Amerika
Re: Amerika
Zvanično preuzeo dužnost.
Trump napustio Bijelu kuću nekoliko sati prije početka inauguracije i nije prisustvovao ceremoniji.
I'm waking up to ash and dust I wipe my brow and I sweat my rust
umalo se ne pobismo.. 
Re: Amerika
Poništavanje Trumpovih odluka: Prvi dan Biden potpisao 17 uredbi
Prve radne sate Joe Biden je proveo poništavajući neke od najkontroverznijih odluka svoga prethodnika.
Joe Biden stupio je na dužnost 46. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. U Ovalni ured ušao je nakon jednih od najhaotičnijih i najviše osporavanih izbora u američkoj historiji.
Prve radne sate proveo je poništavajući neke od najkontroverznijih odluka svoga prethodnika.
Re: Amerika
Demokrate predale senatu optužnicu protiv Trumpa
Donalda Trumpa se tereti da je poticao pristalice na upad u zgradu Kongresa 6. januara dok su zastupnici održavali sjednicu na kojoj su trebali potvrditi pobjedu Joe Bidena.
Zastupnički dom SAD-a u ponedjeljak je senatu predao optužnicu protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u kojoj ga se optužuje da je poticao pobunu u govoru svojim pristalicama prije nego što su napali vašingtonski Kapitol, sjedište Kongresa.
Devetero demokrata iz zastupničkog doma, koji će na suđenju biti tužitelji, donijelo je službenu optužnicu u dvoranu senata istim putem kojim su išle Trumpove pristalice 6. januara kada su provalile u zgradu Kongresa SAD-a sukobljavajući se s policijom, Hina prenosi agenciju Reuters.
Optužnica izglasana u zastupničkom domu, 13. januara u ponedjeljak navečer je pročitana u senatu čime je službeno započet postupak opoziva.
Donalda Trumpa se tereti da je poticao pristalice na upad u zgradu Kongresa 6. januara dok su zastupnici održavali sjednicu na kojoj su trebali potvrditi pobjedu njegovog protivkandidata na predsjedničkim izborima, Joea Bidena.
Početak suđenja 9. februara
“Nikada nećete preuzeti našu zemlju ako ste slabi. Morate pokazati snagu i morate biti snažni”, rekao je demonstrantima uoči napada na Kapitol u kojemu je pet osoba izgubilo život.
Senat bi suđenje Trumpu trebao početi 9. februara.
Sto senatora bit će porotnici u postupku u kojem bi Trumpu moglo zauvijek biti oduzeto pravo da postane predsjednik SAD-a.
U glasanju u zastupničkom domu o pokretanju Trumpovog opoziva demokratima se pridružilo desetero republikanaca ali za osudu u postupku u senatu bit će im, uz 50 demokratskih senatora, potrebno još 17 republikanaca, što se ne čini mogućim s obzirom na podršku koju Trump još uvijek uživa u konzervativnoj glasačkoj bazi republikanaca.
Reklama
Historijsko suđenje
Predsjednik SAD-a Joe Biden je u ponedjeljak rekao da ne vjeruje da će u senatu biti dovoljno glasova za osudu Trumpa, izvijestio je CNN. CNN je objavio da mu je Biden dao kratak intervju.
Suđenjem će predsjedati demokrat Patrick Leahy, senator koji je najduže u tom tijelu. Leahy je prvi put izabran u senat 1974. i trenutno je privremeni predsjednik senata.
Iako po ustavu u postupku opoziva predsjeda predsjednik Vrhovnog suda, u slučaju kada se postupak vodi protiv predsjednika koji više nije na dužnosti postupkom predsjeda senator, protumačio je izvor iz senata.
Trump je prvi predsjednik u historiji SAD-a protiv kojeg je dvaput pokrenut opoziv i prvi predsjednik kojem se sudi nakon što mu je istekao mandat.
Po anketi koju je je za Reuters provela agencija Ipsos, 51 posto Amerikanaca misli da bi senat trebao osuditi Trumpa.
Donalda Trumpa se tereti da je poticao pristalice na upad u zgradu Kongresa 6. januara dok su zastupnici održavali sjednicu na kojoj su trebali potvrditi pobjedu Joe Bidena.
Zastupnički dom SAD-a u ponedjeljak je senatu predao optužnicu protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u kojoj ga se optužuje da je poticao pobunu u govoru svojim pristalicama prije nego što su napali vašingtonski Kapitol, sjedište Kongresa.
Devetero demokrata iz zastupničkog doma, koji će na suđenju biti tužitelji, donijelo je službenu optužnicu u dvoranu senata istim putem kojim su išle Trumpove pristalice 6. januara kada su provalile u zgradu Kongresa SAD-a sukobljavajući se s policijom, Hina prenosi agenciju Reuters.
Optužnica izglasana u zastupničkom domu, 13. januara u ponedjeljak navečer je pročitana u senatu čime je službeno započet postupak opoziva.
Donalda Trumpa se tereti da je poticao pristalice na upad u zgradu Kongresa 6. januara dok su zastupnici održavali sjednicu na kojoj su trebali potvrditi pobjedu njegovog protivkandidata na predsjedničkim izborima, Joea Bidena.
Početak suđenja 9. februara
“Nikada nećete preuzeti našu zemlju ako ste slabi. Morate pokazati snagu i morate biti snažni”, rekao je demonstrantima uoči napada na Kapitol u kojemu je pet osoba izgubilo život.
Senat bi suđenje Trumpu trebao početi 9. februara.
Sto senatora bit će porotnici u postupku u kojem bi Trumpu moglo zauvijek biti oduzeto pravo da postane predsjednik SAD-a.
U glasanju u zastupničkom domu o pokretanju Trumpovog opoziva demokratima se pridružilo desetero republikanaca ali za osudu u postupku u senatu bit će im, uz 50 demokratskih senatora, potrebno još 17 republikanaca, što se ne čini mogućim s obzirom na podršku koju Trump još uvijek uživa u konzervativnoj glasačkoj bazi republikanaca.
Reklama
Historijsko suđenje
Predsjednik SAD-a Joe Biden je u ponedjeljak rekao da ne vjeruje da će u senatu biti dovoljno glasova za osudu Trumpa, izvijestio je CNN. CNN je objavio da mu je Biden dao kratak intervju.
Suđenjem će predsjedati demokrat Patrick Leahy, senator koji je najduže u tom tijelu. Leahy je prvi put izabran u senat 1974. i trenutno je privremeni predsjednik senata.
Iako po ustavu u postupku opoziva predsjeda predsjednik Vrhovnog suda, u slučaju kada se postupak vodi protiv predsjednika koji više nije na dužnosti postupkom predsjeda senator, protumačio je izvor iz senata.
Trump je prvi predsjednik u historiji SAD-a protiv kojeg je dvaput pokrenut opoziv i prvi predsjednik kojem se sudi nakon što mu je istekao mandat.
Po anketi koju je je za Reuters provela agencija Ipsos, 51 posto Amerikanaca misli da bi senat trebao osuditi Trumpa.
Re: Amerika
Zbog leda na cestama u US se danas desilo vise lancanih udesa. Najgori je bio u Texasu. Pogledajte ovaj uzas.
1
1
Re: Amerika
Brojni problemi Teksašana zbog nezapamćene hladnoće
Stotine hiljada stanovnika američke savezne države Teksas i dalje su bez struje tokom nezapamćenog vala hladnog vremena.
Stotine hiljada stanovnika američke savezne države Teksas i dalje su bez struje tokom nezapamćenog vala hladnog vremena.
Re: Amerika
Dramatično slijetanje aviona u Denveru nakon kvara motora
U američkoj saveznoj državi Colorado dramatično slijetanje putničkog aviona. Tokom leta zapalio se motor, a njegovi dijelovi padali su po predgrađu Denvera.
Re: Amerika
E zamisli ovo gledaš kroz prozor 
I'm waking up to ash and dust I wipe my brow and I sweat my rust
Re: Amerika
Šta se dešava sa Boeingom 777: Regulatorna agencija naredila inspekciju
Američka agencija za civilnu avijaciju naredila je da se izvrši inspekcija Boeingovih modela 777 koji imaju iste motore poput onog koji je eksplodirao u letu u subotu.
Re: Amerika
Koja sreca za putnike... pilot je izgleda sve dobro odradio.. 
.. Bilo je i ranije nekih problema, oko istog modela aviona.. dobro je da su svi prizemljeni..
.. Bilo je i ranije nekih problema, oko istog modela aviona.. dobro je da su svi prizemljeni..
Re: Amerika
Korona u Americi: Minuta šutnje za 500.000 preminulih
Prije nešto više od godinu dana u SAD-u je zabilježen prvi smrtni slučaj – usprkos naporima da se ubrza proces vakcinacije, gotovo 2.000 osoba i dalje umire svaki dan.
Prije nešto više od godinu dana u SAD-u je zabilježen prvi smrtni slučaj – usprkos naporima da se ubrza proces vakcinacije, gotovo 2.000 osoba i dalje umire svaki dan.
Re: Amerika
.. pocinjem da sumnjam u te brojke i kompletnu situaciju...
.. citakuci -- izgleda zbilja ima nesto cudno- virus postoji, izgleda... kao i to da veze namaju sta i kako se boriti s istim..
. i nije svaka smrt - korona..
Re: Amerika
Šta na kraju bi sa Trumpom, nigdje ga više 
I'm waking up to ash and dust I wipe my brow and I sweat my rust
. sad je prepnatrpan, tuzbama kojekavim..odrat ce ga advokati.. Re: Amerika
I mene je malo zanimalo sta bude s tim upadom
Garland ističe značaj gonjenja odgovornih za upad u Capitol
Senatski Odbor za pravosuđe u ponedjeljak zasjeda povodom nominacije Merricka Garlanda na funkciju novog američkog sekretara za pravosuđe.
Garlanda je na tu poziciju kandidovao predsjednik Joe Biden.
Izvjesno - budući najviši američki pravosudni zvaničnik će u izlaganju pred članovima Odbora za pravosuđe Senata ukazati na značaj rada tužilaštva u gonjenju pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koje su, početkom januara, upale u kompleks Capitol Hilla, navedeno je u Garlandovoj uvodnoj izjavi koju je Odbor za pravosuđe Senata objavio uoči pretresa.
„Ako moja nominacija bude potvrđena lično ću nadzirati krivično gonjenje rasista i svih ostalih koji su upali u Capitol 6. januara, što je bio gnusni napad na osnove naše demokratije, miran prenos vlasi na novoizabranu vlast”, naveo je Garland.
„To će biti samo jedan dio važnog posla koji spada u odgovornosti Sekretarijata”, navodi se u njegovoj izjavi.
Takođe, kako je ukazano, Garland će se založiti za široko poštovanje prava američkih građana nakon ljetošnjih protesta koji su Sjedinjene Države potresle nakon smrti Afroamerikanca Georgea Floyda.
„Ta misija ostaje hitna jer građani nemaju jednaka prava. Zajednice druge boje kože i druge manjine suočavaju se sa diskriminacijom koja se odnosi na stanovanje, obrazovanje, kao i krivično pravo – i snose teret štete koju nanose pandemija koronavirusa, zagađenje i klimatske promene”, navedeno je u Garlandovom govoru koji će prezentovati članovima senatskog Odbora za pravosuđe.
Nominovani sekretar za pravosuđe će se založiti i za to da agencija, koju će predvoditi ako bude potvrđen, više doprinese u zaštiti američkih građana od korupcije.
Inače, Merrick Garland će na toj funkciji naslediti i istragu koju Sekretarijat vodi u slučaju sina američkog predsjednika Huntera Bidena o poslovima koje njegova kompanija ima u Kini i Ukrajini i navodima o poreskim zloupotrebama.
Predsjednik Biden se javno obavezao da se neće miješati u istragu.
Biden je Garlanda predstavio kao svog kandidata na funkciji sekretara za pravosuđe dan pošto su hiljade pristalica bivšeg predsjednika Trumpa upale u Capitol tokom nemira u kojima je život izgubilo pet osoba.
Biden, kome je Kongres uprkos fizičkoj ugroženosti tokom nasilnog upada potvrdio izbornu pobjedu, Garlanda je tada predstavio kao suštinski preduslov za obnovu vladavine prava.
Garland je prije nominacije bio sudija Apelacionog suda u Washingtonu, a prije nego što je postao sudija, radio je u Sekretarijatu za pravosuđe gdje je nadzirao rad odjeljenja koje se bavi borbom protiv kriminala.
Garland ističe značaj gonjenja odgovornih za upad u Capitol
Senatski Odbor za pravosuđe u ponedjeljak zasjeda povodom nominacije Merricka Garlanda na funkciju novog američkog sekretara za pravosuđe.
Garlanda je na tu poziciju kandidovao predsjednik Joe Biden.
Izvjesno - budući najviši američki pravosudni zvaničnik će u izlaganju pred članovima Odbora za pravosuđe Senata ukazati na značaj rada tužilaštva u gonjenju pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koje su, početkom januara, upale u kompleks Capitol Hilla, navedeno je u Garlandovoj uvodnoj izjavi koju je Odbor za pravosuđe Senata objavio uoči pretresa.
„Ako moja nominacija bude potvrđena lično ću nadzirati krivično gonjenje rasista i svih ostalih koji su upali u Capitol 6. januara, što je bio gnusni napad na osnove naše demokratije, miran prenos vlasi na novoizabranu vlast”, naveo je Garland.
„To će biti samo jedan dio važnog posla koji spada u odgovornosti Sekretarijata”, navodi se u njegovoj izjavi.
Takođe, kako je ukazano, Garland će se založiti za široko poštovanje prava američkih građana nakon ljetošnjih protesta koji su Sjedinjene Države potresle nakon smrti Afroamerikanca Georgea Floyda.
„Ta misija ostaje hitna jer građani nemaju jednaka prava. Zajednice druge boje kože i druge manjine suočavaju se sa diskriminacijom koja se odnosi na stanovanje, obrazovanje, kao i krivično pravo – i snose teret štete koju nanose pandemija koronavirusa, zagađenje i klimatske promene”, navedeno je u Garlandovom govoru koji će prezentovati članovima senatskog Odbora za pravosuđe.
Nominovani sekretar za pravosuđe će se založiti i za to da agencija, koju će predvoditi ako bude potvrđen, više doprinese u zaštiti američkih građana od korupcije.
Inače, Merrick Garland će na toj funkciji naslediti i istragu koju Sekretarijat vodi u slučaju sina američkog predsjednika Huntera Bidena o poslovima koje njegova kompanija ima u Kini i Ukrajini i navodima o poreskim zloupotrebama.
Predsjednik Biden se javno obavezao da se neće miješati u istragu.
Biden je Garlanda predstavio kao svog kandidata na funkciji sekretara za pravosuđe dan pošto su hiljade pristalica bivšeg predsjednika Trumpa upale u Capitol tokom nemira u kojima je život izgubilo pet osoba.
Biden, kome je Kongres uprkos fizičkoj ugroženosti tokom nasilnog upada potvrdio izbornu pobjedu, Garlanda je tada predstavio kao suštinski preduslov za obnovu vladavine prava.
Garland je prije nominacije bio sudija Apelacionog suda u Washingtonu, a prije nego što je postao sudija, radio je u Sekretarijatu za pravosuđe gdje je nadzirao rad odjeljenja koje se bavi borbom protiv kriminala.
Re: Amerika
Više od 300 ljudi optuženo za napad na Kapitol
AMERIČKO ministarstvo pravosuđa optužilo je više od 300 ljudi za sudjelovanje u smrtonosnom napadu pristaša bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na Kapitol, a najmanje njih 280 je uhićeno, rekao je u petak zamjenik državnog odvjetnika John Carlin.
"Istraga protiv odgovornih se provodi do sada neviđenom brzinom i razmjerima", rekao je i naglasio da će počinitelji odgovarati.
Njegovi komentari su uslijedili dan nakon što je šefica policije Kapitola Yogananda Pittman u četvrtak rekla zastupnicima da su Trumpovi pristaše spominjali dizanje zgrade u zrak.
FBI prati pojedince da se napad ne ponovi
Pittman je izrazila zabrinutost da bi ekstremisti mogli napasti Kongres tijekom obraćanja predsjednika Joea Bidena.
Visoki dužnosnik FBI-a je odgovarajući na pitanja o toj prijetnji u petak rekao da ured "pozorno prati svaku reakciju pojedinaca koji bi pokazali namjeru napada kao i sve koji su već počinili napad".
On je istaknuo da američki domaći ekstremisti već godinama predstavljaju ozbiljnu prijetnju te da su upravo njihove prijetnje vladi bile najveća ugroza 2020.
"Godina 2020. za nas je bila jako važna. Nasilna reakcija na mješavinu događaja do koje je došlo širom zemlje nešto je što nismo vidjeli desetljećima", rekao je.
Tri od četiri teroristička napada sa smrtnim ishodima počinili su ljudi kojima se pripisuje "nasilna ekstremistička ideologija" usmjerena protiv vlade i vlasti, dodao je.
AMERIČKO ministarstvo pravosuđa optužilo je više od 300 ljudi za sudjelovanje u smrtonosnom napadu pristaša bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na Kapitol, a najmanje njih 280 je uhićeno, rekao je u petak zamjenik državnog odvjetnika John Carlin.
"Istraga protiv odgovornih se provodi do sada neviđenom brzinom i razmjerima", rekao je i naglasio da će počinitelji odgovarati.
Njegovi komentari su uslijedili dan nakon što je šefica policije Kapitola Yogananda Pittman u četvrtak rekla zastupnicima da su Trumpovi pristaše spominjali dizanje zgrade u zrak.
FBI prati pojedince da se napad ne ponovi
Pittman je izrazila zabrinutost da bi ekstremisti mogli napasti Kongres tijekom obraćanja predsjednika Joea Bidena.
Visoki dužnosnik FBI-a je odgovarajući na pitanja o toj prijetnji u petak rekao da ured "pozorno prati svaku reakciju pojedinaca koji bi pokazali namjeru napada kao i sve koji su već počinili napad".
On je istaknuo da američki domaći ekstremisti već godinama predstavljaju ozbiljnu prijetnju te da su upravo njihove prijetnje vladi bile najveća ugroza 2020.
"Godina 2020. za nas je bila jako važna. Nasilna reakcija na mješavinu događaja do koje je došlo širom zemlje nešto je što nismo vidjeli desetljećima", rekao je.
Tri od četiri teroristička napada sa smrtnim ishodima počinili su ljudi kojima se pripisuje "nasilna ekstremistička ideologija" usmjerena protiv vlade i vlasti, dodao je.
Re: Amerika
Senat usvojio golemi paket pomoći od 1.900 milijardi dolara
Senat je u subotu usvojio plan predsjednika Joea Bidena za oporavak od pandemije COVID-a 19 vrijedan 1.900 milijardi dolara, nakon cjelonoćnog zasjedanja na kojem je među demokratima najviše neslaganja bilo oko pomoći za nezaposlene, a republikanska manjina nije uspjela u pokušajima da progura tridesetak amandmana, prenosi Hina pozivajući se na Reuters.
Paket uključuje 400 milijardi dolara za jednokratne isplate većini Amerikanaca u iznosu od 1.400 dolara, 300 dolara sedmično za produžene naknade za 9,5 miliona ljudi koji su u krizi ostali bez posla i 350 milijardi dolara pomoći državnim i lokalnim vlastima kojima su se zbog pandemije smanjili budžeti.
Plan je u senatu prošao sa 50 glasova ‘za’ i 49 ‘protiv’, a nijedan republikanac nije glasao za jedan od najvećih paketa poticaja u historiji SAD-a.
Borba nije gotova jer se zakon mora vratiti u zastupnički dom koji je prije sedam dana odobrio nešto drugačiju verziju.
Pokazatelj teškoća koje će Biden imati u Kongresu
Sukob u demokratskoj stranci oko naknada za nezaposlene i cjelonoćni napor republikanaca da izmijene zakon, za koji ankete pokazuju da ga podržava šira javnost, oslikava teškoće koje će Biden imati u donošenju nekih drugih politika u Kongresu.
Zakon je prioritet za Bidena nakon što je korona virus usmrtio više od 520 hiljada Amerikanaca.
Raspava i glasanje trajali su rekordnih 11 sati i 50 minuta, najduže u modernoj eri.
Demokrati su nastojali ispregovarati visinu iznosa podrške za nezaposlene kako bi zadovoljili centriste, u prvom redu senatora Joea Manchina, demokrata koji zastupa Zapadnu Virginiju, koja je velikom većinom podržala republikanskog bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na izborima u novembru.
Produžene isplate za nezaposlene pokazale su se najspornijim dijelom zakona. U verziji koja je u prošlu subotu prošla u zastupničkom domu tražilo se 400 dolara sedmično, no kompromisom se ta podrška smanjila na 300 dolara.
U tom je tekstu predloženo i dvostruko povećanje minimalne satnice od 15 dolara, što je senat također odbio.
Umjereni demokrati strahovali su da će veće beneficije za nezaposlene i povećanje minimalne plaće naštetiti kompanijama u ruralnim državama.
Senat je u subotu usvojio plan predsjednika Joea Bidena za oporavak od pandemije COVID-a 19 vrijedan 1.900 milijardi dolara, nakon cjelonoćnog zasjedanja na kojem je među demokratima najviše neslaganja bilo oko pomoći za nezaposlene, a republikanska manjina nije uspjela u pokušajima da progura tridesetak amandmana, prenosi Hina pozivajući se na Reuters.
Paket uključuje 400 milijardi dolara za jednokratne isplate većini Amerikanaca u iznosu od 1.400 dolara, 300 dolara sedmično za produžene naknade za 9,5 miliona ljudi koji su u krizi ostali bez posla i 350 milijardi dolara pomoći državnim i lokalnim vlastima kojima su se zbog pandemije smanjili budžeti.
Plan je u senatu prošao sa 50 glasova ‘za’ i 49 ‘protiv’, a nijedan republikanac nije glasao za jedan od najvećih paketa poticaja u historiji SAD-a.
Borba nije gotova jer se zakon mora vratiti u zastupnički dom koji je prije sedam dana odobrio nešto drugačiju verziju.
Pokazatelj teškoća koje će Biden imati u Kongresu
Sukob u demokratskoj stranci oko naknada za nezaposlene i cjelonoćni napor republikanaca da izmijene zakon, za koji ankete pokazuju da ga podržava šira javnost, oslikava teškoće koje će Biden imati u donošenju nekih drugih politika u Kongresu.
Zakon je prioritet za Bidena nakon što je korona virus usmrtio više od 520 hiljada Amerikanaca.
Raspava i glasanje trajali su rekordnih 11 sati i 50 minuta, najduže u modernoj eri.
Demokrati su nastojali ispregovarati visinu iznosa podrške za nezaposlene kako bi zadovoljili centriste, u prvom redu senatora Joea Manchina, demokrata koji zastupa Zapadnu Virginiju, koja je velikom većinom podržala republikanskog bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na izborima u novembru.
Produžene isplate za nezaposlene pokazale su se najspornijim dijelom zakona. U verziji koja je u prošlu subotu prošla u zastupničkom domu tražilo se 400 dolara sedmično, no kompromisom se ta podrška smanjila na 300 dolara.
U tom je tekstu predloženo i dvostruko povećanje minimalne satnice od 15 dolara, što je senat također odbio.
Umjereni demokrati strahovali su da će veće beneficije za nezaposlene i povećanje minimalne plaće naštetiti kompanijama u ruralnim državama.