Posebno ako jedem ribu.
Mada znam,da onda moram odspavati.
Vino me uspavaČaša vina
Re: Čaša vina
Volim ,popiti čašu crnog vina, uz ručak ili večeru
Posebno ako jedem ribu.
Mada znam,da onda moram odspavati. Vino me uspava
Posebno ako jedem ribu.
Mada znam,da onda moram odspavati.
Vino me uspava
Re: Čaša vina
..kako da ne sex je uvik bolji nakon par casa..al tubtriba pazit na granicu ako vino prevlada u krvi onda je kontraproduktivno.. :ha
Re: Čaša vina
Da,ako si u dalmaciji pa fjaka ide pod normalno
Ako si na poslu,pa odeš na ručak i popiješ čašu vina...
A trebaš se vratiti raditi
Re: Čaša vina
..izdržiš..a nekad se i prošvercas..deset minuta..al valjda je to u psihi ..
Re: Čaša vina
Laganini ti je sve objasnio
Pomaze naravno , samo sto ja zaboravim i ne sjetim se . Nemam tu dusciplinu ,pretezno prvi i drugi mjesec je podosta hladno i tada je idealno ,probaj
1
1
Re: Čaša vina
A dobro je vino.. cuda čini..
Nekog uspava nekog razbudi..
Nekom opet jezik zaplice nakon par čaša..
Re: Čaša vina
Ne volim ga pa da je ne znam kakvo. Ovo od kupine sam probala jer je više kao sok pa eto može proći
Re: Čaša vina
Re: Čaša vina
Vino ulazi u mozak, učini ga grešnim, brzim i stvaralačkim, punim vatrenih i lijepih slika.
William Shakespeare
William Shakespeare
Re: Čaša vina
Ja sam više dobio od alkohola nego je alkohol od mene-Winston Churchill
Na koncu ipak ostanu samo dvojica,Bog i vino-Bela Hamvas
Pije se na ure,ne na litre-Andro Tomić vinar
Obrok bez vina je kao dan bez sunca-Anthelme Brillat Savarin
Vino raduje srce čovjeka a radost je majka svih vrlina-Johann Wolfgang von Goethe
Jedino za čim žalim u životu što nisam popio više vina-Ernest Hemingway
Kad sam pročitao kolko je alkohol šteta,prestao sam čitat-Henry Joungman
Potpuno mi je svejedno kuda teče voda, samo da ne uđe u moje vino.“ – Gilbert Keith
Chesterton
pa što to nisi prije rekao.. 
Re: Čaša vina
..e, ja sam probala.. kazu dobro za prehladu, koju sam imala.. i bila sam omamljena, povracalo mi se.. mozda je to stanje, i pijana.. oh nikad vishe..Re: Čaša vina
Prije sam, zimi, znala ponekad popiti čašu kuhanog vina, uglavnom crnog
Zadnjih godina, od kad idem na Advent u Zagreb, probala sam bijelo kuhano vino sa svim onim dodacima unutra
Odlično
Zadnjih godina, od kad idem na Advent u Zagreb, probala sam bijelo kuhano vino sa svim onim dodacima unutra
Odlično
1
1
Re: Čaša vina
Feničani, narod koji je u antičko doba nastanjivao područje današnjeg Libanona te dijelove Sirije i Izraela, izvorno su bili poljodjelci. O tome svjedoči pronalazak gotovo tri tisućljeća stare vinske preše na lokalitetu Tell-el Burak u Libanonu. Stručnjaci pretpostavljaju da su ovu naseobinu, omeđenu debelim terasastim zidovima, utemeljili predstavnici viših slojeva feničkog društva, kao ispostavu za opskrbu obližnjega grada Sidona agrikulturnim proizvodima. Izvrsno očuvana preša sastoji se od pravokutnog bazena za gnječenje, okruženog zidom od klesanog kamena. Feničani su se, pri gradnji bazena, koristili gipsom pomiješanim s vapnom i fragmentima zdrobljene keramike. To je materijal izvrske kakvoće, pa nije čudno što je odolio zubu vremena. Ovakva zdanja bila su iznimno čvrsta i stabilna, a uz to vodootporna.
Istraživanja su pokazala su da je uzgoj grožđa bio jedna od najvažnijih, ako i ne najvažnija grana poljoprivrede u toj regiji. Postoje dokazi da su Feničani koristili vino u religijskim ceremonijama, a brojne amfore, pronađene na lokaciji, svjedoče o živahnoj trgovini ovim nektarom.
Feničani, pioniri vinogradarstva, postali su važna trgovačka sila Mediterana kad su se, osim poljodjelstvom, počeli baviti pomorstvom i ribarstvom. Mnoga iskustva preuzeli su od Egipćana i Krećana, no upravo oni su zapamćeni kao prvi narod koji je organiziranom pomorskom djelatnošću zahvatio čitavo područje Sredozemnog mora. Kako su uz to živjeli na geografskom čvorištu, gdje su se stjecali politički i kulturni utjecaji Mezopotamije, Egipta i Krete, na njemu se počela razvijati trgovina širih razmjera.
Istraživanja su pokazala su da je uzgoj grožđa bio jedna od najvažnijih, ako i ne najvažnija grana poljoprivrede u toj regiji. Postoje dokazi da su Feničani koristili vino u religijskim ceremonijama, a brojne amfore, pronađene na lokaciji, svjedoče o živahnoj trgovini ovim nektarom.
Feničani, pioniri vinogradarstva, postali su važna trgovačka sila Mediterana kad su se, osim poljodjelstvom, počeli baviti pomorstvom i ribarstvom. Mnoga iskustva preuzeli su od Egipćana i Krećana, no upravo oni su zapamćeni kao prvi narod koji je organiziranom pomorskom djelatnošću zahvatio čitavo područje Sredozemnog mora. Kako su uz to živjeli na geografskom čvorištu, gdje su se stjecali politički i kulturni utjecaji Mezopotamije, Egipta i Krete, na njemu se počela razvijati trgovina širih razmjera.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Čaša vina
Kakva casa jeste skromni ako nema litre ne pocinjem.
1
1
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Čaša vina
U vinu je istina, u izgledu je još nešto. Nije džabe verovanje da je značaj prvog utiska nezaobilazan u svakoj vrsti komunikacionog modela. Iako bi neko to nazvao sirovom predrasudom, čovek ne može da se otrgne uticaju fizičkog izgleda na „sklapanje kockica“, bez obzira na kontekst u kom se nalazi. To nije slučaj samo od čoveka ka čoveku. Možda je tržišni komercijalizam uticao na našu percepciju i na proizvode. U svakom slučaju, i flaša vina šalje svoju poruku. Ako se pitate kako je to moguće, pročitajte dalje u tekstu.
Nekada davno…
Nije samo somelijer zaljubljen u vino (https://www.bastapromet.rs/blog/98/crno ... -vino.html). Iako je reč francuskog porekla, iako gotovo sva umetnost i ljubav kao da imaju francuski šmek, nije suvišno podsetiti se odakle potiče folija u koju je umotana ta energija.
Bez obzira na to da li je vino crveno, belo ili roze, ono na osnovu toga „boji“ flašu određenog oblika, naravno uz postojanje etikete marke (brenda), opisa i proizvođača. Ali, u osnovi, stvar nije toliko jednostavna i ima svoju marketinšku priču, onu kojoj je cilj da iz te flaše nestane upravo onoliko vina koliko je degustator voli i želi. I da se vrati. Uvek.
Pre ikakve marketinške priče, staklena flaša je bila obavezna u očuvanju vina i vremena koje je potrebno da iz njega izvuče fantastične arome.
Nekada davno, faraoni, imperatori, carevi i kraljevi, od vremena do vremena, od mesta do mesta, u kome je titula bila aktuelna, nisu bili toliko domišljati kako bi obezbedili način da se vino sačuva, sem raznih staklenih posuda za njihovo posluženje. Tek su se, kasnije, nemački vinari dosetili da koriste hladne podrume sa ogromnim buradima, gde je dodir sa kiseonikom bio minimalan, što se prilikom pravljenja vina zadržalo i danas.
Međutim, „eksplozija“ se dogodila kada je staklena boca postala sigurna tek nakon njenog zatvaranja.
Od oblika do poruke
Holanđani su ranije, recimo, pravili boce za vina u četvrtastim kalupima, kako bi se kasnije lakše pakovale u sanduke, a da istovremeno sačuvaju prostor i ostanu praktične. Tržište danas zahteva i praktičnost i poruku, ali bez prethodno osmišljenog sigurnog čepa – to nije bilo moguće.
Kao što smo na početku spomenuli, nevezano za boju vina u flaši, sama ambalaža uvek ima neku poruku – da li istorijsku i tradicionalnu, klasičnu reklamnu odviše oslonjenu na privlačenje pažnje i iskazivanje materijalnog prestiža, ili prikazivanje klasične mogućnosti da se konzumira iskreni hedonizam.
„Skrivena“ poruka ne postoji ukoliko je vino unutar flaše vezano za određenu regiju u kojoj se proizvodi i pakuje. Recimo, flaša Bordeaux služi za vina u istoimenoj regiji (Francuska). U drugim situacijama, kada je vino poklon na primer, pogotovo ukoliko vam je osoba kojoj je poklon namenjen izuzetno draga, najčešće biramo vina „zvučnih“ imena izuzetno atraktivne ambalaže.
Šta govori boja flaše
Neko bi rekao – ako uopšte govori nešto. To je, međutim, daleko od istine. Iako su čep i staklo važniji od oblika boce, treći značajan faktor je boja flaše. Ona može biti smeđa i prozirna, a najčešće je zelena, i to tamno zelena, što proizvođačima odgovara zbog zaštite proizvoda od sunca famoznih 97-98%.
U većini slučajeva se tamno zelena boca koristi za skladištenje crvenih vina, a bela vina se čuvaju u svetlijim ambalažama. To je u nekim zemljama „odstupanje od pravila“, pa se u Nemačkoj, na primer u regiji Mozel, bela vina toče iz zelenih boca.
Nekada davno…
Nije samo somelijer zaljubljen u vino (https://www.bastapromet.rs/blog/98/crno ... -vino.html). Iako je reč francuskog porekla, iako gotovo sva umetnost i ljubav kao da imaju francuski šmek, nije suvišno podsetiti se odakle potiče folija u koju je umotana ta energija.
Bez obzira na to da li je vino crveno, belo ili roze, ono na osnovu toga „boji“ flašu određenog oblika, naravno uz postojanje etikete marke (brenda), opisa i proizvođača. Ali, u osnovi, stvar nije toliko jednostavna i ima svoju marketinšku priču, onu kojoj je cilj da iz te flaše nestane upravo onoliko vina koliko je degustator voli i želi. I da se vrati. Uvek.
Pre ikakve marketinške priče, staklena flaša je bila obavezna u očuvanju vina i vremena koje je potrebno da iz njega izvuče fantastične arome.
Nekada davno, faraoni, imperatori, carevi i kraljevi, od vremena do vremena, od mesta do mesta, u kome je titula bila aktuelna, nisu bili toliko domišljati kako bi obezbedili način da se vino sačuva, sem raznih staklenih posuda za njihovo posluženje. Tek su se, kasnije, nemački vinari dosetili da koriste hladne podrume sa ogromnim buradima, gde je dodir sa kiseonikom bio minimalan, što se prilikom pravljenja vina zadržalo i danas.
Međutim, „eksplozija“ se dogodila kada je staklena boca postala sigurna tek nakon njenog zatvaranja.
Od oblika do poruke
Holanđani su ranije, recimo, pravili boce za vina u četvrtastim kalupima, kako bi se kasnije lakše pakovale u sanduke, a da istovremeno sačuvaju prostor i ostanu praktične. Tržište danas zahteva i praktičnost i poruku, ali bez prethodno osmišljenog sigurnog čepa – to nije bilo moguće.
Kao što smo na početku spomenuli, nevezano za boju vina u flaši, sama ambalaža uvek ima neku poruku – da li istorijsku i tradicionalnu, klasičnu reklamnu odviše oslonjenu na privlačenje pažnje i iskazivanje materijalnog prestiža, ili prikazivanje klasične mogućnosti da se konzumira iskreni hedonizam.
„Skrivena“ poruka ne postoji ukoliko je vino unutar flaše vezano za određenu regiju u kojoj se proizvodi i pakuje. Recimo, flaša Bordeaux služi za vina u istoimenoj regiji (Francuska). U drugim situacijama, kada je vino poklon na primer, pogotovo ukoliko vam je osoba kojoj je poklon namenjen izuzetno draga, najčešće biramo vina „zvučnih“ imena izuzetno atraktivne ambalaže.
Šta govori boja flaše
Neko bi rekao – ako uopšte govori nešto. To je, međutim, daleko od istine. Iako su čep i staklo važniji od oblika boce, treći značajan faktor je boja flaše. Ona može biti smeđa i prozirna, a najčešće je zelena, i to tamno zelena, što proizvođačima odgovara zbog zaštite proizvoda od sunca famoznih 97-98%.
U većini slučajeva se tamno zelena boca koristi za skladištenje crvenih vina, a bela vina se čuvaju u svetlijim ambalažama. To je u nekim zemljama „odstupanje od pravila“, pa se u Nemačkoj, na primer u regiji Mozel, bela vina toče iz zelenih boca.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.