O svim religijama
-
bakterijasmarsa
- Hiperaktivan član
- Reactions: 566
- Posts: 3471
- Joined: Wed Nov 25, 2020 10:43 pm
- Location: Kikinda
Re: O svim religijama
15. novembar Sveti Leopold (katolički) - hrišćanstvo
"Leopoldi" podseća na grofa Leopolda III Austrijskog, začetnika austrijskog vojvodstva kao i zadužbinara zadužbina Klosterneuburg, Heiligenkreuz i Klein-Mariazell. S praznikom Sv. Leopolda, sveca-zaštitnika pokrajina Donje i Gornje Austrije i delom Beča, povezan je i običaj "klizanja niz bačvu" u Klosterneuburgu. Radi se o starom običaju koji seže do vremena kada se plemićima plaćao danak u vinu.
"Leopoldi" podseća na grofa Leopolda III Austrijskog, začetnika austrijskog vojvodstva kao i zadužbinara zadužbina Klosterneuburg, Heiligenkreuz i Klein-Mariazell. S praznikom Sv. Leopolda, sveca-zaštitnika pokrajina Donje i Gornje Austrije i delom Beča, povezan je i običaj "klizanja niz bačvu" u Klosterneuburgu. Radi se o starom običaju koji seže do vremena kada se plemićima plaćao danak u vinu.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: O svim religijama
22. novembar
Dan pokajanja i molitve (evangelistički) - hrišćanstvo
Praznik evangelističke crkve u znaku molitve za oproštaj greha.
Dan pokajanja i molitve (evangelistički) - hrišćanstvo
Praznik evangelističke crkve u znaku molitve za oproštaj greha.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: O svim religijama
27. novembar
1. Nedelja došašća (kat., evang.)
S 1. adventom (vreme pripreme za Hristov dolazak, tj. Isusovo rođenje) otpočinje nova crkvena godina i istovremeno predbožićno vreme. U središtu adventskih nedelja su čitanja iz Jevanđelja.
1. Nedelja došašća (kat., evang.)
S 1. adventom (vreme pripreme za Hristov dolazak, tj. Isusovo rođenje) otpočinje nova crkvena godina i istovremeno predbožićno vreme. U središtu adventskih nedelja su čitanja iz Jevanđelja.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: O svim religijama
6. decembar
Sveti Nikola (katolički, evangelistički) - kršćanstvo
Spominje se biskup Nikola koji je u 4. vijeku živio u drevnom gradu Miri na južnoj obali današnje Turske. O njemu postoji mnoštvo legendi, po kojima je posebno brinuo o starima i djeci. Različiti običaji danas podsjećaju na njegova djela: Tako Nikola "dobru" djecu nagrađuje slasticama koje ostavlja u cipelama ispred vrata.
Sveti Nikola (katolički, evangelistički) - kršćanstvo
Spominje se biskup Nikola koji je u 4. vijeku živio u drevnom gradu Miri na južnoj obali današnje Turske. O njemu postoji mnoštvo legendi, po kojima je posebno brinuo o starima i djeci. Različiti običaji danas podsjećaju na njegova djela: Tako Nikola "dobru" djecu nagrađuje slasticama koje ostavlja u cipelama ispred vrata.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: O svim religijama
7. decembar
: Hanuka - judaizam
Osmodnevna svečanost svjetlosti podsjeća na posvećenje hrama poslije uspješnog ustanka Jude Makabejskog protiv Antiohija IV. On je obeščastio hram tako što je svinje tjerao kroz četvrt u kojoj se ovaj nalazio. Po predanju je za osvećenje hrama bilo potrebno jedino čisto (košer) ulje, ali ga je bilo samo u maloj količini, koja je na čudesan način ipak bila dovoljna za osam dana. Zato se svakog od osam dana Hanuka-slavlja pali po jedna svijeća na svjećnjaku s osam mjesta. Također se organiziraju vesele obiteljske svečanosti i dijele pokloni. Žene se ne bave domaćim poslovima.
: Hanuka - judaizam
Osmodnevna svečanost svjetlosti podsjeća na posvećenje hrama poslije uspješnog ustanka Jude Makabejskog protiv Antiohija IV. On je obeščastio hram tako što je svinje tjerao kroz četvrt u kojoj se ovaj nalazio. Po predanju je za osvećenje hrama bilo potrebno jedino čisto (košer) ulje, ali ga je bilo samo u maloj količini, koja je na čudesan način ipak bila dovoljna za osam dana. Zato se svakog od osam dana Hanuka-slavlja pali po jedna svijeća na svjećnjaku s osam mjesta. Također se organiziraju vesele obiteljske svečanosti i dijele pokloni. Žene se ne bave domaćim poslovima.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: O svim religijama
8. decembar
Dan Bodhi - budizam
Ovoga dana Mahayana-budisti obilježavaju osvještenje (buđenje) svog začetnika, dan kada je Siddharta Gautama u ranim jutarnjim satima 8. decembra 525. p.n.e. postao Buda, Prosvjećeni.
Dan Bodhi - budizam
Ovoga dana Mahayana-budisti obilježavaju osvještenje (buđenje) svog začetnika, dan kada je Siddharta Gautama u ranim jutarnjim satima 8. decembra 525. p.n.e. postao Buda, Prosvjećeni.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: O svim religijama
8. decembar
Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije (katolički, državni praznik) - kršćanstvo
Katolički praznik koji nas uči da je Marija začela oslobođena naslijeđenog grijeha kako bi rodila Isusa.
Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije (katolički, državni praznik) - kršćanstvo
Katolički praznik koji nas uči da je Marija začela oslobođena naslijeđenog grijeha kako bi rodila Isusa.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: O svim religijama
Što se, umjesto buketa, bacalo neudanim ženama na saksonskim vjenčanjima u prvom stoljeću? Pripadnici kojeg naroda su u prošlosti solili čaj? Po kome ili čemu su nazvani pripadnici tajanstvene vjerske zajednice menonita? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. Na saksonskim vjenčanjima u prvom stoljeću, cipele su imale snažnu simboličku funkciju: otac mladenke poklonio bi zetu kćerinu cipelu, označavajući tako da njegova vlast nad djevojkom prelazi u suprugove ruke. Umjesto buketa, neudanim se curama bacala cipela – koja je uhvati, vjerovalo se, sljedeća će “stati na ludi kamen”.
2. Metalni grudnjak koji je princeza Leia nosila u filmu “Ratovi zvijezda: Povratak Jedija”, epskoj “svemirskoj operi” koju je 1983. režirao Richard Marquand, postao je toliko važnim dijelom popularne kulture da je dobio vlastitu web stranicu. Carrie Fisher (1956. – 2016.), glumica koja ga je nosila u filmu, svojedobno je izjavila kako je bio toliko neudoban da joj je ostavio masnice na leđima.
3. Habsburški vladari počivaju u Beču zakopani u dijelovima: njihova tijela čuvaju se u samostanskim kriptama, srca u Augustinskoj crkvi, a mumificirane mošnje u katedrali Svetog Stjepana.
4. Menoniti (na slici!) jedna su od najzatvorenijih vjerskih zajednica na svijetu. Riječ je o sljedbi koja je nastala u šesnaestom stoljeću, kao grana nizozemskog anabaptizma. Nazvana je po svome osnivaču, frizijskom anabaptističkom teologu Mennu Simonsu (1496. – 1561.). Simons je isprva bio rimokatolički svećenik ali je zbog sumnje u transupstancijaciju, krštenje u dječjoj dobi, te u još neke dogme došao u suglasje s Lutherom, te počeo Bibliju smatrati jedinim kršćanskim autoritetom. Doktrinarno bliski kalvinizmu, menoniti se protive nauci o Svetom Trojstvu, a zalažu se za krštenje isključivo odraslih osoba, svjesnih tog čina. Pripadnici ove staromodne, konzervativne zajednice bave se pretežno zemljoradnjom. Umjesto automobilima, koriste se konjskim zapregama. Telefoni, internet i glazba su im nepoznanice – za njih postoji samo težak rad, osiguranje “ulaznice” u carstvo nebesko. Odjevaju se na specifičan način: žene u čedne, jednobojne i jednodjelne haljine, a muškarci u crne hlače s naramenicama i bijele košulje. Nadalje, odbijaju sudjelovanje u javnim službama i ratu, ne šalju djecu u javne škole, ne priznaju zakletvu niti rastavu braka. Nakon progona u Nizozemskoj, menoniti bježe u Prusku i druge njemačke zemlje, a kasnije dom nalaze i u Rusiji, Ukrajini, SAD-u i Kanadi. Glavnina menonitskih crkava sjedinjena je u Menonitsku svjetsku konferenciju, osnovanu 1925. godine. Danas u svijetu ima oko 850.000 menonita.
5. Čaj je drugi po redu najraspostranjeniji napitak na svijetu. Istočni narodi ga piju duže od četiri tisuće godina, a Mongoli ga, prema drevnom običaju, ne šećere – oni ga sole!
6. Ambroise Paré (1510. – 1590.) bio je osobni kirug čak četiri francuska kralja, Henrika II., Franje II., Karla IX. i Henrika III. Smatran je najvećim liječnikom svoga vremena: otkrio je lijek za vidanje rana i prvi primijenio metodu podvezivanja pri operacijama.
7. Njemački patolog Gunther von Hagens izumio je tehniku impregniranja ljudskih organa, kao i kompletnih leševa, s ciljem sprečavanja raspadanja tijela. Plastinaciju, kako ju je nazvao, s vremenom je počeo koristiti i na životinjama, i to u umjetničke svrhe. Osamdesetih godina prošlog stoljeća, održao je niz izložbi, uključujući onu na kojoj je prikazan “plastinirani” konjanik čija ispružena ruka drži vlastiti mozak. Godine 2011. javno je obznanio da boluje od Parkinsonove bolesti te je izražio želju da, nakon smrti, i sam bude podvrgnut ovom procesu te postavljen u muzej kao permanentni izložak.
1. Na saksonskim vjenčanjima u prvom stoljeću, cipele su imale snažnu simboličku funkciju: otac mladenke poklonio bi zetu kćerinu cipelu, označavajući tako da njegova vlast nad djevojkom prelazi u suprugove ruke. Umjesto buketa, neudanim se curama bacala cipela – koja je uhvati, vjerovalo se, sljedeća će “stati na ludi kamen”.
2. Metalni grudnjak koji je princeza Leia nosila u filmu “Ratovi zvijezda: Povratak Jedija”, epskoj “svemirskoj operi” koju je 1983. režirao Richard Marquand, postao je toliko važnim dijelom popularne kulture da je dobio vlastitu web stranicu. Carrie Fisher (1956. – 2016.), glumica koja ga je nosila u filmu, svojedobno je izjavila kako je bio toliko neudoban da joj je ostavio masnice na leđima.
3. Habsburški vladari počivaju u Beču zakopani u dijelovima: njihova tijela čuvaju se u samostanskim kriptama, srca u Augustinskoj crkvi, a mumificirane mošnje u katedrali Svetog Stjepana.
4. Menoniti (na slici!) jedna su od najzatvorenijih vjerskih zajednica na svijetu. Riječ je o sljedbi koja je nastala u šesnaestom stoljeću, kao grana nizozemskog anabaptizma. Nazvana je po svome osnivaču, frizijskom anabaptističkom teologu Mennu Simonsu (1496. – 1561.). Simons je isprva bio rimokatolički svećenik ali je zbog sumnje u transupstancijaciju, krštenje u dječjoj dobi, te u još neke dogme došao u suglasje s Lutherom, te počeo Bibliju smatrati jedinim kršćanskim autoritetom. Doktrinarno bliski kalvinizmu, menoniti se protive nauci o Svetom Trojstvu, a zalažu se za krštenje isključivo odraslih osoba, svjesnih tog čina. Pripadnici ove staromodne, konzervativne zajednice bave se pretežno zemljoradnjom. Umjesto automobilima, koriste se konjskim zapregama. Telefoni, internet i glazba su im nepoznanice – za njih postoji samo težak rad, osiguranje “ulaznice” u carstvo nebesko. Odjevaju se na specifičan način: žene u čedne, jednobojne i jednodjelne haljine, a muškarci u crne hlače s naramenicama i bijele košulje. Nadalje, odbijaju sudjelovanje u javnim službama i ratu, ne šalju djecu u javne škole, ne priznaju zakletvu niti rastavu braka. Nakon progona u Nizozemskoj, menoniti bježe u Prusku i druge njemačke zemlje, a kasnije dom nalaze i u Rusiji, Ukrajini, SAD-u i Kanadi. Glavnina menonitskih crkava sjedinjena je u Menonitsku svjetsku konferenciju, osnovanu 1925. godine. Danas u svijetu ima oko 850.000 menonita.
5. Čaj je drugi po redu najraspostranjeniji napitak na svijetu. Istočni narodi ga piju duže od četiri tisuće godina, a Mongoli ga, prema drevnom običaju, ne šećere – oni ga sole!
6. Ambroise Paré (1510. – 1590.) bio je osobni kirug čak četiri francuska kralja, Henrika II., Franje II., Karla IX. i Henrika III. Smatran je najvećim liječnikom svoga vremena: otkrio je lijek za vidanje rana i prvi primijenio metodu podvezivanja pri operacijama.
7. Njemački patolog Gunther von Hagens izumio je tehniku impregniranja ljudskih organa, kao i kompletnih leševa, s ciljem sprečavanja raspadanja tijela. Plastinaciju, kako ju je nazvao, s vremenom je počeo koristiti i na životinjama, i to u umjetničke svrhe. Osamdesetih godina prošlog stoljeća, održao je niz izložbi, uključujući onu na kojoj je prikazan “plastinirani” konjanik čija ispružena ruka drži vlastiti mozak. Godine 2011. javno je obznanio da boluje od Parkinsonove bolesti te je izražio želju da, nakon smrti, i sam bude podvrgnut ovom procesu te postavljen u muzej kao permanentni izložak.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: O svim religijama
6. januar : Sveta tri kralja (katolički, evangelistički, državni praznik) - hrišćanstvo
Svečanost poklonjenja Hristu od strane tri mudraca: Kaspara, Melhiora i Baltazara. Postoji i običaj takozvanog zvezdanog pevanja uz upotrebu zaštitne formule C+M+B (Christus mansionem benedicat = Neka Hrist blagoslovi ovaj dom). 6. januar se slavi i kao praznik Epifanije, prvog ukazanja Hristovog, kao dan Hristovog krštenja, odnosno Čuda Kane.
Grčka pravoslavna opština u Beču praznik Epifanije slavi velikim "osvećenjem vode" na Dunavskom kanalu. Pritom se krst tri puta stavlja u vodu, kako bi se ona osvetila.
Badnje veče,
i Kao simbol štale, rodnog mesta Isusovog, srpski pravoslavci stavljaju orahe i šljive na sto ispod kojeg je prostrta slama. (pravoslavni) - hrišćanstvo
Svečanost poklonjenja Hristu od strane tri mudraca: Kaspara, Melhiora i Baltazara. Postoji i običaj takozvanog zvezdanog pevanja uz upotrebu zaštitne formule C+M+B (Christus mansionem benedicat = Neka Hrist blagoslovi ovaj dom). 6. januar se slavi i kao praznik Epifanije, prvog ukazanja Hristovog, kao dan Hristovog krštenja, odnosno Čuda Kane.
Grčka pravoslavna opština u Beču praznik Epifanije slavi velikim "osvećenjem vode" na Dunavskom kanalu. Pritom se krst tri puta stavlja u vodu, kako bi se ona osvetila.
Badnje veče,
i Kao simbol štale, rodnog mesta Isusovog, srpski pravoslavci stavljaju orahe i šljive na sto ispod kojeg je prostrta slama. (pravoslavni) - hrišćanstvo
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: O svim religijama
2. januar
Kineska Nova Godina - tradicionalni
Po kineskom kalendaru počinje godina Zeca. Slavi se uz vatromet i plesove s maskama lavova i zmajeva.
Kineska Nova Godina - tradicionalni
Po kineskom kalendaru počinje godina Zeca. Slavi se uz vatromet i plesove s maskama lavova i zmajeva.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: O svim religijama
Sveti Vinko – zaštitnik vinara, staklara i mornara
Sveti Vinko (San Vicente de Zaragoza), đakon i mučenik iz vremena cara Dioklecijana, zaštitnik je vinogradara i vinara
Sveti Vinko iz Zaragoze najpoznatiji je mučenik Španjolske. Njegov životopis se čitao u crkvama Afrike već od kraja 4. st., kako svjedoči sv. Augustin u Ispovijestima 275.g.
Pod vodstvom biskupa Zaragoze Valerija, Vinko je daleko uznapredovao u studijama. Zaređen je za đakona i dodijeljena mu je dužnost kao vrsnom propovjedniku, propovijedanje po biskupiji. Vodio je i upravljanje materijalnim dobrima biskupije i brinuo se za siromahe. A to su i bile službe koje su đakoni obnašali.
Kada je početkom 4. st., Dioklecijan pokrenuo progone protiv kršćana, Dacijan, upravitelj Valencije, uhitio je u glavnom gradu i bacio u okove kako biskupa Valerija, tako i njegova tajnika Vinka, te su držani u zatvoru dugo vremena. Oni su se nepokolebljivo oduprli svim pokušajima da ih Dacijan odvrati od kršćanstva. Vinko je govorio u ime biskupovo tako uvjerljivo i spretno da ga je rasrđeni Dacijan predao na mučenje, a biskupa Valerija pustio na slobodu.
Vinka su najprije podvrgli ispitivanjima, a potom i mukama. Mučen je najsurovijim i najokrutnijim mukama koje može samo zloba izmisliti.; razapinjali su ga kukama, pekli, bičevali, ali ga svejedno nije uspio navesti na odreknuće od vjere.
Ponovno je bio bačen u ćeliju u kojoj je po podu bilo razbacano polomljeno staklo. Vinko se nije potužio, već je stao pjevati zahvalne himne i pohvale Gospodinu. Još više razjaren, Dacijan je izdao nalog neka ga postave na ugodnu postelju, kako bi mu oduzeo zadovoljstvo mučeničke smrti. No, upravo dok su ga premještali, Vinko je svoju dušu predao Gospodinu na slavu.
Njegovo tijelo je bačeno lešinarima, ali ga je obranio gavran. Dacijan je potom bacio tijelo u more, ali je ono isplivalo na obalu pa su ga kršćani tako imali prilike uzeti. Sahranila ga je jedna pobožna udovica.
Nakon što je uspostavljen mir u Crkvi, podignuta je kapela nad njegovim zemnim ostacima izvan zidina Valencije. Godine 1175. njegove relikvije su donesene u Lisabon. Drugi tvrde da su relikvije donesene u Castres 864.godine. Cremona, Bari i ostali gradovi tvrde da također posjeduju njegove relikvije. Kilderik I. donio je stopalo i dalmatiku u Pariz 542.g. i podigao je crkvu u njegovu čast. U Rimu postoje tri crkve posvećene sv. Vinku, jedna blizu bazilike sv. Petra, druga u Trastevereu, i ona koju je izgradio Honorije I. (625.-638.), a koju je obnovio papa Leo III., 796. godine.
Ime mu je latinskog porijekla i znači: pobjedonosan.
Zaštitnik je vinara, staklara i mornara, kao i: Valencije, Zaragoze i Portugala.
Sveti Vinko (San Vicente de Zaragoza), đakon i mučenik iz vremena cara Dioklecijana, zaštitnik je vinogradara i vinara
Sveti Vinko iz Zaragoze najpoznatiji je mučenik Španjolske. Njegov životopis se čitao u crkvama Afrike već od kraja 4. st., kako svjedoči sv. Augustin u Ispovijestima 275.g.
Pod vodstvom biskupa Zaragoze Valerija, Vinko je daleko uznapredovao u studijama. Zaređen je za đakona i dodijeljena mu je dužnost kao vrsnom propovjedniku, propovijedanje po biskupiji. Vodio je i upravljanje materijalnim dobrima biskupije i brinuo se za siromahe. A to su i bile službe koje su đakoni obnašali.
Kada je početkom 4. st., Dioklecijan pokrenuo progone protiv kršćana, Dacijan, upravitelj Valencije, uhitio je u glavnom gradu i bacio u okove kako biskupa Valerija, tako i njegova tajnika Vinka, te su držani u zatvoru dugo vremena. Oni su se nepokolebljivo oduprli svim pokušajima da ih Dacijan odvrati od kršćanstva. Vinko je govorio u ime biskupovo tako uvjerljivo i spretno da ga je rasrđeni Dacijan predao na mučenje, a biskupa Valerija pustio na slobodu.
Vinka su najprije podvrgli ispitivanjima, a potom i mukama. Mučen je najsurovijim i najokrutnijim mukama koje može samo zloba izmisliti.; razapinjali su ga kukama, pekli, bičevali, ali ga svejedno nije uspio navesti na odreknuće od vjere.
Ponovno je bio bačen u ćeliju u kojoj je po podu bilo razbacano polomljeno staklo. Vinko se nije potužio, već je stao pjevati zahvalne himne i pohvale Gospodinu. Još više razjaren, Dacijan je izdao nalog neka ga postave na ugodnu postelju, kako bi mu oduzeo zadovoljstvo mučeničke smrti. No, upravo dok su ga premještali, Vinko je svoju dušu predao Gospodinu na slavu.
Njegovo tijelo je bačeno lešinarima, ali ga je obranio gavran. Dacijan je potom bacio tijelo u more, ali je ono isplivalo na obalu pa su ga kršćani tako imali prilike uzeti. Sahranila ga je jedna pobožna udovica.
Nakon što je uspostavljen mir u Crkvi, podignuta je kapela nad njegovim zemnim ostacima izvan zidina Valencije. Godine 1175. njegove relikvije su donesene u Lisabon. Drugi tvrde da su relikvije donesene u Castres 864.godine. Cremona, Bari i ostali gradovi tvrde da također posjeduju njegove relikvije. Kilderik I. donio je stopalo i dalmatiku u Pariz 542.g. i podigao je crkvu u njegovu čast. U Rimu postoje tri crkve posvećene sv. Vinku, jedna blizu bazilike sv. Petra, druga u Trastevereu, i ona koju je izgradio Honorije I. (625.-638.), a koju je obnovio papa Leo III., 796. godine.
Ime mu je latinskog porijekla i znači: pobjedonosan.
Zaštitnik je vinara, staklara i mornara, kao i: Valencije, Zaragoze i Portugala.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: O svim religijama
Lejletu’r-regaib – 26. januar 2023.
To je noć u kojoj je majka Amina zanijela Božijeg poslanika Muhammeda, neka je spas i mir Božiji na njega. U narodu se naziva noć želja, a obilježava se dovama, dobrovoljnim namazima, učenjem mevluda i drugim Bogu ugodnim sadržajima
To je noć u kojoj je majka Amina zanijela Božijeg poslanika Muhammeda, neka je spas i mir Božiji na njega. U narodu se naziva noć želja, a obilježava se dovama, dobrovoljnim namazima, učenjem mevluda i drugim Bogu ugodnim sadržajima
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: O svim religijama
2. februar:
Svijećnica/Prikazanje Gospodnje u hramu (katolički) - kršćanstvo
Poznato i kao uvođenje Isusa u hram. Podsjeća na predstavljanje djeteta-Isusa svećenicima u hramu, 40 dana nakon njegova rođenja.
Svijećnica/Prikazanje Gospodnje u hramu (katolički) - kršćanstvo
Poznato i kao uvođenje Isusa u hram. Podsjeća na predstavljanje djeteta-Isusa svećenicima u hramu, 40 dana nakon njegova rođenja.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: O svim religijama
6. februar
Tu Bišvat - judaizam
Tu Bišvat na hebrejskom znači: "15. dan u mjesecu ševat" (po židovskom kalendaru). To je "Nova godina drveća". Na ovaj praznik vjernici jedu plodove kojima je blagoslovljena zemlja izraelska: masline, datulje, grožđe, smokve i nar.
Tu Bišvat - judaizam
Tu Bišvat na hebrejskom znači: "15. dan u mjesecu ševat" (po židovskom kalendaru). To je "Nova godina drveća". Na ovaj praznik vjernici jedu plodove kojima je blagoslovljena zemlja izraelska: masline, datulje, grožđe, smokve i nar.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: O svim religijama
Tu Bišvat, koji slavimo petnaestog dana mjeseca Švata , poznat je i pod imenom „ Nova Godina drveća“, a to je dan u kojem B-g odlučuje koliko će obilno svako pojedino drvo dati plodova u nastupajućoj godini. Ime Tu dobijemo zbrajanjem hebrejskih slova 9 ( tet) i 6 ( vav) , što daje broj 15 (tav –vav), dakle 15. dan u mjesecu Švatu.
U davnim vremenima, svake godine se određivala desetina svih plodova. Svake godine novi period određivanja desetine započinjao je upravo na Tu Bišvat. U Izraelu kišni period je prethodio Tu Bišvatu, tako da se plodovi koji su se počeli formirati poslije tog dana uračunavali u količinu za izračunavanje desetine. Određivanje starosti drveta također se uzimalo u obzir, budući da je bilo zabranjeno jesti ili na bilo koji način imati koristi od plodova drveta koje je to drvo donosilo u prve svoje tri godine. Tijekom četvrte godine, sve voće koje je to drvo dalo nosilo se u Jeruzalem i tamo jelo. Tek u petoj godini prestaju sva ograničenja.
Tu Bišvat se također poklapa sa dobom kada u Izraelu cvate badem, a to je prvi cvat u Izraelu.
Dugo vremena Tu Bišvat je bio manji festival, ali postaje sve važniji poslije 16. stoljeća, pod utjecajem kabalista iz Safeda, koji su uveli običaj jedenja raznoraznog voća, osobito onog porijeklom iz Izraela i to su popratili i odgovarajućim tekstovima koji su se čitali. Kabalisti gledaju na drvo kao simbol čovjeka, i slijedom obaveze svih nas da radimo tikun olam (duhovni popravak svijeta), kabalisti vjeruju da ljudi mogu uzdići svoje duhovno ja jedući na ritualni način voće tokom Tu Bišvata. Smatrali su da ako se voće jede s pravom namjerom ( kavana), iskrice svetosti koje se nalaze u voću mogu se osloboditi iz svojih ljuski i uzdići ka svom božanskom izvoru, doprinoseći tako obnovi života u nastupajućoj godini. Za kabaliste, drvo je simbol Drva Života preko kojeg se prenosi božanska dobrota i blagoslov na svijet. Kako bi potakli protok pozitivne božanske energije, kabalisti iz Safeda bi, prema uzoru na Pashalni seder, organizirali seder za Tu Bišvat.
Kabalisti smatraju da se stvoreni svijet sastoji od četiri nivoa – asija ( svijet akcije i fizičke realnosti), jecira (svijet formiranja, kao nekakva idealna verzija našeg svijeta), beria (nivo „kreiranja“ našeg svijeta) i acilut (nivo božanske emanacije, gdje božanska energija započinje proces stvaranja). Budući da je potpuno duhovan, acilut se ne može simbolično prikazati ni na kakav opipljivi način. Međutim, preostala tri nivoa možemo simbolično prikazati kroz različite vrste voća. Simbolika koju pri tome koristimo je da oni dijelovi voća koji se mogu pojesti predstavljaju svetost, dijelovi koji se ne mogu pojesti ( npr. koštice) predstavljaju nečistoću, a ljuska štiti svetost koja se nalazi unutar ljuske.
Nivo Berije ne zahtijeva nikakvu zaštitu i predstavljamo ga voćem koji nema ni koštice ni ljuske i koje možemo cijelo pojesti (makar imali i sjemenke u sebi) – grožđe, smokve, jabuke, limuni, kruške.
Nivo Jecire zahtijeva zaštitu, ali samo u svojoj sredini, svom „srcu“ i predstavljamo ga voćem koje u sebi sadrži košticu koja se ne jede – maslina, datulja, trešnja, breskva, marelica
Nivo Asije zahtijeva potpunu zaštitu i predstavljamo ga voćem koje ima čvrstu vanjsku ljusku čija unutrašnjost se može jesti – lješnjaci, orasi, bademi, pistacio.
Tijekom Tu Bišvat sedera jedemo barem po jedno voće iz svih ovih gore navedenih vrsta voća. Prije nego što jedemo voće, izgovaramo blagoslov za tu vrstu voća.
Tokom kabalističkog sedera pijemo četiri čaše vina. Svaka čaša se puni prije nego što počnemo jesti jednu od grupa gore navedenog voća, a ispijamo je tek poslije pojedenog voća. Započinjemo čašom bijelog vina , u drugoj čaši pomiješamo bijelo i crveno vino, pri čemu stavimo više bijelog vina, u trećoj čaši opet pomiješamo bijelo i crno vino, pri čemu stavimo više crnog vina, i na kraju pijemo čašu čistog crnog vina. Ovaj slijed nam simbolično prikazuje postepeni prijelaz prirode iz hladnog, „bijelog“ zimskog perioda, kroz period pupanja (lagano crvena boja druge čaše), punog cvata (treća čaša) i sazrijevanja plodova (četvrta čaša).
U davnim vremenima, svake godine se određivala desetina svih plodova. Svake godine novi period određivanja desetine započinjao je upravo na Tu Bišvat. U Izraelu kišni period je prethodio Tu Bišvatu, tako da se plodovi koji su se počeli formirati poslije tog dana uračunavali u količinu za izračunavanje desetine. Određivanje starosti drveta također se uzimalo u obzir, budući da je bilo zabranjeno jesti ili na bilo koji način imati koristi od plodova drveta koje je to drvo donosilo u prve svoje tri godine. Tijekom četvrte godine, sve voće koje je to drvo dalo nosilo se u Jeruzalem i tamo jelo. Tek u petoj godini prestaju sva ograničenja.
Tu Bišvat se također poklapa sa dobom kada u Izraelu cvate badem, a to je prvi cvat u Izraelu.
Dugo vremena Tu Bišvat je bio manji festival, ali postaje sve važniji poslije 16. stoljeća, pod utjecajem kabalista iz Safeda, koji su uveli običaj jedenja raznoraznog voća, osobito onog porijeklom iz Izraela i to su popratili i odgovarajućim tekstovima koji su se čitali. Kabalisti gledaju na drvo kao simbol čovjeka, i slijedom obaveze svih nas da radimo tikun olam (duhovni popravak svijeta), kabalisti vjeruju da ljudi mogu uzdići svoje duhovno ja jedući na ritualni način voće tokom Tu Bišvata. Smatrali su da ako se voće jede s pravom namjerom ( kavana), iskrice svetosti koje se nalaze u voću mogu se osloboditi iz svojih ljuski i uzdići ka svom božanskom izvoru, doprinoseći tako obnovi života u nastupajućoj godini. Za kabaliste, drvo je simbol Drva Života preko kojeg se prenosi božanska dobrota i blagoslov na svijet. Kako bi potakli protok pozitivne božanske energije, kabalisti iz Safeda bi, prema uzoru na Pashalni seder, organizirali seder za Tu Bišvat.
Kabalisti smatraju da se stvoreni svijet sastoji od četiri nivoa – asija ( svijet akcije i fizičke realnosti), jecira (svijet formiranja, kao nekakva idealna verzija našeg svijeta), beria (nivo „kreiranja“ našeg svijeta) i acilut (nivo božanske emanacije, gdje božanska energija započinje proces stvaranja). Budući da je potpuno duhovan, acilut se ne može simbolično prikazati ni na kakav opipljivi način. Međutim, preostala tri nivoa možemo simbolično prikazati kroz različite vrste voća. Simbolika koju pri tome koristimo je da oni dijelovi voća koji se mogu pojesti predstavljaju svetost, dijelovi koji se ne mogu pojesti ( npr. koštice) predstavljaju nečistoću, a ljuska štiti svetost koja se nalazi unutar ljuske.
Nivo Berije ne zahtijeva nikakvu zaštitu i predstavljamo ga voćem koji nema ni koštice ni ljuske i koje možemo cijelo pojesti (makar imali i sjemenke u sebi) – grožđe, smokve, jabuke, limuni, kruške.
Nivo Jecire zahtijeva zaštitu, ali samo u svojoj sredini, svom „srcu“ i predstavljamo ga voćem koje u sebi sadrži košticu koja se ne jede – maslina, datulja, trešnja, breskva, marelica
Nivo Asije zahtijeva potpunu zaštitu i predstavljamo ga voćem koje ima čvrstu vanjsku ljusku čija unutrašnjost se može jesti – lješnjaci, orasi, bademi, pistacio.
Tijekom Tu Bišvat sedera jedemo barem po jedno voće iz svih ovih gore navedenih vrsta voća. Prije nego što jedemo voće, izgovaramo blagoslov za tu vrstu voća.
Tokom kabalističkog sedera pijemo četiri čaše vina. Svaka čaša se puni prije nego što počnemo jesti jednu od grupa gore navedenog voća, a ispijamo je tek poslije pojedenog voća. Započinjemo čašom bijelog vina , u drugoj čaši pomiješamo bijelo i crveno vino, pri čemu stavimo više bijelog vina, u trećoj čaši opet pomiješamo bijelo i crno vino, pri čemu stavimo više crnog vina, i na kraju pijemo čašu čistog crnog vina. Ovaj slijed nam simbolično prikazuje postepeni prijelaz prirode iz hladnog, „bijelog“ zimskog perioda, kroz period pupanja (lagano crvena boja druge čaše), punog cvata (treća čaša) i sazrijevanja plodova (četvrta čaša).
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: O svim religijama
22. februar
: Pepelnica/Čista srijeda (katolički, evangelistički) - kršćanstvo
Nakon Poklada za katoličke kršćane započinje 40-dnevna korizma. Kao znak prolaznosti i pokore vjernicima se pepelom stavlja znak križa na čelo.
: Pepelnica/Čista srijeda (katolički, evangelistički) - kršćanstvo
Nakon Poklada za katoličke kršćane započinje 40-dnevna korizma. Kao znak prolaznosti i pokore vjernicima se pepelom stavlja znak križa na čelo.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: O svim religijama
Lejletu’l-berat – 6. mart 2023.
Petnaesta noć mjeseca ša’bana, osmog mjeseca hidžretskog kalendara, je mubarek noć Lejletu’l-berat. Ta noć se obilježava kao noć u kojoj meleki počinju pisati sudbinu čovječanstva i svakog čovjeka pojedinačno za narednu godinu. Ona navješćuje skori dolazak mubarek mjeseca ramazana
Petnaesta noć mjeseca ša’bana, osmog mjeseca hidžretskog kalendara, je mubarek noć Lejletu’l-berat. Ta noć se obilježava kao noć u kojoj meleki počinju pisati sudbinu čovječanstva i svakog čovjeka pojedinačno za narednu godinu. Ona navješćuje skori dolazak mubarek mjeseca ramazana
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
svak nek bira svoj put..Re: O svim religijama
u 21. stoljeću? ok za moju babu koja je bila na relaciji njiva kuća njiva kuća crkva njiva kuća njiva kuća crkva...ali za nas? u vrijeme znanja i informacija? cmon...
Re: O svim religijama
..a dobro kužim ti si od oni reko tito nema boga..
Re: O svim religijama
misliš bogova? ono da je milijun religija a jedan bog je laž za naivne. kad počmeš promatrat sve religije svatiš to. nije jedan bog, svaka religija vodi svome ili svojim bogovima. svaka religija ima svoju verziju postanka svijeta ili recimo rastanka sa ovim svijetom, koja verzija je istinita? ona koje si ti religije član 
a ne može bit milijun verzija, valjda može bit istinita samo jedna verzija...za šintoista njegova, za hinduista njegova, za judaiste njihova...itd itd...svaka je religija prava a ujedno je svaka kriva, hm 
a ne može bit milijun verzija, valjda može bit istinita samo jedna verzija...za šintoista njegova, za hinduista njegova, za judaiste njihova...itd itd...svaka je religija prava a ujedno je svaka kriva, hm Re: O svim religijama
ove na kraju koje spominješ ne viruju u boga..drle wrote: ↑Fri Mar 17, 2023 9:30 pmmisliš bogova? ono da je milijun religija a jedan bog je laž za naivne. kad počmeš promatrat sve religije svatiš to. nije jedan bog, svaka religija vodi svome ili svojim bogovima. svaka religija ima svoju verziju postanka svijeta ili recimo rastanka sa ovim svijetom, koja verzija je istinita? ona koje si ti religije član