sovjetske trupe u Drugom svjetskom ratu, poslije sedam dana ogorčenih borbi sa njemačkim snagama, uspjele da olabave obruč oko Lenjingrada, koji su Nijemci stvorili 16 mjeseci ranije.

1977. - U najtežoj željezničkoj nesreći u Australiji, u Sidneju, poginulo najmanje 80 ljudi kad je lokomotiva udarila u most koji je potom pao na putnički voz.

1991. - Parlament Jordana osudio vazdušne napade na Irak u operaciji "Pustinjska oluja" i pozvao arapske i islamske zemlje na akciju protiv interesa SAD i država koje učestvuju u masovnom bombardovanju iračkih ciljeva. Istog dana Irak je ispalio osam raketa "skad" na Izrael, pokušavajući da jevrejsku državu uvuče u Zalivski rat.

1996. - Vladajuća socijalistička partija za premijera Grčke izabrala Kostasa Simitisa nakon što je ostavku podnio teško oboljeli osnivač PASOK-a Andreas Papandreu.

1997. - Austrijski kancelar Franc Vranicki podnio ostavku poslije skoro 11 godina provedenih na vlasti.

2000. - Bivši njemački kancelar Helmut Kol podnio ostavku na mjesto počasnog predsjednika Demohrišćanske unije pod pritiskom finansijskog skandala, odnosno protivzakonitog skupljanja novčanih donacija dok je predvodio njemačku vladu.

2001. - Francuska Nacionalna skupština usvojila je jednoglasno kontroverzni Nacrt zakona, kojim se masovna ubistva Jermena u Otomanskom carstvu 1915. godine nazivaju genocidom. Turska je oštro osudila Francusku zbog usvajanja ovog zakona.

2001. - Supersonični avion "Er Fransa" - "konkord" poletio je prvi put nakon avionske nesreće u julu 2000. godine, u kojoj je poginulo 113 putnik

[kreja]

19.01.

1419. - U Stogodišnjem ratu Francuske i Engleske branioci francuskog grada Ruana predali se vojsci engleskog kralja Henrija Petog, koji je tako okončao osvajanje Normandije.

1736. - Rođen škotski inženjer i fizičar DŽejms Vat, pronalazač parne mašine 1765, što je omogućilo industrijsku revoluciju. Blizu Birmingema osnovao je prvu fabriku za izradu parnih mašina. Unaprijedio je nizom otkrića nauku o toploti. NJemu u čast mjerna jedinica za snagu nazvana je vat, a instrument za mjerenje električne snage vat-metar.

1747. - Rođen njemački astronom Johan Elert Bode, koji je pomoću niza brojeva vrlo približno ustanovio srednju udaljenost prvih sedam planeta od Sunca. Bio je direktor Berlinske opservatorije i pokrenuo je 1774. godine "Berlinski astronomski godišnjak", koji je izlazio do 1957.

1785. - Umro srpski pisac, istoričar, bogoslov, izdavač, prevodilac, leksikograf, botaničar i farmaceut Zaharije Stefanović Orfelin, jedan od najprosvjećenijih Srba 18. vijeka. Rođen je 1726. u Vukovaru, školovao se u Budimu, Beču i Veneciji. Pisao je pjesme, napisao "Večni kalendar" u kojem se prvi put kod nas govori o astronomskoj nauci, a najznačajnije njegovo književno djelo je "Život Petra Velikog" u dvije knjige. Bio je pionir i u umjetnosti, jedan od prvih srpskih kaligrafa i bakrorezaca. Radio je i geografske karte i grbovnike, crtao i rezao naslove i ukrase na knjigama, portrete, pejzaže i alegorijske figure. Najvažnije radove te vrste objavio je 1778. u "Kaligrafiji", što mu je donijelo članstvo u bečkoj Umjetničkoj akademiji.

1798. - Rođen francuski filozof i matematičar Ogist Kont, jedan od osnivača filozofije pozitivizma i nauke o društvu - sociologije. Želio je da reformiše nauku, filozofiju i religiju tako da odgovaraju "pozitivnom stadijumu" razvoja društva, jer je smatrao da su "teološki" i "metafizički" stadijum "istorijski zastarjeli". Djela: "Kurs pozitivne filozofije", "Rasprava o cjelini pozitivizma", "Sistem pozitivne politike", "Pozitivistički katehizam".

1807. - Rođen američki general Robert Edvard Li, komandant armije Sjeverne Virdžinije u građanskom ratu u SAD od 1861. do 1865, najsposobniji vojskovođa tog rata. Predvodeći južnjačke trupe, pobijedio je vojsku Sjevera u bitkama kod Ričmonda i Frederiksburga 1862. i kod Čanselorsvila 1863, ali je, suočen s neuporedivo nadmoćijom armijom Sjevera, morao da kapitulira 9. aprila 1865.

1809. - Rođen američki pisac Edgar Alan Po, čiju poeziju karakterišu osjećanja duboke sjete i tuge i zvučnost i muzikalnost katkad čudesno onomatopejskih stihova. Tvorac je kratke pripovijetke strave, iz koje je nastala moderna kriminalistička i detektivska priča. Uticao je na francuske simboliste i engleske pjesnike Kristinu Roseti, Aldžernona Svinberna i Roberta Stivensona. Djela: poezija "Gavran", "Anabel Li", "Pobjednik crv", "Zvona", "Pjesme", proza "Priče tajanstva i mašte", "Avanture Gordona Pima", "Filozofija kompozicije".

1813. - Rođen engleski inženjer Henri Besemer, koji je 1855. pronašao postupak prerade sirovog gvožđa u čelik, nazvan "Besemerov postupak". Čeličana koju je 1859. podigao u Šefildu i sada proizvodi čelik.

1839. - Rođen francuski slikar Pol Sezan, čije je izrazito revolucionarno shvatanje umjetnosti preobrazilo slikarstvo, ali i podstaklo ogorčen otpor konzervativaca. U mladosti je bio pod uticajem baroka, romantizma i impresionizma, ali je uspio da pronađe sopstveni put kad se povukao u rodni grad Eks-an-Provans. Nastojao je da prirodu ne analizira i reprodukuje, već da stvori sintezu oblika u prirodi i izrazi šta pred njom osjeća, čime je silno uticao na generacije slikara, posebno na sljedbenike fovizma, kubizma i apstraktnog slikarstva. Uradio je više stotina slika, uključujući remek-djela poput "Kuće obješenog", "Plave vaze", "Kartaša", "Autoportreta", "Zaliva pred Estakom", "Planine Sent-Viktoar", "Kupačice".

1865. - Umro francuski ekonomista i politički filozof Pjer Žozef Prudon, čija je doktrina postala osnova kasnijih radikalnih i anarhističkih teorija. Rukovođen geslom "Svojina - to je krađa", u djelu "Šta je svojina" borio se za ukidanje svojine. Takođe je smatrao da komunizam guši nezavisnost ljudi. Sintezu jednakosti i nezavisnosti vidio je u slobodi kao "trećoj formi društva", što je teorijski razradio u djelu "Sistem ekonomskih protivrječnosti ili filozofija bijede".

1902. - Rođen srpski vizantinolog ruskog porijekla Georgije Ostrogorski, osnivač vizantinologije na Filozofskom fakultetu Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti i direktor njenog Vizantinološkog instituta, vizantinolog svjetskog glasa. Najviše je proučavao ekonomsku i socijalnu istoriju Romeje i vizantijsko-južnoslovenske odnose. Uređivao je zbirku "Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije" i "Zbornik radova Vizantinološkog instituta". Napisao je više od 170 radova koji se odlikuju suptilnom analizom i snažnom sintezom. Djela: "Istorija Vizantije", "Serska oblast poslije Dušanove smrti", "Seoska poreska opština u Vizantijskom carstvu desetog veka", "Studije iz istorije borbe oko ikona u Vizantiji", "Avtokrator i samodržac", "Vizantijske katastarske knjige", "Pronija", "Problemi iz istorije vizantijskog seljaštva", "O istoriji imuniteta u Vizantiji", "O vizantijskoj aristokratiji".

1916. - Na grčko ostrvo Krf u Jonskom moru počele su da stižu jedinice srpske vojske poslije povlačenja preko Albanije, koje su poslije mjesec dana pješačenja preko albanskih gudura početkom januara dospjele do Skadra, gdje je trebalo da ih prihvate saveznički brodovi. Saveznička flota se nije pojavila i pješačenje je nastavljeno ka 160 kilometara udaljenoj Valoni, duž močvarnog primorja, pa su mnogi umrli slomljeni bolešću i umorom. Do aprila je na Krf prebačeno oko 140.000 srpskih vojnika.

1918. - Boljševici u Petrogradu raspustili Ustavotvornu skupštinu Rusije.

1919. - Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca u Srbiji i Crnoj Gori zamijenila Julijanski kalendar Gregorijanskim, koji je u ostalim dijelovima tek osnovane države već bio u upotrebi. Srpska pravoslavna crkva zadržala je Julijanski kalendar.

1920. - Rođen peruanski diplomata Havijer Peres de Kueljar, koji je 1982. izabran za generalnog sekretara UN. Tokom deset godina na tom položaju stekao je reputaciju tihog, ali upornog predvodnika svjetske organizacije.

1938. - Umro srpski pisac cincarskog porijekla Branislav Nušić, najveći srpski komediograf, član Srpske kraljevske akademije, koji je briljantno naslikao srpsku provinciju pod dinastijom Obrenovića i Beograd s početka 20. vijeka i između dva svjetska rata. Studirao je prvo u Gracu i Beogradu, a kao diplomata je radio u konzulatima Srbije u Solunu, Bitolju, Skoplju i Prištini. Bio je dramaturg i upravnik pozorišta u Beogradu, Novom Sadu, Skoplju i Sarajevu. Kao mladić je 1887. osuđen na dvije godine zatvora zbog satirične pjesme "Dva raba". Učestvovao je kao dobrovoljac u srpsko-bugarskom ratu 1885, a u Prvom svjetskom ratu je prešao sa srpskom vojskom preko Albanije. Darovit portretista i pisac veoma razvijenog smisla za pozorišnu scenu i njene zakone, oštro je zapažao negativne pojave i s mnogo duha slikao svijet u kojem se kretao - od opštinskog pisara do poslanika i ministra. NJegova djela suvereno su vladala repertoarom srpskih pozorišta između dva rata, a i sada su dosta igrana kod nas i u svijetu. Djela: komedije "Sumnjivo lice", "Gospođa ministarka", "Narodni poslanik", "Protekcija", "Ožalošćena porodica", "Pokojnik", "Put oko sveta", "Dr", "Svet", "Mister dolar", pripovijetke i romani "Pripovetke jednog kaplara", "Ramazanske večeri", "Opštinsko dete", "Ben-Akiba", "Autobiografija", tragedije "Knez Ivo od Semberije", "Hadži-Loja", "Nahod", drame "Tako je moralo biti", "Jesenja kiša", "Pučina", "Iza Božjih leđa".

1938. - U Španskom građanskom ratu vazduhoplovstvo generala Fransiska Franka, kasnije diktatora Španije, bombardovalo je Barselonu i Valensiju i usmrtilo najmanje 700 ljudi.

1943. - Rođena američka pjevačica DŽenis DŽoplin, najpoznatija bijela pjevačica bluza šezdesetih godina 20. vijeka. Umrla je u oktobru 1970. zbog prekomjernog konzumiranja droge.

1945. - Sovjetska Crvena armija, koja je u Drugom svjetskom ratu nadirala ka Berlinu, izbacila njemačke snage iz poljskog grada Krakova.

1949. - Britanski sindikati istupili iz svjetske sindikalne federacije, što su ubrzo učinili i sindikati drugih zapadnih zemalja. Iste godine osnovana je "Međunarodna konfederacija slobodnih radničkih sindikata", pa je na osnovu blokovske podjele svijeta nastao rascjep i u međunarodnom sindikalnom pokretu.

1960. - SAD i Japan potpisali sporazum o međusobnoj bezbjednosti.

1966. - Indira Gandi izabrana prvi put za šefa vlade Indije, osam dana poslije iznenadne smrti premijera Lala Bahadura Šastrija.

1974. - Iz Kine pod optužbom za špijunažu protjerano pet sovjetskih građana, uključujući jednog diplomatu i dva člana osoblja ambasade SSSR u Pekingu, što je bio još jedan znak ozbiljnog zahlađenja sovjetsko-kineskih odnosa.

1975. - Britanske vlasti i Irska republikanska armija saopštili da su održani prvi direktni pregovori, pet godina nakon početka sukoba u Sjevernoj Irskoj.

1983. - Umro srpski ljekar i pisac Aleksandar Kostić, profesor histologije i embriologije na Medicinskom fakultetu u Beogradu i dugogodišnji urednik "Biblioteke za seksualna pitanja". Autor je grandioznog medicinskog rječnika, prevedenog na više jezika. Preveo je "Polno pitanje" švajcarskog psihijatra i entomologa Ogista Anrija Forela. Ostala djela: "Polni život čovjeka", "Žena-pol, žena-čovek", "Seksualno u srpskoj narodnoj poeziji", "Higijena braka", trilogija "Polno saznanje" i udžbenici "Osnovi normalne histologije", "Embriologija", "Osnovi histološke tehnike".

1983. - U Boliviji uhapšen ratni zločinac Klaus Barbi, zloglasni šef Liona u Francuskoj pod okupacijom nacističke NJemačke u Drugom svjetskom ratu.

1989. - SSSR saopštio da će jednostrano povući iz Evrope dio nuklearnih raketa kratkog dometa.

1991. - Od eksplozije iračkih raketa tipa "skad" u izraelskom gradu Tel Aviv ranjeno je najmanje 17 ljudi.

1993. - Poslije kraha vojne intervencije SAD u Somaliji prve američke jedinice napustile tu afričku zemlju.

1996. - U blizini Istanbula predali se čečenski islamski teroristi, koji su četiri dana prije toga oteli na Crnom moru jedan ruski feribot, prijeteći da će ubiti više od 240 talaca.

1998. - Potpisivanjem sporazuma u Tegusigalpi Honduras i El Salvador formalno okončali pogranični spor zbog kojeg su svojevremeno i ratovali.

2000. - NJemački list "Frankfurter rundšau" razgolitio laži NATO-a i njegovog komandanta u Evropi generala Veslija Klarka poslije bombardovanja putničkog voza na mostu preko Južne Morave u Grdeličkoj klisuri u aprilu 1999, kad je ubijeno najmanje 55 civila. Poslije tog zločina usred dana i pri vedrom vremenu Klark je na osnovu video-snimka ubjeđivao novinare da pilot nikako nije mogao da izbjegne voz koji se "iznenada pojavio". NJemački list je angažovao eksperte koji su nepobitno dokazali da je "Klarkov snimak" ubrzan 4,7 puta i da je pilot prvog aviona, koji je pogodio voz, imao najmanje 40 sekundi da obavijesti pilota druge letjelice da je na mostu voz. Prema Klarkovoj verziji, riječ je bilo o samo jednom avionu, koji je ispalio dva projektila, a pilot je morao da reaguje za manje od sekunde.

2000. - U Tunisu umro bivši italijanski premijer Betino Kraksi. On je živio u izbjeglištvu u toj sjevernoafričkoj zemlji od 1994, kad je optužen za korupciju.

2006. - U avionskoj nesreći u istočnoj Mađarskoj, kada se srušio slovački vojni avion koji je letio sa Kosmeta za Slovačku, poginule 44 osobe.

2016. - Umro Etore Skola, italijanski filmski režiser i scenarista. Tokom višegodišnje karijere, snimio je više od 40 igranih i dokumentarnih filmova, od kojih su najviše ostali zapamćeni "Ružni, prljavi, loši" , "Poseban dan", "Le Bal" i "Viva Italija".

[kreja]

20.01.

1667. Završen je trinaestogodišnji rat Rusije i Poljske, koji je izbio kada su pobunjeni ukrajinski Kozaci priznali vrhovnu vlast ruskog cara. Mirom u selu Andrusovu kod Smolenska Poljska je bila primorana da Rusiji ustupi Kijev, Smolensk i dio Ukrajine na lijevoj obali Dnjepra.

1841. Okončan je Prvi opijumski rat Velike Britanije i Kine. Mirom u Nankingu poražena Kina bila je primorana da Britancima plati ratnu odštetu i da im prepusti Hong Kong.

1887. SAD i Havaji sklopili su ugovor po kojem su Amerikanci dobili pravo da Perl Harbour koriste kao pomorsku bazu.

1945. Franklin Delano Roosevelt inaugurisan je četvrti put za predsjednika SAD-a, jedini u historiji SAD-a koji je četiri puta biran za predsjednika.

1961. John F. Kennedy je u 43. godini inaugurisan za predsjednika SAD-a kao najmlađi šef države u njenoj historiji.
1973. U Conakryju je ubijen Amilcar Cabral, jedan od vođa borbe protiv portugalskog kolonijalizma u zapadnoj Africi, osnivač i generalni sekretar Afričke partije za nezavisnost Gvineje Bisao i Zelenortskih ostrva.

1981. Poslije 444 dana u zarobljeništvu, iz ambasade SAD-a u Teheranu su oslobođena 52 američka taoca.

1984. Umro američki sportista i filmski glumac Johnny Weissmüller, prvi čovjek koji je preplivao 100 metara za manje od jedne minute, tumač uloge u nizu filmova o Tarzanu. Osvojio je tri zlatne medalje na OI 1924. i dvije 1928.

1987. U Libanu kidnapovan Terry Wait, specijalni izaslanik kenterberijskog nadbiskupa. U zatočeništvu je proveo gotovo pet godina.

1990. U Beogradu održan posljednji kongres Saveza komunista Jugoslavije (14. vanredni kongres SKJ). Zbog neslaganja u rješavanju ključnih problema jugoslovenske zajednice, slovenačka i hrvatska delegacija napustile su taj skup. To je bio kraj Saveza komunista Jugoslavije, a mnogi smatraju da je time počeo raspad SFRJ.

1993. Na Igmanu razbijene jedinice kontroverznog komandanta Jusufa Juke Prazine nakon što je maltretirao pripadnike Armije RBiH. Tom prilikom je poginuo Samir Kafedžić, zvani Kruško.

1996. Na izborima u Gazi i na Zapadnoj obali, održanim prema sporazumu Izraela i Palestinaca, vođa PLO-a Jaser Arafat postao je prvi demokratski izabran lider palestinskog naroda, sa 88,1 posto glasova.

2000. U Ankari su se prvi put od 1962. sastali ministri inostranih poslova Grčke i Turske.

2001. Filipinski predsjednik Joseph Estrada povukao se sa vlasti pod pritiskom demonstranata i vojske, a 16. aprila se predao Specijalnom sudu za borbu protiv korupcije. Osuđen 2007. na doživotnu robiju, potom pomilovan.

2009. Barack Obama naslijedio je Georgea W. Busha na mjestu američkog predsjednika te postao 44. predsjednik SAD-a i prvi tamnoputi predsjednik u SAD-u.

2010. Od posljedica srčanog udara preminuo Omer Pobrić, maestro sevdalinke i jedan od njenih najznačajnijih kompozitora. Umro je u toku vožnje na putu Sarajevo - Visoko. U svojim knjigama je zabilježio gotovo 1.000 sevdalinki.

2021. Poznata hrvatska i jugoslovenska glumica Mira Furlan (filmovi “Kiklop”, “U raljama života”, “Otac na službenom putu”, “Lepota poroka”...) preminula je u 66. godini od komplikacija prouzrokovanih virusom Zapadnog Nila. Umrla je u svom domu u Los Angelesu.

[kreja]

21.01.

1919. U Dublinu Kongres partije Sinn Fein usvojio rezoluciju o nezavisnosti Irske. Britanija nije priznala taj akt i dala je Irskoj status dominiona 1921. Samostalnost Irske priznala je 1949, ali bez Sjeverne Irske

1936. Edward VIII postao kralj Velike Britanije poslije smrti oca Georgea V. Abdicirao u decembru iste godine da bi mogao da se oženi Amerikankom Wallis Simpson.

1941. Rođen španski operski pjevač Placido Domingo. Debitovao je 1966. u Meksiku i vrlo brzo stekao reputaciju jednog od najvećih tenora u drugoj polovini 20. vijeka.

1942. Mađarski fašisti u Drugom svjetskom ratu u Novom Sadu proveli raciju i u naredna dva dana ubili i bacili u Dunav 1.300 novosadskih Jevreja, Srba i Roma.

1950. U Londonu umro britanski pisac satiričar George Orwell. Autor je brojnih eseja i romana, u kojima opisuje futurističko totalitarno društvo (“1984” i “Životinjska farma”).

1954. SAD porinule prvu podmornicu na atomski pogon Nautilus.

1959. Umro američki filmski režiser i producent Cecil Blount DeMille, poznat po historijskim spektaklima i melodramama.

1976. U SSSR-u prvi put dozvoljena prodaja zapadnih listova, među kojima New York Times i Financial Times.

1986. U eksploziji automobila bombe u istočnom Bejrutu u blizini sjedišta kršćanske partije Falanga predsjednika Libana Amina Jamaila poginule 22 osobe, 102 povrijeđene.

1993. Hrvatske snage napale teritoriju tzv. republike srpske Krajine u zonama pod zaštitom Ujedinjenih nacija u namjeri da zauzmu Maslenički most, aerodrom Zemunik kod Zadra i branu Peruća.

1997. Kancelar Njemačke Helmut Kohl i premijer Češke Vaclav Klaus potpisali deklaraciju o pomirenju u kojoj je Njemačka izrazila žaljenje zbog nacističke okupacije Čehoslovačke, od 1938. do 1945, a Češka zbog protjerivanja Nijemaca iz Sudetske oblasti poslije Drugog svjetskog rata.

1998. Na poziv kubanskog predsjednika Fidela Castra papa Ivan Pavao II počeo petodnevnu historijsku posjetu toj komunističkoj zemlji.

1998. U Bosni i Hercegovini je predstavljena konvertibilna marka, nova zajednička moneta za oba entiteta, Federaciju BiH i Republiku Srpsku.

2000. Prvi oficiri Kosovskog zaštitnog korpusa položili zakletvu u Prištini. KZK formiran transformacijom OVK-a koji je od 1996. vršio oružane napade na policijske stanice Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije na Kosovu, a tokom 1998. i 1999. ušao u otvoren sukob sa srpskim snagama bezbjednosti. Srbi sa Kosova odbili da uđu u KZK.

2002. U Los Angelesu u 81. godini umrla Peggy Lee, legenda džez i pop-muzike.

2006. U Prištini umro predsjednik Kosova Ibrahim Rugova, prvi i višegodišnji lider Demokratskog saveza Kosova. U svijetu je slovio kao mirotvorni političar, političar s mirnim pristupom rješavanju nesuglasica.

2015. U bolnici Rebro u Zagrebu umro Kemal Monteno, jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih pjevača, kantautora i šansonijera. Njegove najljepše pjesme gradu i domovini su “Zemljo moja” i “Sarajevo, ljubavi moja”.

2017. Autobus sa učenicima iz Mađarske udario u stub na autoputu blizu Verone u Italiji i tom prilikom je smrtno stradalo 16 učenika od 14 do 18 godina. Povrijeđeno je 39 putnika. Učenici su bili na ekskurziji.

[kreja]

22.01.

1440. Rođen Ivan III Vasiljević, veliki knez moskovski, a od 1462. i svih Rusa nakon što je ujedinio veliki broj kneževina. Oslobodio je dijelove zemlje od Mongola, ojačao centralnu vlast, a 1497. izdao je prvi ruski zbornik zakona Sudbenik. Zbog ženidbe s bizantijskom princezom Zoe, smatrao se nasljednikom Istočnorimskog carstva i u njegovo vrijeme prvi put se javila ideja o misiji Ruskog carstva kao zaštitnika pravoslavlja u kojem bi Moskva bila “treći Rim”.

1517. Vojska turskog sultana Selima I potukla u bici kod Rajdanije blizu Kaira memelučke snage i sedam dana potom ušla u Kairo, priključivši Egipat Otomanskom carstvu.

1771. Španija ustupila Foklandska ostrva Velikoj Britaniji.

1775. Rođen francuski fizičar i matematičar Andre-Marie Ampere, osnivač elektrodinamike.
1840. Prvi britanski doseljenici stigli na Novi Zeland.

1828. godine postao je feldmaršal vojvoda od Wellingtona britanski premijer. On je sve do danas ostao jedini feldmaršal u povijesti koji je držao položaj premijera Velike Britanije. Dakako, vojvoda od Wellingtona najpoznatiji je danas kao pobjednik nad Napoleonom Bonaparteom u sudbonosnoj Bitki kod Waterlooa. Ta se bitka dogodila oko 12 i pol godina prije Wellingtonovog stupanja na premijerski položaj.



Jedna od najkontroverznijih osoba ruske povijesti, mistik i samozvani prorok, Grigorij Jefimovič Rasputin rođen je 22. siječnja 1869. godine u sibirskom mjestu Pokrovsk. Bio je član flagelantske vjerske sekte, u čijem je obližnjem sanostanu proučavao teologiju i sa redovnicima je raspravljao o biblijskim tekstovima (iako on sam nije bio redovnik). Rasputin je tvrdio da je imao viziju Djevice Marije i to je protumačio kao božji znak da je on u životu predodređen za neku veliku ulogu. Počeo je tvrditi kako ima moći duhovnog iscjelitelja i da kroz molitvu može liječiti bolesti.



1901. Umrla britanska kraljica Viktorija. Tokom njene dugogodišnje vladavine od 1837, koja je obilježila epohu - viktorijansko doba, Britanska imperija bila je na vrhuncu privredne i političke moći.

1905. Carske trupe pucale u Petrogradu na demonstrante, uglavnom radnike, koji su u maršu krenuli na carski Zimski
dvorac, zahtijevajući demokratske slobode, kraj rata s Japanom i uspostavljanje ustavotvorne skupštine. U krvavoj nedjelji, kako je kasnije nazvan taj dan, ubijeno je najmanje 500, a ranjeno više hiljada ljudi.



1969. izveden je atentat na sovjetskog lidera Leonida Brežnjeva u Moskvi. Radilo se o neuspješnom atentatu kojeg je proveo Viktor Iljin, dvadesetogodišnji Rus iz Lenjingrada.

1973. Umro bivši predsjednik SAD-a Lyndon Baines Johnson. Potpredsjednik od 1960. za vrijeme mandata Johna Kennedyja, postao je predsjednik kada je Kennedy ubijen u Dallasu 1963, a ponovo je izabran 1964. Tokom njegovog mandata došlo je do eskalacije rata u Vijetnamu, što je u svijetu i u SAD-u izazvalo oštre kritike njegove politike.

1980. Sovjetski disident fizičar Andrej Saharov, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1975, uhapšen je, oduzete su mu počasti i protjeran je iz Moskve u Gorki.

1993. Nakon godinu relativnog mira ponovo se rasplamsao rat u Hrvatskoj kada su hrvatske snage napale krajiške Srbe u zonama pod zaštitom UN-a kod Maslenice i brane Peruča. Predsjednik tzv. republike srpske Krajine Goran Hadžić proglasio je ratno stanje i zatražio pomoć SR Jugoslavije, a u Srbiji je počela prisilna mobilizacija srpskih izbjeglica iz Hrvatske. Paravojne formacije Željka Ražnatovića Arkana i Kapetana Dragana iz Srbije stigle su na hrvatsko ratište.

1995. U samoubilačkoj bombaškoj akciji palestinskog teroriste u Izraelu poginulo 19 i ranjeno oko 60 ljudi, među kojima je bio veći broj izraelskih vojnika koji su na autobuskoj stanici čekali prevoz.

1998. Američki vojnici iz sastava SFOR-a uhapsili u Bijeljini Gorana Jelisića, optuženog za ratne zločine počinjene na području Brčkog 1992. Haški tribunal ga je osudio na 40 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.

2002. BiH postala punopravni član Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope.

2004. Vaseljenski patrijarh Vartolomej, duhovni vođa Pravoslavne crkve, posjetio je Kubu, gdje je otvorio prvu pravoslavnu crkvu izgrađenu od revolucije 1959. godine.



2004. U San Juanu umro Billy May, čuveni američki muzički aranžer, koji je tokom šest decenija duge karijere aranžirao pjesme Franka Sinatre i Nata Kinga Colea. Pisao je i muziku za značajne džez-pjevače Ellu Fitzgerald, Louisa Armstronga...
2012. Na referendumu o pristupanju Hrvatske Evropskoj uniji građani Hrvatske i hrvatsko iseljeništvo izjasnili se dvotrećinskom većinom za ulazak u EU, u čije je članstvo pristupila 1. jula 2013.

[kreja]

Georg Jacob Holyoake (13.4.1817. – 22.1.1906.), sekularista i humanista koji je bio predvodnik britanskog sekularnog pokreta i pokreta slobodoumlja. Široj je javnosti postao poznat 1842.g. kada je nakon održanog javnog govora na Cheltenhamskom tehničkom institutu postao zadnja osoba osuđena za blasfemiju u Velikoj Britaniji. Nakon izdržanja šestomjesečne zatvorske kazne postao je simbol otpora te je osnovao i uređivao uspješan tjednik "The Reasoner" u kojem je kritizirao kršćanstvo i predlagao da se ono zamijeni sa sustavom uvjerenja baziranom na razumu i logici - za kojeg je 1851.g. skovao termin "sekularizam". Sam je pojam bazirao na individualnoj slobodi mišljenja i izražavanja bez uplitanja države, Crkve ili društva; istodobno smatrajući da termin "ateizam" ima negativne konotacije, te je kasnije prihvatio agnosticizam. Osim značajnog doprinosa sekularnom pokretu, bio je i pod utjecajem socijalističkih ideja Roberta Owena te je bio aktivan član nenasilnih Moral čartista i oštri zagovornik društvene reforme radi poboljšanja prava radnika. Svoje viđenje društvenih problema isticao je u The Reasoneru, koji je 1853.g. prodavao 5000primjeraka tjedno te je tako postao jedan od najvažnijih radničkihtjednika 19. stoljeća. Holyoake je ostao vođa sekularnog pokreta do 1858.g. kada ga je zamijenio militantniji Charles Bradlaugh. Preminuo je 22. siječnja 1906.g. u Brightonu, a u spomen njegovom doprinosu pokretu kooperacije 1911.g. otvorena je Holyoake kuća koja služi kao arhiv pokreta.

[deksametazon]

Gospođa Karen Amstrong u knjizi Bitka za Boga kaže: “Sekularizam može jednako biti okrutan kao i fundamentalizam, nametanje sekularističkog sistema vrijednosti tokom 20. stoljeća predstavljao je bitan faktor koji je doprinio razvoju militantnog fundamentalizma.”

[kreja]

23.01.

1516. Umro Fernando II, kralj Aragonije od 1479, koji je sa ženom Izabelom I, kraljicom Kastilje od 1474, ujedinio te dvije glavne pirinejske države od kojih je kasnije nastala Španija.

1806. Umro engleski državnik William Pitt Mlađi, koji je u 24. godini, 1783, postao najmlađi premijer u historiji Velike Britanije. Vodio ekspanzivnu kolonijalnu politiku, učvrstio britansku vlast u Indiji, a u Evropi bio glavni organizator koalicija protiv revolucionarne i Napoleonove Francuske.

1832. Rođen francuski slikar Édouard Manet, preteča impresionizma i začetnik novog likovnog izraza koji je označio prekretnicu u evropskom slikarstvu.

1878. Tokom rusko-turskog rata Britanija, na zahtjev sultana Abdul Hamida II, poslala svoju flotu u Konstantinopolj.

1920. Holandija odbila da saveznicima izruči bivšeg njemačkog cara Wilhelma II, koji je po abdikaciji u novembru 1918. emigrirao u Holandiju.

1928. Rođena francuska filmska glumica Jeanne Moreau, koja se proslavila u filmovima francuskog novog talasa poslije Drugog svjetskog rata.

1931. Umrla ruska balerina Ana Pavlovna Pavlova, najveća umjetnica klasičnog baleta početkom 20. vijeka. Karijeru počela u Petrogradu s Vaclavom Nižinskim u Ruskom baletu Sergeja Đagiljeva.

1943. Britanska Osma armija pod komandom feldmaršala Montgomeryja zauzela, u Drugom svjetskom ratu, Tripoli.

1944. Umro norveški slikar Edvard Munch, jedan od začetnika ekspresionističkog likovnog izraza, autor čuvene slike "Krik".

1968. Mornarica Sjeverne Koreje u teritorijalnim vodama zarobila američki špijunski brod Pueblo.

1989. Umro španski nadrealistički slikar Salvador Dali, jedan od najvećih umjetnika 20. vijeka.

2000. Više od milion demonstranata prošlo kroz centar Madrida protestujući zbog eskalacije nasilja baskijske separatističke grupe ETA, u čijim je nasilničkim akcijama tokom 32 godine ubijeno oko 800 ljudi.

2002. U Parizu u 71. godini umro jedan od najpoznatijih francuskih i svjetskih sociologa Pierre Bourdieu, pokretač pravca kritičke sociologije novog doba, kritičar neoliberalizma i globalizacije.

2002. U pakistanskom glavnom gradu Karachiju kidnapovan, a kasnije i ubijen dopisnik američkog Wall Street Jornala Daniel Pearl, koji je istraživao islamske militantne grupe u toj zemlji.

2005. Umro Johnny Carson, američki komičar poznat po tv-emisiji "Večerašnji šou".

2006. U željezničkoj nesreći na pruzi Bijelo Polje - Bar, kod mjesta Bioče, u blizini Podgorice, poginulo 45, a više od 200 putnika je povrijeđeno.

2010. U Sabornoj crkvi u Beogradu ustoličen 45. poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Irinej.

2012. U Sarajevu umro Asaf Džanić, bh. filmski kritičar i esejist.

2015. U Rijadu umro Abdullah bin Abdulaziz al-Saud, saudijski kralj.

[kreja]

24.01.

1516. Umro Fernando II, kralj Aragonije od 1479, koji je sa ženom Izabelom I, kraljicom Kastilje od 1474, ujedinio te dvije glavne pirinejske države od kojih je kasnije nastala Španija.

1806. Umro engleski državnik William Pitt Mlađi, koji je u 24. godini, 1783, postao najmlađi premijer u historiji Velike Britanije. Vodio ekspanzivnu kolonijalnu politiku, učvrstio britansku vlast u Indiji, a u Evropi bio glavni organizator koalicija protiv revolucionarne i Napoleonove Francuske.

1832. Rođen francuski slikar Édouard Manet, preteča impresionizma i začetnik novog likovnog izraza koji je označio prekretnicu u evropskom slikarstvu.

1928. Rođena francuska filmska glumica Jeanne Moreau, koja se proslavila u filmovima francuskog novog talasa poslije Drugog svjetskog rata.

1931. Umrla ruska balerina Ana Pavlovna Pavlova, najveća umjetnica klasičnog baleta početkom 20. vijeka. Karijeru počela u Petrogradu s Vaclavom Nižinskim u Ruskom baletu Sergeja Đagiljeva.

1943. Britanska Osma armija pod komandom feldmaršala Montgomeryja zauzela, u Drugom svjetskom ratu, Tripoli.

1944. Umro norveški slikar Edvard Munch, jedan od začetnika ekspresionističkog likovnog izraza, autor čuvene slike "Krik".

1968. Mornarica Sjeverne Koreje u teritorijalnim vodama zarobila američki špijunski brod Pueblo.

1989. Umro španski nadrealistički slikar Salvador Dali, jedan od najvećih umjetnika 20. vijeka.

2000. Više od milion demonstranata prošlo kroz centar Madrida protestujući zbog eskalacije nasilja baskijske separatističke grupe ETA, u čijim je nasilničkim akcijama tokom 32 godine ubijeno oko 800 ljudi.

2002. U Parizu u 71. godini umro jedan od najpoznatijih francuskih i svjetskih sociologa Pierre Bourdieu, pokretač pravca kritičke sociologije novog doba, kritičar neoliberalizma i globalizacije.



2002. U pakistanskom glavnom gradu Karachiju kidnapovan, a kasnije i ubijen dopisnik američkog Wall Street Jornala Daniel Pearl, koji je istraživao islamske militantne grupe u toj zemlji.

2005. Umro Johnny Carson, američki komičar poznat po tv-emisiji "Večerašnji šou".

2006. U željezničkoj nesreći na pruzi Bijelo Polje - Bar, kod mjesta Bioče, u blizini Podgorice, poginulo 45, a više od 200 putnika je povrijeđeno.

2010. U Sabornoj crkvi u Beogradu ustoličen 45. poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Irinej.

2012. U Sarajevu umro Asaf Džanić, bh. filmski kritičar i esejist.

2015. U Rijadu umro Abdullah bin Abdulaziz al-Saud, saudijski kralj.



2017. U Knaresboroughu u staračkom domu u Engleskoj umro Gordon Fitzgerald Kaye, engleski glumac najpoznatiji po ulozi u seriji "Allo 'Allo", gdje je glumio Renéa Artoisa.

[kreja]

25.01.

U Londonu je 1882. rođena engleska književnica Virginia Woolf, autorica psiholoških romana. Ubraja se među najbolje engleske romanopisce 20. vijeka. Izvršila je samoubistvo 1941. godine. Smatraju je začetnicom feminističke esejistike

1579. Sjeverne nizozemske pokrajine Holandija, Zelandija, Utreht, Gelderlend, Frizija, Groningen i Overajsel proglasile Utrehtsku uniju radi suprotstavljanja španskoj vlasti. Unija se 1581. otcijepila od Španije, a Vestfalskim mirom 1648. dobila nezavisnost i potom prihvatila naziv Holandija prema najvećoj i najbogatijoj provinciji. Danas je zvaničan naziv zemlje Nizozemska.

1878. U rusko-turskom ratu potopljen turski brod nakon što su ga Rusi pogodili torpedom. To je bio prvi brod pogođen i potopljen tim podvodnim oružjem.

1899. U požarevačkom zatvoru umro revolucionar i publicista Vasa Pelagić, jedan od prvih pobornika ideje socijalizma u Srbiji i na Balkanu.

1904. U Beogradu počeo izlaziti dnevni list Politika.

1919. Osnovana Liga naroda, preteča Ujedinjenih nacija.

1924. U francuskom gradu Chamonix otvorene prve Zimske olimpijske igre.



1978. U Beogradu umro bh. pisac Skender Kulenović, autor poeme “Stojanka majka Knešpoljka”. Poslije Drugog svjetskog rata bio je direktor Drame u sarajevskom Pozorištu i urednik beogradske izdavačke kuće Prosveta.

1947. Umro najpoznatiji američki gangster Al Capone. Organizator podzemlja u Chicagu i šef jednog od najvećih gangsterskih gangova bio je u zatvoru (1931-1939) zbog utaje poreza.



1987. U Sarajevu umro Asim Ferhatović Hase, poznati bh. fudbaler. Član FK Sarajevo postao je 1948. U prvom timu nastupao je od 1952. do 1967, odigrao je 422 utakmice i postigao 198 golova. Godinama je bio najbolji igrač Sarajeva.

1991. Sobranje Makedonije usvojilo deklaraciju o nezavisnosti i platformu za pregovore o budućnosti Jugoslavije.

1996. Parlamentarna skupština Savjeta Evrope primila Rusiju u članstvo te organizacije i pored oštrih kritika zbog ruskog vojnog angažovanja u Čečeniji.

1997. Od teških povreda zadobijenih prilikom pokušaja samoubistva 16. januara na VMA u Beogradu umro književnik i bivši potpredsjednik RS-a Nikola Koljević.

1999. U seriji zemljotresa u Kolumbiji koji su pogodili regiju uzgajivača kafe poginulo oko 2.000 ljudi, a stotine hiljada ostale bez domova.

2000. Pripadnici SFOR-a u Višegradu uhapsili Mitra Vasiljevića, optuženog za ratni zločin tokom rata u BiH. Osuđen je na 15 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjena na području Višegrada. Nakon dvije trećine odslužene zatvorske kazne u martu 2010. pušten na slobodu.

2002. Umrla Dorothy Carrington, britanska historičarka, antropolog i književnica poznata po knjigama o ostrvu Korzika, gdje je živjela.

2005. U stampedu tokom hodočašća ka hramu boginje Mande Devina na zapadu Indije poginulo najmanje 258 hinduističkih hodočasnika, uključujući žene i djecu.

2006. Na prvim parlamentarnim izborima na teritorijama pod palestinskom upravom pobijedio islamski radikalni pokret Hamas, koji je formirao novu vladu na čijem je čelu lider tog pokreta Ismail Hanije.

2009. Visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak tokom boravka u Bratislavi prihvatio ponudu slovačkog premijera Roberta Fica da preuzme dužnost ministra vanjskih poslova Slovačke. Dužnost visokog predstavnika u BiH obavljao je od 2007. godine.

2017. U Cromeru umro John Vincent Hurt, engleski glumac.