UNICEF (United Nations International Children’s Emergency Fund) je međunarodni fond za djecu. Skrbi o kvaliteti životnog standarda djece i omladine. Financira se u cijelosti dobrovoljnim prilozima vlada i fondacija, te tvrtki i građana. Brojne osobe iz javnog života pomažu rad UNICEF-a kao veleposlanici dobre volje.
UNICEF je utemeljen 11. prosinca 1946. godine na Osnivačkoj skupštini Ujedinjenih naroda. Iako je 1953. godine ime promijenjeno u Fond Ujedinjenih naroda za djecu (United Nations Children's Fund), zadržana je poznata pokrata.
Prvotni naum osnivanja fonda bila je pomoć djeci Europe nakon završenog Drugog svjetskog rata. S godinama UNICEF-ova zadaća se mijenjala. Nakon Europe, UNICEF je usmjerio svoju pomoć na druge dijelove svijeta, kako bi pomogao djeci u Africi, Aziji, Južnoj Americi.
Ovdje mozemo postavljati slike i video zapise vezane za rad ove organizije. Mozda nekoga i motivose da postane redovni donator.
Ja sam clan zadnjih 10 godina, daniram $10 mjesecno. Bilo mi se taj autopay obustavio prosle ljeta, kad smo mijenjali bankovne kartice, ali sinoc sam opet uredila da se skida.
I ne hvalim se, to nije nista, dvije kafe is starbucksa. Ali nas milion po $10 mjesecno = 10 miliona mjesecno. Ne moze da kraja sprijeciti glad, al moze uciniti razliku.
Websajt je pouzdan, i nece skinuti vise vec sto sto ste upisali.
UNICEF - zasto ga podrzati
Re: UNICEF - zasto ga podrzati
cjeli svjet nemoze pomoci,onoliko koliko par ljudi unisti
ovo na videu,je djelo visoko obrazovanih,pozicioniranih ljudi
ovo na videu,je djelo visoko obrazovanih,pozicioniranih ljudi
Re: UNICEF - zasto ga podrzati
Moze se citav zivot proklinjati mrak, a moze se i upaliti mala svijeca.
Moze se kriviti neko, a mogu se i pomoci organizacije koje pomozu.
Re: UNICEF - zasto ga podrzati
Hiljade Rohinja bez krova nad glavom zbog požara
Veliki požar poharao je izbjeglički kamp Rohinja na jugu Bangladeša rano ujutro u četvrtak, objavili su Ujedinjeni narodi, dodavši kako su uništeni domovi hiljada osoba.
Iz Agencije UN-a za izbjeglice (UHHCR) navode kako je uništeno 550 skloništa, gdje se nalazi blizu 3.500 osoba, a uništeno je i 150 prodavnica i radionica koja pripada neprofitnoj organizaciji.
Snimci koje je Reuters dobio od izbjeglica u kampu Nayapara pokazuju porodice s djecom kako pretražuju ostatke domova ne bili našli bilo šta od svoje imovine iz uništenih domova.
Dodaje se kako je malo ostalo od kampa koji je postojao godinama, samo betonski stubovi i ostaci nekoliko stabala.
“E blok je u potpunosti izgorio. Ništa nije ostalo, ništa nije spašeno, sve je izgorjelo“, kaže za Reuters izbjeglica po imenu Mohammed Arakani.
“Svi plaču, svi su sve izgubili. Sva njihova imovina je izgorjela.“
Novi užasni udarac izbjeglima
Iz UNHCR-a navode kako će pružiti pomoć u zaklonu, materijalu, zimskoj odjeći, toplim obrocima i ljekarskoj pomoći izbjeglicama smještenim u kampu Cox’s Bazar, dijelu zemlje koji graniči s Mijanmarom, na jugoistoku Bangladeša.
Onno van Manen, direktor organizacije Save the Children za Bangladeš, nazvao je požar “novim užasnim udarcem za narod Rohinja, koji godinama trpe nevjerovatne teškoće“.
Više od milion Rohinja živi u kampovima na jugu Bangladeša, a ogromna većina ih je pobjegla iz Mijanmara 2017. godine, kada je počeo vojni progon, koji iz UN-a navode da je počinjen s “genocidnom namjerom“, što Mijanmar negira.
Veliki požar poharao je izbjeglički kamp Rohinja na jugu Bangladeša rano ujutro u četvrtak, objavili su Ujedinjeni narodi, dodavši kako su uništeni domovi hiljada osoba.
Iz Agencije UN-a za izbjeglice (UHHCR) navode kako je uništeno 550 skloništa, gdje se nalazi blizu 3.500 osoba, a uništeno je i 150 prodavnica i radionica koja pripada neprofitnoj organizaciji.
Snimci koje je Reuters dobio od izbjeglica u kampu Nayapara pokazuju porodice s djecom kako pretražuju ostatke domova ne bili našli bilo šta od svoje imovine iz uništenih domova.
Dodaje se kako je malo ostalo od kampa koji je postojao godinama, samo betonski stubovi i ostaci nekoliko stabala.
“E blok je u potpunosti izgorio. Ništa nije ostalo, ništa nije spašeno, sve je izgorjelo“, kaže za Reuters izbjeglica po imenu Mohammed Arakani.
“Svi plaču, svi su sve izgubili. Sva njihova imovina je izgorjela.“
Novi užasni udarac izbjeglima
Iz UNHCR-a navode kako će pružiti pomoć u zaklonu, materijalu, zimskoj odjeći, toplim obrocima i ljekarskoj pomoći izbjeglicama smještenim u kampu Cox’s Bazar, dijelu zemlje koji graniči s Mijanmarom, na jugoistoku Bangladeša.
Onno van Manen, direktor organizacije Save the Children za Bangladeš, nazvao je požar “novim užasnim udarcem za narod Rohinja, koji godinama trpe nevjerovatne teškoće“.
Više od milion Rohinja živi u kampovima na jugu Bangladeša, a ogromna većina ih je pobjegla iz Mijanmara 2017. godine, kada je počeo vojni progon, koji iz UN-a navode da je počinjen s “genocidnom namjerom“, što Mijanmar negira.
Re: UNICEF - zasto ga podrzati
Bilo je ranije, kod nas, kupiti čestitke UNICEF-a i na taj način se donirao novac. Može naravno i direktno na njihovoj stranici. Zadnje što sam upratila bio je njihov projekat inkluzije u školama kod nas.
Re: UNICEF - zasto ga podrzati
Dva dana na poslu pricam o unicefu, ljudi ili skrenu s teme ili zasute.
A bas nije nikom puno $5 mjesecno.
Puno nam vise vrijednosti u hrani zavrsava u kanti za smece.
A bas nije nikom puno $5 mjesecno.
Puno nam vise vrijednosti u hrani zavrsava u kanti za smece.
Re: UNICEF - zasto ga podrzati
Nije puno naravno ali eto možda i ne razmišljaju u tom pravcu, ko zna.
Re: UNICEF - zasto ga podrzati
.. naravno.. daju ako ikome, koga oni izaberu. niko ne voli - nametanje, ako za isto nisu pitali...
.............................................................................................
Re: UNICEF - zasto ga podrzati
Sigurno.
Sigurno i ovo sto Bella kaze.
1
1
Re: UNICEF - zasto ga podrzati
CAR: Deseci hiljada od nasilja bježe u DR Kongo
Iz Agencije za izbjeglice UN-a priopćeno je da su deseci hiljada stanovnika pobjegli od nedavnog nasilja.
Sporni izbori, pobunjenička koalicija nadomak glavnoga grada i indirektni ratovi regionalnih sila… Srednjoafrička Republika poprište je sukoba čije posljedice osjete i susjedne zemlje. Iz Agencije za izbjeglice UN-a priopćeno je da su deseci hiljada stanovnika pobjegli od nedavnog nasilja. Najviše ih je u Demokratskoj Republici Kongo. Naš reporter Malcolm Webb je dobio ekskluzivni pristup izoliranom području u kojemu su mnogi od njih pronašli utočište.
1
1
Re: UNICEF - zasto ga podrzati
Trenutno naša organizacija sprovodi jedan projekat u saradnji sa UNICEF-om, jesu oni dali kriterijume za te porodice sa decom kojoj će pomoći ali je naš koordinator uspeo da te kriterijume proširi i ono što je dobro, pomoć je trebala biti jednokratna, međutim uvidom u situacije pojedinih porodica, počeli su sa razmatranjem da nastave tim porodicama i dalje da pomažu 
2
2
Re: UNICEF - zasto ga podrzati
UN poziva države da vrate 27.000 djece iz Sirije
Al-Hol, najveći kamp za izbjeglice i raseljene Sirijce u zemlji, trenutno je dom za skoro 62.000 ljudi, a više od 80 posto su žene i djeca (EPA)
Šef Ujedinjenih naroda (UN) za borbu protiv terorizma poziva države da vrate 27.000 djece zarobljene u velikom kampu na sjeveroistoku Sirije, od kojih su mnogi sinovi i kćerke pripadnika oružane grupe Islamska država Irak i Levant koji su nekada kontrolirali velike dijelove Iraka i Sirije.
Vladimir Voronkov rekao je u petak na neformalnom sastanku Vijeća sigurnosti UN-a da je ” strašna situacija djece u kampu Al-Hol jedno od najvažnijih pitanja danas u svijetu”, prenosi Beta.
On je naveo da 27.000 djece “ostaje na cjedilu, prepušteno sudbini”.
Al-Hol, najveći kamp za izbjeglice i raseljene Sirijce u zemlji, trenutno je dom za skoro 62.000 ljudi, a više od 80 posto su žene i djeca, prema humanitarnim zvaničnicima UN-a.
Voronkov je rekao da u kampovima ima djece iz 60 zemalja za koju su odgovorne njihove države, a ne Sirija ili grupe koje kontroliraju kampove.
Rekao je da su mnoge zemlje, uključujući Rusiju i Kazahstan koje su sazvale virtuelni sastanak, “kolektivno vratile skoro 1.000 djece i članova njihovih porodica”.
Neosnovani strahovi
Voronkov je rekao da se iskustva povratnika prikupljaju “a ono što do sada vidimo je da su strahovi od sigurnosnih rizika neosnovani”.
On je naglasio da su djeca žrtve i da mlađi od 14 godina ne bi trebalo da budu pritvoreni ili procesuirani.
Historija je pokazala da su djeca otporna i mogu da se oporave od nasilnih iskustava ako im se pruži podrška u reintegraciji, rekao je Voronkov.
“Treba uložiti sve napore kako bi se osiguralo da se djeca ne drže u institucijama već da im se dozvoli da se reintegriraju sa članovima porodice u svojim zajednicama”, rekao je on.
Specijalna predstavnica UN-a za djecu i oružane sukobe Virginia Gamba ponovila je poziv Voronkova da se sa djecom postupa “prije svega kao sa žrtvama, a ne kao sa prijetnjama sigurnosti i da se pritvor koristi kao krajnja mjera i u najkraćem mogućem roku”.
Djeca imaju pravo na nacionalnost i identitet i ne smiju ostati bez državljanstva, naglasila je ona.
Al-Hol, najveći kamp za izbjeglice i raseljene Sirijce u zemlji, trenutno je dom za skoro 62.000 ljudi, a više od 80 posto su žene i djeca (EPA)Šef Ujedinjenih naroda (UN) za borbu protiv terorizma poziva države da vrate 27.000 djece zarobljene u velikom kampu na sjeveroistoku Sirije, od kojih su mnogi sinovi i kćerke pripadnika oružane grupe Islamska država Irak i Levant koji su nekada kontrolirali velike dijelove Iraka i Sirije.
Vladimir Voronkov rekao je u petak na neformalnom sastanku Vijeća sigurnosti UN-a da je ” strašna situacija djece u kampu Al-Hol jedno od najvažnijih pitanja danas u svijetu”, prenosi Beta.
On je naveo da 27.000 djece “ostaje na cjedilu, prepušteno sudbini”.
Al-Hol, najveći kamp za izbjeglice i raseljene Sirijce u zemlji, trenutno je dom za skoro 62.000 ljudi, a više od 80 posto su žene i djeca, prema humanitarnim zvaničnicima UN-a.
Voronkov je rekao da u kampovima ima djece iz 60 zemalja za koju su odgovorne njihove države, a ne Sirija ili grupe koje kontroliraju kampove.
Rekao je da su mnoge zemlje, uključujući Rusiju i Kazahstan koje su sazvale virtuelni sastanak, “kolektivno vratile skoro 1.000 djece i članova njihovih porodica”.
Neosnovani strahovi
Voronkov je rekao da se iskustva povratnika prikupljaju “a ono što do sada vidimo je da su strahovi od sigurnosnih rizika neosnovani”.
On je naglasio da su djeca žrtve i da mlađi od 14 godina ne bi trebalo da budu pritvoreni ili procesuirani.
Historija je pokazala da su djeca otporna i mogu da se oporave od nasilnih iskustava ako im se pruži podrška u reintegraciji, rekao je Voronkov.
“Treba uložiti sve napore kako bi se osiguralo da se djeca ne drže u institucijama već da im se dozvoli da se reintegriraju sa članovima porodice u svojim zajednicama”, rekao je on.
Specijalna predstavnica UN-a za djecu i oružane sukobe Virginia Gamba ponovila je poziv Voronkova da se sa djecom postupa “prije svega kao sa žrtvama, a ne kao sa prijetnjama sigurnosti i da se pritvor koristi kao krajnja mjera i u najkraćem mogućem roku”.
Djeca imaju pravo na nacionalnost i identitet i ne smiju ostati bez državljanstva, naglasila je ona.
Re: UNICEF - zasto ga podrzati
Podržati ga zbog....ovog ,,praznog,,pogleda djevojčice naslonjene na majku 
Re: UNICEF - zasto ga podrzati
UN poziva na hitnu akciju spašavanja izbjeglica Rohinja
Grupa izbjeglica je prepuštena sudbini na pokvarenom brodu južno od Mijanmara.
Agencija za izbjeglice Ujedinjenih nacija (UNHCR) pozvala je danas na pokretanje hitne akcije spašavanja grupe izbjeglica Rohinja koje su prepuštene svojoj sudbini na brodu u moru južno od Mijanmara bez hrane i vode.
U apelu se navodi da je veliki broj izbjeglica na tom brodu bolestan ili opasno dehidriran, kao i da je, prema svemu sudeći, nekoliko njih preminulo, a da je poznato i da se pokvario motor na brodu.
„S obzirom na to da nam nije poznata tačna lokacija broda sa izbjeglicama alarmirali smo nadležne u relevantnim zemljama i apelovali da pokrenu hitnu akciju spašavanja ljudskih života”, navodi se u saopštenju Agencije za izbjeglice UN-a“, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.
Utvrđena lokacija broda
Iz obalske straže Indije dopisnik Reutersa je informisan da je utvrđena lokacija broda, da je on siguran, ali da se ne zna stanje u kojem su putnici.
Rohinje su muslimanska manjina u Mijanmaru, u kojem većinu čine budisti, zbog čega su izloženi diskriminaciji i kršenju ljudskih prava.
Stotine hiljada većinski muslimanskih Rohinja izbjeglica žive u izbjegličkim kampovima u Bangladešu, otkako su bili prisiljeni pobjeći iz Mijanmara nakon brutalnih vojnih akcija iz 2017. godine.
Malezija, većinski muslimanska zemlja, bila je njihova omiljena destinacija.
UNHCR je u toj zemlji registrovao 102.250 Rohinja izbjeglica, ali grupe za ljudska prava tvrde da ih je više.
Grupa izbjeglica je prepuštena sudbini na pokvarenom brodu južno od Mijanmara.
Agencija za izbjeglice Ujedinjenih nacija (UNHCR) pozvala je danas na pokretanje hitne akcije spašavanja grupe izbjeglica Rohinja koje su prepuštene svojoj sudbini na brodu u moru južno od Mijanmara bez hrane i vode.
U apelu se navodi da je veliki broj izbjeglica na tom brodu bolestan ili opasno dehidriran, kao i da je, prema svemu sudeći, nekoliko njih preminulo, a da je poznato i da se pokvario motor na brodu.
„S obzirom na to da nam nije poznata tačna lokacija broda sa izbjeglicama alarmirali smo nadležne u relevantnim zemljama i apelovali da pokrenu hitnu akciju spašavanja ljudskih života”, navodi se u saopštenju Agencije za izbjeglice UN-a“, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.
Utvrđena lokacija broda
Iz obalske straže Indije dopisnik Reutersa je informisan da je utvrđena lokacija broda, da je on siguran, ali da se ne zna stanje u kojem su putnici.
Rohinje su muslimanska manjina u Mijanmaru, u kojem većinu čine budisti, zbog čega su izloženi diskriminaciji i kršenju ljudskih prava.
Stotine hiljada većinski muslimanskih Rohinja izbjeglica žive u izbjegličkim kampovima u Bangladešu, otkako su bili prisiljeni pobjeći iz Mijanmara nakon brutalnih vojnih akcija iz 2017. godine.
Malezija, većinski muslimanska zemlja, bila je njihova omiljena destinacija.
UNHCR je u toj zemlji registrovao 102.250 Rohinja izbjeglica, ali grupe za ljudska prava tvrde da ih je više.
Re: UNICEF - zasto ga podrzati
Porodice pripadnika ISIL-a napuštaju prenatrpani izbjeglički kamp u Siriji
Više od stotinu porodica pripadnika grupe ISIL dobilo je odobrenje da napusti prenatrpani kamp pod nadzorom kurdskih snaga na sjeveroistoku Sirije.
Više od stotinu porodica pripadnika grupe ISIL dobilo je odobrenje da napusti prenatrpani kamp pod nadzorom kurdskih snaga na sjeveroistoku Sirije.
Re: UNICEF - zasto ga podrzati
UN: Potrebno 4 milijarde dolara da se spriječi velika glad u Jemenu
Ujedinjene nacije će apelovati na donatore u ponedjeljak da sakupe skoro 4 milijarde dolara da bi se spriječila "najveća glad koju je svijet vidio u više decenija", a koja prijeti Jemenu ove godine.
“Humanitarna situacija u Jemenu je na ivici provalije", nedavno je rekao novinarima generalni sekretar UN za humanitarna pitanja Mark Loukok. "Nikada nije bilo gore, zemlja je, u suštini, u stanju kolapsa."
Više od šest godina rata između vlade predsjednika Abdu Rabu Mansura Hadija, koju podržava Saudijska Arabija, i pobunjenih Hutija na čijoj je strani Iran, dovelo je najsiromašniju zemlju Bliskog istoka na ivicu propasti.
Loukok kaže da je posebno zabrinut pošto su humanitarne agencije već morale da smanje ključne programe i zalihe u Jemenu budući da tokom 2020. nije sakupljeno dovoljno novca.
“Bez tih sredstava, mnogo više ljudi će umrijeti i to će biti katastrofalno za izglede za mir u zemlji", rekao je.
Jemen se krajem 2018. suočio sa mogućom gladi ali su donatori uspjeli da spriječe katastrofu. Danas, situacija je još teža. Oko 50.000 ljudi živi u uslovima stalnog gladovanja. Ujedinjene nacije traže 3,85 milijardi dolara da bi spriječile da ljudi ne umru od gladi.
Mark Loukok kaže da to možda zvuči kao velika cifra, ali je samo djelić od hiljada milijardi dolara koje su bogate zemlje potrošile na pakete ekonomske pomoći zbog COVID19, bolesti koju izaziva koronavirus.
On se posebno nada da će Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt dati značajne donacije kao što je bio slučaj 2018. i 2019.
Predstavnik UN ističe da građani Jemena nisu gladni zbog nedostatka hrane - koje ima dovoljno na pijacama i u prodavnicama - već su izglednjeli jer poslije godina rata i ekonomskog kolapsa više ne mogu da je priušte.
“Glad je, u današnje vrijeme, izbor moćnih ljudi u odnosu na nemoćne ljude", kaže Loukok. "Glad može da postoji samo kao rezultat aktivnih odluka moćnih ljudi i svi to znaju i niko ne želi da bude posramljen da je donio tu odluku."
On je pozvao sve strane da prestanu sa ratovanjem, dodajući da je očigledno da se ništa nije postiglo na taj način.
Jan Egeland, generalni sekretar Norveškog savjeta za izbjeglice ove nedjelje je u posjeti Jemenu. U telefonskom razgovoru za Glas Amerike iz pokrajine Hadžah, blizu saudijske granice, koju drže Hutiji, rekao je da su hiljade raseljenih porodica pobjegle iz drugih dijelova Jemena u to područje i da jedva preživljavaju. To je jedna od provincija u kojima neki ljudi već žive u stanju gladi.
Egeland kaže da mnoge porodice žive u "užasnim uslovima", u kućama od blata i kamenja koje su sami sagradili. Malo hrane koju imaju - uključujući ono što pronađu na lokalnom đubrištu - podgrijavaju paleći plastiku. Prije toga su bili relativno zbrinuti dok UN i partnerske agencije, kao što je Norveški savjet za izbjeglice, nisu doživele manjak u buždetu i mnoge isporuke su smanjene na pola.
“Za mnoge, to je bio početak gladi", kazao je Egeland.
U jedinoj bonlici u Hadži sa odjeljenjem za neuhranjene pacijente, Egeland je razgovarao sa majkom devetogodišnje devojčice.
“Vidjeli smo dijete koje izgleda kao da ima 4 godine, ali zapravo ima 9, i ne može da hoda jer dugo, dugo, nije jela pravu hranu", rekao je.
Njena majka kaže da je rodila 15 djece ali da je šestoro preminulo od neuhranjenosti i bolesti. Ispričala je Egelandu da su bili relativno u redu dok su dobijali pune isporuke hrane i pomoći, ali kada je pomoć smanjena početkom 2020, zdravlje porodice je počelo da se urušava.
Dobra vijest je da djeca mogu da se relativno brzo oporave od neuhranjenosti, uz odgovarajući tretman, i - ako im se pomogne dovoljno rano - mogu da izbjegnu trajnja oštećenja.
“Situacija nije beznadežna", poručio je Egeland.
Ujedinjene nacije će apelovati na donatore u ponedjeljak da sakupe skoro 4 milijarde dolara da bi se spriječila "najveća glad koju je svijet vidio u više decenija", a koja prijeti Jemenu ove godine.
“Humanitarna situacija u Jemenu je na ivici provalije", nedavno je rekao novinarima generalni sekretar UN za humanitarna pitanja Mark Loukok. "Nikada nije bilo gore, zemlja je, u suštini, u stanju kolapsa."
Više od šest godina rata između vlade predsjednika Abdu Rabu Mansura Hadija, koju podržava Saudijska Arabija, i pobunjenih Hutija na čijoj je strani Iran, dovelo je najsiromašniju zemlju Bliskog istoka na ivicu propasti.
Loukok kaže da je posebno zabrinut pošto su humanitarne agencije već morale da smanje ključne programe i zalihe u Jemenu budući da tokom 2020. nije sakupljeno dovoljno novca.
“Bez tih sredstava, mnogo više ljudi će umrijeti i to će biti katastrofalno za izglede za mir u zemlji", rekao je.
Jemen se krajem 2018. suočio sa mogućom gladi ali su donatori uspjeli da spriječe katastrofu. Danas, situacija je još teža. Oko 50.000 ljudi živi u uslovima stalnog gladovanja. Ujedinjene nacije traže 3,85 milijardi dolara da bi spriječile da ljudi ne umru od gladi.
Mark Loukok kaže da to možda zvuči kao velika cifra, ali je samo djelić od hiljada milijardi dolara koje su bogate zemlje potrošile na pakete ekonomske pomoći zbog COVID19, bolesti koju izaziva koronavirus.
On se posebno nada da će Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt dati značajne donacije kao što je bio slučaj 2018. i 2019.
Predstavnik UN ističe da građani Jemena nisu gladni zbog nedostatka hrane - koje ima dovoljno na pijacama i u prodavnicama - već su izglednjeli jer poslije godina rata i ekonomskog kolapsa više ne mogu da je priušte.
“Glad je, u današnje vrijeme, izbor moćnih ljudi u odnosu na nemoćne ljude", kaže Loukok. "Glad može da postoji samo kao rezultat aktivnih odluka moćnih ljudi i svi to znaju i niko ne želi da bude posramljen da je donio tu odluku."
On je pozvao sve strane da prestanu sa ratovanjem, dodajući da je očigledno da se ništa nije postiglo na taj način.
Jan Egeland, generalni sekretar Norveškog savjeta za izbjeglice ove nedjelje je u posjeti Jemenu. U telefonskom razgovoru za Glas Amerike iz pokrajine Hadžah, blizu saudijske granice, koju drže Hutiji, rekao je da su hiljade raseljenih porodica pobjegle iz drugih dijelova Jemena u to područje i da jedva preživljavaju. To je jedna od provincija u kojima neki ljudi već žive u stanju gladi.
Egeland kaže da mnoge porodice žive u "užasnim uslovima", u kućama od blata i kamenja koje su sami sagradili. Malo hrane koju imaju - uključujući ono što pronađu na lokalnom đubrištu - podgrijavaju paleći plastiku. Prije toga su bili relativno zbrinuti dok UN i partnerske agencije, kao što je Norveški savjet za izbjeglice, nisu doživele manjak u buždetu i mnoge isporuke su smanjene na pola.
“Za mnoge, to je bio početak gladi", kazao je Egeland.
U jedinoj bonlici u Hadži sa odjeljenjem za neuhranjene pacijente, Egeland je razgovarao sa majkom devetogodišnje devojčice.
“Vidjeli smo dijete koje izgleda kao da ima 4 godine, ali zapravo ima 9, i ne može da hoda jer dugo, dugo, nije jela pravu hranu", rekao je.
Njena majka kaže da je rodila 15 djece ali da je šestoro preminulo od neuhranjenosti i bolesti. Ispričala je Egelandu da su bili relativno u redu dok su dobijali pune isporuke hrane i pomoći, ali kada je pomoć smanjena početkom 2020, zdravlje porodice je počelo da se urušava.
Dobra vijest je da djeca mogu da se relativno brzo oporave od neuhranjenosti, uz odgovarajući tretman, i - ako im se pomogne dovoljno rano - mogu da izbjegnu trajnja oštećenja.
“Situacija nije beznadežna", poručio je Egeland.
Re: UNICEF - zasto ga podrzati
UNICEF: Škole su već godinu dana zatvorene za 168 milijuna učenika
ZA vrijeme karantene zbog koronavirusa škole su za gotovo 168 milijuna učenika širom svijeta zatvorene skoro godinu dana, objavio je UNICEF upozoravajući na razorne posljedice za budućnost te djece.
Škole u 14 država širom svijeta ostale su zatvorene od ožujka prošle godine sve do veljače, prema UNICEF-ovu izvješću o zatvaranju škola.
Od njih, dvije trećine su u Latinskoj Americi i Karibima, gdje je pogođeno gotovo 98 milijuna školske djece.
"Katastrofa obrazovanja"
"Kako se bliži godina dana od početka pandemije, ponovno podsjećamo na katastrofu obrazovanja u izvanrednim okolnostima karantena širom svijeta", istaknula je izvršna direktorica UNICEF-a Henrietta Fore.
"Svakim danom koji prolazi, djeca koja ne mogu osobno prisustvovati nastavi sve više zaostaju, a najmarginaliziraniji plaćaju najtežu cijenu", naglasila je Fore.
UNICEF upozorava da postojeće zatvaranje škola ima razorne posljedice, a najranjivijoj djeci umjesto nastave prijeti da će biti prisiljena na dječje brakove ili dječji rad.
Dodaje se da se više od 880 milijuna djece širom svijeta suočava s poremećajima u obrazovanju zbog potpunog ili djelomičnog zatvaranja škola, prema podacima UNESCO-a.
Kao način da se privuče pozornost na obrazovnu katastrofu, UNICEF je postavio maketu pandemijske učionice u sjedištu UN-a u New Yorku. Načinjena je od 168 praznih klupa, a svaka klupa predstavlja milijun djece koja žive u zemljama gdje su škole gotovo potpuno zatvorene.
ZA vrijeme karantene zbog koronavirusa škole su za gotovo 168 milijuna učenika širom svijeta zatvorene skoro godinu dana, objavio je UNICEF upozoravajući na razorne posljedice za budućnost te djece.
Škole u 14 država širom svijeta ostale su zatvorene od ožujka prošle godine sve do veljače, prema UNICEF-ovu izvješću o zatvaranju škola.
Od njih, dvije trećine su u Latinskoj Americi i Karibima, gdje je pogođeno gotovo 98 milijuna školske djece.
"Katastrofa obrazovanja"
"Kako se bliži godina dana od početka pandemije, ponovno podsjećamo na katastrofu obrazovanja u izvanrednim okolnostima karantena širom svijeta", istaknula je izvršna direktorica UNICEF-a Henrietta Fore.
"Svakim danom koji prolazi, djeca koja ne mogu osobno prisustvovati nastavi sve više zaostaju, a najmarginaliziraniji plaćaju najtežu cijenu", naglasila je Fore.
UNICEF upozorava da postojeće zatvaranje škola ima razorne posljedice, a najranjivijoj djeci umjesto nastave prijeti da će biti prisiljena na dječje brakove ili dječji rad.
Dodaje se da se više od 880 milijuna djece širom svijeta suočava s poremećajima u obrazovanju zbog potpunog ili djelomičnog zatvaranja škola, prema podacima UNESCO-a.
Kao način da se privuče pozornost na obrazovnu katastrofu, UNICEF je postavio maketu pandemijske učionice u sjedištu UN-a u New Yorku. Načinjena je od 168 praznih klupa, a svaka klupa predstavlja milijun djece koja žive u zemljama gdje su škole gotovo potpuno zatvorene.
Re: UNICEF - zasto ga podrzati
UNICEF: U Siriji poginulo ili povrijeđeno 12.000 djece
U desetogodišnjem sirijskom građanskom ratu poginulo je ili povrijeđeno skoro 12.000 djece, a milioni su napustili školu, saopćio je Dječiji fond Ujedinjenih naroda (UNICEF).
Sumorna statistika objavljena je u izvještaju UNICEF-a uoči 10-godišnjice početka sukoba u Siriji, započetog sredinom marta 2011. godine, prenosi Tanjug, pozivajući se na AP.
U ratu je poginulo skoro pola miliona ljudi, povrijeđeno je više od milion osoba i raseljena polovina stanovništva, dok više od pet miliona ljudi ima status izbjeglica.
Kontinuirano nasilje, šokovi i traume
U izvještaju je navedeno da se broj djece koja pokazuju simptome psihosocijalne patnje udvostručio 2020. godine, jer je kontinuirano izlaganje nasilju, šoku i traumama imalo značajan utjecaj na mentalno zdravlje djece, s kratkoročnim i dugoročnim posljedicama.
UNICEF je naveo da je skoro 12.000 djece ubijeno ili povrijeđeno u proteklom desetljeću, prema verificiranim podacima, a više od 5.700 djece, od kojih su neka imala samo sedam godina, regrutirano u oružane snage.
Dječiji fond UN-a je naveo da skoro 2,45 miliona djece u Siriji i još oko 750.000 sirijske djece u susjednim zemljama ne pohađa školu, od čega 60 posto dječaka.
Situacija je za veliki broj djece i porodica i dalje nesigurna te skoro 90 posto ima potrebu za humanitarnom pomoći, što je porast od 20 procenata samo tokom prošle godine.
U desetogodišnjem sirijskom građanskom ratu poginulo je ili povrijeđeno skoro 12.000 djece, a milioni su napustili školu, saopćio je Dječiji fond Ujedinjenih naroda (UNICEF).
Sumorna statistika objavljena je u izvještaju UNICEF-a uoči 10-godišnjice početka sukoba u Siriji, započetog sredinom marta 2011. godine, prenosi Tanjug, pozivajući se na AP.
U ratu je poginulo skoro pola miliona ljudi, povrijeđeno je više od milion osoba i raseljena polovina stanovništva, dok više od pet miliona ljudi ima status izbjeglica.
Kontinuirano nasilje, šokovi i traume
U izvještaju je navedeno da se broj djece koja pokazuju simptome psihosocijalne patnje udvostručio 2020. godine, jer je kontinuirano izlaganje nasilju, šoku i traumama imalo značajan utjecaj na mentalno zdravlje djece, s kratkoročnim i dugoročnim posljedicama.
UNICEF je naveo da je skoro 12.000 djece ubijeno ili povrijeđeno u proteklom desetljeću, prema verificiranim podacima, a više od 5.700 djece, od kojih su neka imala samo sedam godina, regrutirano u oružane snage.
Dječiji fond UN-a je naveo da skoro 2,45 miliona djece u Siriji i još oko 750.000 sirijske djece u susjednim zemljama ne pohađa školu, od čega 60 posto dječaka.
Situacija je za veliki broj djece i porodica i dalje nesigurna te skoro 90 posto ima potrebu za humanitarnom pomoći, što je porast od 20 procenata samo tokom prošle godine.
Re: UNICEF - zasto ga podrzati
UN: U Jemenu raširena glad, uslovi ‘kao u paklu’
Izvršni direktor Svjetskog programa za hranu Ujedinjenih naroda David Beasley upozorio je nakon posete Jemenu da će ta organizacija biti primorana tražiti stotine miliona dolara privatnih donacija, u očajničkom pokušaju da spriječi raširenu glad u narednim mjesecima, opisujući uslove u ratom pogođenoj zemlji kao “pakao”.
Svjetskom programu za hranu potrebno je najmanje 815 miliona dolara pomoći u Jemenu tokom narednih šest mjeseci, a ima samo 300 miliona dolara, rekao je Beasley za AP, prenosi Tanjug.
Kazao je će agenciji UN-a biti potrebno još 1,9 milijardi dolara da bi ispunila ovogodišnje ciljeve.
‘Djeca jednostavno nestaju’
Beasley je ranije ove sedmice posjetio Jemen, uključujući glavni grad Sanu, koji je pod kontrolom pobunjenika Husija, koje podržava Iran.
Rekao je da je na odjeljenju za neuhranjenost djece u bolnici u Sani vidio djecu kako “nestaju” zbog nedostatka hrane.
“U dječjem krilu ili odjeljenjima u bolnicama obično čujete plač i smijeh. Nema plača, nema smijeha, vlada mrtva tišina“, kazao je on.
“Ovo je pakao… To je najgore mjesto na svijetu. I u potpunosti ga je stvorio čovjek“, istakao je Beasley.
Ujedinjeni narodi su upozorili da bi se 16 miliona ljudi u Jemenu, odnosno polovina stanovništva, moglo suočiti s drastičnim nedostatkom hrane.
Izvršni direktor Svjetskog programa za hranu Ujedinjenih naroda David Beasley upozorio je nakon posete Jemenu da će ta organizacija biti primorana tražiti stotine miliona dolara privatnih donacija, u očajničkom pokušaju da spriječi raširenu glad u narednim mjesecima, opisujući uslove u ratom pogođenoj zemlji kao “pakao”.
Svjetskom programu za hranu potrebno je najmanje 815 miliona dolara pomoći u Jemenu tokom narednih šest mjeseci, a ima samo 300 miliona dolara, rekao je Beasley za AP, prenosi Tanjug.
Kazao je će agenciji UN-a biti potrebno još 1,9 milijardi dolara da bi ispunila ovogodišnje ciljeve.
‘Djeca jednostavno nestaju’
Beasley je ranije ove sedmice posjetio Jemen, uključujući glavni grad Sanu, koji je pod kontrolom pobunjenika Husija, koje podržava Iran.
Rekao je da je na odjeljenju za neuhranjenost djece u bolnici u Sani vidio djecu kako “nestaju” zbog nedostatka hrane.
“U dječjem krilu ili odjeljenjima u bolnicama obično čujete plač i smijeh. Nema plača, nema smijeha, vlada mrtva tišina“, kazao je on.
“Ovo je pakao… To je najgore mjesto na svijetu. I u potpunosti ga je stvorio čovjek“, istakao je Beasley.
Ujedinjeni narodi su upozorili da bi se 16 miliona ljudi u Jemenu, odnosno polovina stanovništva, moglo suočiti s drastičnim nedostatkom hrane.
Re: UNICEF - zasto ga podrzati
S 36 lipa protiv gladi u svijetu
Blagdani ili festival prejedanja
Za vrijeme Uskrsa sve su vijesti vrvjele podacima o korona virusu. Vodile su se statistike ne samo po državama već i po županijama, gradovima, regijama i općinama. Brojke su zlokobno iskakale s ekrana, povlačile su se paralele, uspoređivalo se i teoretiziralo. Zašto se to tako detaljno razrađivalo? U redu, bilo je to nešto što samo ignoranti mogu ignorirati.
Nakon blagdana sve su vijesti i TV emisije prepune dobrohotnih savjeta kako skinuti višak nakupljenih kilograma. U što su se pretvorili naši blagdani? U obrede prežderavanja.
U isto vrijeme ljudi umiru od siromaštva i gladi.
Sramotne statistike o gladi
20.000 ljudi u danu.
833 osobe u satu. Osobe.
14 ljudi u minuti. Svakoga dana.
815 milijuna ljudi je danas gladno.
11 posto svjetske populacije je gladno.
6 milijuna djece godišnje umre od bolesti povezanih sa glađu.
222 milijuna tone hrane baci se godišnje samo u Americi.
40 milijardi dolara iznosi vrijednost te hrane.
880 milijuna eura prikupljeno je u 5 dana za obnovu Notre- Dame
36 lipa dnevno dovoljno je da nahrani jedno dijete u Africi.
I to su prilično zastrašujuće statistike, složit ćete se, iako nemaju veze s koronom. Zašto se te brojke nisu vrtjele na malim ekranima iz dana u dan dok ne postignu odjek u javnosti? Zašto o tome nitko nije pričao? Ljudi moji, je li netko od vas ikada bio gladan? Koliko? Sat, dva, pet sati? Cijeli dan? Kako ste se osjećali nakon nekoliko sati gladovanja? Tresle su vam se ruke od slabosti, bilo vam je muka, niste imali snage ni hodati, a kamo li nešto raditi. Kako li je negdje strašno bilo umirati od gladi? Strašno i sporo. Bolestan čovjek živi i nada se ozdravljenju. Na smrt gladan sanja zdjelicu hrane i nada se što bržem kraju.
Kad pitate svoje dijete što želi, odgovor je uvijek neka igračka. Možda bicikl. Ili odlazak na more. Kad pitate dijete u Africi što želi odgovor je: „Svaki dan nešto jesti i ići u školu.“
Kako je rat u Hrvatskoj i BiH promijenio svijet
Sa samo 36 lipa dnevno možete priuštiti gladnom djetetu jedan topli obrok na dan. Taj će obrok odrediti njegov život jer će ga potaknuti da ide u školu. Za djecu koja završe školu manja je mogućnost da će završiti na ulici baveći se kriminalom. Postoji niz provjerenih organizacija kojima možete iz udobnosti svoje fotelje uplatiti taj iznos koji, vjerujem, nećete ni osjetiti da negdje nedostaje koliko god „loše“ i „teško“ živjeli.
Marijini obroci je globalni pokret koji se bori protiv gladi u svijetu. Pokrenuo ga je Škot Magnus MacFarlane-Barrow. Priča počinje poput bajke; jednoga dana pijući pivo sa svojim bratom Fergusom u njihovom omiljenom pubu čuli su vijesti o ratu u Hrvatskoj i BiH. Cijelu tu noć proveli su budni razgovarajući o tome kako bi mogli pomoći. Uz pomoć prijatelja, rođaka i susjeda prikupili su osnovne potrepštine poput odjeće, hrane, deka i lijekova, kupili rabljeni Land Rover, uzeli tjedan dana godišnjeg i krenuli put Međugorja. Vraćajući se kući u Argyll mislili su nastaviti sa svojim poslom u ribogojilištu, ali su donacije nastavile pristizati ispunivši kuću njihovih roditelja. Magnus je uzeo godinu dana neplaćenog godišnjeg odmora i prodao svoju kuću kako bi mogao voziti pomoć u Bosnu dok pristižu donacije. Donacije nikada nisu prestale pristizati pa se ni Magnus nije vratio na svoj stari posao. Danas Marijini obroci svakoga dana nahrane 1,6 milijuna gladne djece od čega je 30.000 djece dobilo svoj obrok zahvaljujući dobrim ljudima iz Hrvatske.
Ovo je odličan primjer što sve može učiniti jedna osoba. Odgovor je: promijeniti svijet! Jedna osoba može promijeniti svijet! Ponavljajte to iz dana u dan sebi i svojoj djeci ako ih imate, neka budu svjesna svoje uloge i utjecaja koji imaju na kompletan poredak stvari. Neka znaju što sve jedan čovjek može. Da oni kao pojedinci mogu mijenjati tijekove stvari. Neka nove generacije ne odrastaju slijepe i gluhe za probleme svijeta. Za probleme drugog čovjeka. Glad u svijetu ide na dušu svima koji odvraćaju pogled i zatvaraju oči za tuđu nesreću. Zar je to današnji Čovjek? Netko tko toliko strepi nad samim sobom dok je potpuno ravnodušan na patnju drugoga?
Sa 36 lipa dnevno spasite život
Za obnovu pariške crkve Notre-Dame nakon „stravičnog požara“ u kojem nitko nije poginuo u 5 dana je sakupljeno 880 milijuna eura tj. gotovo milijardu dolara. Donacije nisu tu stale. Što se dogodilo s našim prioritetima???
Ne morate nahraniti pola Afrike. Neka to bude jedno dijete. Još danas. Promijenite nečiji život danas. Jer ćete već sutra zaboraviti na to. Na vijestima neće biti ni riječi o tome.
132 kune godišnje.
12 kuna mjesečno.
36 lipa dnevno.
Toliko je potrebno da se nahrani dijete. Nahranite jedno dijete da s pravom možete reći: „I ja sudjelujem u rješavanju problema gladi u svijetu. Dajem svoj doprinos koji nije malen jer se ne pravim da ne postoji. Radi mene je jedno dijete danas sito.“
To nije mala stvar za onoga tko je zbog vas taj dan barem jednom napunio gladni trbuščić. Zbog vas. Za njega je to gesta dobrote i ljubavi nemjerljiva s bilo čim drugim. Za njega to čini razliku između života i smrti. Kad bi tako učinio svatko od nas, ni jedno dijete više nikad ne bi umrlo od gladi.
Kad bi glad bila zarazna
Zašto se javnost svakodnevno ne osvještava o problemu daleko većem od virusa protiv kojeg se cijeli svijet ujedinio u zajedničkoj borbi i potrazi za cjepivom kao svetim Gralom? Problemu gladi za koji ne postoji cjepivo, ali postoji rješenje.
Rješenje je u svima nama. Treba nam samo biti stalo. Godišnje se proizvede dovoljno hrane da se nahrani cijeli svijet, ali hrana se i dalje baca. Liderima svjetskih velesila ne pada na pamet da se bave time. Zašto??? Odgovor je brutalno jasan. Zato što glad nije zarazna. Koja šteta. Inače bi se cijeli svijet ujedinio kao sada i do sutra našao rješenje i za taj sramotni problem čovječanstva koji postoji oduvijek.
Blagdani ili festival prejedanja
Za vrijeme Uskrsa sve su vijesti vrvjele podacima o korona virusu. Vodile su se statistike ne samo po državama već i po županijama, gradovima, regijama i općinama. Brojke su zlokobno iskakale s ekrana, povlačile su se paralele, uspoređivalo se i teoretiziralo. Zašto se to tako detaljno razrađivalo? U redu, bilo je to nešto što samo ignoranti mogu ignorirati.
Nakon blagdana sve su vijesti i TV emisije prepune dobrohotnih savjeta kako skinuti višak nakupljenih kilograma. U što su se pretvorili naši blagdani? U obrede prežderavanja.
U isto vrijeme ljudi umiru od siromaštva i gladi.
Sramotne statistike o gladi
20.000 ljudi u danu.
833 osobe u satu. Osobe.
14 ljudi u minuti. Svakoga dana.
815 milijuna ljudi je danas gladno.
11 posto svjetske populacije je gladno.
6 milijuna djece godišnje umre od bolesti povezanih sa glađu.
222 milijuna tone hrane baci se godišnje samo u Americi.
40 milijardi dolara iznosi vrijednost te hrane.
880 milijuna eura prikupljeno je u 5 dana za obnovu Notre- Dame
36 lipa dnevno dovoljno je da nahrani jedno dijete u Africi.
I to su prilično zastrašujuće statistike, složit ćete se, iako nemaju veze s koronom. Zašto se te brojke nisu vrtjele na malim ekranima iz dana u dan dok ne postignu odjek u javnosti? Zašto o tome nitko nije pričao? Ljudi moji, je li netko od vas ikada bio gladan? Koliko? Sat, dva, pet sati? Cijeli dan? Kako ste se osjećali nakon nekoliko sati gladovanja? Tresle su vam se ruke od slabosti, bilo vam je muka, niste imali snage ni hodati, a kamo li nešto raditi. Kako li je negdje strašno bilo umirati od gladi? Strašno i sporo. Bolestan čovjek živi i nada se ozdravljenju. Na smrt gladan sanja zdjelicu hrane i nada se što bržem kraju.
Kad pitate svoje dijete što želi, odgovor je uvijek neka igračka. Možda bicikl. Ili odlazak na more. Kad pitate dijete u Africi što želi odgovor je: „Svaki dan nešto jesti i ići u školu.“
Kako je rat u Hrvatskoj i BiH promijenio svijet
Sa samo 36 lipa dnevno možete priuštiti gladnom djetetu jedan topli obrok na dan. Taj će obrok odrediti njegov život jer će ga potaknuti da ide u školu. Za djecu koja završe školu manja je mogućnost da će završiti na ulici baveći se kriminalom. Postoji niz provjerenih organizacija kojima možete iz udobnosti svoje fotelje uplatiti taj iznos koji, vjerujem, nećete ni osjetiti da negdje nedostaje koliko god „loše“ i „teško“ živjeli.
Marijini obroci je globalni pokret koji se bori protiv gladi u svijetu. Pokrenuo ga je Škot Magnus MacFarlane-Barrow. Priča počinje poput bajke; jednoga dana pijući pivo sa svojim bratom Fergusom u njihovom omiljenom pubu čuli su vijesti o ratu u Hrvatskoj i BiH. Cijelu tu noć proveli su budni razgovarajući o tome kako bi mogli pomoći. Uz pomoć prijatelja, rođaka i susjeda prikupili su osnovne potrepštine poput odjeće, hrane, deka i lijekova, kupili rabljeni Land Rover, uzeli tjedan dana godišnjeg i krenuli put Međugorja. Vraćajući se kući u Argyll mislili su nastaviti sa svojim poslom u ribogojilištu, ali su donacije nastavile pristizati ispunivši kuću njihovih roditelja. Magnus je uzeo godinu dana neplaćenog godišnjeg odmora i prodao svoju kuću kako bi mogao voziti pomoć u Bosnu dok pristižu donacije. Donacije nikada nisu prestale pristizati pa se ni Magnus nije vratio na svoj stari posao. Danas Marijini obroci svakoga dana nahrane 1,6 milijuna gladne djece od čega je 30.000 djece dobilo svoj obrok zahvaljujući dobrim ljudima iz Hrvatske.
Ovo je odličan primjer što sve može učiniti jedna osoba. Odgovor je: promijeniti svijet! Jedna osoba može promijeniti svijet! Ponavljajte to iz dana u dan sebi i svojoj djeci ako ih imate, neka budu svjesna svoje uloge i utjecaja koji imaju na kompletan poredak stvari. Neka znaju što sve jedan čovjek može. Da oni kao pojedinci mogu mijenjati tijekove stvari. Neka nove generacije ne odrastaju slijepe i gluhe za probleme svijeta. Za probleme drugog čovjeka. Glad u svijetu ide na dušu svima koji odvraćaju pogled i zatvaraju oči za tuđu nesreću. Zar je to današnji Čovjek? Netko tko toliko strepi nad samim sobom dok je potpuno ravnodušan na patnju drugoga?
Sa 36 lipa dnevno spasite život
Za obnovu pariške crkve Notre-Dame nakon „stravičnog požara“ u kojem nitko nije poginuo u 5 dana je sakupljeno 880 milijuna eura tj. gotovo milijardu dolara. Donacije nisu tu stale. Što se dogodilo s našim prioritetima???
Ne morate nahraniti pola Afrike. Neka to bude jedno dijete. Još danas. Promijenite nečiji život danas. Jer ćete već sutra zaboraviti na to. Na vijestima neće biti ni riječi o tome.
132 kune godišnje.
12 kuna mjesečno.
36 lipa dnevno.
Toliko je potrebno da se nahrani dijete. Nahranite jedno dijete da s pravom možete reći: „I ja sudjelujem u rješavanju problema gladi u svijetu. Dajem svoj doprinos koji nije malen jer se ne pravim da ne postoji. Radi mene je jedno dijete danas sito.“
To nije mala stvar za onoga tko je zbog vas taj dan barem jednom napunio gladni trbuščić. Zbog vas. Za njega je to gesta dobrote i ljubavi nemjerljiva s bilo čim drugim. Za njega to čini razliku između života i smrti. Kad bi tako učinio svatko od nas, ni jedno dijete više nikad ne bi umrlo od gladi.
Kad bi glad bila zarazna
Zašto se javnost svakodnevno ne osvještava o problemu daleko većem od virusa protiv kojeg se cijeli svijet ujedinio u zajedničkoj borbi i potrazi za cjepivom kao svetim Gralom? Problemu gladi za koji ne postoji cjepivo, ali postoji rješenje.
Rješenje je u svima nama. Treba nam samo biti stalo. Godišnje se proizvede dovoljno hrane da se nahrani cijeli svijet, ali hrana se i dalje baca. Liderima svjetskih velesila ne pada na pamet da se bave time. Zašto??? Odgovor je brutalno jasan. Zato što glad nije zarazna. Koja šteta. Inače bi se cijeli svijet ujedinio kao sada i do sutra našao rješenje i za taj sramotni problem čovječanstva koji postoji oduvijek.
Re: UNICEF - zasto ga podrzati
Skoro svi prolaznici su prišli izgubljenoj djevojčici koja je lijepo odjevena. Kad je promijenila odjeću, uslijedio je šokantan prizor.
UNІСЕF је јоš јеdnіm društvеnіm еkѕреrіmеntоm dоkаzао dа ѕu nеkі lјudі јеdnоѕtаvnо nеvіdlјіvі dаnаšnјеm društvu … іlі ѕе mі bаrеm рrаvіmо dа ѕu nеvіdlјіvі.
Šеѕtоgоdіšnја, lіјеро оdјеvеnа dјеvојčіса nаšlа ѕе ѕаmа nа ulісаmа Тbіlіѕіја, glаvnоg grаdа Gruzіје. Zаtіm, tа іѕtа dјеvојčіса оdјеvеnа је u ѕtаru і роdеrаnu оdјеću. Rеаkсіје lјudі bі nаѕ trеbаlе роѕrаmіtі!
UNІСЕF је јоš јеdnіm društvеnіm еkѕреrіmеntоm dоkаzао dа ѕu nеkі lјudі јеdnоѕtаvnо nеvіdlјіvі dаnаšnјеm društvu … іlі ѕе mі bаrеm рrаvіmо dа ѕu nеvіdlјіvі.
Šеѕtоgоdіšnја, lіјеро оdјеvеnа dјеvојčіса nаšlа ѕе ѕаmа nа ulісаmа Тbіlіѕіја, glаvnоg grаdа Gruzіје. Zаtіm, tа іѕtа dјеvојčіса оdјеvеnа је u ѕtаru і роdеrаnu оdјеću. Rеаkсіје lјudі bі nаѕ trеbаlе роѕrаmіtі!
1
1
Re: UNICEF - zasto ga podrzati
Gledala sam par eksperimenata na ovu temu. Kažu "odijelo ne čini čovjeka" ali ga može učiniti nevidljivim.
Re: UNICEF - zasto ga podrzati
Vi u BiH opet bolje vidite, je li bas ovako?
Neki dan sam dan pogledala neki video, zena na pijaci govori da prodaje neke artikle na komad, umjesto na kg, i da je vise u ratu prodavala.
UN: Više od pola stanovništva BiH je na rubu siromaštva a 15 posto ispod te granice
https://ba.voanews.com/a/5839291.html
Prema procjenama Ujedinjenih Nacija više od polovine stanovništva u Bosni i Hercegovini je na rubu siromaštva. Zbog pandemije korona virusa povećava se i broj korisnika javnih kuhinja ali je, kako iz Banjaluke izvještava Dragan Stegić, hrane sve manje.
Neki dan sam dan pogledala neki video, zena na pijaci govori da prodaje neke artikle na komad, umjesto na kg, i da je vise u ratu prodavala.
UN: Više od pola stanovništva BiH je na rubu siromaštva a 15 posto ispod te granice
https://ba.voanews.com/a/5839291.html
Prema procjenama Ujedinjenih Nacija više od polovine stanovništva u Bosni i Hercegovini je na rubu siromaštva. Zbog pandemije korona virusa povećava se i broj korisnika javnih kuhinja ali je, kako iz Banjaluke izvještava Dragan Stegić, hrane sve manje.