Pravilno disanje

[Skitnica]

Kao i većina pokreta koje izvodimo u svakodnevnom životu, disanje je potpuno automatsko, pod utjecajem nesvjesnih dijelova živčanog sustava. Međutim, na njega se, kao i na pokret, može svjesno djelovati.

Disanje i pokreti tijela u jako su bliskoj vezi – disanje je radnja o kojoj najčešće ne razmišljamo, a neophodno je za život.

Pravilnim disanjem možemo utjecati na psiho-fizičko stanje organizma. Naučimo kakve vrste disanja postoje, ispravimo nepravilnosti te počnimo disati punim plućima.

Za pravilno disanje potrebno je zdravlje, dobra prohodnost dišnih puteva, elastičnost ošita i pokretljivost prsnog koša.

Pokretljivost prsnog koša je smanjena današnjim načinom života u kojem previše sjedimo i premalo vježbamo. Nepravilnim držanjem za vrijeme sjedenja, s ramenima prema naprijed i opuštenim trbušnim mišićima, koristimo samo jednu vrstu disanja.

Ošit ili dijafragma je mišićna opna čiju elastičnost održavamo samim korištenjem ošita, tj. vježbanjem.

Kako dišemo?

Prilikom udaha, prsni koš se širi, zrak se prolaskom kroz nos čisti, vlaži i zagrijava i tako pripremljen stiže u pluća sve do razine alveola, na kojoj se zatim događa izmjena plinova.

Udahnuti kisik preko membrane alveola i kapilara ulazi u krv, a ugljični dioksid prodire iz krvi u dišni sustav i izdahom izbacuje u atmosferu.

Cijeli taj proces, tj. pokreti udaha i izdaha, kod odrasle osobe se događaju otprilike 12 do 16 puta u minuti.

Taj broj može se drastično povećati tijekom stresa, kod nekih bolesti ili ozljeda. Uz to, posebnim vježbama relaksacije i meditacije broj udaha i izdaha može se smanjiti na samo nekoliko u minuti.

Razlikujemo 3 vrste disanjaGornje disanje ili disanje ključnom kosti – plitko disanje samo gornjim dijelom pluća koje troši puno energije.Srednje ili prsno disanje –  širi prsni koš, abdomen miruje, troši više energije od trbušnog disanja, a opskrbljuje nas s manje kisika.Donje ili trbušno disanje – pravilno disanje, povoljno utječe na organe abdomena, opušta tijelo i um te doprema najviše kisika do stanica.

Kod trbušnog disanja ošit se isteže prema dolje, tako da se donji dio prsnog koša proširuje, a donji dio pluća ispunjava zrakom. Budući da se trbuh pri udisaju širi prema van, mnogi ljudi (poglavito žene) veoma malo koriste trbušno disanje.

Pri prsnom disanju prsni koš se proširuje prije svega bočno te velika većina diše na taj način. Kod disanja ključnom kosti dah je kratak i brz, blago hiperventilirajući te ovaj način disanja najčešće povezujemo s psihičkim naporom ili stresom.

Disanjem na usta, umjesto na nos, unosimo veći broj bakterija, virusa i nečistoća te nedovoljno zagrijavamo zrak što je važno u zimskim mjesecima.

Tehnika pravilnog disanja

Polagano i duboko trbušno disanje, rezultira optimalnim snabdijevanjem organizma kisikom te ima i niz drugih pozitivnih učinaka.

Neki od njih su masaže unutrašnjih organa zbog pokreta dijafragme, rebara i trbušnih mišića tijekom disanja, poboljšanog rada srca te djelovanja na kralježnicu.

Mirno, pravilno disanje aktivira kompletan mehanizam parasimpatičkog dijela živčanog sustava koji doprinose opuštenosti i smirenju, smanjujući štetne posljedice stresa.

Najjednostavniji opis tehnike pravilnog disanja:

Lezite na leđa i opustite se, ruku prirodno položenih uz tijelo. Idealna podloga je tvrđa, nikako jako mekana. Kao kontrolu pravilnog disanja, možete jednu ruku staviti na prsa, a drugu na trbuh. Cilj je da se ruka na prsima minimalno miče i da se disanje vrši iz trbuha.Mirno, bez napora i pomicanja gornjeg prsnog koša, polagano počnite udisaj na nos u trajanju od 1-2 sekunde podižući trbuh tako da se blago zaobli prema gore. Lagano, bez napora i pretjeranog napuhavanja.Izdah na usta, stisnuti zube i izgovarati glas š u trajanju od 4-6 sekundi. Kad izbacujemo zrak kroz zube, pruža se otpor i u plućima ostaje više kisika, a manje CO2. Trbuh se uvlači prema kralješnici, a ruka na prsima ostaje mirno.Tehniku pravilnog disanja u sjedećem položaju pogledajte ovdje.


Jeste li znali?


Stresan život rezultira prekomjernom aktivacijom simpatikusa – dijela živčanog sustava koji nije pod utjecajem naše volje, a ubrzava disanje i rad srca, usporava rad probavnog sustava i vezan je uz reakcije poput straha i tjeskobe.

Vježbe dubokog disanja pomažu boljoj potrošnji kalorija, zbog bolje opskrbljenosti tijela kisikom. Kalifornijska studija je pokazala da 15 minutno duboko disanja troši 140% više kalorija u odnosu na istovremenu vožnju sobnog bicikla.70% toksina tijelo oslobađa disanjem ( kožom 20%, urin 7%, feces 3%).

[Mina]

Kad ne razmišljam o disanju, dišem stomakom. Ako se skoncentrišem, onda prsno. Mada nemam naviku da posvećujem vrijeme disanju. Ustvari, ne znam da sam to ikad radila, specijalno sjela i disala

[blackadder]

Ova kao da sjedi na lebdećoj stolici
Poenta je - ako ne znate pravilno disati, nemojte disati

[Vanilla]

Cini mi se da, generalno, mirno disem - stomakom.
Okej, u stresnim i/ili uzbudljivim situacijama plitko i ubrzano, normalno