Poznate zene

[kreja]

Simone de Beauvoir (1908-1986)

Francuska književnica, filozofkinja, feministkinja...

Ženama se ne rađamo, ženama postajemo

[kreja]

Benazir Bhutto (1953-2007) pakistanska političarka, prva žena na čelu postkolonijalne muslimanske države.
Do zadnjega dana, tačnije pogibije u atentatu ostala je vjerna svojim političkim uvjerenjima.

[kreja]

Slavna kurtizana i pjesnikinja iz kineskog grada Hangzhoua živjela je u 5. vijeku. U svojim je djelima slavila ljubav, ljepotu i humanost, a njezinu su pak ljepotu, intelekt te misticizam njezina lika i djela slavile generacije spisatelja. Romantičan je prizvuk svemu dala Suina prerana smrt.

[Mina]

Princeza Diana
(1961–1997)

[kreja]

Ivana Brlić Mažuranić ( 1874. – 1938)

[Peace]

2. Majka Tereza (1910-1997)

Majka Tereza je zbrinjavala siromašne, bolesne, siročiće i umiruće Kalkute.

Preko 45 godina služila je siromašnima, bolesnima, siročadi i umirućima.

Dobila je Nobelovu nagradu za mir 1979. za svoj humanitarni rad.

[kreja]

Lou Andreas-Salomé (Sankt Peterburg, 12. 02. 1861. — Göttingen, 5. 01- 1937.) bila je rusko - njemačka psihoanalitičarka, filozofkinja, intelektualka. Bila je u prijateljstvu s mnogim poznatim osobama kao što su: Friedrich Nietzsche, Rainer Maria Rilke i Sigmund Freud.

Rođena je kao Louise (Luíza) u Sankt Peterburgu kao kći generala njemačkoga porijekla u službi ruskoga cara Aleksandra II., i majke koja je bila Dankinja. Mala "Lou", kako su je zvali imala je bolje obrazovanje nego ono koje je uglavnom bilo rezervirano za žene njenoga vremena.

[kreja]

Rosa Parks, afro-američka aktivistica za ljudska prava.
Postala poznata kada je 1. prosinca 1955. godine na zahtjev vozača autobusa odbila ustupiti svoje mjesto bijelom putniku

[kreja]

Marguerite Yourcenar (rođena kao Marguerite Antoinette Jeanne Marie Ghislaine Cleenewerck de Crayencour; Bruxelles, 8. juni 1903. - Mount Desert Island, 17. decembar 1988.), francuska književnica

"Hadrijanovi memoari"
"Snovi i sudbine"
"Nova Euridika"
"Crna mijena"
"Obol snu"
"Elektra ili maske su zbačene"

[kreja]

Marija I., škotska kraljica (8. prosinca 1542. - 8. veljače 1587.), odnosno Marija Stuart, vladarica Škotske. Postala je škotskom vladaricom 14. prosinca 1542., a na odreknuće je prisiljena 24. srpnja 1567.
Vladanje Marije Stuart u Škotskoj proteže se kroz kraljevanje četvero vladara iz kuće Tudor u Engleskoj: Henrika VIII, Edwarda VI, Marije, zvane "krvava" i Elizabete (za čije je vladavine Marija ubijena u Engleskoj 1567).
Marija Stuart je bila u srodstvu s engleskom vladarskom kućom preko svoje bake, a koja je bila sestra Henrika VIII. Zbog toga je bila zakonski nasljednik engleske krune u slučaju Elizabetine smrti bez izravnih potomaka i kao takva vrlo opasna vladajućoj protestantskoj stranci u Engleskoj, koja nakon progona za vladanja "krvave" Marije Tudor nije željela ponovni dolazak monarha katolika na englesko prijestolje.Kći je kralja Jakova V. i njegove žene, Marie de Guise. Majka je bila rodom Francuskinja, iz moćne i utjecajne vojvodske obitelji u srodstvu s kraljevskom kućom Valois. Kako joj je otac Jakov V. poslije bitke s Englezima održane 24. studenog 1542. pao u depresiju (po nekim izvorima doživio slom živaca) i dva tjedna kasnije (u 31. godini) umro, mala je Marija već kao beba s nepunih tjedan dana života postala škotska vladarica. Devet mjeseci kasnije (9. rujna 1543.) okrunjena je u dvorcu Stirling. O toj krunidbi pričala je cijela tadašnja Europa. Na glavu joj je stavljena kruna na koju su velikaši polagali ruke, zaklinjući joj se na vjernost.


Henrik VIII engleski želio je prisiliti Škote da udaju Mariju za njegovog sina, kraljevića Edwarda. Kako bi izbjegli taj neželjeni brak i Mariji omogućila mirno odrastanje, majka namjesnica je kćer poslala u Francusku gdje je Marija provela svoje djetinjstvo i mladenaštvo. Tamo je i prihvatila način pisanja prezimena (Stuart, a ne Stewart, kao u izvorniku) kojeg će zadržati i njezini potomci. S 15 godina se je udala za četrnaestogodišnjeg Franju, boležljivog francuskog kraljevića, 24. travnja 1558. u katedrali Notre-Dame. Kad je godinu dana kasnije 10. srpnja 1559 umro Franjin otac, francuski kralj Henrik II, postala je i francuska kraljica. Franjo II umire vrlo brzo 5. prosinca 1560 i Marija se vraća u Škotsku, gdje joj Škoti priređuju veličanstven doček. Udavala se još dva puta, prvi put za svog rođaka, Engleza Jamesa Darnleya, drugi put za škotskog lorda Bothwella, protestanta. Njezino ustrajno osobno katoličanstvo u vremenu vjerskih previranja i prevlasti protestanata u Škotskoj, udaja za Bothwella i nejasne okolnosti Darnleyeve smrti izazvale su oružanu pobunu u Škotskoj, pred kojom se Marija sklonila u Englesku kod Elizabete I., engleske kraljice i druge kćeri Henrika VIII..
Između Marije i Elizabete oduvijek je postojalo suparništvo, iako se nikad nisu susrele. Elizabeta ju je zatočila u dvorcu na jezeru Leven. 1587. godine Marija je optužena za sudjelovanje u Babingtonskoj zavjeri koja je imala za cilj ubiti Elizabetu. Osuđena je na smrt i pogubljena odrubljivanjem glave nakon što je Elizabeta potpisala nalog za smaknuće. Nakon Elizabetine smrti engleskim kraljem postao je Marijin sin Jakov (tada je već vladao Škotskom kao Jakov VI), koji je zbog već spomenutih rodbinskih veza kuća Stuart i Tudor bio zakoniti nasljednik engleske krune (Elizabeta nije imala djece, članovi kuće Tudor bili su odavno mrtvi, a ostali Elizabetini rođaci i potencijalni pretendenti na prijestolje u samoj Engleskoj istrijebljeni su tijekom njezine duge vladavine). On je, kao Jakov I. prenio njezino mrtvo tijelo u Westminstersku opatiju u Londonu gdje i danas počiva nedaleko groba Elizabete i ostalih ondje pokopanih engleskih velikana i vladara.

[kreja]

Nakon Vanesse Williams još je sedam Afroamerikanki do danas dobilo titulu miss Amerike, tako da je ona započela svojevrstan trend.

Prva afroamerička Miss Amerike bila je Vanessa Williams, koja je tu titulu dobila 17. rujna 1983. godine. U međuvremenu je ona postala i poznata pjevačica i glumica. Prvi film u kojem je glumila bio je Brisač s Arnoldom Schwarzeneggerom. Glumila je i u seriji Kućanice. Nakon Vanesse Williams još je čak sedam Afroamerikanki do danas dobilo titulu miss Amerike, tako da je ona započela svojevrsni trend.

Vanessa Williams bila je umiješana i u poznati skandal s objavom njenih obnaženih slika u američkom časopisu Penthouse. Ona nije bila kriva za taj skandal jer su te fotografije snimljene prije nego je postala miss, a ona nije nikada dala dopuštenje za njihovo objavljivanje. Fotografije je nepošteno prodao Penthouseu fotograf kod kojeg je nekoć radila kao asistentica i koji ju je nagovorio da sudjeluje u snimanju obnaženih fotografija s još jednom drugom golom djevojkom. Vlasnik Playboya Hugh Hefner gentlemanski je odbio objaviti te fotografije jer je znao da Vanessa nije dala dopuštenje za njihovu objavu. Zbog navedenog skandala Vanessa je dala ostavku na titulu miss.

[kreja]

Stephanie von Hohenlohe bila je jedina žena koja je mogla utjecati na Hitlera.
Dana 16. rujna 1891. godine rođena je Hitlerova špijunka princeza Stephanie von Hohenlohe, jedna od najzanimljivijih žena 20. stoljeća. Rođena je u Beču, koji je tada proživljavao svoje zlatno doba i bio jedan od vodećih svjetskih gradova u pogledu kulture, umjetnosti i znanosti. Stephanie je rođena u dobrostojećoj obitelji i bila je dijelom židovskog porijekla.
Stephanie je u Beču postala ljubavnica nadvojvode Franza Salvatora, rođaka vladajućeg cara Franje Josipa. Kad je zatrudnjela, stvar je prikrivena tako da su je udali za njemačkog princa Friedricha Franza von Hohenlohe-Waldenburg-Schillingsfürsta. Tako je Stephanie postala princezom.
Ubrzo nakon što se rodilo dijete, Stephanie i princ su se razveli, ali je ona zadržala titulu. Počela je cirkulirati u europskom visokom društvu. Sprijateljila se s Hitlerom, koji ju je unatoč tome što je bila dijelom Židovka, nazivao “dragom princezom”. Razvila je i blisko prijateljstvo s Hermannom Göringom, a Heinrich Himmler ju je proglasio počasnom Arijevkom. Prema jednom izvještaju britanske tajne službe MI6, Stephanie je bila jedina žena koja je mogla utjecati na Hitlera. On ju je kao Führer često pozivao na sastanke i cijenio je njenu inteligenciju i dobre savjete.

[kreja]

Zanimljivo je da je Beč, u kojem je Mercédès odrastala, bio u razdoblju njene mladosti ključno svjetsko kulturno i znanstveno središte.
Dana 16. rujna 1889. godine rođena je Mercédès Jellinek, žena po kojoj je ime dobila marka automobila Mercedes. Rodila se u Beču kao kći Emila Jellineka, bogatog poduzetnika i diplomata. Ime koje su joj roditelji odabrali – Mercédès – potječe iz španjolskog jezika, a znači milost. Naime, to ime Španjolci koriste kao pridjev imenu Blažene Djevice Marije, jer Maria de las Mercedes označava na španjolskom jeziku Gospu od Milosti.
Beč, u kojem je Mercédès odrastala, bio u je razdoblju njene mladosti ključno svjetsko kulturno i znanstveno središte. Uoči Prvog svjetskog rata, kad je Mercédès imala oko 20 godina, u tom su gradu živjeli Gustav Klimt, Sigmund Freud, Lav Trocki, Alma Mahler, Adolf Hitler, Oskar Kokoschka, Erwin Schrödinger, Ernst Mach, Robert Musil, Otto Wagner te mnoge druge povijesno poznate osobe.

[kreja]

Dana 11. kolovoza 1667. rođena je Anna Maria Luisa Medici, osobito zanimljiva po tome što je bila posljednja živuća pripadnica znamenite talijanske dinastije Medici. Nakon njene smrti ta je dinastija zauvijek izumrla. Anna Maria Luisa Medici rođena je u Firenci, gradu koji je bilo prijestolnica Medicija tijekom mnogih stoljeća.

Njen otac bio je toskanski veliki vojvoda Cosimo III. Medici, a majka joj je bila iz francuske kraljevske dinastije Bourbon. Time je Anna Maria Luisa Medici vukla podrijetlo od francuskog kralja Henrika IV., koji joj je bio pradjed.

Anna Maria Luisa Medici udala se za jednog od najbogatijih njemačkih vladara, Ivana Vilima (Johanna Wilhelma), kneza izbornika Falačke. Budući da njen brat, posljednji toskanski veliki vojvoda Gian Gastone Medici, nije imao potomaka, pojavilo se pitanje tko će naslijediti Toskanu.

O tome su odlučile velike europske sile, no Anna Maria Luisa Medici, kao zakonita nasljednica Medicija, ipak je dobila dio ostavštine. Naime, dodijeljena su joj sva novčana sredstva obitelji, kao i golema umjetnička zbirka. To je bogatstvo ona oporučno ostavila toskanskoj državi. Njenom smrću 1743. godine zauvijek je izumrla dinastija Medici.

[kreja]

Ileana, princeza od Rumunije (5. januar 1909 — 21. januar 1991) bila je najmlađa kćerka rumunskog kralja Ferdinanda i njegove žene princeze Marije od Edinburga. Prabaka po majci joj je bila britanska kraljica Viktorija. 1967. godine je pristupila monaštvu i dobila je ime Aleksandra

[kreja]

Ruth Malcomson, Mis Amerike 1924



u rodnom gradu Philadephija 1924.

[kreja]

Tzu Hsi, kineska carica jedna je od najznačajnijih i najozloglašenijih žena u modernoj istoriji. Bila je poznata po svojoj ljepoti, šarmu, ali i želji za moći i nemilosrdnoj vladavini. Iako je porijeklom iz srednjeg sloja, carica je postala jer je jedina od priležnica cara Hsien Fenga rodila sina. Godinama je vladala preko sina, a nakon ugušenja Bokserskog ustanka u svojoj domovini, posvetila se modernizaciji Kine društvenim reformama, pa je zabranila smrtne kazne na prijekim sudovima diljem zemlje.

[kreja]

Godine 1874. zabilježen je prvi odlazak žene na hadž sa ovih prostora. Naime, hadži Mehmed Koldžo, predak našeg sagovornika, obavio je hadž sa svojom suprugom hadži Razijom, o čemu postoji pisani trag. Na put su krenuli 13. novembra 1874., a vratili su se u kasnu jesen 1875. godine.

Austro-ugarskom okupacijom BiH 1878. godine, nakratko dolazi do stagnacije odlazaka na hadž, međutim već 1881. godine bilježi se da je 25 osoba iz Visokog otputovalo na hadž, a 1884. godine 54 osobe.

"U tom periodu, hadžije su putovale lađom iz Metkovića do Trsta. Tu su se ukrcavali na brod kojim su plovili do Aleksandrije, a zatim i Džidde, budući da je Sueski kanal otvoren 1869. godine i brodovi su mogli ići sve do Arabije", ističe Koldžo.

Interesantno je da su hadžije koje su putovale na ovaj način, kako bi stigli na vrijeme, na hadž kretale drugog ili trećeg dana Ramazanskog bajrama, a vraćali su se 30-60 dana nakon obavljenog hadža. Tako su na putu provodili 100-160 dana, a dužina rute iznosila je 7.608 kilometara.

[kreja]

Slavna glumica Grace Kelly, poznata i kao Princeza Grace od Monaka, umrla je 1982. od posljedica automobilske nesreće prethodnog dana. Nesreća se dogodila kad je Grace vozila automobil Rover P6, u kojem je bila i njena kćer princeza Stéphanie, po brdovitoj cesti u smjeru Monaka. Grace je usred vožnje doživjela moždani udar, koji je uzrokovao gubitak kontrole nad vozilom i slijetanje s ceste niz strmu padinu. Obje su preživjele nesreću, no Grace je bila u nesvijesti i iz nje se više nije probudila.



Umrla je u bolnici u Monacu sljedećeg dana. Na sprovodu 18. rujna okupilo se više od 400 ljudi uključujući Caryja Granta, Nancy Reagan (supruga američkog predsjednika) i Dijanu, princezu od Walesa. Naslijedili su je sin Albert i kćeri Caroline i Stéphanie. Suprug Rainer III., knez od Monaka, više se nije ženio te je pokopan uz nju 2005. godine.

[kreja]

Mira Furlan (Zagreb, 07. rujna 1955. – Los Angeles, 20. siječnja 2021. godine). Međunarodno je poznata po nastupima u američkim televizijskim serijama Babylon 5 i Lost.

Preminula je u Los Angelesu, 20. siječnja 2021. godine, u 66. godini života, od posljedica uzrokovanih zarazom virusom Zapadnog Nila.

[kreja]

1890. godine rođena je Agatha Christie, britanska književnica svjetski poznata po kriminalističkim romanima. Osobito su popularnima postali njeni romani s likovima Herculea Poirota i Jane Marple (Miss Marple), no kreirala je i neke druge istražitelje, poput Parkera Pynea, Harleyja Quina i Tommyja Beresforda. Ukupno su njena djela tiskana u više od dvije milijarde primjeraka.



Dana 15. rujna 1890. godine rođena je Agatha Christie, britanska književnica svjetski poznata po kriminalističkim romanima. Osobito su popularnima postali njeni romani s likovima Herculea Poirota i Jane Marple (Miss Marple), no kreirala je i neke druge istražitelje, poput Parkera Pynea, Harleyja Quina i Tommyja Beresforda. Ukupno su njena djela tiskana u više od dvije milijarde primjeraka.

[kreja]

Prvo natjecanje za Miss Amerike održano je u Atlantic Cityju u američkoj saveznoj državi New Jersey 7. rujna 1921. godine. Pobijedila je 16-godišnja Margaret Gorman iz Washingtona D.C. Sa svojih 155 cm ostala je do danas najniža Miss Amerike.


Sredinom dvadesetih Margaret se udala za Victora Cahilla, prodavača nekretnina. On je umro 1957. godine, a ona je poživjela sve do 1995., kad je preminula u visokoj dobi od 90 godina.

[kreja]

Wangari Maathai (1940. – 2011.)


Kenijska aktivistica i biologinja osnovala je 1977. godine nevladinu ekološku udrugu Pokret zelenog pojasa. Kako bi spriječili eroziju tla i širenje pustinje, volonteri ove udruge posadili su samo u Keniji više od trideset milijuna stabala, a Wangari je prema noveli Jeana Gionoa dobila nadimak Žena koja je sadila drveće. Pošumljavanje je bilo važno ne samo s aspekta zaštite prirode, nego i kao način aktiviranja žena te je predstavljalo svojevrsnu borbu protiv korumpiranog vladinog režima. Kako bi se u projekt uključile i druge afričke zemlje, 1986. je pokrenula Afričku mrežu Pokreta zelenog pojasa. To je urodilo time da 45 predstavnika volontera iz 15 zemalja pokrene slične programe sadnje drveća i zapošljavanja lokalnog stanovništva. Posljednjih je godina svog života Maathai (umrla je u rujnu 2011. godine u 71. godini života) radila na očuvanju prašuma Konga, nakon Amazone drugom po veličini području prekrivenom tropskim šumama. Wangari Maathai je inspirirala UN-ovu ­svjetsku kampa­nju pošumljavanja i sadnje stabala povodom Dana majke Zemlje, 22. travnja, pod nazivom Posadimo milijardu stabala, koja traje od 2006. godine i u koju je svojim nevladinim udrugama bila uključena i Hrvatska.

https://nova-akropola.com/covjek-i-svij ... i-maathai/

[kreja]

U zlatnom dobu kineske povijesti, nazvanom Razdoblje proljeća i jeseni (770. pr. Kr. – 476. pr. Kr.), današnji kineski prostor bio je razlomljen u više država čiji su se vladari međusobno borili za prevlast, iako su priznavali vrhovništvo vladaru iz dinastije Zhou. S vremenom su manje države padale pod vlast ili vazalstvo većih, a dinastija Zhou počela je gubiti tlo pod nogama. O sukobima iz tog vremena govori i legenda o Xishi, jednoj od četiri drevne kineske ljepotice.



Najljepša od četiri kineske legendarne ljepotice, Xishi, rođena je u drevnoj državi Yue u obitelji trgovca čajem. Njezina je zemlja bila poražena u ratu s državom Wu, kojom je vladao Fu Chai. Vladar Xishijine domovine, Gou Jian, zarobljen je i kako bi se osvetio i oslobodio svoju državu, odlučio je suparničkom vladaru poslati dvije najljepše djevojke svog kraljevstva kako bi špijunirale i odvraćale mu pozornost od vladarskih dužnosti. S obzirom da je od djetinjstva bila na glasu zbog svoje ljepote, Xishi je izabrana kao jedna od njih. Xishi je na putovanju u Wu pratio vojskovođa ili, prema drugim izvorima savjetnik, Fan Li. Očaran jednako njezinom ljepotom kao i hrabrošću i ljubavlju prema domovini, Fan Li se zaljubio u Xishi, kao i ona u njega. Prije rastanka zavjetovali su se na vječnu ljubav. Nakon toga, Xishi se morala posvetiti izvršenju svog zadatka, a s obzirom na to da se i Fu Chai na prvi pogled zaljubio u nju, sve se odvijalo prema planu. Fu je sve češće zanemarivao svoje vladarske dužnosti kako bi što više vremena mogao provesti s očaravajućom Xishi. Ona je, da bi ga zavela, osim svoje ljepote iskoristila i svoje vrhunsko obrazovanje, stečeno tijekom trogodišnjih priprema za svoju misiju. Fu je svojim ponašanjem izazvao kaos u državi Wu, nakon čega je Gou Jian porazio Wu i oslobodio svoju zemlju, a Fu Chai je počinio samoubojstvo. Prema jednoj priči, Xishi je po Gou Jianovoj naredbi utopljena u rijeci, kako se i njemu ne bi dogodila ista sudbina. Druga verzija sklonija je junakinji – Xishi i Fan Li su se ponovno sreli i mirno živjeli na ribarskom brodiću na jezeru Tai He daleko od očiju javnosti. Smatra se da je Zapadno jezero u Hangzhou njezina inkarnacija, a posvećen joj je i hram u podnožju brda Zhu Lou.

[kreja]

Vrhovni sud SAD-a jedna je od najcjenjenijih američkih institucija. Čini ga devet sudaca, koji imaju doživotni mandat, odnosno mogu ostati na toj poziciji sve dok se sami ne odluče umiroviti. Na taj su način neki vrhovni suci u povijesti bili na tom položaju čak i po 34 godine.



Dana 25. rujna 1981. godine položila je prisegu za suca Vrhovnog suda prva žena u povijesti SAD-a. Bila je to Sandra Day O’Connor, 51-godišnja pravnica rođena u Teksasu, a odrasla na jednom ranču u Arizoni. Nju je za sutkinju vrhovnog suda postavio predsjednik Ronald Reagan, koji je još ranije za vrijeme svoje predizborne kampanje bio obećao imenovati prvu ženu u Vrhovni sud.

Vrhovni sud SAD-a jedna je od najcjenjenijih američkih institucija. Čini ga devet sudaca, koji imaju doživotni mandat, odnosno mogu ostati na toj poziciji sve dok se sami ne odluče umiroviti. Na taj su način neki vrhovni suci u povijesti bili na tom položaju čak i po 34 godine, što je neviđeno dugo u usporedbi s ostalim ključnim američkim političkim položajima.

Sandra Day O’Connor po vjeri je episkopalka (američki oblik anglikanizma) i često je u Vrhovnom sudu predstavljala odlučujući glas između dvaju polariziranih strana. Naime, budući da je u sudu 9 sudaca, jedan glas je odlučujući jer daje većinu ako su suci podijeljeni 4-4. Sandra Day O’Connor ukupno je na položaju vrhovne sutkinje ostala čak 24 godine, sve dok nije sama odlučila otići u mirovinu u dobi od 75 godina.

https://povijest.hr