Vijesti vezane za klimatske promjene

Teme koje se odnose na okoliš i zaštitu istog
User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 1005
Posts: 2804
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »


Brod pun hemikalija tone kod Šri Lanke, prijeti ekološka katastrofa


Image

Tanker pun hemikalija tone uz obalu Šri Lanke dok svijet strahuje da bi se ta nesreća mogla pretvoriti u ekološku katastrofu, prenosi BBC.

Tanker X-Press Pearl, registrovan u Singapuru, gorio je gotovo dvije sedmice prije nego što je požar ugašen ove sedmice.

Ako brod potone, u more bi se mogle izliti stotine tona goriva i uništiti tamošnji morski život.

Mornarice Šri Lanke i Indije proteklih dana zajednički su radili na gašenju vatre, a sada na sprječavanju lomljenja i potonuća broda, no operaciju im otežavaju nemirno more i monsunski vjetrovi.

Portparol mornarice Šri Lanke Indika Silva za BBC je rekao kako "spasioci pokušavaju povući brod prema dubokom moru prije nego što potone kako bi se minimiziralo onečišćenje mora".

Ekologinja Ajantha Perera upozorila je da mogućnost tonuća predstavlja najgori scenarij za okoliš.

"Sa svim opasnim teretom, azotnom kiselinom i drugim spojevima, kao i gorivom broda, potonuće će dovesti do uništenja cijelog morskog dna", dodala je.

Obalno područje uz grad Negombo već je zagađeno naftom i drugim zagađenjem.

Ministarstvo ribarstva Šri Lanke objavilo je da su na snagu stupile vanredne mjere kako bi se zaštitila laguna Negomba i okolna područja.

User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 1005
Posts: 2804
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

IZVEŠTAJ O ŽIVOTU NA PLANETI: Populacije divljih vrsta od 1970. godine u proseku smanjene za dve trećine

Svetske populacije sisara, ptica, vodozemaca, gmizavaca i riba u proseku su smanjene za dve trećine za manje od pola veka, otkriva Izveštaj o životu na planeti 2020.

Image

Uzroci su uništavanje životne sredine kroz krčenje šuma, neodrživu poljoprivredu i ilegalnu trgovinu divljim vrstama, što doprinosi izbijanju virusa poput COVID-19
Slatkovodna biološka raznovrsnost nestaje mnogo brže od one u okeanima ili šumama - prosečna stopa smanjenja broja populacija slatkovodnih vrsta od 1970. godine iznosi 84%
WWF poziva na hitne mere kako bi se trend preokrenuo do 2030. godine, zaustavljanjem uništavanja prirodnih staništa i reformom našeg prehrambenog sistema


Svetske populacije sisara, ptica, vodozemaca, gmizavaca i riba u proseku su smanjene za dve trećine za manje od pola veka, otkriva Izveštaj o životu na planeti 2020. (https://livingplanet.panda.org/sr), svetske organizacije za prirodu WWF. To je velikim delom rezultat uništavanja životne sredine koje doprinosi i pojavi zoonotskih bolesti poput pandemije COVID-19.

Izveštaj o životu na planeti predstavlja sveobuhvatnu studiju stanja naše prirode kroz Indeks života na planeti (Living Planet Index, LPI), koji prati stanje broja populacija divljih vrsta. LPI, obezbeđen od strane Londonskog zoološkog društva (Zoological Society of London), pokazuje kako isti faktori, za koje se veruje da povećavaju mogućnost izbijanja pandemija, stoje iza stope smanjenja od 68% u veličini populacija kičmenjaka između 1970. i 2016. godine. I dok su neki od tih faktora prenamena zemljišta i trgovina divljim vrstama, glavni uzrok dramatičnog smanjenja populacija jeste gubitak i degradacija staništa, uključujući i seču šuma, a sve zbog načina proizvodnje hrane.


"Izveštaj o životu na planeti 2020. ističe kako ubrzano uništavanje prirode, kao posledica ljudskih aktivnosti, ima katastrofalne uticaje ne samo na populacije divljih vrsta, nego i na ljudsko zdravlje i sve druge aspekte naših života", ističe Marko Lambertini, generalni direktor WWF International. "Ne možemo da zanemarimo dokaze pred nama jer je ozbiljan pad populacija divljih vrsta upozoravajući znak koji ukazuje na kvar sistema".

NAJUGROŽENIJA JE BIOLOŠKA RAZNOVRSNOST SLATKOVODNIH EKOSISTEMA

Image

Slatkovodna biološka raznovrsnost nestaje brže nego u bilo kom drugom ekosistemu. Od 1900. godine nestalo je više od 70% svetskih vlažnih staništa, a od 1970. populacije slatkovodnih vrsta smanjile su se za 84%, više nego one koje žive u šumama ili okeanima. Svetske reke pretrpane su postojećom i planiranom infrastrukturom, potrošnja vode raste iz godine u godinu, slatkovodna ribolovna područja su prekomerno eksploatisana, a životi miliona ljudi postaju sve nesigurniji. Slično je i u našem regionu.

"U Srbiji smo svedoci velikog napada na naše reke. Planirana je izgradnja preko 800 malih hidroelektrana. Ako dozvolimo da se ovo nastavi, većina potoka i reka biće ugroženo, a njihove vode će presušiti. To će kao posledicu izazvati veliki gubitak biodiverziteta, a lokalne zajednice će morati da podnesu najveći teret", rekla je Nataša Milivojević iz WWF Adrije.

"Zalažemo se za ponovno razmatranje ovih planova. Reke u Srbiji i dalje su jedne od poslednjih reka slobodnog toka u Evropi, a njihov doprinos lokalnom i globalnom biodiverzitetu je ogroman, kao i njihov uticaj na ljudsko zdravlje. Trebalo bi da pronađemo način da zaštitimo reke, umesto da iz njih izvlačimo zanemarive količine električne energije, pri čemu odabrani pojedinci ostvaruju značajne dobitke. Ukidanjem subvencija za male hidroelektrane, sprovođenjem projekata obnove reka i širenjem mreže zaštićenih područja, možemo da obezbedimo održivu i otporniju budućnost za prirodu i ljude."

Povećavajući slatkovodnu biološku raznovrsnost, doprinosimo poboljšanju ljudskog zdravlja na različite načine - od smanjenja mogućnosti pojave novih bolesti, do povećanja dostupnosti hrane. Trenutno stanje ukazuje na to da moramo da delujemo odmah. Kako bismo zaustavili gubitak slatkovodne biološke raznovrsnosti, potrebno je da se sprovede ambiciozni plan intervencije. On uključuje omogućavanje prirodnog toka reka, smanjenje zagađenja, zaštitu ključnih vlažnih staništa, zaustavljanje prekomernog izlova ribe i neodrživog iskopavanja sedimenta, kontrolisanje invazivnih vrsta i zaštitu i obnovu veza koje slatkovodna staništa imaju sa okolnim ekosistemima.

PROIZVODNJA I POTROŠNJA HRANE KLJUČNI POKRETAČI GUBITKA BIOLOŠKE RAZNOVRSNOSTI

Image


Sličan plan neophodan je za celokupnu svetsku biološku raznovrsnost. Stabilizacija i zaustavljanje gubitka prirode biće mogući samo ako hrabro i ambiciozno radimo na očuvanju prirode, i ako promenimo način na koji proizvodimo i konzumiramo hranu. Neophodne promene uključuju efikasnije i ekološki održiviju proizvodnju hrane i njenu trgovinu, smanjenje otpada, te odabir zdravije i ekološki prihvatljivije ishrane.

Pad biološke raznovrsnosti u svetu doprinosi povećanju globalnih nejednakosti, produbljujući podele između globalnog severa i juga. Isto tako, to povećava ranjivost malih zajednica koje će biti najviše pogođene gubitkom prirode. Stoga bi svi planovi za zaustavljanje gubitka prirode trebalo da uključuju i bavljenje temeljnim socijalnim i ekonomskim problemima koji se gubitkom biološke raznovrsnosti samo produbljuju.

Moramo da se usmerimo na pravednu i održivu poljoprivredu i proizvodnju hrane, poštenu naknadu za rad, smanjenje otpada, jednak pristup prirodnim resursima i integrisani pristup obnavljanju i očuvanju prirode. Zajedničko sprovođenje ovih mera će omogućiti brže ublažavanje pritisaka na staništa divljih vrsta. Suprotno tome, ako nastavimo kao do sada, stopa gubitka biološke raznovrsnosti nastaviće da raste.

SVETSKI LIDERI MORAJU ODMAH PREDUZETI KONKRETNE KORAKE
Izveštaj o životu na planeti 2020. objavljen je svega nekoliko dana uoči 75. zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UNGA), kada se očekuje da će svetski lideri razmotriti napredak postignut u ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja, Pariskog sporazuma i Konvencije o biološkoj raznovrsnosti. Generalna skupština UN okupiće svetske lidere, korporacije i civilno društvo kako bi razvili okvir za delovanje nakon 2020. godine i tako označili prekretnicu u postavljanju temelja za hitno potreban novi sporazum za prirodu i ljude.

Generalni direktor WWF International Marko Lambertini zaključuje: "Ako želimo da se nadamo obnovi prirode kako bismo sadašnjim i budućim generacijama pružili jednaku šansu, svetski lideri moraju, pored napora za očuvanje prirode, da omoguće održiviji sistem proizvodnje hrane, na način koji uključuje zaustavljanje krčenja šuma. Obzirom na predstojeću Generalnu skupštinu UN-a, novi izveštaj WWF-a može da pomogne da osiguramo neophodan novi sporazum za prirodu i ljude, kao osnov dugoročnog preživljavanja životinja, biljaka i insekata, te celokupne prirode, što uključuje i čovečanstvo."

User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 1005
Posts: 2804
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

Sarajevo i ljeti među najzagađenijima u svijetu: Zgrade prekinule strujanje zraka

Image

Loženje fosilnih goriva, toplane i pojačan zimski saobraćaj zbog škola i poslova često se ističu kao najveći zagađivači zraka, pa samim tim mnogi pomisle kako je sa odlaskom zime okončana problematika zagađenja zraka.

No, na specijaliziranom portalu IQAir, koji planetarno prati stanje sa zagađenim zrakom, često se u vrhu mogu vidjeti balkanski gradovi. Tako je i početkom ove sedmice Sarajevo bilo pri vrhu, odnosno među četiri svjetske najzagađenije metropole. Loše je bilo i u Prištini, u Foči, na istoku Sjeverne Makedonije…

Srđan Kukolj, savjetnik za balkansku regiju u Alijansi za zaštitu zdravlja i okoliša HEAL (Health and Environment Alliance) ukazuje kako povećane temperature povećavaju količine ozona pri zemlji što donosi mnoge zdravstvene probleme…

Također, on ističe povećanu poljoprivrednu i građevinsku aktivnost što dodatno ugrožava životni okoliš, uz stalno spominjane balkanske termoelektrane.

Jučer je Sarajevo, prema podacima IQAira, bio jedan od četiri najzagađenija grada svijeta. Zbog čega je tako u bh. prijestolnici, a i šire, obzirom da je ljeto i da nema “glavnih krivaca” – ložišta, uglja…?
– Temperatura zraka utječe na kretanje zraka, a time i na kretanje zagađivača u zraku. Budući da Zemljina površina apsorbira energiju sa Sunca, zrak u blizini tla je topliji od zraka koji je udaljen u odnosu na površinu tla. Topliji, lakši zrak se kreće sa površine ka gore, a hladniji, teži zrak u gornjoj troposferi ide ka dole što zapravo predstavlja prenos toplote cirkulacijom ili kretanjem toplih čestica prema hladnijem prostoru, a u ovom slučaju zagađivače zraka premješta sa tla na veće razine.

Često mislimo da ćemo tijekom ljeta imati isključivo čist zrak jer nemamo zagađenje koje je tijekom zime, zbog povećanog spaljivanja fosilnih goriva, više pristuno. Međutim, toplo vrijeme također može povećati razinu zagađivača u zraku. Povećano sunčevo zračenje tijekom ljetnih mjeseci stvara više fotokemijskih oksidansa, posebno ozona. Tijekom ljeta sunčevo zračenje je jače što uzrokuje skok razine ozona u razini tla. To može dovesti do opasnih uvjeta zraka u donjem dijelu atmosfere, gdje se ljudi kreću. Prizemni ozon može uzrokovati bolno disanje, kašljanje, pojačane simptome astme i mnoge druge zdravstvene tegobe.

Uz već pomenute zdravstvene probleme, visoka razina ozona povećava brzinu pojave drugih zagađivača u zraku. Budući da je ozon reaktivni plin, on može dugo ostati prisutan u ‘stajaćem’ ljetnom zraku i miješati se s drugim zagađivačima u atmosferi, uključujući emisije iz vozila i elektrana, poput sumpor dioksida i azotnih oksida. Ovaj postupak može biti posebno loš u područjima s velikim prometom vozila, poput velikih gradova, gdje je količina azotnih oksida ispuštenih u atmosferu značajnija.

Vjetar je jedan od čimbenika koji utječe da se zagađivači zraka presele sa jedne lokacije na drugu ali to ne znači da je zagađenje nestalo. Zbog klimatskih uslova, tijekom ljetne sezone vjetrovi nisu toliko prisutni koliko tijekom ostalih godišnjih doba. Često čujemo da tokom ljeta zrak ‘stoji’ što može biti uslov za zadržavanje visoke razine zagađivača zraka na određenom prostoru. Na razinu zagađivača u zraku dodatnu utječu temperatura, vlaga i brzina vjetra.

User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 1005
Posts: 2804
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

Sud naredio Royal Dutch Shellu da smanji emisiju ugljika za 45 posto

Image

Holandski sud je naredio kompaniji Royal Dutch Shell da smanji emisiju ugljika za 45 posto do 2030. godine u odnosu na nivo iz 2019. godine.

To je važna presuda u slučaju koji su pokrenule grupe za klimatski aktivizam, koje su tu odluku pozdravile kao “pobjedu Planete”, prenosi Beta.

Haški okružni sud presudio je da je anglo-holandski energetski gigant dužan da smanji emisije i da njegovi planovi smanjenja nisu dovoljno konkretni.

Ta odluka bi mogla stvoriti presedan za slične slučajeve protiv zagađujućih multinacionalnih kompanija širom svijeta.

Aktivisti okupljeni ispred sudnice su klicali i skakali od radosti dok je čitana presuda.

“Klima je danas pobijedila”, rekao je Roger Cox, advokat holandskog ogranka “Prijatelja Zemlje”, jedne od organizacija koje su podnijele tužbu.

Ključna presuda
“Ova presuda će promijeniti svijet. Širom svijeta ljudi su počeli da podnose tužbe protiv naftnih kompanija slijedeći naš primjer”, dodao je Cox.

Haški sud nije rekao kako Royal Dutch Shell treba da postigne naređeno smanjenje, već da “ima potpunu slobodu u ispunjavanju obaveza smanjenja i oblikovanju korporativne politike”.

U pisanoj reakciji, Shell je najavio žalbu na “razočaravajuću sudsku odluku”.

Kompanija je rekla da već́ “ulaže milijarde dolara u gorivo s niskim sadržajem ugljika, uključujući punjenje baterija električnih vozila, vodik, obnovljive izvore energije i biogorivo. Želimo da povećamo potražnju za ovim proizvodima i još brže proširimo naše poslovanje s novim energentima”.

Na ročištu u decembru, advokat Shella, Dennis Horeman, rekao je da bi presuda protiv kompanije mogla stvoriti situaciju “u kojoj bezbroj strana može u sudovima smatrati druge odgovornim za ulogu u toj (energetskoj) tranziciji” i time dati sudijama “centralnu ulogu u aktivnom i delikatnom političkom procesu”.

Shellova politika
Shell kaže da ima “ambiciju da do 2050. godine ili prije bude energetski biznis sa nultom emisijom”.

Sud je u rezimeu presude donesene u srijedu rekao da Shell zasad ne krši svoju obavezu smanjenja emisija, kako su tvrdile ekološke grupe, jer je ta kompanija pooštravala svoju politiku emisija.

Ali presudilo je da ta Shellova politika “nije konkretna, ima mnogo uvjetovanja i zasniva se na praćenju društvenog razvoja, a ne na vlastitoj odgovornosti kompanije za postizanje smanjenja CO2”.

“Stoga je sud naložio kompaniji da do kraja 2030. godine smanji svoje emisije, kao i svojih dobavljača i kupaca za neto 45 posto u odnosu na nivoe iz 2019. godine”, piše u presudi.

Tužba građana
Grupa od sedam organizacija za zaštitu životne sredine i ljudskih prava i 17.000 holandskih građana podnijeli su tužbu 2018. godine, pozivajući sud da naredi Shellu da smanji emisije u skladu sa globalnim ciljevima postavljenim u Pariškom klimatskom sporazumu, odnosno za 45 posto do 2030. godine.

Sud je presudio o zahtjevima šest grupa.

Taj slučaj u Holandiji najnoviji je u nizu tužbi koje su širom svijeta podnijeli klimatski aktivisti tražeći akciju za suzbijanje emisija, ali je to prvi takav slučaj protiv multinacionalne kompanije.

Jedan od prvih uspješnih klimatskih slučajeva također je bio u Holandiji, gdje je Vrhovni sud prije dvije godine potvrdio presudu iz 2015. kojom se zahtijeva da država smanji emisije za najmanje 25 posto do kraja 2020. u odnosu na nivo iz 1990. godine.

U februaru je jedan sud u Parizu presudio da francuska vlada nije preduzela dovoljne mjere za borbu protiv klimatskih promjena u slučaju koji su pokrenule četiri nevladine organizacije. Prošlog mjeseca, njemački najviši sud rekao je da Savezna vlada mora postaviti jasne ciljeve za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte od 2030. godine.

Donald Pols, direktor holandskog ogranka organizacije Prijatelji Planete (Friends of the Earth), rekao je za presudu u Hagu da je “monumentalna pobjeda naše planete, naše djece i veliki skok ka budućnosti života svih”.

User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 1005
Posts: 2804
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

Toplotni val na Balkanu će postati uobičajen: U budućnosti nas čekaju i velike suše

Image

Sjeverna hemosfera prži se na nesnosnim vrućinama, koje, usljed klimatskih promjena, iz godine u godinu idu ka sve većim ekstremima.

Na zapadu Kanade zabilježeno je najtoplije ljeto u posljednje 84 godine, sa izmjerenom temperaturom od 46,1 stepeni Celzija, sa naznakama da bi mogla porasti čak i do 50, a rekordi padaju i u ostali dijelovima svijeta.

Situacija je slična i na Balkanu, gdje građani zemalja regije već duži period trpe nepodnošljive vrućine.

„Toplotni val koji je zadesio Bosnu i Hercegovinu i cijeli Balkanski poluotok uzrokovan je zračnom masom sa sjevera Afrike, koja je ponijela i veću količinu prašine, a koje se dugo zadržava na našim prostorima“, pojašnjava Bakir Krajinović, klimatolog iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda iz Sarajeva.

Tri dana rekorda
„Ovo je jedan od najintenzivnijih toplotnih valova koji nas je zadesio u proteklih nekoliko godina. Ono što je donio su premašeni temperaturni rekordi na šest meteoroloških stanica, a zabrinjavajuće je da se po prvi put desilo da su rekordi padali tri dana zaredom. Nikada se prije to nije dogodilo. Na meteorološkoj stanici Livno, dva puta smo nadmašili apsolutni maksimum“, dodaje.

Ovakvo vrijeme zadržat će se još neko vrijeme, kaže, no, mišljenja je da je najgore prošlo.

„Kulminacija je bila prošle sedmice. U Mostaru je, primjera radi, izmjereno 40,2 stepeni. Nije rekord, ali jeste ekstremno visoka temperatura“, kaže Krajinović.

No, ono što najviše zabrinjava je to što klimatski uslovi na području Balkana postaju sve gori usljed klimatskih promjena. Uslovi u kakvima sada živimo, procjenjuju stručnjaci, ne samo da će postati uobičajeni, već će ići u još veće krajnosti.

„Ovakve vremenske prilike sve su češće. Prema studijama koje su radili stručnjaci okupljene oko jedne grupe Svjetske meteorološke asocijacije, pokazuje da, na našim prostorima, od pet toplotnih talasa, samo dva bi se desila da nije klimatskih promjena. Ova tri smo mi prouzrokovali usljed globanog zagrijavanja i sve bržih promjena kime. Mi smo u umjerenom pojasu, no, klima postaje daleko od umjerene. Sve je ekstremnija, pa smo tako 8. aprila imali i jedan hladni talas koji je uništio poljoprivrednu proizvodnju u Hercegovini. Dakle, imamo i suprotne ekstreme, a klimatski scenarij je da će do kraja stoljeća bit još gore. Ovaj porast temperatura na našem području od 1,1 – 1,4 stepeni Celzija, i očekivanih 4,5 do kraja 2100., ukazuje da nas čeka buran period kada su pitanju meteorološke prilike“, priča Krajinović.

Prisiljeni na prilagođavanje
Govoreći o propratnim, dodatnim nepogodama, ističe da je najozbiljniji koji će pogoditi našu regiju – suša.

„To je još ekstremnije od vrućine. Ovaj mjesec je izuzetno sušan na cijelom protoru BiH, naročito u Hercegovini. Primjera radi, u Mostaru je palo svega pet litara kiše, a u Livnu još manje. Pljuskovi koji se povremeno dese, nisu dovoljni da se ublaži suša. Dakle, pored rasta temperatura, zadesit će nas i problem suša, a prema studijama, polovina od svih slučajeva suše iz proteklih godina, ne bi de desila da nismo ubrzali klimatske promjene“, rekao je Krajinović.

Dodaje da nam nema druge nego se početi prilagođavati novim uslovima života, dok je na državi da pokuša, na bazi savjeta stručnjaka iz svih sfera, ublažiti posljedice klimatskih promjena.

„Poplave, suše, ekstremno visoke temperture, udari vjetra, grad…, sve nas to čeka, i to još intenzivnije nego dosad“, tvrdi bh. klimatolog.

User avatar
kreja
Forumaš mjeseca
Forumaš mjeseca
Reactions: 43
Posts: 145
Joined: Wed Jun 30, 2021 7:06 am
Contact:

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by kreja »

Necu da vas plasim. Uzivajte u ovom ljetu, kakvo je takvo je, ali je jedno od hladnijih kakvo nas ceka u buducnosti.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.

User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 1005
Posts: 2804
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

Neviđen gubitak bioraznolikosti na planeti

Image

Svijet u velikoj mjeri nije uspio zaštititi bioraznolikost, priroda sve više pati, a stanje se pogoršava, navodi se u velikom UN-ovom izvještaju koji je objavljen u utorak, prenosi agencija Hina pozivajući se na dpa.

Globalni izvještaj UN-a o bioraznolikosti donosi zaključak da nijedan od dvadeset ciljeva bioraznolikosti, koji su dogovoreni prije deset godina sa rokom do 2020. godine, nije u potpunosti ostvaren.

Samo šest ciljeva – koji se tiču zaštite ekosistema i promocije održivosti – „djelimično je ostvareno“.

Krhki ekosistemi poput koraljnih grebena i tropskih šuma naročito su ugroženi, a koraljima sve više prijeti izumiranje, rekli su naučnici.

Prekomjerno ribarenje, prekomjerna eksploatacija, klimatske promjene, zagađenost i invanzivne strane vrste neki su od uzroka gubitka bioraznolikosti i degradacija ekosistema.

Ima i svijetlih tački
No, prema izvještaju postoje i svijetle tačke, uključujući pad stope deforestacije, povećanu svijest o bioraznolikosti i očuvanju te veći udio kopnenog dijela i okeana na planetu koji su stavljeni pod zaštitu.

„Mnogo dobrih stvari se događa širom svijeta, a njih treba slaviti i ohrabrivati“, rekla je Elizabeth Maruma Mrema, izvršna tajnica Konvencije o bioraznolikosti koja je objavila izvještaj.

„Kakogod, stopa gubitka biozarnolikosti je dosad neviđena u historiji čovječanstva, dok se pritisci povećavaju. Živi sistemi Zemlje kao cjelina su ugroženi.“

Dodala je da kontinuirana degradacija prirode povećava šanse širenja bolesti poput novog korona virusa na čovjeka.

Izvještaj poziva na osam hitnih promjena da bi se zaustavilo propadanje prirode, uključujući obnovu ekosistema, redizajn poljoprivrede i smanjenje konzumacije mesa i ribe, dodaju agencije.

User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 1005
Posts: 2804
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

Njemačka: Klimatske promjene postale ključna tema predizborne kampanje


User avatar
Skitnica
Stručnjak
Stručnjak
Reactions: 1513
Posts: 2671
Joined: Fri Jul 31, 2020 11:36 pm
Location: Iza leđa

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Skitnica »

Ujedinjeni Arapski Emirati su, inače, jedna od najsuvljih zemalja na svetu.



S obzirom da "majka priroda" nije do sad pomogla, nadležni u Dubaiju smislili su sopstveni način da stvore kišu, dok se bore sa temperaturom od 50 stepeni. Ovaj grad u Ujedinjenim Arapskim Emiratima osmislio je dron tehnologiju koja šokovima u oblacima izaziva kišu, navodi Mirror.

Reč je o višemilionskim pokušajima borbe sa nepovoljnim vremenskim prilikama. Ujedinjeni Arapski Emirati su inače jedna od zemalja na svetu sa najmanje padavina, a njeni stanovnici se trenutno svakodnevno "peku" na temperaturi od 50 stepeni.

 Nacionalni meteorološki centar počeo je zato da koristi dronove koji u oblake ispuštaju električna pražnjenja. Metoda, poznata kao "sejanje oblaka" primorava oblake da se grupišu i formiraju padavine. Fotografije koje je objavio Nacionalni meteorološki centar prikazuju padavine nalik monsunskim dok se automobili bore sa padavinama na auto-putu u scenama koji bi pre odgovarali jugoistočnim zemljama Azije, ali definitivno ne i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Izgleda i da su dronovi bili toliko efikasni da su i u drugim delovima zemlje bila izdati žuti meteoalarmi, kao upozorenje na potencijalno opasno vreme.
2
2 Image

User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 1005
Posts: 2804
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

Ko ima para, imat ce i kise znaci :doh

User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 1005
Posts: 2804
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

AJB Start: Ekocid – zločin protiv prirode?

Nezapamćene poplave u Njemačkoj i Kini, tornado u Češkoj. Poručuje li nam priroda nešto? Je li prepoznavanje ekocida dio rješenja?


User avatar
Kamilica
Stručnjak
Stručnjak
Reactions: 1314
Posts: 2681
Joined: Sun Apr 19, 2020 12:15 pm

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Kamilica »

Image


Skulptura pod nazivom "Političari raspravljaju o klimatskim promjenama"/Isaac Cordala.
Ne bojim se ljudi. Bojim se njihovih pravih lica onda kada njihove maske zavolim.

User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 1005
Posts: 2804
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

Hiljade ljudi evakuirano zbog požara u SAD-u


User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 1005
Posts: 2804
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

Poplave u Kini: Vojska raspoređena u provinciji Henan


User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 1005
Posts: 2804
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

Ugrožen morski život uz obale Senegala



U blizini obale Senegala i Mauritanije nalazi se najveći hladonovodni greben, stanište izuzetno rijetkih i ugroženih vrsta

User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 1005
Posts: 2804
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

Kamilica wrote:
Sat Jul 24, 2021 5:09 pm
Image


Skulptura pod nazivom "Političari raspravljaju o klimatskim promjenama"/Isaac Cordala.

Nesto sam se nocas sjetila jednog filma, ali ne znam mu ime. Kao da se radnja desavala u starom Rimu, aktiviro se vulkan i unistit ce citav grad, a ljudi se i bjezeci ispred vulkana bore.
Nekad sam vjerovala da je film glupost, pa nece se u takvoj situaciji boriti jedni protiv drugih. Sad vidim da se i danas to desava, sve se raspada a mi smo vise okrenuti nekakvim licnim interesima.

Ja se jedino utjesim kad se sjetim da cemo izgubiti u ratu s prirodom. Smatram ispravnim da nas polahko brise.
Reakcija na nasu akciju.
1
1 Image

User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 1005
Posts: 2804
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

Toplotni talas u jednoj od najhladnijih regija sveta izazvao je šumske požare koji polako postaju jedna od najvećih zagađivača vazduha u istoriji.

Image

Toplotni talas u jednoj od najhladnijih regija sveta izazvao je šumske požare i zapretio sibirskom gradu Jakutsku morem gustog dima. U toku je i najveća operacija gašenja požara u ovoj regiji od raspada Sovjetskog Saveza.

Smatra se da visoki nivoi PM čestica, a možda i hemikalija, zajedno sa ostalim potencijalnim sastojcima kao što su ozon, amonijak, benzen, vodonik cijanid i organski aerosoli, čine ovo jednim od najgorih zagađivača vazduha u svetu u istoriji. Lokalne vlasti upozorile su 320.000 stanovnika da ostanu u zatvorenom kako bi izbegli gušenje dimom od požara koji bi mogao oboriti prošlogodišnji rekord, piše Gardijan.

Satelitska analiza pokazuje da su poslednjih dana nivoi PM2.5 čestica koje mogu da uđu u krvotok i oštete ljudske organe, porasle iznad 1.000 mikrograma po kubnom metru, što je 40 puta više od preporučenih sigurnosnih nivoa Svetske zdravstvene organizacije. Na ruskim društvenim mrežama mogu se pronaći fotografije očitavanja na kojima su brojevi više od 17 puta lošiji od proseka najzagađenijih gradova Indije i Kine. Poređenja radi, godišnji prosek u gradovima poznatim po smogu kao što su Peking, Hotan, Nju Delhi iznosi između 100 i 110.

Ovo spada u ekstremnu kategoriju "vazdušne apokalipse", koja po definiciji nosi "neposredne i teške efekte za sve".

CNN piše da su velika područja prekrivena izmaglicom, a vatra se probijaja kroz šume. Požari su veliki, a vetrovi jaki tako da dim putuje čak do Aljaske.

Naučnici smatraju da je ljudski faktor u klimatskim promenama važan uzrok požara.

Jakutsk, glavni grad ruske severoistočne federalne republike Sahe, poznate i kao Jakutija, najhladniji je zimski grad na planeti, ali zbog globalnog zagrevanja letnje temperature ovde rastu najmanje 2,5 puta brže od svetskog proseka.

Prošle godine, tokom neobično dugotrajnih vrućina u širem sibirskom području, temperature su bile najmanje pet stepeni iznad proseka od januara do juna, što je dovelo do topljenja večnog leda, urušavanja zgrada i stvaranja neobično ranog i intenzivnog početka sezone šumskih požara.

Naučnici kažu da se ovo događa zbog izduvnih gasova, industrijskih emisija, krčenja šuma i drugih ljudskih aktivnosti, ističe Gardijan.

Zastrašujući video-snimci iz regiona pokazuju gusti crni dim i crveni plamen pored Kolija, koji je u sovjetsko vreme bio poznat kao "Put kostiju" zbog stotina hiljada zatvorenika koji su umrli tokom gradnje. Od tada je ovaj glavni put zatvoren. Turisti na brodu na reci Leni objavili su mobilne snimke svog krstarenja pored zapaljenih brda


User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 1005
Posts: 2804
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

Zašto kada pričamo o klimi moramo da razgovaramo o hrani?

Da li ćemo morati da promenimo način na koji jedemo kako bismo ih zaustavili klimatske promene i koliko će porast temperature uticati na namirnice koje sada toliko volimo?

Image

Dobrodošli na Zemlju, planetu rekordno rastućih temperatura na kojoj okeani doslovno ključaju, dok gotovo svakodnevno protestujemo usled nepovratno ugroženih osnovnih ljudskih prava — na čist vazduh i pijaću vodu. Jer, to je strana antropocena i klimatskih promena o kojoj nedovoljno razgovaramo: zlosutan je uticaj na marginalne grupe ljudi širom sveta, piše Klima 101.

Svetski klimatolozi podsećaju, vreme potrebno za "spas" planete u odnosu na klimatske promene, nam, nažalost, izmiče. Međutim, odakle početi? Naučnici i aktivisti imaju spreman odgovor, pa sve češće upiru prst na prehrambenu industriju kao drugog osumnjičenog za najveći uticaj na klimatske promene — odmah iza energetske industrije i sagorevanja fosilnih goriva.

Međutim, iako su mnogi, uključujući i voljenog britanskog prirodnjaka Dejvida Atenboroa, upozoravali na uticaj koji savremena prehrambena industrija i upotrebe zemljišta imaju na klimu, nova istraživanja nesumnjivo ukazuju na izostanak adekvatne reakcije.

Američka ekološka organizacija Rare, 2019. godine objavljuje analizu o tome koliko različiti postupci na individualnom nivou mogu doprineti ublažavanju klimatskih promena. Jedan od interesantnijih zaključaka ove studije ukazuje na potencijal regulisanja prehrambenog sektora, naročito u odnosu na standardne metode "zelenog" ponašanja svakog od nas. Tako su se aktivno recikliranje (gde je to moguće), prelazak na LED osvetljenje i hibridna vozila uz instalaciju krovnih solarnih panela — zajedno — pokazali duplo manje efikasnim u suzbijanju emisije ugljen-dioksida u odnosu na biljnu ishranu i smanjenje prehrambenog otpada.

Iako se često zanemaruje, više od četvrtine emisije gasova sa efektom staklene bašte nastaje zbog proizvodnje hrane.

Zašto kada pričamo o klimi moramo da razgovaramo o hrani?

Tako gledano, dominantan način ishrane čoveka postaje podjednako alarm, koliko sredstvo buduće "borbe" sa klimatskim promenama. Jer, jedno se čini izvesnim, bez istinske promene naših jelovnika, smanjenje posledica globalnog zagrevanja postaće neostvariv cilj.

Uzročno-posledično, klimatske promene prete globalnom snadbevanju hranom, dok se zemljište, voda i šume eksploatišu gotovo nezaustavljim tempom.

Da nam je zadatak drastična promena šta, kako i koliko jedemo, kako hranu proizvodimo i koliko hrane bacamo, opominje i studija objavljena u časopisu Science. Kako bismo ograničili porast prosečne globalne temperature na ispod 2 °C u odnosu na pre-industrijski period, neophodno je značajno smanjiti upotrebu fosilnih goriva. Međutim, zaključak je isti: bez transformacije globalnog prehrambenog sistema do 2050. godine, ne možemo računati na ispunjenje ciljeva uspostavljenih Pariskim klimatskim sporazumom.

Kada znamo da je naša ishrana u neslavnom društvu najvećih izvora klimatskih promena — odgovorno ponašanje potrošača postavlja se kao pridruženi prioritet. Doduše, jedna dijetetska promena izvesno odnosi pobedu u pogledu svog klimatskog uticaja. Ne govorimo o kupovini lokalne, sezonske ili hrane ogranskog porekla. Niti je to izbegavanje visoko prerađene hrane. Reč je o ishrani bez ili sa manje mesa.

Začarani krug ishrane i klimatskih promena

Oko tri četvrtine svetskog poljoprivrednog zemljišta koristi se za ispašu stoke ili uzgoj useva za njihov tov. Rezultat je nekontrolisano krčenje šuma, najvećeg prirodnog upijača ugljen-dioksida, izumiranje desetina hiljada biljnih i životnjskih vrsta i prekomerno trošenje pijaće vode.

Ako bismo ukratko predstavili uticaj ishrane na klimatske promene, krenuli bismo upravo sa krčenjem šuma. Tačno, deforestacijom se stvaraju prostori za uzgoj stoke, ali se, istovremeno, nezamislive količine ugljen-dioksida ispuštaju u atmosferu bez zadrške. Dodatno i pomalo bizarno, stoka, posebno krave, u procesu varenja hrane izbacuje metan, gas sa još pogubnijim doprinosom klimatskim promenama od ugljen-dioksida. Skladišta metana su i životinjska đubriva, kao i pirinčana polja.

Sveobuhvatna promena industrije hrane u službi "spašavanja planete" zahteva nove međunarodne i nacionalne propise i korporativne prakse. Šta je na pojedincu, meni i vama?

U samoj završnici ovog toksičnog kruga imamo i fosilna goriva. Za upravljanje poljoprivrednom mehanizacijom, mašinama za proizvodnju đubriva i isporuku hrane širom sveta, neophodni su nafta ili benzin. Sve to generiše značajne količine za atmosferu štetnih gasova.

Govedina i proizvodi od kravljeg mleka, smatraju se glavnim „stočnim zagađivačem” sa više od dve trećine udela u odnosu na ostalu stoku. Krajnji skor stočarstva u godišnjoj emisiji gasova sa efektom staklene bašte kreće se do 14,5 procenata. Da stvar bude slikovitija, ista količina štetnih gasova približna je trenutnoj emisiji svih automobila, kamiona, aviona i brodova na svetu, zajedno.

Govedina, kao glavni negativac ove klimatske priče, proizvodi osam puta više gasova sa efektom staklene bašte u odnosu na ribu ili živinu, 12 puta više od jaja, i 25 puta više od tofua. Cifra ide nezaustavljivo na gore kada uporedimo govedinu sa mahunarkama, orasima, lukovicama, bananama, krompirom, hlebom, ili kukuruzom.

Pored ispuštanja metana, za proizvodnju samo jednog kilograma govedine, potrebno je oko 20 kilograma kukuruza i proteina soje što predstavlja značajan unos.

Generalno gledano, upravo govedina i jagnjetina imaju najveći uticaj na klimu po gramu proteina, dok hrana na biljnoj osnovi ima zanemarljivo mali. Svinjetina i piletina su negde u sredini.

Hrana (u) budućnosti?

Ukoliko ne pronađemo načine da ih zaštitimo, da li će mnoge namirnice, u kojima danas uživamo, preživeti klimatske promene? Odgovor je izvesno pozitivan, međutim, ne radujmo se prerano.

Velika je verovatnoća da ćemo, usled ekstemno visokih temepretura, biti primorani da useve izmeštamo u nešto hladnije predele. U tom scenariju najviše ispaštaju lokalni poljoprivrednici i mali proizvođači hrane. Postavlja se i pitanje dostupnosti tako "novo" uzgajane hrane za mnoge ugrožene grupe ljudi.

Sveukupno, na prinos mnogih namirnica, od žitarica do kafe i čokolade, u značajnoj meri utiču i klimatske promene. U kojoj meri će se smanjenja prinosa osetiti, zavisi u prvom redu od stepena zagrevanja zemljišta i nedostatka vode, ali generalno važi pravilo — sve preko 30 °C ima izrazito negativan uticaj na useve.

Emisija gasova staklene bašte samo zbog stočarstva približna je trenutnoj emisiji svih automobila, kamiona, aviona i brodova na svetu
Studija iz 2017. pokazuje da klimatske promene ne ugrožavaju samo useve kafe, već i njihove polinatore — pčele koje u proizvodnji kafe učestvuju i do značajnih 25 procenata. Oprašivanjem useva kafe, pčele povećavaju prinos i kvalitet zrna. Visoke temperature i nestabilno vreme, svakako, nisu pogodne za pčele, pa sve ređe oprašuju biljke kafe. Prognoze nisu svetle — područja pogodna sa uzgoj kafe u Latinskoj Americi bi se mogla smanjiti do 88 procenata u narednih 30 godina.

Prema sumornim predviđanjima istraživača Potsdamskog instituta za istraživanje uticaja klime, ukoliko uskoro ne dostignemo značajno smanjenje emisija, prinosi kukuruza bi mogli pasti i do 50% do 2100. godine u poređenju prinosima koji bi bili mogući ako se globalno zagrevanje stavi pod kontrolu. Kako je u pitanju jedna od najvažnijih prehrambenih namirnica, ne bismo smeli ostati ravnodušni.

Klimatske promene i rastuće temperature "prete" i enofilima. Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature, u narednih pet decenija očekuje nas mogući pad proizvodnje pojedinih vinskih sorti grožđa i do 85 procenata. Međutim, u adaptaciji je spas, pa ukoliko vinogradari pređu na manje korišćene i otpornije sorte grožđa, vinska industrija može odoleti efektima globalnog zagrevanja.

Klimatske promene, posredno, udaraju i na čokoladu. Kakao zahteva posebne uslove kako bi prinosi bili optimalni — umerena temeperatura, visok kvalitet zemljišta, visoka vlažnost vazduha, ali i tačna udaljenost od ekvatora. Nestabilnost svih vremenskih uslova već sada je smanjila broj plantaža kakaa, a u narednih deset godina će uslediti ozbiljan pad njegove proizvodnje, procena je Međunarodnog centra za tropsku poljoprivredu.

Kikiriki, leblebije, avokado, breskve, kajsije, pa i jagode i banane na spisku su voljenih namirnica koje gube bitku sa klimatskim promenama. Iako nam je teško da zamislimo pijačne tezge bez ovih namirnica u narednom periodu.

Ukoliko s vremena na vreme zamenimo šnicle i bifteke za večeru sa sočivom i tofuom, postaćemo uzorni potrošač, pre svega odgovoran prema svojoj životnoj sredini. Ispostavlja se da režim ishrane koji je u skladu sa klimatskim promenema, istom linijom, vrlo koristan po zdravlje čoveka. Ipak, postati klimaterijanac ili fleksitarijanac se neretko predstavlja kao nemoguć pohod. Iako je dug put od dominantne ishrane bogate mesom do potpunog veganstva — stila života koji je malo ko u stanju da prati na duže staze. Za početak, mali koraci se broje, svako smanjenje količine mesa i ishrani dobro je za naše, ali i zdravlje planete.

User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 1005
Posts: 2804
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

Klizište ugrozilo najveći izbjeglički kamp na svijetu


User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 1005
Posts: 2804
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

Ruski avioni gase požare na jugu Turske

Image

Ruski avioni Berijev Be-200 učestvuju u gašenju požara koji je zahvatio šumu u turskoj provinciji Antalija, saopćila je danas ruska ambasada u Ankari, prenosi agencija Tanjug pozivajući se na TASS.

„Tri ruska protivpožarna aviona Be-200 pomažu Turskoj u regijama gdje bukte požari“, navodi se u saopćenju.

Diplomatska misija Rusije u Ankari se nada kako će šumski požar u južnoj Turskoj biti ugašen brzo, tako da ne izazove veliku štetu.

Vatra je izbila 28. jula nedaleko od grada Manavgata, zbog ekstremno visokih temeperatura, pokazali su preliminarni podaci.

Turističke atrakcije nisu ugrožene
U ruskom konzulatu u Antaliji je rečeno za TASS da požar ne ugrožava glavne turističke atrakcije u toj oblasti.

Za sada nije razmatrano da se iz ugroženih oblasti evakuiraju stanovnici.

Prema Službi za vanredne situacije Turske, požari su usmrtili tri osobe, a ranjene su 122.

User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 1005
Posts: 2804
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

Širom Sibira bukti više od 180 divljih požara


Post Reply