Ekološka (ne)osviještenost
Re: Ekološka (ne)osviještenost
Ma lijepo nego šta, da nema ljudi koji razmišljaju o okolišu davno bi bili u katastrofi, mada i ovako nismo daleko.
1
1
Re: Ekološka (ne)osviještenost
22.APRIL DAN PLANETE ZEMLJE
Obilježava se već 51 godinu s ciljem skretanja pažnje na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog klimatskih promjena, globalnog onečišćenja, uništavanja ekosistema i ugrožavanja životinjskih i biljnih vrsta. Potrebno je ojačati svijest svih generacija prema prirodnoj okolini i njenoj zaštiti .
Sretan ti rođendan zemljo naša.
Obilježava se već 51 godinu s ciljem skretanja pažnje na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog klimatskih promjena, globalnog onečišćenja, uništavanja ekosistema i ugrožavanja životinjskih i biljnih vrsta. Potrebno je ojačati svijest svih generacija prema prirodnoj okolini i njenoj zaštiti .
Sretan ti rođendan zemljo naša.
Re: Ekološka (ne)osviještenost
Procitah sve postove, pogledah i video.
I sjetih se Gandijeve izreke: ti budi promjena koju hoces vidjeti u svijetu.
Lijepo je odlagati smece na predvidjena mjesta, ali to i dalje ne znaci da smo mi ekoloski osvijesteni. Mozda samo zelimo izgledati fino vaspitani.
Sjecam se kad sam prvi put otisla u posjetu domovini. Nismo tada jos imali svoju kucu, i bila sam kod mojih na selu, dva mjeseca.
Mjestani sela u to vrijeme nisu imali kontener za smece, i svjedocila sam da su ga ponekad odnosli u obliznji potok.
Meni je rasla kosa na glavi, bilo je ruzno, htjela sam im nametnuti neki osjecaj griznje savjesti i mislila sam poducit cu ih necemu dok sam tu.
Medjutim desilo se upravo suprotno, poducili su oni mene.
Ovako to izgleda u kuci mojih roditelja: koru od tikve, lubenice, jabuke, krompira i ostalog povrca - pojede krava. Kora od banana, naranci, luka i ljuska od jaja zavrsi u stajskom djubretu i struhne.
Staro zeljezo ostave, navracaju romi i otkupe ga.
Iskoristena odjeca uvijek za nesto jos posluzi: mogu se napraviti krpe za ciscenje, mogu veze da pridrze paradajz dok raste i sl.
Prazne flase od sokova mama iskoristi da posalje gradjanima mlijeko. Plasticne kutije posluze za sir i kajmak.
Teglice sve ostavi za dzemove. Proizvedu sve sto raste na nasem podneblju i samim tim ne podrzavaju pesticide.
U shoping odlaze jednam u 2-3 mjeseca, sto znaci da ne pale auto svaki dan ili svaki drugi.
Ono sto kupuju, kupuju u velikim pakiranjima. So npr kupe pakiranje od 25 kg, a time izbjegnu 25 praznih kutija od soli. Secer kupe u pakiranju od 50 kg, i izbjegnu 50 vrecica.
U jednoj sedmici moja je mama od odpadi imala dvije prazne flase od ulja.
A ja sam mislila kako ih trebam osvijestiti. Ja koja sedmicno pravim smeca vise vec sto mama moze za dvije godine.
Od tada recikliram svaki papiric, sljedbenik sam i zagovornik vegetarijanstva, ali i dalje drzim da sam ekoloski neosvijestena.
Ekoloski osvijestena osoba pogasi sve, i legne bar do 10h. Meni je sinoc do 1h gorilo 5 sijelica u kuci. Sta je mojih 5? Ali sto miliona ovakvih domacinstava pravi razliku.
I meni svaki dan masina dva puta pere, nista nije prljavo, ali pere. Sta je moja masina? Ali nekoliko stotina miliona masina prave razliku.
Ja sam sjela u auto i odvezla se po nesto sto mi zbilja ne treba. Moje auto samo ne pravi razliku, ali milioni prave, a milioni se svaki dan pokrenu i odu po nesto sto im nije trebalo.
Kad sam pogledala ovog covjeka iz Kiseljaka... Ja ne mogu da ga osudim, jer ni ja ne cinim sve sto je u mojoj moci po ekoloskom pitanju.
I sjetih se Gandijeve izreke: ti budi promjena koju hoces vidjeti u svijetu.
Lijepo je odlagati smece na predvidjena mjesta, ali to i dalje ne znaci da smo mi ekoloski osvijesteni. Mozda samo zelimo izgledati fino vaspitani.
Sjecam se kad sam prvi put otisla u posjetu domovini. Nismo tada jos imali svoju kucu, i bila sam kod mojih na selu, dva mjeseca.
Mjestani sela u to vrijeme nisu imali kontener za smece, i svjedocila sam da su ga ponekad odnosli u obliznji potok.
Meni je rasla kosa na glavi, bilo je ruzno, htjela sam im nametnuti neki osjecaj griznje savjesti i mislila sam poducit cu ih necemu dok sam tu.
Medjutim desilo se upravo suprotno, poducili su oni mene.
Ovako to izgleda u kuci mojih roditelja: koru od tikve, lubenice, jabuke, krompira i ostalog povrca - pojede krava. Kora od banana, naranci, luka i ljuska od jaja zavrsi u stajskom djubretu i struhne.
Staro zeljezo ostave, navracaju romi i otkupe ga.
Iskoristena odjeca uvijek za nesto jos posluzi: mogu se napraviti krpe za ciscenje, mogu veze da pridrze paradajz dok raste i sl.
Prazne flase od sokova mama iskoristi da posalje gradjanima mlijeko. Plasticne kutije posluze za sir i kajmak.
Teglice sve ostavi za dzemove. Proizvedu sve sto raste na nasem podneblju i samim tim ne podrzavaju pesticide.
U shoping odlaze jednam u 2-3 mjeseca, sto znaci da ne pale auto svaki dan ili svaki drugi.
Ono sto kupuju, kupuju u velikim pakiranjima. So npr kupe pakiranje od 25 kg, a time izbjegnu 25 praznih kutija od soli. Secer kupe u pakiranju od 50 kg, i izbjegnu 50 vrecica.
U jednoj sedmici moja je mama od odpadi imala dvije prazne flase od ulja.
A ja sam mislila kako ih trebam osvijestiti. Ja koja sedmicno pravim smeca vise vec sto mama moze za dvije godine.
Od tada recikliram svaki papiric, sljedbenik sam i zagovornik vegetarijanstva, ali i dalje drzim da sam ekoloski neosvijestena.
Ekoloski osvijestena osoba pogasi sve, i legne bar do 10h. Meni je sinoc do 1h gorilo 5 sijelica u kuci. Sta je mojih 5? Ali sto miliona ovakvih domacinstava pravi razliku.
I meni svaki dan masina dva puta pere, nista nije prljavo, ali pere. Sta je moja masina? Ali nekoliko stotina miliona masina prave razliku.
Ja sam sjela u auto i odvezla se po nesto sto mi zbilja ne treba. Moje auto samo ne pravi razliku, ali milioni prave, a milioni se svaki dan pokrenu i odu po nesto sto im nije trebalo.
Kad sam pogledala ovog covjeka iz Kiseljaka... Ja ne mogu da ga osudim, jer ni ja ne cinim sve sto je u mojoj moci po ekoloskom pitanju.
Re: Ekološka (ne)osviještenost
Ko je bacio kompletne kurbane pored kontejnera?
Naime, kako su objavili iz ovog preduzeća, izvijesna osoba bacila je 15 kurbana u smeće
Kantonalno javno komunalno preduzeće “Rad” Sarajevo na svojoj Facebook stranici objavilo je fotografiju koja je izazvala zgražavanje u javnosti.
Naime, kako su objavili iz ovog preduzeća, izvijesna osoba bacila je 15 kurbana u smeće.
- Uslikano je vozilo iz kojeg je izbačeno 15 kompletnih kurbana u kontejner u naselju Blažuj, Općina Ilidža”, naveli su iz “Rada” uz fotografiju.
Kako se dodaje, Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo će izdati prekršajni nalog i počinilac će biti sankcionisan.
- Radujemo se aktivnom učešću građana u suzbijanju pojava koje narušavaju nivo javne higijene u naseljima - stoji u objavi.
Inače, osim što je ovaj potez opasan sa higijenskog aspekta, može se nazvati i nemoralnim. Prema običaju, kurbani se dijelom doniraju onima u potrebi.
Mozda je ovo moglo i na temu “bez komentara”. S koje god strane da pogledas samo da se upitas what the hell is wrong with us
Naime, kako su objavili iz ovog preduzeća, izvijesna osoba bacila je 15 kurbana u smeće
Kantonalno javno komunalno preduzeće “Rad” Sarajevo na svojoj Facebook stranici objavilo je fotografiju koja je izazvala zgražavanje u javnosti.
Naime, kako su objavili iz ovog preduzeća, izvijesna osoba bacila je 15 kurbana u smeće.
- Uslikano je vozilo iz kojeg je izbačeno 15 kompletnih kurbana u kontejner u naselju Blažuj, Općina Ilidža”, naveli su iz “Rada” uz fotografiju.
Kako se dodaje, Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo će izdati prekršajni nalog i počinilac će biti sankcionisan.
- Radujemo se aktivnom učešću građana u suzbijanju pojava koje narušavaju nivo javne higijene u naseljima - stoji u objavi.
Inače, osim što je ovaj potez opasan sa higijenskog aspekta, može se nazvati i nemoralnim. Prema običaju, kurbani se dijelom doniraju onima u potrebi.
Mozda je ovo moglo i na temu “bez komentara”. S koje god strane da pogledas samo da se upitas what the hell is wrong with us
Re: Ekološka (ne)osviještenost
Samo visoke kazne, kontrole eko policije i kamere, možda mogu suzbiti ovakve pojave. Ljudi bacaju šta stignu i gdje stignu, totalno odsustvo pameti.
Re: Ekološka (ne)osviještenost
Kurbani se doniraju ako su jestivi. ovi su vjerovatno bili dugo van frizidera.... tako da je sprijeceno moguce trovanje...
.. ruzno je vidjeti.. no, i restorani u svoje smece bacaju meso koje nije upotrijebljeno.. a i praksa je takvih biznisa da radnicima ne daju ' sumnjivu robu' zbog trovanja a i mogucih sydskih sporova
.. ruzno je vidjeti.. no, i restorani u svoje smece bacaju meso koje nije upotrijebljeno.. a i praksa je takvih biznisa da radnicima ne daju ' sumnjivu robu' zbog trovanja a i mogucih sydskih sporova
Re: Ekološka (ne)osviještenost
Zbilja ne razumijem taj narod. dodje Bajram, ciste/ krece se kuce... pomjeraju ormari, kauci i baci smece pored kontejnera ili s prozora ..bilo gdje... 
Re: Ekološka (ne)osviještenost
Da, bas zanimljivo.
Nisam vise pratila… Zasto li je ovaj bacio kurbane u smece
Mozda ih je vozio za javnu kuhinju
Sta bi drugo moglo biti, cim ih je 15 Re: Ekološka (ne)osviještenost
hm , ili je bio ljut.. nije mogao prodati po cijeni koju je ugovorio....
.. inace, ne znam gdje fabrike mesa/ mesare itd....... npr.. bacaju neiskoristeno ili pokvareno meso...
.. inace, ne znam gdje fabrike mesa/ mesare itd....... npr.. bacaju neiskoristeno ili pokvareno meso...
Re: Ekološka (ne)osviještenost
Cijena se ugovara prije klanja, ne prodaju se poslije.
Mama kaze da je njima opstine ove godine dovezla poseban kontener za neiskoristene dijelove korbana, a daleko od naselja iskopana je duboka rupa i tamo ce se sve pokriti zemljom.
Mama kaze da je njima opstine ove godine dovezla poseban kontener za neiskoristene dijelove korbana, a daleko od naselja iskopana je duboka rupa i tamo ce se sve pokriti zemljom.
Re: Ekološka (ne)osviještenost
Danas sam isla pjesice od centra grada, najdužom ulicom, i nisam vidjela ni jednu kantu za otpatke...Zaista za ne povjerovati za jedan grad, koji je pretrpan... 
pješacima..
pješacima..
1
1
Re: Ekološka (ne)osviještenost
Ništa neobično za BiH. Navikni se da imaš džepove pune papirića pa ih kući baci.
1
1
Re: Ekološka (ne)osviještenost
Svjetski dan čišćenja, ove godine obilježava se 18. septembra u 180 zemalja širom svijeta, a Let’s Do It BiH tim, kao jedini akreditovani tim za BiH će realizovati akcije čišćenja širom naše zemlje. World Cleanup Day (Svjetski dan čišćenja) zapravo je najveći događaj koji organizuje svjetski Let’s Do It tim i prvi put je održan 2018. godine.
LDI tim je u BiH kroz akcije Svjetskog dana čišćenja do sada okupio 188.991 volontera koji su očistili više od 13.365 tona otpada. Za tačno mjesec dana krećemo u jubilarnu desetu Let’s Do It akciju čišćenja. Ovo nije samo dan kada ćemo pokupiti otpad sa naših ulica, izletišta i planina, nego i dan kada ćemo poslati snažnu poruku javnosti da u našoj zemlji žive ljudi koje žele čistu i lijepu životnu okolinu i spremni su na tome raditi.
Let’s Do It tim će organizovati i koordinisati akcije čišćenja na više od 30 lokacija širom BiH uz pridržavanje svih epidemiloških mjera. Pozivamo i sve građane koji žele da daju svoj doprinos čistoj i lijepoj okolini, svojim individualnim angažmanom i tako budu dio Svjetskog dana čišćenja. To mogu učiniti tako što će sami organizovati svoju mini akciju čišćenja i rezultate akcije poslati nama popunjavanjem jednostavne forme na stranici www.ugruke.com. Forma za slanje rezultata će biti dostupna od 17.09.2021. godine
Specijalni partneri Svjetskog dana čišćenja u Bosni i Hercegovini za 2021. godinu su:
Delegacija Europske Unije u Bosni i Hercegovini i Olimpijski komitet u BiH,
Zlatni sponzori Eko život i Holdina d.o.o.,
Partneri Svjetskog dana čišćenja su Vlada kantona Sarajevo, UN volonteri, Toyota BiH i Ožujsko.
Pozivamo sve da nam se pridruže 18. septembra i budu dio tima koji našu zemlju čini ljepšim i boljim mjestom za život.
LDI tim je u BiH kroz akcije Svjetskog dana čišćenja do sada okupio 188.991 volontera koji su očistili više od 13.365 tona otpada. Za tačno mjesec dana krećemo u jubilarnu desetu Let’s Do It akciju čišćenja. Ovo nije samo dan kada ćemo pokupiti otpad sa naših ulica, izletišta i planina, nego i dan kada ćemo poslati snažnu poruku javnosti da u našoj zemlji žive ljudi koje žele čistu i lijepu životnu okolinu i spremni su na tome raditi.
Let’s Do It tim će organizovati i koordinisati akcije čišćenja na više od 30 lokacija širom BiH uz pridržavanje svih epidemiloških mjera. Pozivamo i sve građane koji žele da daju svoj doprinos čistoj i lijepoj okolini, svojim individualnim angažmanom i tako budu dio Svjetskog dana čišćenja. To mogu učiniti tako što će sami organizovati svoju mini akciju čišćenja i rezultate akcije poslati nama popunjavanjem jednostavne forme na stranici www.ugruke.com. Forma za slanje rezultata će biti dostupna od 17.09.2021. godine
Specijalni partneri Svjetskog dana čišćenja u Bosni i Hercegovini za 2021. godinu su:
Delegacija Europske Unije u Bosni i Hercegovini i Olimpijski komitet u BiH,
Zlatni sponzori Eko život i Holdina d.o.o.,
Partneri Svjetskog dana čišćenja su Vlada kantona Sarajevo, UN volonteri, Toyota BiH i Ožujsko.
Pozivamo sve da nam se pridruže 18. septembra i budu dio tima koji našu zemlju čini ljepšim i boljim mjestom za život.
1
1
Re: Ekološka (ne)osviještenost
Uskoro će početi sa radom jedna app sa kojom će građani moći anonimno prijavljivati one koji bacaju smeće po šumama/ cestama...
Nadam se samo da će biti od koristi..
Nadam se samo da će biti od koristi..
Re: Ekološka (ne)osviještenost
Svestrani muzičar Darko Rundek, uvijek na pravoj strani, pridružio se kao jedan od prvih umjetnika u našem regionu inicijativi za spas rijeka Bosne i Hercegovine i Balkana, a protiv izgradnje mini hidroelektrana (MHE). Svjestan važnosti rijeka ovog prostora i već odavno uključen u brojne ekološke inicijative, Rundek je posjetio aktivistkinje i aktiviste u Jablanici koji se bore protiv gradnje mini hidroelektrana na vodotoku rijeke Doljanke. Simboličnom izvedbom kultnog hita njegovog prijašnjeg benda, Haustor, Šejn, na obali Doljanke je Rundek podržao aktivističku borbu za spas ove, ali i drugih rijeka na Balkanu kojima prijeti uništenje.
„Smatram da je važno da ljudi shvate da su nam šume i rijeke najveće blago. Ovo što se radi sa rijekama nikako nije u redu, jer MHE ukupno proizvedu tek 2% od ukupne električne energije. Izgradnjom MHE nećemo riješiti snabdijevanje strujom. Trebamo poštovati rijeke, šume koje su oko nas. Moramo promijeniti stav, jer zakon se mora poštovati. Ova prekrasna grupa ljudi na Doljanki pokazala je da je ovaj prostor i sve što je u njemu zajedničko dobro, a ne vlasništvo pojedinca”, poručio je Rundek sa obala Doljanke.
Uprkos višegodišnjoj borbi i protestima mještana, na ovoj rijeci je već izgrađena mala hidroelektrana Zlate čiji je vlasnik Mirza Teletović, poznati bh. košarkaš. Iako su trpili brojne pritiske, mještani okupljeni u Udruženje za Doljanku nisu odustajali, i u julu ove godine Kantonalni sud u Sarajevu je poništio rješenje Federalnog ministarstva okoliša i turizma za izdavanje okolinske dozvole za MHE Zlate, te je predmet vraćen na ponovni postupak.
„Podrška jednog od najvećeg umjetnika sa ovih prostora nam daje dodatnu motivaciju za našu borbu i govori nam da je ona prepoznata ne samo u BiH, već i šire – u regionu i svijetu. Pjesma Šejn koju nam je Rundek danas odsvirao kaže: „Izađi i bori se!“. Mi se borimo, a pozivamo i druge da izađu i da se, zajedno s nama, bore za spas naših rijeka”, ističu u Udruženju za Doljanku.
Od početka smo vjerovali u ispravnost naše pravne borbe, a to se nedavno dokazalo pred Kantolanim sudom u Sarajevu. Pozivamo i ostale nadležne sudove da poduzmu sve u rasvjetljavanju pravnih nezakonitosti koje smo im predočili. Pozivamo i tužilaštvo HNK da krene raditi i na krivičnim prijavama koje smo podnijeli protiv odgovornih lica za napravljen ekocid“, dodaju.
Podsjetimo, Kantonalni sud u Sarajevu krajem jula je poništio okolišnu dozvolu koju je Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdalo investitoru EKO-VAT d.o.o. Jablanica za malu hidiroelektranu Zlate na Doljanci, a koja je u vlasništvu košarkaša Mirze Teletovića i njegovog oca Šabana. Mala hidrocentrala je izgrađena u Jablanici, na vodotoku Doljanke i jačine je 4,52 MW, a najnovija presuda Kantonalnog suda ukazuje na to da je okolišnu dozvolu resorno ministarstvo izdalo nezakonito.
Treba stati pred bagere i reći: Ne damo!
„Doljanka je pritoka Neretve koja je ispresijecana branama pa se pastrmke mogu mrijestiti samo u njoj i valjda još kojem potoku. Borci protiv mini hidroelektrana na Doljanci su dobili pravnu bitku, vratit će joj korito!”, napisao je Rundek na društvenim mrežama povodom svoje simbolične akcije podrške jablaničkim aktivistkinjama i aktivistima.
Nakon posjete aktivistkinjama i aktivistima iz Jablanice koji se bore za za zaštitu rijeke Doljanke, Rundek je posjetio i lokalitet Bunski kanali, južno od Mostara, kako bi dao podršku kampanji protiv gradnje minihidrocentrala na rijeci Buni. „Stvarno se tu ima što braniti. Toliko su to prekrasne rijeke, moćne, a dio su jednog krajolika koji se ne smije uništavati. Ovdje se ne smije graditi, makar trebalo stati pred bagere i reći nema, ne damo“, poručio je Rundek.
U Jugoslaviji je inače prostor Bunskih kanala bio zakonom zaštićen kao spomenik prirode. Već nekoliko godina građani Bune i Mostara, Eko udurženja Majski cvijet, ali i struka, bore se za očuvanje izvorne ljepote i zabranu gradnje minihidrocentrala koje se planiraju graditi na tom lokalitetu. Rundek je ovom prilikom prvi put posjetio ovo mjesto, koje je, kako je rekao novinarima, ranije vidio na fotografijama. „Ovo je, zaista, jedinstveno mjesto, a bio sam na raznim mjestima na kojima se ljudi bore i čija borba počinje donositi rezultate. To je onda ohrabrenje i drugima da ima smisla boriti se. Ovo je važno, između ostalog, i za neku građansku samosvijest“, istaknuo je.
Darko Rundek se prošle godine pridružio Umjetnicima za spas rijeka Balkana čiji je cilj širenje svijesti o alarmantnim planovima izgradnje preko 3000 malih hidroelektrana na rijekama na široj teritoriji Balkana, od kojih je u BiH preko 400 planirano ili je već u izgradnji. Umjetnici/e za spas rijeka Balkana dio su regionalne kampanje Sačuvajmo plavo srce Evrope (Save the blue hear of Europe) koju su pokrenule evropske organizacije EuroNatur i Riverwatch, u saradnji sa lokalnim partnerima na Balkanu, a o kojoj smo već pisali na stranicama našeg časopisa.
„Smatram da je važno da ljudi shvate da su nam šume i rijeke najveće blago. Ovo što se radi sa rijekama nikako nije u redu, jer MHE ukupno proizvedu tek 2% od ukupne električne energije. Izgradnjom MHE nećemo riješiti snabdijevanje strujom. Trebamo poštovati rijeke, šume koje su oko nas. Moramo promijeniti stav, jer zakon se mora poštovati. Ova prekrasna grupa ljudi na Doljanki pokazala je da je ovaj prostor i sve što je u njemu zajedničko dobro, a ne vlasništvo pojedinca”, poručio je Rundek sa obala Doljanke.
Uprkos višegodišnjoj borbi i protestima mještana, na ovoj rijeci je već izgrađena mala hidroelektrana Zlate čiji je vlasnik Mirza Teletović, poznati bh. košarkaš. Iako su trpili brojne pritiske, mještani okupljeni u Udruženje za Doljanku nisu odustajali, i u julu ove godine Kantonalni sud u Sarajevu je poništio rješenje Federalnog ministarstva okoliša i turizma za izdavanje okolinske dozvole za MHE Zlate, te je predmet vraćen na ponovni postupak.
„Podrška jednog od najvećeg umjetnika sa ovih prostora nam daje dodatnu motivaciju za našu borbu i govori nam da je ona prepoznata ne samo u BiH, već i šire – u regionu i svijetu. Pjesma Šejn koju nam je Rundek danas odsvirao kaže: „Izađi i bori se!“. Mi se borimo, a pozivamo i druge da izađu i da se, zajedno s nama, bore za spas naših rijeka”, ističu u Udruženju za Doljanku.
Od početka smo vjerovali u ispravnost naše pravne borbe, a to se nedavno dokazalo pred Kantolanim sudom u Sarajevu. Pozivamo i ostale nadležne sudove da poduzmu sve u rasvjetljavanju pravnih nezakonitosti koje smo im predočili. Pozivamo i tužilaštvo HNK da krene raditi i na krivičnim prijavama koje smo podnijeli protiv odgovornih lica za napravljen ekocid“, dodaju.
Podsjetimo, Kantonalni sud u Sarajevu krajem jula je poništio okolišnu dozvolu koju je Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdalo investitoru EKO-VAT d.o.o. Jablanica za malu hidiroelektranu Zlate na Doljanci, a koja je u vlasništvu košarkaša Mirze Teletovića i njegovog oca Šabana. Mala hidrocentrala je izgrađena u Jablanici, na vodotoku Doljanke i jačine je 4,52 MW, a najnovija presuda Kantonalnog suda ukazuje na to da je okolišnu dozvolu resorno ministarstvo izdalo nezakonito.
Treba stati pred bagere i reći: Ne damo!
„Doljanka je pritoka Neretve koja je ispresijecana branama pa se pastrmke mogu mrijestiti samo u njoj i valjda još kojem potoku. Borci protiv mini hidroelektrana na Doljanci su dobili pravnu bitku, vratit će joj korito!”, napisao je Rundek na društvenim mrežama povodom svoje simbolične akcije podrške jablaničkim aktivistkinjama i aktivistima.
Nakon posjete aktivistkinjama i aktivistima iz Jablanice koji se bore za za zaštitu rijeke Doljanke, Rundek je posjetio i lokalitet Bunski kanali, južno od Mostara, kako bi dao podršku kampanji protiv gradnje minihidrocentrala na rijeci Buni. „Stvarno se tu ima što braniti. Toliko su to prekrasne rijeke, moćne, a dio su jednog krajolika koji se ne smije uništavati. Ovdje se ne smije graditi, makar trebalo stati pred bagere i reći nema, ne damo“, poručio je Rundek.
U Jugoslaviji je inače prostor Bunskih kanala bio zakonom zaštićen kao spomenik prirode. Već nekoliko godina građani Bune i Mostara, Eko udurženja Majski cvijet, ali i struka, bore se za očuvanje izvorne ljepote i zabranu gradnje minihidrocentrala koje se planiraju graditi na tom lokalitetu. Rundek je ovom prilikom prvi put posjetio ovo mjesto, koje je, kako je rekao novinarima, ranije vidio na fotografijama. „Ovo je, zaista, jedinstveno mjesto, a bio sam na raznim mjestima na kojima se ljudi bore i čija borba počinje donositi rezultate. To je onda ohrabrenje i drugima da ima smisla boriti se. Ovo je važno, između ostalog, i za neku građansku samosvijest“, istaknuo je.
Darko Rundek se prošle godine pridružio Umjetnicima za spas rijeka Balkana čiji je cilj širenje svijesti o alarmantnim planovima izgradnje preko 3000 malih hidroelektrana na rijekama na široj teritoriji Balkana, od kojih je u BiH preko 400 planirano ili je već u izgradnji. Umjetnici/e za spas rijeka Balkana dio su regionalne kampanje Sačuvajmo plavo srce Evrope (Save the blue hear of Europe) koju su pokrenule evropske organizacije EuroNatur i Riverwatch, u saradnji sa lokalnim partnerima na Balkanu, a o kojoj smo već pisali na stranicama našeg časopisa.