..ne zezaj.. ne ponovilo se.. .. bruka i za republikance. da ga nisu uklonili .. na neki nacin..Amerika
Re: Amerika
..ne zezaj.. ne ponovilo se.. .. bruka i za republikance. da ga nisu uklonili .. na neki nacin..
Re: Amerika
..nebitno jel se on tebi sviđa il ti je iritantan al on je predstavnik jedne političke opcije i priznaj da je bio medijski linč nezapamcen u povjesti sad-a..
Re: Amerika
.. uvijek je bio blento--- i nije ga niko predlozio --- vec se sam ugurao- kao i bilo ko --da se odluci biti predsjednik
.. niko u istoriji presjednikovanja se nije ponashao kao on u kontaktu s novinarima.. to je bilo -iskreno- zalosno sluhati ga. kako se svadja i odgovara......
ko' debil' 
Re: Amerika
..ne možeš se sam ugurat na takvo misto nije amerika banana država..postoje stranački izbori pa onda nacionalni..Bella wrote: ↑Tue Apr 27, 2021 12:13 am.. uvijek je bio blento--- i nije ga niko predlozio --- vec se sam ugurao- kao i bilo ko --da se odluci biti predsjednik
.. niko u istoriji presjednikovanja se nije ponashao kao on u kontaktu s novinarima.. to je bilo -iskreno- zalosno sluhati ga. kako se svadja i odgovara......
Re: Amerika
Bio je nezavisan...moze bilo ko... po debatama kako se predstavio- repub. partija ga je , kasnije predlozila kao svog kandidata...
Re: Amerika
..znam ja njegov put al činjenica je da ga je stranka prihvatila i to nije ništa neobično u svitu politike a sto si rekla da je debilan kako onda da je dobio toliku potporu u americi logikom stvari reklo bi se da su onda ameri debili u većem dijelu.. 
Re: Amerika
.. pa kad ne izadju(glasaju) svi normalni-
onda debili navale... e, ne znam koji je omjer...... . pa i Obama je pobijedio, takav kakav je. i bas je Trump prvi reagovao s provokacijama. gdje je Obama rodjen itd.. tako .. da prilican br amera -nije mogao svariti da crnac bude predsjednik. mada dok je bio 8 god. nije bilo nekih incidenata po tom pitanju.... a i Obama je bio dobar u tom poslu..
Re: Amerika
Biden zvanično nazvao masakr nad Armenima – genocid
Biden je prvi američki predsjednik koji je službeno priznao masovna ubistva Armena u Osmanskom carstvu tokom Prvog svjetskog rata kao genocid.
Američki predsjednik Joe Biden formalno je priznao masakr nad Armenima u Osmanskom Carstvu kao genocid.
“Svake godine se na ovaj dan prisjećamo života onih koji su umrli u genocidu nad Armenima u Osmanskom dobu i obavezujemo se da ćemo spriječiti da se takvo zlodjelo ikad više ponovi”, naveo je Biden u saopćenju koje je objavila Bijela kuća.
“Američki narod odaje počast svim Armenima koji su nestalu u genocidu koji je počeo da današnji dan prije 106 godina”, navedeno je, između ostalog, u saopćenju.
Ovom izjavom Joe Biden je postao prvi američki predsjednik koji je formalno priznao ubistva 1,5 milion Armena u Osmanskom carstvu – od 1915. do 1917. godine – kao čin “genocida”.
Zategnuti odnosi SAD-a i Turske
Turska je priznala da su mnogi Armeni ubijeni u Osmanskom carstvu tokom Prvog svjetskog rata, ali je odlučno porekla da su ubistva sistematski organizirana i da je riječ o genocidu.
Bidenova izjava dolazi usred zategnutih odnosa SAD-a i Turske, koje su ranije upozorile da bi priznavanje genocida and Armenima dodatno naštetilo odnosima između NATO saveznika.
Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu rekao je da je Ankara odbila Bidenovu izjavu, poručivši da je ona utemeljena “isključivo na populizmu”
Prekinuta ‘sramotna šutnja’ američke vlade
Armeni, koji su u subotu obilježili Dan sjećanja na genocid nad Armenima, godinama su apelirali na SAD i druge zemlje širom svijeta da ubistva priznaju kao genocid.
Američki Kongres je 2019. donio simboličnu rezoluciju kojom se priznaje “armenski genocid”, ali tadašnji predsjednik Donald Trump odbio ozakoniti tu rezoluciju.
U pismu objavljenom u srijedu, više od 100 članova Kongresa pozvalo je Bidena da ubistva prizna kao genocid, rekavši da je “sramotna šutnja” američke vlade trajala predugo.
Biden je prvi američki predsjednik koji je službeno priznao masovna ubistva Armena u Osmanskom carstvu tokom Prvog svjetskog rata kao genocid.
Američki predsjednik Joe Biden formalno je priznao masakr nad Armenima u Osmanskom Carstvu kao genocid.
“Svake godine se na ovaj dan prisjećamo života onih koji su umrli u genocidu nad Armenima u Osmanskom dobu i obavezujemo se da ćemo spriječiti da se takvo zlodjelo ikad više ponovi”, naveo je Biden u saopćenju koje je objavila Bijela kuća.
“Američki narod odaje počast svim Armenima koji su nestalu u genocidu koji je počeo da današnji dan prije 106 godina”, navedeno je, između ostalog, u saopćenju.
Ovom izjavom Joe Biden je postao prvi američki predsjednik koji je formalno priznao ubistva 1,5 milion Armena u Osmanskom carstvu – od 1915. do 1917. godine – kao čin “genocida”.
Zategnuti odnosi SAD-a i Turske
Turska je priznala da su mnogi Armeni ubijeni u Osmanskom carstvu tokom Prvog svjetskog rata, ali je odlučno porekla da su ubistva sistematski organizirana i da je riječ o genocidu.
Bidenova izjava dolazi usred zategnutih odnosa SAD-a i Turske, koje su ranije upozorile da bi priznavanje genocida and Armenima dodatno naštetilo odnosima između NATO saveznika.
Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu rekao je da je Ankara odbila Bidenovu izjavu, poručivši da je ona utemeljena “isključivo na populizmu”
Prekinuta ‘sramotna šutnja’ američke vlade
Armeni, koji su u subotu obilježili Dan sjećanja na genocid nad Armenima, godinama su apelirali na SAD i druge zemlje širom svijeta da ubistva priznaju kao genocid.
Američki Kongres je 2019. donio simboličnu rezoluciju kojom se priznaje “armenski genocid”, ali tadašnji predsjednik Donald Trump odbio ozakoniti tu rezoluciju.
U pismu objavljenom u srijedu, više od 100 članova Kongresa pozvalo je Bidena da ubistva prizna kao genocid, rekavši da je “sramotna šutnja” američke vlade trajala predugo.
Re: Amerika
I ovo je vrijedno da se prenese
Senat usvojio Zakon protiv zločina iz mržnje prema Azijatima
Američki Senat usvojio je većinom glasova Zakon protiv zločina iz mržnje prema Azijatima u SAD-u, predloženog nakon što se broj ovih krivičnih djela uvećao tokom pandemije COVID-19.
Zakon predviđa da Ministarstvo pravde istraži zločine iz mržnje tokom pandemije i podrži lokalnu policiju da efikasnije reagira na nasilje prema Azijatima.
Također osigurava bolje prikupljanje podataka o zločinima iz mržnje i predviđa brzu telefonsku liniju za njihovo prijavljivanje.
Biden najavio da će potpisati zakon
Glas Amerike (VoA) navodi da je za usvajanje zakona glasalo 94 senatora iz obje partije, samo je republikanac Josh Hawley iz Missourija bio protiv, dok dvoje demokrata i troje republikanaca nije glasalo, prenosi Tanjug.
Ovaj zakon sada odlazi u Zastupnički dom, gdje se, također, očekuje njegovo usvajanje, a predsjednik SAD-a Joe Biden je već najavio da će zakon potpisati čim stigne do njega.
Zakon je usvojen pošto su zločini prema pripadnicima azijsko-američke zajednice u porastu od kako je korona virus došao iz Kine, za šta se neosnovano okrivljuje ta populacija.
U velikim gradovima u SAD-u zločini protiv Azijata su skočili za čak 150 posto prošle godine, prema podacima Centra za proučavanje mržnje i ekstremizma.
Senat usvojio Zakon protiv zločina iz mržnje prema Azijatima
Američki Senat usvojio je većinom glasova Zakon protiv zločina iz mržnje prema Azijatima u SAD-u, predloženog nakon što se broj ovih krivičnih djela uvećao tokom pandemije COVID-19.
Zakon predviđa da Ministarstvo pravde istraži zločine iz mržnje tokom pandemije i podrži lokalnu policiju da efikasnije reagira na nasilje prema Azijatima.
Također osigurava bolje prikupljanje podataka o zločinima iz mržnje i predviđa brzu telefonsku liniju za njihovo prijavljivanje.
Biden najavio da će potpisati zakon
Glas Amerike (VoA) navodi da je za usvajanje zakona glasalo 94 senatora iz obje partije, samo je republikanac Josh Hawley iz Missourija bio protiv, dok dvoje demokrata i troje republikanaca nije glasalo, prenosi Tanjug.
Ovaj zakon sada odlazi u Zastupnički dom, gdje se, također, očekuje njegovo usvajanje, a predsjednik SAD-a Joe Biden je već najavio da će zakon potpisati čim stigne do njega.
Zakon je usvojen pošto su zločini prema pripadnicima azijsko-američke zajednice u porastu od kako je korona virus došao iz Kine, za šta se neosnovano okrivljuje ta populacija.
U velikim gradovima u SAD-u zločini protiv Azijata su skočili za čak 150 posto prošle godine, prema podacima Centra za proučavanje mržnje i ekstremizma.
Re: Amerika
...dobar potez bidena al nisu muslimanske zemlje oduševljene time...Peace wrote: ↑Tue Apr 27, 2021 4:21 amI ovo je vrijedno da se prenese
Senat usvojio Zakon protiv zločina iz mržnje prema Azijatima
Američki Senat usvojio je većinom glasova Zakon protiv zločina iz mržnje prema Azijatima u SAD-u, predloženog nakon što se broj ovih krivičnih djela uvećao tokom pandemije COVID-19.
Zakon predviđa da Ministarstvo pravde istraži zločine iz mržnje tokom pandemije i podrži lokalnu policiju da efikasnije reagira na nasilje prema Azijatima.
Također osigurava bolje prikupljanje podataka o zločinima iz mržnje i predviđa brzu telefonsku liniju za njihovo prijavljivanje.
Biden najavio da će potpisati zakon
Glas Amerike (VoA) navodi da je za usvajanje zakona glasalo 94 senatora iz obje partije, samo je republikanac Josh Hawley iz Missourija bio protiv, dok dvoje demokrata i troje republikanaca nije glasalo, prenosi Tanjug.
Ovaj zakon sada odlazi u Zastupnički dom, gdje se, također, očekuje njegovo usvajanje, a predsjednik SAD-a Joe Biden je već najavio da će zakon potpisati čim stigne do njega.
Zakon je usvojen pošto su zločini prema pripadnicima azijsko-američke zajednice u porastu od kako je korona virus došao iz Kine, za šta se neosnovano okrivljuje ta populacija.
U velikim gradovima u SAD-u zločini protiv Azijata su skočili za čak 150 posto prošle godine, prema podacima Centra za proučavanje mržnje i ekstremizma.
Re: Amerika
...obama je popular kao polucrnac i odma posta ljubimac medijskog prostora...da je bijelac drugačije bi se pričalo za njega...on je dobio nobelovu nagradu za mir na početku mandata da praktično ništa nije napravio osim što je prvi crnački predsjednik a zatim vodio te puste ratove a uz sve to uništio je srednji stalež u americi...za razliku od debilnog trampa koji je diga ekonomiju doša ispod pet posto nezaposlenosti u americi i velikim zapošljavanjem crnačke populacije i nije vodio ni jedan rat...možeš zaključit nešto iz toga...tribala bi puno...Bella wrote: ↑Tue Apr 27, 2021 12:42 am.. pa kad ne izadju(glasaju) svi normalni-
. pa i Obama je pobijedio, takav kakav je. i bas je Trump prvi reagovao s provokacijama. gdje je Obama rodjen itd.. tako .. da prilican br amera -nije mogao svariti da crnac bude predsjednik. mada dok je bio 8 god. nije bilo nekih incidenata po tom pitanju.... a i Obama je bio dobar u tom poslu..
Re: Amerika
..evo jedan člančić ko dodatak komentarima..Obama jest povukao većinu američke vojske iz Iraka, no ono što je ta vojska ostavila za sobom odvelo je Irak u sektaški šijitsko-sunitski rat i kaos, dok je istodobno, paradoksalno, Obama povećao američki angažman u Afganistanu. Iako je obećao okončanje tih ratova, ne samo da oni nisu okončani, ne samo formalno nego i stvarno, nego su u Obaminom mandatu još i pokrenuti novi, i to u Libiji i Siriji. Ti Obamini ratovi nisu ništa manje krvavi i destruktivniji od prethodnih, osobito sirijski, gdje je Obamina politika »crvene linije«, koja se tobože ne smije prijeći, doživjela potpuni kolaps, što je odlično prepoznao i iskoristio ruski vlastodržac Vladimir Putin, vješto ispunivši prazninu koju je ostavila Obamina politika »vođenja iz pozadine«, koja je u međuvremenu promovirana u Obaminu vanjskopolitičku doktrina, premda mnogi analitičari u njoj prije vide slabost i nedorečenost nego osmišljenu doktrinu.
Iako će apologeti likvidaciju Osame bin Ladena također navoditi kao jedan od Obaminih velikih uspjeha, riječ je o operaciji u kojoj je velika Amerika, u samoproglašenom ratu protiv terorizma, likvidirala prvog čovjeka Al Kaide koristeći se njegovim metodama: hladnokrvno i brutalno, bez sudskog procesa – likvidiravši usput i neutvrđeni broj stražara i članova bin Ladenove obitelji – i to u stranoj i suverenoj državi, bez njezinog znanja, kršeći pritom brojne norme međunarodnog prava.
Zanimljivo je da je upravo za Obamina mandata znatno povećan broj napada bespilotnim letjelicama, koje nemilice bombardiraju proizvoljno izabrane ljudske mete za koje Amerikanci vjeruju da su teroristi, a te neselektivne napade karakterizira masovno stradavanje civila. Ponovno je riječ o flagrantnom kršenju međunarodnog prava, s obzirom na to da se američki rat dronovima temelji se na zakonskoj regulativi koja je usvojena poslije 11. rujna, a koja Amerikancima dopušta upotrebu doslovce svih sredstava u borbi protiv terorizma, premda je posrijedi potpuno netransparentan postupak u kojem neki anonimni američki službenik procjenjuje predstavlja li neka osoba prijetnju SAD-u i ponaša li se po obrascu karakterističnom za teroriste, iako pritom nije neophodno da je ta prijetnja i konkretizirana, odnosno da je potencijalna meta povezana s konkretnim terorističkim planom. Ako je odgovor pozitivan, ta osoba dolazi na spisak »meta« čiju likvidaciju svojim potpisom odobrava američki predsjednik, bez bilo kakve formalne istrage, suda ili presude. Radi se, dakle, o izvansudskim likvidacijama, odnosno o nezakonitim egzekucijama, koje izvršavaju dronovi, ubojice iz zraka, i to u brojnim zemljama – Afganistanu, Jemenu, Pakistanu, Iraku, Somaliji, Maliju… – bez obzira na to slažu li se same zemlje s tim napadima ili im se protive.
Iako će apologeti likvidaciju Osame bin Ladena također navoditi kao jedan od Obaminih velikih uspjeha, riječ je o operaciji u kojoj je velika Amerika, u samoproglašenom ratu protiv terorizma, likvidirala prvog čovjeka Al Kaide koristeći se njegovim metodama: hladnokrvno i brutalno, bez sudskog procesa – likvidiravši usput i neutvrđeni broj stražara i članova bin Ladenove obitelji – i to u stranoj i suverenoj državi, bez njezinog znanja, kršeći pritom brojne norme međunarodnog prava.
Zanimljivo je da je upravo za Obamina mandata znatno povećan broj napada bespilotnim letjelicama, koje nemilice bombardiraju proizvoljno izabrane ljudske mete za koje Amerikanci vjeruju da su teroristi, a te neselektivne napade karakterizira masovno stradavanje civila. Ponovno je riječ o flagrantnom kršenju međunarodnog prava, s obzirom na to da se američki rat dronovima temelji se na zakonskoj regulativi koja je usvojena poslije 11. rujna, a koja Amerikancima dopušta upotrebu doslovce svih sredstava u borbi protiv terorizma, premda je posrijedi potpuno netransparentan postupak u kojem neki anonimni američki službenik procjenjuje predstavlja li neka osoba prijetnju SAD-u i ponaša li se po obrascu karakterističnom za teroriste, iako pritom nije neophodno da je ta prijetnja i konkretizirana, odnosno da je potencijalna meta povezana s konkretnim terorističkim planom. Ako je odgovor pozitivan, ta osoba dolazi na spisak »meta« čiju likvidaciju svojim potpisom odobrava američki predsjednik, bez bilo kakve formalne istrage, suda ili presude. Radi se, dakle, o izvansudskim likvidacijama, odnosno o nezakonitim egzekucijama, koje izvršavaju dronovi, ubojice iz zraka, i to u brojnim zemljama – Afganistanu, Jemenu, Pakistanu, Iraku, Somaliji, Maliju… – bez obzira na to slažu li se same zemlje s tim napadima ili im se protive.
Re: Amerika
Dosao je u to vrijeme... pricljiv, energican.. bio je dobar, ne sjecam se ko mu je bio' protovnok ' u tom mandatu...laganini wrote: ↑Tue Apr 27, 2021 6:21 am
...obama je popular kao polucrnac i odma posta ljubimac medijskog prostora...da je bijelac drugačije bi se pričalo za njega...on je dobio nobelovu nagradu za mir na početku mandata da praktično ništa nije napravio osim što je prvi crnački predsjednik a zatim vodio te puste ratove a uz sve to uništio je srednji stalež u americi...za razliku od debilnog trampa koji je diga ekonomiju doša ispod pet posto nezaposlenosti u americi i velikim zapošljavanjem crnačke populacije i nije vodio ni jedan rat...možeš zaključit nešto iz toga...tribala bi puno...
.
e, i to je cudno .. nobelova nagrade su izgleda.. namjestaljke.. . nastavio je gdje je Bush zabrljao..
. nije nista unistio- dobro se zivjelo za njegovo vrijeme. nije bilo- napetosti u zraku. a takva je atmosfera, uglavnom kada je demokratski predsjednik..... koju ekonomiju. par bogatih - jos bogatijih . a berza. je kocka - i sada je po tom jos bolja...
. inace.. korona je unistila male biznise... jako je teshka situacija. dosta naroda bez posla.. ali kako to ovdje biva. ili su na placenom, ili rade male poslice ili dobiju i od drzave pomoc i tako .... masovne gladi nema.....
trump i ratovi.
on shiri ljubav..Re: Amerika
Hoće li Erdogan proglasiti da je Amerika počinila genocid nad starosjediocima?
Da bi Amerika zadržala svoj kredibilitet po pitanju ljudskih prava ili u odnosu na zlodjela iz prošlosti, također mora priznati svoju povijest i raditi na njenom ispravljanju
Budući da je američki predsjednik Joe Biden službeno priznao genocid nad Armencima iz 1915. godine, to znači da je došlo vrijeme da se razgovara i o američkim starosjediocima. Ako Sjedinjene Američke Države ne mogu postići napredak po ovom pitanju, naći će se ranjivim na svjetskoj sceni.
Kolumnistica Angelina Newsom napisala je to u svom članku u britanskom listu The Independent, navodeći na početku kako su se dva medijska sadržaja proširila internetom nakon što je predsjednik Biden službeno priznao genocid nad Armencima 1915. godine. Prvi je nezavisni članak iz 2019. godine o predsjedniku Turske Recepu Tayyipu Erdoganu koji je ”prijetio” priznavanjem genocida nad američkim starosjediocima koji su počinili evropski doseljenici.
Drugi je bio video isječak Ricka Santoruma, bivšeg republikanskog senatora iz Pennsylvanije i komentatora CNN-a , koji je rekao: “Izgradili smo zemlju od nule.”, što je protumačeno kao potcjenjivanje uloge autohtonog stanovništva.
Rasprava o legitimitetu
Obje izjave su pokrenule rasprave o legitimitetu Sjedinjenih Američkih Država da daju izjave o genocidu širom svijeta iako još uvijek nisu prihvatile vlastitu povijest genocida nad američkim domorocima, komentirala je Newsom.
Dodala je da je izvještaj, koji je objavio The Independent 2019. godine, pod naslovom “Erdogan prijeti priznavanjem genocida nad američkim domorocima kao odgovor na rezoluciju o Armeniji”, sada citiran na Twitteru 1.138 puta, uglavnom od korisnika koji traže od Erdogana da ispuni obećanje.
Iako mnogi tvrde da je Amerika zaista priznala svoj genocid nad američkim starosjediocima, to jednostavno nije istina, napisala je Newsom, smatrajući da je to razlog koji je doveo do ovakvih zahtijeva.
Navodi da se učenicima u školama daju razvodnjene lekcije o ovom genocidu koje se dotiču “raseljavanja” ili naglaska da su domoroci učestvovali u ratu protiv doseljenika u samoodbrani kako bi se opravdao masovni genocid. U mnogim slučajevima se opravdava i američka politika tako što se krivnja za veliki pad broja autohtonog stanovništva prebacuje na bolesti i druge faktore.
Priznavanje genocida
Međutim, kao što kaže autorica, sve ovo se može opisati jednom riječju – “genocid”.
Ako Amerika ne prizna taj genocid, to će poljuljati vjerodostojnost američke vlade u međunarodnoj politici, a genocid nad domorodačkim narodom bit će iskorišten protiv Sjedinjenih Američkih Država.
Newsom se osvrnula na neka zlodjela počinjena nad domorodačkim narodom, među kojima su uspostavljanje škola internatskog tipa koje su domoroci bili prisiljeni pohađati kako bi “ubili Indijanca i spasili čovjeka”, što je zloglasni citat osnivača Indijske industrijske škole u Carlisleu, generala Richarda H. Pratta.
Domorodačka djeca bila su prisiljena da se šišaju i pređu na kršćanstvo. Dobila su “kršćanska” imena i morala su govoriti samo engleski jezik.
Domorocima se često dodjeljuju samo fusnote prilikom ponovnog pisanja američke historije, što znači da se genocidna zaostavština u američkoj politici prenosila generacijama i da njeni učinci traju, smatra autorica.
Sjedinjene Američke Države službeno su priznale genocid nad Armencima, što je dobra stvar, zaključila je na kraju teksta. Smatra kako je to pokazatelj da se američka vlada može suočiti s takvim pitanjima. Ali da bi Amerika zadržala svoju vjerodostojnost po pitanju ljudskih prava ili u odnosu na zlodjela iz prošlosti, ona također mora priznati vlastitu povijest i raditi na tome da je ispravi, kazala je Newsom.
Da bi Amerika zadržala svoj kredibilitet po pitanju ljudskih prava ili u odnosu na zlodjela iz prošlosti, također mora priznati svoju povijest i raditi na njenom ispravljanju
Budući da je američki predsjednik Joe Biden službeno priznao genocid nad Armencima iz 1915. godine, to znači da je došlo vrijeme da se razgovara i o američkim starosjediocima. Ako Sjedinjene Američke Države ne mogu postići napredak po ovom pitanju, naći će se ranjivim na svjetskoj sceni.
Kolumnistica Angelina Newsom napisala je to u svom članku u britanskom listu The Independent, navodeći na početku kako su se dva medijska sadržaja proširila internetom nakon što je predsjednik Biden službeno priznao genocid nad Armencima 1915. godine. Prvi je nezavisni članak iz 2019. godine o predsjedniku Turske Recepu Tayyipu Erdoganu koji je ”prijetio” priznavanjem genocida nad američkim starosjediocima koji su počinili evropski doseljenici.
Drugi je bio video isječak Ricka Santoruma, bivšeg republikanskog senatora iz Pennsylvanije i komentatora CNN-a , koji je rekao: “Izgradili smo zemlju od nule.”, što je protumačeno kao potcjenjivanje uloge autohtonog stanovništva.
Rasprava o legitimitetu
Obje izjave su pokrenule rasprave o legitimitetu Sjedinjenih Američkih Država da daju izjave o genocidu širom svijeta iako još uvijek nisu prihvatile vlastitu povijest genocida nad američkim domorocima, komentirala je Newsom.
Dodala je da je izvještaj, koji je objavio The Independent 2019. godine, pod naslovom “Erdogan prijeti priznavanjem genocida nad američkim domorocima kao odgovor na rezoluciju o Armeniji”, sada citiran na Twitteru 1.138 puta, uglavnom od korisnika koji traže od Erdogana da ispuni obećanje.
Iako mnogi tvrde da je Amerika zaista priznala svoj genocid nad američkim starosjediocima, to jednostavno nije istina, napisala je Newsom, smatrajući da je to razlog koji je doveo do ovakvih zahtijeva.
Navodi da se učenicima u školama daju razvodnjene lekcije o ovom genocidu koje se dotiču “raseljavanja” ili naglaska da su domoroci učestvovali u ratu protiv doseljenika u samoodbrani kako bi se opravdao masovni genocid. U mnogim slučajevima se opravdava i američka politika tako što se krivnja za veliki pad broja autohtonog stanovništva prebacuje na bolesti i druge faktore.
Priznavanje genocida
Međutim, kao što kaže autorica, sve ovo se može opisati jednom riječju – “genocid”.
Ako Amerika ne prizna taj genocid, to će poljuljati vjerodostojnost američke vlade u međunarodnoj politici, a genocid nad domorodačkim narodom bit će iskorišten protiv Sjedinjenih Američkih Država.
Newsom se osvrnula na neka zlodjela počinjena nad domorodačkim narodom, među kojima su uspostavljanje škola internatskog tipa koje su domoroci bili prisiljeni pohađati kako bi “ubili Indijanca i spasili čovjeka”, što je zloglasni citat osnivača Indijske industrijske škole u Carlisleu, generala Richarda H. Pratta.
Domorodačka djeca bila su prisiljena da se šišaju i pređu na kršćanstvo. Dobila su “kršćanska” imena i morala su govoriti samo engleski jezik.
Domorocima se često dodjeljuju samo fusnote prilikom ponovnog pisanja američke historije, što znači da se genocidna zaostavština u američkoj politici prenosila generacijama i da njeni učinci traju, smatra autorica.
Sjedinjene Američke Države službeno su priznale genocid nad Armencima, što je dobra stvar, zaključila je na kraju teksta. Smatra kako je to pokazatelj da se američka vlada može suočiti s takvim pitanjima. Ali da bi Amerika zadržala svoju vjerodostojnost po pitanju ljudskih prava ili u odnosu na zlodjela iz prošlosti, ona također mora priznati vlastitu povijest i raditi na tome da je ispravi, kazala je Newsom.
Re: Amerika
Šta slijedi nakon američkih beskonačnih ratova?
Ugledni profesor međunarodnih odnosa tvrdi da bi SAD trebao prestati koristiti svoje vojne snage za upravljanje drugim zemljama i njihovo preoblikovanje na svoju sliku.
Stephen Martin Walt, profesor međunarodnih odnosa na Državnoj školi John F. Kennedy na Univerzitetu Harvard, kaže da bi Amerika trebala prestati koristiti svoje vojne snage za upravljanje drugim zemljama i njihovo preoblikovanje na svoju sliku.
U članku objavljenom na američkoj web stranici Foreign Policy dodaje da želja za upravljanjem unutrašnjim politikama drugih zemalja i uvjerenje da to mogu činiti efikasno; ostaje duboko ukorijenjena u vanjskopolitičkom establišmentu Sjedinjenih Američkih Država. Stoga je izuzetno važno oduprijeti se tom porivu jer Sjedinjene Američke Države imaju hitnije i važnije zadatke kojima se moraju pozabaviti.
Odluka američkog predsjednika Joea Bidena da okonča uzaludnu američku vojnu kampanju u Afganistanu ukazuje na njegovu želju da okonča “beskonačne ratove”. No fraza “okončanje beskonačnih ratova” pruža sasvim malo smjernica o tome kako se sada Amerika treba nositi s ključnim pitanjima nacionalne sigurnosti.
Izvući pouke iz razočarenja
Da bi to učinila, država mora izvući prave pouke iz razočarenja koja su se dogodila u posljednjih 20 godina i definirati načela i ciljeve koji bi trebali voditi vanjsku i nacionalnu sigurnosnu politiku od ove tačke pa nadalje.
Walt smatra da su ta razočarenja nastala zbog toga što su američke elite bile uvjerene da je liberalna demokratija val budućnosti i da nenadmašiva vojna snaga Sjedinjenih Američkih Država može biti snažno sredstvo za njeno promoviranje.
Pretpostavljali su da će druge zemlje podržati napore Washingtona na širenju liberalnog svjetskog poretka. Također, smatrali su da je globalizacija pozitivan razvoj događaja s gotovo nikakvim negativnim učincima, čak i nakon finansijske krize od 2007. do 2009. godine.
Iste te elite su imale iluziju da je “međunarodni terorizam” moguće eliminirati vojnom silom, sankcijama i promjenom režima.
Pojava multipolarnog svijeta
Politike poticane tim uvjerenjima dovele do ubrzanja pada američke superiornosti i ponovne pojave multipolarnog svijeta. Autoritarni režimi pokazali su se iznenađujuće otpornim, dok demokratija širom svijeta opada već više od desetljeća i sve je ugroženija u samim Sjedinjenim Američkim Državama.
Dodao je da se međunarodni terorizam pokazao daleko manje opasnim nego što su tvrdili američki čelnici, posebno u usporedbi s nasiljem desničarskih domaćih ekstremista ili pandemijom korona virusa, koja je ubila gotovo 575.000 Amerikanaca.
Bidenova odluka da okonča rat u Afganistanu ukazuje na to da razumije ove lekcije, ali oslobađanje od tendencije uplitanja postat će teže kada sjećanja na Irak i Afganistan počnu blijediti, dodaje Walt.
Hitni i važni zadaci
Objasnio je da je sada najhitniji zadatak prevladati pandamiju, a najvažniji zadatak je rješavanje klimatskih promjena.
Potencijalno uništavanje koje će proizvesti dodatna tri ili četiri stepena porasta globalnih temperatura, poput poplavljenih obala, raseljavanja desetaka miliona osoba, pretvaranje čitavih regija u nenaseljive zbog vrućine i vlage, milijarde dolara izgubljenog bogatstva; učinit će da se problemi zbog kojih se politička zajednica brine posljednjih 25 godina čine trivijalnim.
Walt na kraju zaključuje da je drugo ključno pitanje Kina, koja je, u čisto geopolitičkom smislu, najozbiljniji konkurent s kojim su se Sjedinjene Američke Države suočile od kraja 19. stoljeća.
Re: Amerika
Američke zajednice otkrivaju planove za borbu protiv beskućničke krize
Michael Doss čisti oko svog šatora, mjesta koje naziva domom u Washingtonu, D.C. Nije sam; deseci ljudi žive na otvorenom u improviziranim skloništima u pogledu na znamenitosti i zgrade savezne vlade.
Glavni grad nacije, kao i mnoge američke zajednice, bori se s sve većom krizom beskućništva pogoršanom povijesnim ekonomskim padom i pandemijom koronavirusa.
"Prisiljen sam živjeti na ulici", rekao je Doss za VOA. On je među gotovo 600 000 Amerikanaca koji žive bez odgovarajućeg skloništa. "Izgubio sam posao barmena, zatim stan i stvari od tamo nekako spiralno nizbrdo", rekao je 33-godišnji rođeni Afroamerikanac. Doss pokazuje na dio parka u kojem je vidio kako ovaj šatorski kamp raste u posljednjih nekoliko mjeseci. “Ovdje živi puno vojnih veterana, imigranata i manjina. Ovdje sam više od godinu dana"- rekao je.
Gotovo 10 od svakih 1000 stanovnika DC-a su beskućnici, dva puta više od nacionalnog prosjeka. Manjine su posebno pogođene. Crncima, Indijancima i Latinoamerikancima je daleko vjerovatnije da postanu beskućnici od bijelih Amerikanaca.
S kupolom američkog Kapitola u pozadini, beskućnik po imenu Damu proteže se na National Mall-u u Washingtonu.
"Postoje velike rasne razlike u beskućništvu i rezultat su sistemskog rasizma u stambenom i drugim sektorima", rekla je Sarah Saadian, potpredsjednica javne politike u Nacionalnoj stambenoj koaliciji s niskim primanjima. "Afroamerikanci čine 13% američke populacije, ali čine oko 40% ljudi koji imaju beskućništvo i čine više od polovice svih obitelji koje imaju beskućništvo."
Vojni veteran Edward McCoy beskućnik je od 2018. "Želim doći na stabilno i sigurno mjesto", rekao je za VOA. "Pljačkali su me 10 puta u ovom DC-u i trebam pomoć da se maknem odavde."
Državno finansiranje, stambeno zbrinjavanje
Američki zakon o spašavanju, predsjednika Joea Bidena, koji je Kongres usvojio a predsjednik u martu potpisao, poziva na trošenje milijardi dolara za pomoć prognanicima i onima kojima prijeti da ostanu bez krova nad glavom.
Gradovi i države novcem mogu pomoći u sigurnom smještaju ljudi tijekom i nakon pandemije. Plan spašavanja također osigurava više od 46 milijardi dolara za hitnu pomoć u najmu. Nevladine organizacije procjenjuju da je između 30 i 40 milijuna ljudi bilo u opasnosti da izgube svoje domove tijekom pandemije.
Paket savezne vlade sadrži 5 milijardi američkih dolara vaučera za stambeno zbrinjavanje ljudi kojima prijeti ili su beskućnici. "Procjenjujemo da bi nam ta sredstva mogla omogućiti smještaj najmanje 150 000 ljudi i stvaranje čak 30 000 jedinica pristupačnog stana", rekla je Nan Roman, predsjednica Nacionalnog saveza za kraj beskućništva. "Radit ćemo sa zajednicama kako bismo osigurali da su resursi dobro ciljani i da se brzo koriste kako bi se ljudi zbrinuli."
Gradske vlasti Washingtona nadaju se da će ljudi koji žive u kampovima za beskućnike biti preseljeni ubrzo nakon što se stari hotelski i motelski prostori pretvore u trajno povoljno stanovanje.
"Grad će dobiti 19 milijuna dolara sredstava iz američkog plana za spašavanje, što je četiri puta više nego što inače dobivamo ", rekla je gradonačelnica Washingtona, Muriel Bowser. "Ovdje u D.C., smo vrlo usredotočeni na to da beskućništvo učinimo rijetkim i kratkim "
Fotografija od 21. maja 2020. prikazuje kamp za beskućnike na aveniji Beaudry dok se promet kreće duž autoceste Interstate 110 u centru Los Angelesa.
U Los Angelesu savezni sudac poziva na hitnu akciju za pronalazak skloništa za desetke hiljada beskućnika do novembra. Sudac David Carter kritizirao je lokalne dužnosnike zbog nemogućnosti obuzdavanja rasta beskućništva. "Sva retorika, obećanja, planovi i planiranje proračuna ne mogu zakloniti sramotnu stvarnost ove krize", rekao je Carter u svojoj zapovijedi. Od januara se više od 66.000 ljudi smatra beskućnicima u okrugu Los Angeles.
U međuvremenu su lokalni dužnosnici oko San Francisca predstavili plan za smanjenje beskućništva za 75% tijekom sljedeće tri godine izgradnjom više stanova za ljude s niskim primanjima. Stručnjaci vjeruju da je nedostatak stanovanja za osobe s niskim primanjima trenutno jedan od glavnih uzroka beskućništva, naglašava Saadian.
"Privatni sektor ne može sagraditi sve stanove potrebne za ljude koji žive u beskućništvu", rekla je. "Moraju postojati savezne subvencije."
Michael Doss čisti oko svog šatora, mjesta koje naziva domom u Washingtonu, D.C. Nije sam; deseci ljudi žive na otvorenom u improviziranim skloništima u pogledu na znamenitosti i zgrade savezne vlade.
Glavni grad nacije, kao i mnoge američke zajednice, bori se s sve većom krizom beskućništva pogoršanom povijesnim ekonomskim padom i pandemijom koronavirusa.
"Prisiljen sam živjeti na ulici", rekao je Doss za VOA. On je među gotovo 600 000 Amerikanaca koji žive bez odgovarajućeg skloništa. "Izgubio sam posao barmena, zatim stan i stvari od tamo nekako spiralno nizbrdo", rekao je 33-godišnji rođeni Afroamerikanac. Doss pokazuje na dio parka u kojem je vidio kako ovaj šatorski kamp raste u posljednjih nekoliko mjeseci. “Ovdje živi puno vojnih veterana, imigranata i manjina. Ovdje sam više od godinu dana"- rekao je.
Gotovo 10 od svakih 1000 stanovnika DC-a su beskućnici, dva puta više od nacionalnog prosjeka. Manjine su posebno pogođene. Crncima, Indijancima i Latinoamerikancima je daleko vjerovatnije da postanu beskućnici od bijelih Amerikanaca.
S kupolom američkog Kapitola u pozadini, beskućnik po imenu Damu proteže se na National Mall-u u Washingtonu.
"Postoje velike rasne razlike u beskućništvu i rezultat su sistemskog rasizma u stambenom i drugim sektorima", rekla je Sarah Saadian, potpredsjednica javne politike u Nacionalnoj stambenoj koaliciji s niskim primanjima. "Afroamerikanci čine 13% američke populacije, ali čine oko 40% ljudi koji imaju beskućništvo i čine više od polovice svih obitelji koje imaju beskućništvo."
Vojni veteran Edward McCoy beskućnik je od 2018. "Želim doći na stabilno i sigurno mjesto", rekao je za VOA. "Pljačkali su me 10 puta u ovom DC-u i trebam pomoć da se maknem odavde."
Državno finansiranje, stambeno zbrinjavanje
Američki zakon o spašavanju, predsjednika Joea Bidena, koji je Kongres usvojio a predsjednik u martu potpisao, poziva na trošenje milijardi dolara za pomoć prognanicima i onima kojima prijeti da ostanu bez krova nad glavom.
Gradovi i države novcem mogu pomoći u sigurnom smještaju ljudi tijekom i nakon pandemije. Plan spašavanja također osigurava više od 46 milijardi dolara za hitnu pomoć u najmu. Nevladine organizacije procjenjuju da je između 30 i 40 milijuna ljudi bilo u opasnosti da izgube svoje domove tijekom pandemije.
Paket savezne vlade sadrži 5 milijardi američkih dolara vaučera za stambeno zbrinjavanje ljudi kojima prijeti ili su beskućnici. "Procjenjujemo da bi nam ta sredstva mogla omogućiti smještaj najmanje 150 000 ljudi i stvaranje čak 30 000 jedinica pristupačnog stana", rekla je Nan Roman, predsjednica Nacionalnog saveza za kraj beskućništva. "Radit ćemo sa zajednicama kako bismo osigurali da su resursi dobro ciljani i da se brzo koriste kako bi se ljudi zbrinuli."
Gradske vlasti Washingtona nadaju se da će ljudi koji žive u kampovima za beskućnike biti preseljeni ubrzo nakon što se stari hotelski i motelski prostori pretvore u trajno povoljno stanovanje.
"Grad će dobiti 19 milijuna dolara sredstava iz američkog plana za spašavanje, što je četiri puta više nego što inače dobivamo ", rekla je gradonačelnica Washingtona, Muriel Bowser. "Ovdje u D.C., smo vrlo usredotočeni na to da beskućništvo učinimo rijetkim i kratkim "
Fotografija od 21. maja 2020. prikazuje kamp za beskućnike na aveniji Beaudry dok se promet kreće duž autoceste Interstate 110 u centru Los Angelesa.
U Los Angelesu savezni sudac poziva na hitnu akciju za pronalazak skloništa za desetke hiljada beskućnika do novembra. Sudac David Carter kritizirao je lokalne dužnosnike zbog nemogućnosti obuzdavanja rasta beskućništva. "Sva retorika, obećanja, planovi i planiranje proračuna ne mogu zakloniti sramotnu stvarnost ove krize", rekao je Carter u svojoj zapovijedi. Od januara se više od 66.000 ljudi smatra beskućnicima u okrugu Los Angeles.
U međuvremenu su lokalni dužnosnici oko San Francisca predstavili plan za smanjenje beskućništva za 75% tijekom sljedeće tri godine izgradnjom više stanova za ljude s niskim primanjima. Stručnjaci vjeruju da je nedostatak stanovanja za osobe s niskim primanjima trenutno jedan od glavnih uzroka beskućništva, naglašava Saadian.
"Privatni sektor ne može sagraditi sve stanove potrebne za ljude koji žive u beskućništvu", rekla je. "Moraju postojati savezne subvencije."
Re: Amerika
Ja mislim da nije, osnovni....ali je ovisnost o ' necemu', .. kao i mentalni poremecaji...Stručnjaci vjeruju da je nedostatak stanovanja za osobe s niskim primanjima trenutno jedan od glavnih uzroka beskućništva, naglašava Saadian.
-
blackadder
- Član
- Reactions: 443
- Posts: 729
- Joined: Sat Apr 18, 2020 4:24 pm
Re: Amerika
Nisu svi, a ima ih veliki br, mentalno poremecenih(nije njihov izbor)a da nisu - beskucnici.... i sasvim dobro funkcionishu.
ali, ima ih koji jednostavno ne zele nikakvu pomoc s pravilima.. hoce pomoc, ali nece pravila, koja idu uz to- kako to znaju da razluce....
.
Re: Amerika
Medju beskucnicim mogu biti i posve normalni ljudi. Imamo poznatih koji su u nekom periodu svog zivota bili beskucnici.
Sylvester Stallone je bio beskucnik. Zadnje sto mu je bilo ostalo je pas, nije ga mogao hraniti, pa je jedan dan i njega prodao za neku sicu, cini mi se $25.
Kasnije je sklopio ugovor za film i htio je svog psa nazad, al ga novi vlasnik nije dao,. Na kraju ga je platio $125’000.
Neale Donald je autor knjiga Razgovori s Bogom. Bio je beskucnik.
Jeste li gledali film The Pursuit of Happiness? Ko nije neka pogleda.
Sylvester Stallone je bio beskucnik. Zadnje sto mu je bilo ostalo je pas, nije ga mogao hraniti, pa je jedan dan i njega prodao za neku sicu, cini mi se $25.
Kasnije je sklopio ugovor za film i htio je svog psa nazad, al ga novi vlasnik nije dao,. Na kraju ga je platio $125’000.
Neale Donald je autor knjiga Razgovori s Bogom. Bio je beskucnik.
Jeste li gledali film The Pursuit of Happiness? Ko nije neka pogleda.
Re: Amerika
Zar je sve tako crno u toj Americi?Prije je dosta bosanaca islo tamo,kao sad u Njemacku sto idu.Zatvorili su vrata izgleda amerikanci,nisam cuo da je neko odselio u Ameriku sigurno 10 godina
Re: Amerika
Dolazi poneko i sad, samo rijetko. Sad je to preko neke lutrije. Za vrijeme, a i poslije rata primili su nas ko izbjeglice u velikom broju.
Nije svima isto, i ne djeluju svi isto. Nije svako dijete imalo jednaku podrsku iz porodice, zato i ne zavrsi svako isto.
Bitno je da te neko ima podrzati u startu, i psihicki, a Boga mi i finansijski.
Tesko da ce zavrsiti ko beskucnik ko je dobio kucu/stan u naslijedje. Tesko da ce i onaj ko je steko neko dobro zvanje il znanje.