Vijesti vezane za klimatske promjene

Teme koje se odnose na okoliš i zaštitu istog
Post Reply
User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 762
Posts: 1969
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

Ja pratim ove vijesti. Puno je nekako da za svaku otvarim temu, pa cu radije jednu za sve.

User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 762
Posts: 1969
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

Na Sredozemlju će do 2040. godine 250 miliona ljudi živjeti s nedostatkom vode

Image
Vlažna staništa imaju presudnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena


U regionu Sredozemlja, prema trenutnim projekcijama, do 2040. godine oko 250 miliona lјudi živjet će u uslovima nedostatka vode, što je 70 miliona više nego danas, objavila je Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN).

Rastući zahtjevi polјoprivrede, industrije, turizma i urbanog razvoja na Sredozemlju potisnuli su vlažna staništa na ivicu održivosti, pa je na području tog regiona u posljednjih 50 godina izgubljena polovina preostalih vlažnih staništa, zbog čega je za održivu budućnost bitno da se ona spase, naveli su iz IUCN-a, prenijela je Beta.

Prekomjerno zahvatanje vode, od čega dvije trećine za polјoprivredu, smanjilo je protoke između 25 i 75 posto tokom posljednjih decenija, a predviđa se da će tokom narednih 20 godina dostupnost slatke vode biti manja za 15 posto.

Iz IUCN-a su ukazali da su se ljudi dugo loše odnosili prema vlažnim staništima, pa su obale bile tu da su na njima gradi, rijeke i jezera da osiguraju neograničene zalihe vode za farme i fabrike, a močvare da bi se isušile radi razvoja.


Sredozemlje teže pogođeno


Klimatske promjene 20 posto teže pogađaju Sredozemlje od većine drugih dijelova svijeta – pojačavaju krizu, podižu temperature, smanjuju kiše i naglo povećavaju poplave, oluje, suše i druge ekstremne klimatske pojave.

Vlažna staništa imaju presudnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena, jer zdrava vlažna staništa čuvaju i prečišćavaju vodu, a sakupljaju i plinove staklene bašte, hladeći planetu.

U IUCN smatraju da je ovaj trenutak idealan za pokretanje inovativnih politika i planova upravlјanja u regionu koji promovišu obnavlјanje i održivost vlažnih staništa, kao i ravnopravnu upotrebu resursa u polјoprivredi, industriji i turizmu.

User avatar
Vjetar
* * * * * *
Reactions: 1285
Posts: 2082
Joined: Wed Apr 15, 2020 11:57 am
Location: Na konju

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Vjetar »

E, šta nam je sa malom Gretom?

User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 762
Posts: 1969
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

Nisam do sad cula za Gretu. Sad sam goglala.


User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 762
Posts: 1969
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

Čega bi se ljudi odrekli zbog borbe protiv klimatskih promjena

Samo 10 posto Kineza i 19 posto Evropljana spremno je radikalno promijeniti životne navike u borbi protiv klimatskih promjena.

Image

Prema anketi o klimatskim promjenama koju je nedavno provela Evropska investiciona banka (EIB), samo 10 posto Kineza i 19 posto Evropljana spremno je radikalno promijeniti životne navike u borbi protiv klimatskih promjena, dok bi čak 27 posto Amerikanaca to učinilo.

Evropljanima bi bilo lakše odreći se avio-usluga (40 posto, u poređenju sa 43 posto koliko je zabilježeno u Kini i 38 posto u SAD-u) nego da prestanu jesti meso, kupovati novu odjeću, voziti automobil ili koristiti usluge videostreaminga, prenosi Tanjug.

Tako je 39 posto Evropljana i 38 posto Amerikanaca izjavilo da bi im najteže bilo odreće se svog automobila, navedeno je u saopćenju EIB-a.

Neupitno putovanje avionom

Međutim, 72 posto Evropljana smatra da njihovo ponašanje može doprinijeti smanjenju negativnih posljedica klimatskih promjena.

Također, 75 posto Amerikanaca, 71 posto Kineza i 67 posto Evropljana kažu da je mala vjerovatnoća da će u narednom periodu koristiti javni transport zbog brige oko zaraze korona virusom i bolesti COVID-19.

Kada je u pitanju aviotransport, 37 posto Kineza, 22 posto Evropljana i 22 posto Amerikanaca kaže da će i u narednim godinama izbjegavati putovanja avionom zbog zagađenja životne sredine.

Zatim, 42 posto Evropljana kaže da će se opredijeliti za odmor u svojoj ili obližnjoj zemlji kako bi smanjili emisiju štetnih gasova koju nastaje kod dalekih putovanja, a 29 posto Evropljana (u poređenju sa 29 posto Kineza i 35 posto Amerikanaca) izjavilo je da će nastaviti putovati avionom kao i prije pojave pandemije.

Većina ispitanika (79 posto Kineza, 67 posto Amerikanaca i 58 posto Evropljana) kaže da ih više brine COVID-19 nego lični dugoročni utjecaj na klimatske promjene.

Međutim, ipak vjeruju da njihovo ponašanja može pomoći usporavanju klimatskih problema, pogotovo mlađi ispitanici u odnosu na starije stanovnike Evrope i SAD-a, dok ta razlika nije zabilježena u Kini.

Ubrzavanje zelene tranzicije

“Period nakon završetka pandemije COVID-19 bit će prilika da se napravi zaokret ka nisko-ugljeničnoj ekonomiji, koja ne ugrožava životnu sredinu. Zeleni oporavak bi nam mogao pomoći da dostignemo ciljeve u smanjenju emisije gasova staklene bašte koji se očekuju do 2030. godine”, rekao je potpredsjednik EIB-a Ambroise Fayolle.

Kako kaže, ljudi širom svijeta svjesni su da mogu doprinijeti promjenom svog ponašanja.

“Kao ‘klimatska’ banka Evropske unije, naša uloga u EIB-u je da ubrzamo zelenu tranziciju kroz finansiranje čiste energijom, održivog transporta i inovacija, koji će omogućiti ljudima da promijene svoje navike kako bismo se izborili s klimatskim promjenama”, naveo je Fayolle.

User avatar
Ina
Hiperaktivan član
Hiperaktivan član
Reactions: 404
Posts: 784
Joined: Mon Apr 20, 2020 4:52 pm

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Ina »

Da Bog da..

User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 762
Posts: 1969
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

Šta je permafrost, ša se u njemu krije i zbog čega je njegovo topljenje tačka sa koje nema povratka?

Image

Jedan od najvećih neprijatelja klimatskog sistema među gasovima, ugljenik, ne predstavlja opasnost samo kada se oslobađa u industrijskim, privrednim i drugim neposrednim ljudskim aktivnostima. Uz čovekovu asistenciju može se osloboditi i iz prirodnih izvora i to u ogromnim količinama što bi dovelo do dostizanja "tačke preokreta", odnosno do promene posle koje nema povratka na staro. Iz ovakvih tačaka se ne može vratiti čak ni kada se ukloni uzočnik promene, a jedna od njih je topljenje permafrosta, piše sajt Klima101.

Jedan od najvećih neprijatelja klimatskog sistema među gasovima, ugljenik, ne predstavlja opasnost samo kada se oslobađa u industrijskim, privrednim i drugim neposrednim ljudskim aktivnostima. Uz čovekovu asistenciju može se osloboditi i iz prirodnih izvora i to u ogromnim količinama što bi dovelo do dostizanja "tačke preokreta", odnosno do promene posle koje nema povratka na staro. Iz ovakvih tačaka se ne može vratiti čak ni kada se ukloni uzočnik promene, a jedna od njih je topljenje permafrosta, piše sajt Klima101.

ŠTA SE U NJEMU KRIJE?
Zaleđeni delovi zemlje, peska i kamenja ponašaju se kao zamrzivač koji čuva brojne ostatke biljaka i životinja zaleđenim ne dozvoljavajući im da se raspadnu i više hiljada godina. Tako je na primer krajem februara objavljeno je da je u Sibiru u permafrostu pronađena ptica stara 46.000 godina koja zahvaljujući zaleđenom tlu izgleda kao da je tek uginula.

Ovaj primer najbolje ilustruje u kakvom stanju se nalazi veliki broj ostataka razčičitih organizama koji su se u permafrostu taložili vekovima, pa čak i milenijumima, što znači da su u njemu zamrznute i velike količine organske materije.

ZAŠTO JE BITNO SPREČITI PROCES ODMRZAVANJA?
Kako globalna temperatura raste, permafrost je već počeo postepeno da se topi, ali u budućnosti bi topljenje moglo da primi veće razmere. Na sreću stvari su još uvek u našim rukama i ako se brzina zagrevanja smanji u narednim godinama, topljenje permafrosta će se takođe usporiti.

Važno je da u ovome budemo uspešni pošto kada bi nestalo ovog zaštitnog sloja, za koji se metaforično može reći da ima ulogu zamrzivača, velike količine organske materije bi se našle u sasvim drugačijim uslovima i otkravljeni organizmi bi počeli da se raspadaju. Ovi procesi bi oslobodili ispuštanja velike količine metana i još opasnijeg ugljenika u atmosferu.

Prema nekim procenama, količina ugljenika koji se trenutno nalazi u smrznutom tlu meri se milijardama tona i duplo je veća od njegove količine u atmosferi, a tri puta veća od one koju su ljudi od početka industrijalizacije oslobodili.

Topljenje permafrosta bi znatno izmenilo sliku naše atmosfere, a ugljenik koji bi se oslobodio u njoj bi i ostao. Trenutno je teško zamisliti da bi se situacija mogla kasnije popraviti, pa je zato razumnije sprečiti ovaj scenario. Osim toga, treba imati u vidu da temperatura na Arktiku raste duplo brže od globalnog proseka i da se permafrost na mnogim lokacijama već topi.

DRUGE POSLEDICE
Razgrađivanje organizama je sasvim jasan znak da su se pojavili mikrobi odgovorni za ove procese, a odmrzavanje permafrosta mogu se osloboditi i drevni mikroorganizmi i izazvati zdravstvene probleme kod ljudi i životinja. Osim toga, naselja na krajenjem severu mogla bi da pretrpe štetu od odmrzavanja tla na kome su podignuta.

Čak i da se tlo ne odmrzne u potpunosti, već da se samo otopi led koji čini oko 80 odsto permafrosta, došlo bi do urušavanja zemljišta i javile bi se vodene površine nalik na mala jezera ispunjena otopljenim ledom, a ovi novi vlažni uslovi doveli bi do dodatnog oslobađanja metana. Sa druge strane, za oslobađanje ugljen-dioksida su potrebni nešto suvlji uslovi.

KLIMATSKA BOMBA ILI NE?
Iako možemo zaključiti da se iz permafrosta ne mogu odjednom osloboditi ogromne količine ugljenika koje će u jako kratkom periodu promeniti stanje na našoj planeti, ukupan potencijal za zagrevanje koji leži ispod trajnog leda jeste nešto o čemu moramo voditi računa.

Detaljne procene distribucije leda u budućnosti i najugroženijih oblasti po pitanju topljenja permafrosta istraživačima tek predstoje, tek nakon što sva istraživanja budu urađena znaćemo kako najbolje da sprečimo dostizanje ove tačke perokreta. Osim toga, važno je izračunati i koliko bi ugljenika mogle da preuzmu biljke koje mogu da rastu u toplijim uslovima na Arktiku. Još uvek nije poznato koliko bi ugljenika biljke iskoristile i da li je to dovoljno da se uspostavi ravnoteža.

User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 762
Posts: 1969
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

Najveći svjetski projekt čišćenja plaža – Čovjek preobrazio smetlište u netaknutu obalu!

Image

U Indiji se nalazi plaža s prekrasnom pričom o nadi za čovječanstvo i morskim kornjačama – Versova Beach u Mumbaiju. Tu je jedan čovjek s misijom, vodeći primjerom, preobrazio ono što je nekad bilo smetlište u netaknutu obalu.

Kroz godine, uz pomoć drugih, rehabilitacija ovog okruženja ustupila je mjesto povratku Olive Ridley kornjača koje su se gnijezdile na plaži.
Image

Odvjetnik Afroz Shah je čovjek odgovoran za poticanje ove tekuće operacije čišćenja koju su Ujedinjeni narodi čak nazvali: “Najveći projekt čišćenja plaža na svijetu“.

Sve je počelo prije 3 godine. Shah je otišao na plažu i počeo čistiti komunalne toalete i sam skupljati smeće. Htio je pokazati stanovnicima, kojih je 55.000 i koji žive uz plažu što treba učiniti.

Image

Prvih šest do osam tjedana nitko se nije pridružio. Onda su mi prišla dva muškarca i rekla, vrlo pristojno, “Molim vas, gospodine, možemo li nataknuti vaše rukavice?” Obojica su mi se pridružila. Tada sam znao da će to biti uspjeh.“, kaže Shah.


Od tada vodi dobrovoljce i skupa s njima ručno čisti smeće s plaže Versova. Povrh toga, on podučava održivu praksu gospodarenja seljanima i ljudima koji žive u predgrađima duž obale kako bi razumjeli da ne smiju zagađivati, piše Educate inspire change. On i volonteri uklonili su nevjerojatnih 5 milijuna kilograma plastike u 85 tjedana.

Image

„Došlo je do gubitka osjećaja pripadnosti. Možete imati zakone, pravila, propise, ali ako zajednica nema osjećaj pripadnosti, možete vidjeti što se događa. ”– Shah

Image

Image

S čistim plažama, obala je ponovno postala pogodna za gniježđenje. Građanske inicijative poput ove u Mumbaiju, Indija, ponovno uspostavljaju ravnotežu u prirodi. Sumedha Korgaonkar, koja završava doktorat na kornjačama Olive Ridley na Indijskom institutu za divlje životinje, rekla je:

“Čišćenje plaža sigurno ima pozitivan učinak na gniježđenje kornjača. Mnoge plaže, koje su glavna gnjezdilišta, čiste se prije i tijekom sezone gniježđenja od strane mještana, što povećava šanse za nastanak gnijezda.“

Image

Svi njihovi tjedni rada bili su plaćeni kada su mladunci kornjača, prvi put u par desetljeća, ispuzali iz pijeska i počeli se probijati se do oceana. U tjedan dana, barem 80 kornjača Olive Ridley krenulo je u arapsko more iz gnijezda na južnoj strani plaže Versova, a volonteri su preko noći boravili na plaži kako bi ih čuvali od divljih pasa i ptica grabljivica i pobrinuli se da svaka kornjača ode uspješno u vodu.

“Suze su mi bile u očima kad sam ih vidio kako hodaju prema oceanu.” –Shah

Image

Shah se radovao ovom trenutku otkako su poljoprivrednici na južnom kraju izvijestili da su vidjeli kornjače u pijesku. “U trenutku kad smo dobili tu vijest, znao sam da će se dogoditi nešto veliko”.

Image

Novija izvješća kažu da sada imaju blizu 30.000 školske djece na popisu i oko 500 volontera koji redovito čiste vikendom. Sve više ljudi želi pomoći. Svi su inspirirani onim što se ovdje dogodilo. Saznanje da mogu napraviti promjenu, čak i ako pomažu samo jednom tjedno na nekoliko sati, motiviralo je mnoge da se pridruže.

1
1 Image

User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 762
Posts: 1969
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

U Mediteranu godišnje završi 230.000 tona otpada: Koje države bacaju najviše plastike u Sredozemno more?

Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) objavila je novi izveštaj o količini otpada u Sredozemnom moru.

Image


Gotovo 230.000 tona plastičnog otpada završi svake godine u Sredozemlju, a ta brojka bi se mogla udvostručiti do 2040. godine ako se ne preduzmu "ambiciozne" mere, upozorila je Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN).

Egipat sa 74.000 tona godišnje, Italija sa 34.000 tona i Turska sa 24.000 tona zemlje su koje bacaju najviše plastike u Sredozemlje, pokazuje novi izveštaj te organizacije.


Ako se gleda količina izbačenog otpada po stanovniku, prednjače Crna Gora, sa osam kilograma po osobi godišnje, te Bosna i Hercegovina i Severna Makedonija, sa po tri kilograma po osobi godišnje.

Ukupno "oko 229.000 tona plastičnog otpada izručuje se svake godine u Sredozemno more, što je 500 kontejnera dnevno", navela je organizacija u saopšenju, prenosi Beta, pozivajući se na AFP.

IUCN je ukazao da je loše upravljanje otpadom odgovorno za 94 posto plastike koja se nađe u moru.

Šteta ekosistemima i biodiverzitetu

"Bez značajne intervencije to zagađenje neće prestati da se pogoršava dok se ne udvostruči i dostigne 500.000 tona do 2040. godine", ocenila je organizacija, navodeći da treba preduzeti "ambiciozne mere", veće od onih na koje su se do sada zemlje obavezale.

Zagađenje plastikom nanosi dugoročnu štetu kopnenim i morskim ekosistemima i biodiverzitetu, posebno morskim životinjama, rekla je Mina Eps, direktorika Morskog i polarnog programa IUCN-a, organizacije poznate po spisku ugroženih vrsta.

Prema izveštaju, bolje upravljanje otpadom u 100 gradova najvećih zagađivača moglo bi smanjiti izbacivanje plastike u Sredozemlje za 50.000 tona godišnje.

Zabrana nekih proizvoda, kao što su plastične kese, omogućava da se smanji dodatnih 50.000 tona otpada.

User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 762
Posts: 1969
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

U 12 sati posadili 66 milijuna stabala – novi Guinnessov rekord

Image

Središnja indijska država Madhya Pradesh postavila je novi Guinnessov rekord nakon što je 1,5 milijuna dobrovoljaca, uz rijeku Narmadu, posadilo više od 66 milijuna stabala u samo 12 sati.

Taj je napor nadmašio dosadašnji rekord postavljen u susjednoj državi Uttar Pradesh, kada je 800.000 sudionika u srpnju 2016. godine posadilo 50 milijuna stabala.

Podsjetimo, u Indiji je potražnja za ogrjevnim drvetom, pašnjacima i zemljištem za gradnju uništila golema travnata prostranstva i šume. Tako je od 2013. godine u državi Madhya Pradesh uništeno više od 2.500 četvornih kilometara guste i srednje guste šume.

Shivraj Singh Chouhan, glavni ministar Madhya Pradesh, pohvalio je ovo postignuće: “Izuzetno sam ponosan što su ljudi iz Madhya Pradesha uspješno posadili 66 milijuna mladica danas.”

Prema priopćenju za tu prigodu, cilj masovne sadnje bio je podići svijest o planu nacije “učinimo zeleno ponovno zelenim”. Na konferenciji o klimatskim promjenama u Parizu, Indija je obećala povećati šumski pokrivač na 95 milijuna hektara do 2030. godine u što će uložiti 6,2 milijarde dolara, piše India.com.

“Jako sam zahvalan svima koji su danas sadili drveće. Značajno su doprinijeli u očuvanju prirode. Sudjelujući u sadnji, značajno pridonosimo očuvanju prirode. Klimatske promjene od nas traže spašavanje okoliša”, zaključio je Chouhan.

User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 762
Posts: 1969
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

Najveći zagađivači: Odakle dolazi najviše emisija gasova sa efektom staklene bašte

Image

Nedavno je Svetska meteorološka organizacija objavila da je koncentracija ugljen-dioksida u atmosferi ove godine dostigla rekordnu vrednost. I pored toga što su ljudi ove godine znatno smanjili svoje emisije gasova sa efektom staklene bašte, to nije ni blizu dovoljnog da se preokrene trend koji je pokrenut industrijskom revolucijom i većom upotrebom fosilnih goriva, piše sajt Klima101.

Kao što je poznato, veća količina gasova sa efektom staklene bašte u atmosferi dovodi do zagrevanja planete koje izaziva klimatske promene.

Kako bismo izbegli najteže posledice biće neophodno da, za početak, u narednih 10 godina svake godine smanjujemo emisije gasova sa efektom staklene bašte u sličnoj meri kao što se to dogodilo ove godine. Kako bismo znali kako na najbolji način možemo izvesti taj zadatak, neophodno je da znamo iz kojih sektora dolazi najviše emisija, a kao što ćete imati prilike da vidite, pažnja koju određene oblasti dobijaju u medijima nije uvek odgovarajuća uticaju koji imaju na klimatske promene.

ENERGIJA
Iako je poslednjih godina proizvodnji hrane, posebno mesa, u medijima posvećeno mnogo pažnje, ubedljivo najveći izvor emisija gasova sa efektom staklene bašte je energetski sektor koji je 2016. bio odgovoran za skoro tri četvrtine svih emisija, čak 73 odsto.

Jednostavno, energija je neophodna za svaki aspekt modernog života: proizvodnju struje, grejanje, transport, kao i pravljenje svih proizvoda koje koristimo, od kompjutera i veš-mašina do odeće i obuće. Dok god naš sistem u ogromnoj meri zavisi od fosilnih goriva, čijim sagorevanjem se oslobađaju gasovi sa efektom staklene bašte, energetski sektor će ostati glavni pokretač klimatskih promena.

U okviru energetskog sektora najviše emisija dolazi od proizvodnje struje i grejanja, koji su odgovorni za 30,4 odsto ukupnih svetskih emisija, zatim slede saobraćaj sa15,9 odsto, proizvodnja i građevinarstvo sa 12,4 odsto i ostali izvori poput poput industrijskih procesa i odbeglih emisija koji su zajedno odgovorni za 14,3 odsto ukupnih emisija gasova sa efektom staklene bašte na svetskom nivou.

TRANSPORT
Jedna od oblasti energetike koju vredi pažljivije pogledati je transport. U okviru ovog sektora najveća količina emisija dolazi od drumskog saobraćaja, otprilike tri četvrtine svih emisija iz sektora transporta, što odgovara udelu od 11,9 odsto u ukupnim svetskim emisijama. Zatim slede avio-saobraćaj, morski i na posletku železnički saobraćaj.

Avio-saobraćaj trenutno verovatno izaziva najviše pažnje u medijima iako je odgovoran za oko 2 odsto ukupnih svetskih emisija. Razlog za to je što, posmatrano po broju putnika, avioni zagađuju daleko više od autobusa i automobila, a ovaj vid prevoza takođe beleži i najveći porast, tako da se može očekivati da u budućnosti postane još značajniji izvor emisija.

KAKO MOŽEMO SMANJITI EMISIJE IZ ENERGETSKOG SEKTORA
Kada razmišljamo o načinima za smanjenje ovih emisija, sektor proizvodnje struje i grejanja je najjednostavniji za rešavanje i tu već sada imamo tehnologiju zasnovanu na obnovljivim izvorima koja je dostupna i dovoljno jeftina tako da u velikoj meri može zameniti fosilna goriva. I zaista, sektor proizvodnje struje se u ovom trenutku najbrže dekarbonizuje, međutim, kako se udeo obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji električne energije bude povećavao to će rađati nove izazove koje treba rešavati.


Činjenica da sve veću količinu struje sada možemo da proizvodimo pomoću obnovljivih izvora značiće i ostalim delovima energetskog sektora, pošto je put za smanjivanje emisija u njima elektrifikacija, odnosno korišćenje električne energije za sve aktivnosti, umesto direktnog sagorevanja fosilnih goriva.

U nekim oblastima, kao što je saobraćaj, to je relativno jednostavno izvodljivo i već sada imamo priliku da vidimo da električna vozila postaju sve popularnija i očekuje se da u narednim godinama počnu da preuzimaju primat. Sa druge strane, u teškoj industriji je elektrifikaciju dosta teže sprovesti i tu još treba pronaći efikasna rešenja koja će omogućiti upotrebu struje umesto direktnog sagorevanja fosilnih goriva.

POLJOPRIVREDA I UPOTREBA ZEMLJIŠTA
Udeo poljoprivrede u ukupnim svetskim emisijama gasova sa efektom staklene bašte iznosi 11,8 odsto. Otprilike polovina tih emisija otpada na stočarstvo u okviru koga životinje tokom varenja oslobađaju velike količine metana. Metan je višestruko snažniji gas staklene bašte u odnosu na ugljen-dioksid, ali na sreću se i mnogo kraće zadržava u atmosferi, oko 12 godina, dok ugljen-dioksid u atmosferi može da preživi i do 1000 godina.

Istovremeno, upotreba zemljišta je odgovorna za 6,5 odsto svih emisija gasova sa efektom staklene bašte, i u najvećoj meri podrazumeva deforestaciju i promenu namene zemljišta iz šumskog u poljoprivredno.

Tako da, iako se ova dva sektora "broje" odvojeno, njih je korisno posmatrati pridruženo zato što su u službi proizvodnje hrane. Prema podacima sajta Our World in Data, ukupne emisije koje nastaju zbog proizvodnje hrane (ovde se ubrajaju i emisije koje nastaju korišćenjem goriva i električne energije za transport i obradu hrane) iznose otprilike četvrtinu svih svetskih emisija.

Međutim, ne oslobađa se jednaka količina gasova sa efektom staklene bašte prilikom proizvodnje svake vrste hrane. Meso uglavnom ima dosta veći uticaj na životnu sredinu u odnosu na voće i povrće, a ubedljivo najveće emisije gasova sa efektom staklene bašte nastaju prilikom proizvodnje govedine.

Kako se svet razvija i kako siromašne države sve više podižu svoj standard, očekuje se i da će se proizvodnja mesa znatno povećati, što bi moglo znatno da pojača uticaj ovog sektora na emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Kako bi se emisije iz poljoprivrede i upotrebe zemljišta smanjile, pre svega je neophodno koristiti održivije poljoprivredne prakse, zatim smanjiti potražnju za mesom i čuvati postojeće šume.


INDUSTRIJSKI PROCESI I OTPAD
Industrijski procesi učestvuju sa oko 5,6 odsto u ukupnim svetskim emisijama, dok je udeo otpada približno 3,2 odsto.

Industrijski procesi podrazumevaju razne hemijske procese koji se dešavaju pri proizvodnji različitih vrsta proizvoda. Na primer, prilikom proizvodnje cementa se kalcijum-karbonat zagreva na temperaturi od preko 1450 °C, čime se dobija živi kreč i oslobađa ugljen-dioksid. Ova hemijska reakcija je odgovorna za oko 3 odsto ukupnih emisija gasova sa efektom staklene bašte, a kada se tome doda i količina fosilnih goriva koja se sagoreva kako bi se dobila visoka temperatura neophodna da se ceo proces obavi, jasno je da je industrija cementa, pojedinačno posmatrano, jedan od većih zagađivača na globalnom nivou.

Kako bi se smanjile emisije iz ovih izvora, uglavnom će biti neophodno osmisliti nove procese i načine proizvodnje. Na primer, u ovom trenutku razni istraživači se trude da razviju "ekološki beton", koji u svojoj smesi nema cement, već druge materijale.

Emisije iz otpada uglavnom nastaju prilikom raspadanja organskog otpada, kada se u atmosferu oslobađa metan.

PUT DO UGLJENIČNE NEUTRALNOSTI
Naučnici su saglasni da je do 2050. neophodno ostvariti ugljeničnu neutralnost kako bi svet uspeo da zagrevanje zadrži na granici od 1,5 °C. Ovo neće biti lak zadatak i zato je važno što pre krenuti sa povećavanjem kapaciteta obnovljivih izvora energije koji nam mogu pomoći da u velikoj meri smanjimo emisije iz energetskog sektora, a paralelno sa tim razvijati nove procese kako bismo se rešili i emisija iz sektora koje je teže deugljenizovati.

User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 762
Posts: 1969
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

18 fotografija koje dokazuju da smo u opasnosti!

“Kada zadnje stablo bude posječeno, posljednja rijeka bude otrovana i posljednja riba ulovljena, možda ćemo tek tada shvatiti da ne možemo jesti novac.” – proročanstvo američkih starosjedioca plemena Cree.

Ovo proročanstvo sve više postaje brutalna stvarnost. No, čak i danas, nije svaka osoba svjesna užasnog učinka koji naš stil života ima na prirodu, piše Why dont you try this.

Slike sve govore, budući da smo ostali bez riječi…


1. Mexico City, prerazvijena metropola s više od 20 milijuna stanovnika
Image

2. New Delhi, velika konurbacija s više od 22 milijuna stanovnika
Image

3. Slon kojeg je ubio krivolovac i ostavio da istruli.
Image

4. Prašuma u plamenu – koze koriste livadu pored za ispašu
Image

5. Mrtvi albatros pokazuje što se događa s našim otpacima. Živi kontejner za smeće.
Image

6. Poljoprivrednici ne mogu izdržati smrad Žute rijeke u Mongoliji
Image

7. Spaljivanje otpada iz postrojenja i njegova okolica u Bangladešu
Image

8. Ožiljci ostavljeni iz rudarstva naftnog pijeska u kanadskoj provinciji Alberta.
Image

9. U Oregonu je ova tisuću godina stara šuma žrtva motorne pile za novu branu.
Image

10. Chemtrails tragovi iznad Londona
Image

11. Početak rasprodaje „Black Friday“- a u trgovini u Boise – u, Idaho.
Image

12. Tona (doslovno) razbijene elektronike završava u zemljama u razvoju, gdje se skida plemeniti metal pomoću smrtonosnih tvari
Image

13. Rudnik Mir u Rusiji, najveći rudnik dijamanata na svijetu.
Image

14. Dok je čitav svijet gledao događaje u Fukushimi, masivna toplinska i električna centrala gorjela je samo nekoliko kilometara dalje. Svi pokušaji gašenja su bili bezuspješni.
Image

15. Do zadnje kapi: naftno polje u Kaliforniji i nemilosrdno pretjerano iskorištavanje ljudi.
Image

16. Električna centrala lignitom zagađuje zrak.
Image

17. Ovaj polarni medvjed je uginuo od gladi u Svalvard – u, u Norveškoj.
Image

18. Indonezijski surfer Dede Surinaya jaše val prljavštine i smeća (Java, Indonezija).
Image

User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 762
Posts: 1969
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

Kako izbeći klimatsku katastrofu? Pet izazova koja moramo da rešimo

U svojoj novoj knjizi: Kako izbeći klimatsku katastrofu, Bil Gejts je identifikovao pet najvažnijih izazova koje čovečanstvo treba da reši kako bi zaustavilo klimatske promene.

Image

U ovom trenutku planeta je toplija za 1 stepen Celzijusovih u odnosu na pred-industrijski period i na putu je da se zagreje za ukupno 3 °C do kraja 21. veka. Ukoliko se to dogodi, širom sveta se mogu očekivati razne nepovoljne posledice poput češćih i intenzivnijih toplotnih talasa, češćih suša, snažnijih oluja, ubrzanog topljenja polarnih kapa i glečera i ugrožavanja opstanka brojnih biljnih i životinjskih vrsta koje ne mogu dovoljno brzo da se prilagode novim uslovima, piše sajt Klima 101.

Nakon dugo vremena tokom kojeg se u javnosti vodila debata o tome da li su klimatske promene stvarne i tome kakav bi odgovor čovečanstva trebalo da bude na porast temperature, u prethodnih godinu dana su gotovo sve najveće privrede na svetu usvojile neku vrstu obećanja da će do sredine veka prekinuti upotrebu fosilnih goriva i dostići ugljeničnu neutralnost.

Međutim, obećanja o dostizanju ugljenične neutralnosti je lako davati, pogotovo kada se odnose na stvari koje treba uraditi u periodu od 30 ili 40 godina, ali ispunjenje tih ciljeva neće biti jednostavno i zahtevaće veliku transformaciju društva u kojem živimo.

Zato je sada fokus sa pitanja da li treba da prekinemo sa sagorevanjem fosilnih goriva, prešao na pitanje kako to zaista da izvedemo. Između ostalih, odgovor na to pitanje je u novoj knjizi pokušao da da i osnivač Majkrosofta i jedan od najbogatijih ljudi na svetu Bil Gejts koji je identifikovao pet najvažnijih izazova koje treba rešiti.

PROIZVODNJA DOBARA I MATERIJALA – 31% GHG
Sva dobra i materijali koje koristimo: od cementa koji se nalazi u zgradama, materijala od kojih je načinjen vaš telefon, pa sve do odeće koju nosimo, tokom proizvodnje emituju velike količine gasova sa efektom staklene bašte (GHG). Procene su da proizvodnja dobara učestvuje sa 31% u ukupnim emisijama GHG, najviše zato što se u procesu proizvodnje koristi energija dobijena pomoću fosilnih goriva.

Kako bismo zaustavili klimatske promene biće neophodno u potpunosti transformisati proizvodnju. Svuda gde je to moguće treba koristiti električnu energiju dobijenu pomoću obnovljivih izvora, a sam proces proizvodnje treba da se unapredi tako da se smanje emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Tamo gde nije moguće u potpunosti eliminisati upotrebu fosilnih goriva i emisije CO2 biće potrebno razviti sisteme za hvatanje i skladištenje ugljen-dioksida kako bi se sprečila njegova emisija u atmosferu. Teška industrija, poput proizvodnje čelika i cementa, je oblast u kojoj će biti najteže eliminisati emisije GHG, izvesno je da je će ove industrije morati u potpunosti da promene svoje funkcionisanje u budućnosti.

PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE – 27% GHG
Svet kakav danas postoji je nemoguće zamisliti bez struje i električnih uređaja, međutim struja se u svetu još uvek dominantno dobija sagorevanjem fosilnih goriva zbog čega predstavlja drugi najveći izvor emisija gasova sa efektom staklene bašte sa 27%.

Dobre vesti su da obnovljivi izvori energije sve postaju sve zastupljeniji u proizvodnji električne energije, u Evropskoj uniji su 2020. obnovljivi izvori sa udelom od 38% prvi put generisali više struje od fosilnih goriva, a sličan trend se primećuje i u mnogim drugim državama. Razlog za to je ogroman pad cene struje proizvedene pomoću solarne i energije vetra.



U ODNOSU NA 2010. CENA STRUJE DOBIJENE POMOĆU SOLARNE ENERGIJE JE PALA 89% DOK JE CENA STRUJE IZ VETROGENERATORA POJEFTINILA 70%


Ovakav razvoj situacije je svakako ohrabrujući, međutim ne treba da izgubimo iz vida da je još izazova pred nama. Prvi je da su solarna i energija vetra intermitentni (nestalni) izvori energije i da je neophodno da pronađemo rešenje za skladištenje energije ili razvoj stalnih obnovljivih izvora poput geotermalne energije. Drugi izazov predstavlja sve veća potražnja strujom za koju se očekuje da će u narednih 30 godina porasti za 50%.

PROIZVODNJA HRANE – 19% GHG
Pored velikih promena u proizvodnji energije i dobara, svet u narednih 30 godina očekuje i transformacija načina na koji proizvodimo hranu. Proizvodnja hrane je treći najveći izvor gasova sa efektom staklene bašte i u ukupnim emisijama učestvuje sa 19%.

I dok u drugim sektorima govorimo najviše o emisijama ugljen-dioksida, kada je u pitanju proizvodnja hrane primat imaju drugi gasovi sa efektom staklene bašte kao što su metan i azotovi oksidi.

Kako bismo zaustavili klimatske promene biće potrebno da promenimo način na koji uzgajamo hranu, ali i da promenimo našu ishranu. Između ostalog neophodno je da se smanji upotreba đubriva i da se usvoje održivije poljoprivredne prakse, pored toga na svetskom nivou je potrebno smanjiti unos mesa i mlečnih proizvoda, dok se istovremeno razvijaju alternative bazirane na biljkama ili mesu proizvedenom u laboratoriji.

TRANSPORT – 16%
Svet danas mnogi nazivaju globalnim selom i zaista je postalo nikad lakše doći od tačke A do tačke B. Transport ljudi i robe je četvrti najveći izvor emisija gasova sa efektom staklene bašte sa udelom od 16%, a u mnogim nerazvijenim državama je ovaj sektor tek u povoju i sa ekonomskim razvojem će još više rasti.

Kako bismo se rešili ovih emisija biće potrebno da u potpunosti redizajniramo način na koji putujemo. Drumski saobraćaj čini najveći deo emisija iz transporta, te je prelazak na električna vozila veoma važan deo ove slagalice, ali istovremeno će ulogu igrati i promena uređenja gradova tako da se više stimuliše korišćenje elektrifikovanog javnog prevoza ili bicikala.

Pored toga biće neophodno razviti i goriva sa niskim emisijama ugljenika kako bi se fosilna goriva efektivno zamenila tamo gde nije moguće koristiti isključivo struju. Ovakva goriva će najverovatnije naći svoju upotrebu u vazduhoplovstvu i morskom saobraćaju.

SEKTOR ZGRADA – 7%
Kada se govori o emisijama koje dolaze iz sektora zgrada najčešće se misli na dve aktivnosti: izgradnju zgrada i njihovo grejanje. Građevinski materijali koji se koriste su odgovorni za znatnu količinu emisija, a električna energija potrebna za njihovo grejanje i hlađenje takođe igra veliku ulogu.

U ovom trenutku je građevinarstvo u velikoj ekspanziji i očekuje se da će se u narednih 40 godina udvostručiti ukupna izgrađena kvadratura na svetu. To znači da će se u svetu svakog meseca u narednih 40 godina izgraditi količina kvadrata koja odgovara Njujorku!

Iz tog razloga potrebno je unaprediti proces izgradnje tako da koristi što više materijala koji ne doprinose klimatskim promenama i istovremeno propisati stroge standarde energetske efikasnosti kako bi se što manje energije koristilo za grejanje i hlađenje ovih građevina.

NAŠE PONAŠANJE
Pored ovih pet oblast kojei je Bil Gejts identifikovao u svojoj knjizi kao najvažnije za sprečavanje klimatskih promena i izgradnju društva koje neće biti zavisno od fosilnih goriva važno je dodati i promene u svesti ljudi.

Iako je poznato da same promene u ličnim navikama ne mogu imati tako značajan doprinos sve dok se privreda našeg sveta bazira na korišćenju fosilnih goriva, ipak mislimo da je važno da dobro promislimo i koji su sve razlozi doprineli da dođemo u ovu situaciju i identifikujemo stvari koje treba da promenimo.

Neke od najočiglednijih su preterani konzumerizam i neodrživo korišćenje resursa, i iako su razmere promena u društvu nešto što je otvoreno za diskusiju, jasno je da ne možemo nastaviti u potpunosti kao i do sada. Takođe, važno je znati da ove promene ne treba nužno povezivati samo sa odricanjima, već i sa generalnim unapređenjem kvaliteta naših života.

Ispunjenjem svih ovih ciljeva svet ne samo da će sprečiti globalno zagrevanje, nego će istovremeno smanjti zagađenje vazduha i negativne zdravstvene posledice koje ga prate, smanjiti ukupno zagađenje životne sredine, očuvati brojne biljne i životinjske vrste i učiniti svet pravednijim i sigurnijim mestom.
1
1 Image

User avatar
Mina
Forumaš godine
Forumaš godine
Reactions: 605
Posts: 1306
Joined: Thu Apr 30, 2020 6:36 pm

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Mina »

Ako ništa, raste globalna svijest o tome i neke stvari su se počele kretati u pravom smjeru
1
1 Image
I'm waking up to ash and dust I wipe my brow and I sweat my rust

User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 762
Posts: 1969
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

Da li je došao kraj plastičnom otpadu? Naučnici stvorili bioplastiku koja se razgrađuje za 3 meseca!

Usled sve većih problema sa plastikom na globalnom nivou, brojni naučnici tragaju za ekološki prihvatljivijim rešenjima. Jedan tim je predstavio možda revolucionaran način dobijanja bioplastike.

Image

Istraživači sa Univerziteta Jejl su u časopisu Nature Sustainability predstavili ideju koja bi mogla da zadovolji mnoge kriterijume ekološki prihvatljive plastike. Oni razvijaju novu bioplastiku napravljenu od piljevine, velike čvrstoće, ali koja je u potpunosti razgradiva u roku od tri meseca, piše DDL.


U potrazi za ekološki prihvatljivijom bioplastikom, naučnici su se okrenuli svim vrstama biomase kao svom polazištu. Brojne mogućnosti uključuju ljuske jaja, biljke, pa čak i otpad od tekile. Sve one drastično podižu mogućnost za kreiranje materijala koji ne samo što bi bio "zeleniji" za proizvodnju, već mu ne bi bilo potrebno nekoliko vekova za razgradnju kao što je slučaj sa uobičajenom plastikom na bazi nafte.

Tim sa Jejla započeo je sa drvenim prahom koji je tipičan otpadni proizvod u mlinovima za drvo i koristio je biorazgradivi rastvarač da bi ga redukovao do kaše organskih polimera i celuloze sa vodoničnom vezom i preplitanjem na nivou nanorazmera. Dobijenu kašu su uspeli da izliju kao bioplastiku i da je testiraju i uporede sa tradicionalnom plastikom.

Eksperimenti su podrazumevali zakopavanje listova bioplastike u zemlju, gde su nakon dve nedelje pukli, a za tri meseca se potpuno razgradili. Ova bioplastika je takođe pokazala visoku mehaničku čvrstoću, stabilnost prilikom zadržavanja tečnosti i otpornost na UV svetlost.

"Mnogo je ljudi koji su pokušali da razviju ove vrste polimera u plastici, ali mehaničke niti nisu bile dovoljno dobre da zamene plastiku koju trenutno koristimo, a koja je uglavnom napravljena od fosilnih goriva", kaže koautor studije Juan Jao. "Razvili smo jednostavan proizvodni postupak koji generiše plastiku na bazi biomase od drveta, ali i plastiku koju odlikuju dobra mehanička svojstva."

Pored brze razgradnje, bioplastika se takođe može vratiti u prvobitni oblik kaše, što omogućava oporavak i ponovnu upotrebu rastvarača. "To je, po mom mišljenju, ono što ovu plastiku zaista čini dobrom: sve se može reciklirati ili biorazgraditi", kaže Jao. "Smanjili smo sve štetne materijale i otpad koji odlazi u prirodu."

Tim zamišlja brojne primene nove bioplastike, kao što je ulivanje u film za kese i ambalažu, ili čak u proizvode za upotrebu u građevinarstvu i automobilskoj industriji.

User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 762
Posts: 1969
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

Milano sadi 3 miliona sadnica drveća kako bi smanjio zagađenje vazduha

Jednu od evropskih modnih prestonica Milano karakteriše sivilo neoklasičnih kamenih građevina i nebeskog svoda zbog zagađenosti vazduha. Ipak, sive nijanse nisu trendi izbor za jedan grad iz perspektive ekologije. Italijani su iz ovog razloga odlučili da Milano ozelene sa 3 miliona novog drveća do 2030. godine.

Image

Gradske vlasti procenile su da će planirani program uvećati broj stabala za 30 odsto. Drveće će na godišnjem nivou „upiti“ dodatnih 5 miliona tona ugljen-dioksida. Ova količina jednaka je četiri petine ukupnih emisija štetnog gasa od strana Milana.

Tokom perioda od deset godina stabla bi iz atmosfere uklonila oko 3 hiljade tona sitnih štetnih PM10 čestica. Očekuje se i posledičan pad temperature u gradu za 2 Celzijusova stepena.

Arhitekta Stefano Boeri stvorio je 2014. godine u srcu Milana zelenu oazu. U okviru njegovog projekta „Vertikalna šuma“ nad gradom su se uzdigle dve stambene kule zaodenute u grmlje i drveće raspoređeno po balkonima građevina.

Boeri je naglasio da je tek 7 odsto milanske teritorije oplemenjeno florom i izrazio nadu da će se ovaj procenat popeti na između 17 i 20 odsto do 2030.

Projekat za ozelenjavanje Milana predstavlja ambiciozan plan za pretvaranje nefunkcionalne železničke mreže u 7 parkova sa po 25 hiljada sadnica. Uključuje i obogaćivanje ravnih krovova ukupne površine od 10 miliona kvadratnih metara zelenilom, kao i sadnju stabala u 2.300 školskih drveća.

Naučnici smatraju da će novi zeleni kapaciteti najpozitivnije da se odraze na vremenske prilike u ovom gradu. Noći u Milanu su i do 6 Celzijusa toplije u odnosu na noći u okolnim mestima.

Prema saznanjima istraživanja iz 2015. godine, najviše prevremenih smrti zbog lošeg kvaliteta vazduha u Evropi zabeleženo je upravo u Italiji, čak 84.400.

U borbi protiv zagađenja, Italijani će dobiti još 3 miliona saboraca.

User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 762
Posts: 1969
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

Suša u Meksiku: Apel građanima da štede vodu


U mnogim dijelovima Meksika vlada suša. U glavnom gradu, Mexico Cityju, vlasti upozoravaju da je stanje najgore u posljednja tri desetljeća.


User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 762
Posts: 1969
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

Značajne promene: Gugl Mape nas više neće voditi najbržom rutom

Značajna promena aplikacije Gugl Mape omogućiće da se korisnici kreću održivije u smislu potrošnje energije, ali i očuvanja prirode.

Image

Izvori bliski kompaniji Gugl (Google) otkrili su za PhoneArena sajt da će popularna aplikacija Gugl Mape (Google Maps) i njena navigacija tokom 2021. godine uvesti značajnu promenu, prenosi Smart Life.

Navigacija više neće korisnicima automatski nuditi najbržu maršrutu do zadate tačke, nego onu koja troši najmanje resursa i štiti prirodu.


Za početak će biti računat faktor potrošnje goriva, a kasnije će se kalkulaciji pridružiti i neki drugi faktori, kao što su ostali tipovi zagađenja i alternative pešačenjem ili vožnjom bicikla.

Algoritam pronalaženja puta od tačke A do tačke B će samostalno od tog trenutka određivati način kretanja korisnika tako da najmanje ostavi tragova ugljen-dioksida i drugih štetnih materija po okolinu i planetu. Ipak, korisnici kojima je brzina prioritet i dalje će biti u mogućnosti da odaberu pristup najbržoj maršruti, ali samo kroz dodatna podešavanja.

Zbog ove promene, Gugl će ažurirati i dodatno poboljšati navigaciju javnim prevozom. Korak po korak tj. stanica po stanica i raspored kretanja u realnom vremenu biće još precizniji i dostupni u većem broju gradova, a naglasak će biti stavljen na električne autobuse, prevozna sredstva sa smanjenom emisijom CO2, kao i na voz, tramvaj i metro.

Rad na poboljšanju gradskog javnog prevoza prebačen je delom i na gradske uprave, koje sad mogu tešnje da sarađuju sa kompanijom Gugl na putu ka zajedničkom cilju. Nadamo se da će i naši gradovi što pre početi da rade na ovom projektu sa kompanijom, kako bismo imali čistiji, precizniji i kvalitetniji javni prevoz na koji svi možemo da se oslonimo.

User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 762
Posts: 1969
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

Glečeri gube masu ubrzanim tempom

Ubrzani tempo topljenja glečera, koji uzrokuje porast nivoa mora za više od 20 posto, prijeti naseljenim obalnim gradovima.

Image

Skoro svi svjetski glečeri gube masu – i to ubrzanim tempom, pokazala je nova studija za koju stručnjaci kažu da oslikava “alarmantnu situaciju”.

Istraživanje koje je u srijedu objavljeno u časopisu Nature donosi jedan od najširih pregleda gubitka ledene mase s oko 220.000 glečera širom svijeta, što je glavni uzrok porasta nivoa mora.

Koristeći slike visoke rezolucije NASA-inog satelita Terra, nastale u periodu od 2000. do 2019. godine, grupa međunarodnih naučnika otkrila je da glečeri, izuzev grenlandskih i antarktičkih ledenih ploha koje su izuzete iz studije, u prosjeku gube 267 gigatona leda godišnje.

Gigaton leda površine je njujorškog Central Parka i visine 341 metar.

Istraživači su također otkrili da glečeri ubrzano gube masu. Glečeri su od 2000. do 2004. gubili 227 gigatona leda godišnje, no to se nakon 2015. godine povećalo na oko 298 gigatona godišnje.

Topljenje je značajno utjecalo na nivo mora koji je u porastu za otprilike 0.75 milimetra godišnje ili 21 posto ukupnog porasta nivoa mora zabilježenog tokom tog razdoblja.

Glečeri brže reagiraju na klimatske promjene u poređenju sa ledenim plohama na Grenlandu i Antarktiku, a trenutno više doprinose porastu nivoa mora, nego bilo koja pojedinačna ledena ploha, kažu naučnici.

Zabrinjavajući trend
Ova studija bi mogla popuniti praznine koje su važne za razumijevanje gubitka ledene mase, što bi dovelo do preciznih predviđanja, rekao je koautor studije Robert McNabb, naučnik sa Univerziteta Ulster u Velikoj Britaniji. Prethodne studije koje su promatrale pojedinačne glečere odnosile su se na samo 10 posto svjetskih glečera, rekao je on.

Reklama
Naučnici već dugo upozoravaju da porast temperature uzrokovan klimatskim promjenama “jede” glečere i ledene plohe širom svijeta, uzrokujući viši nivo mora koje prijeti naseljenim svjetskim obalnim gradovima.

Globalne stope razrjeđivanja, različite količine izgubljene vode, udvostručile su se u posljednjih 20 godina i “to je ogromno”, kaže Romain Hugonnet, glaciolog s ETU Zurich i Univerziteta Toulouse u Francuskoj koji je vodio istraživanje.

Smanjenje glečera predstavlja problem milionima ljudi koji računaju na sezonsko otapanje glečera kao izvor pitke vode, a brzo otapanje može uzrokovati smrtonosne bujice iz glečerskih jezera u mjestima poput Indije, dodao je Hugonnet.

“Prije deset godina smo govorili da su glečeri pokazatelj klimatskih promjena, a u međuvremenu su oni postali spomen na klimatsku krizu”, rekao je Michael Zemp, direktor Svjetske službe za praćenje glečera, koji je bio dio istraživanja.

Neki glečeri na Aljasci, Islandu, Alpama, planinama Pamir i Himalaji su među najpogođenijim, otkrili su istraživači.

“Na tim područjima je zabilježeno brzo topljenje glečera što bi moglo biti prilično zabrinjavajuće”, kaže McNabb.

“Većim topljenjem povećana je dostupnost vode koja dospjeva u ove rijeke… ali problem je što, nakon određenog vremena, povećanje prestaje i prilično brzo opada”, dodao je.

Rezultat ljudskih emisija
Iako se studija nije bavila uzrokom povlačenja glečera, porast temperature za koje naučnici smatraju da su rezultat ljudskih emisija neizbježno je doveo do većeg gubitka leda, kaže McNabb.

“Teško je razdvojiti činjenicu da je temperatura ono što uzrokuje topljenje od činjenice da ljudi u velikoj mjeri uzrokuju porast temperature”, kaže.

Jednom kada se glečerski led otopi, bila bi potrebne decenije ili stoljeća da se ponovo razviju, jer se iz godine u godinu moraju gomilati, kažu naučnici.

Studija ponavlja da svijet mora smanjiti globalno zatopljavanje kako bi usporio gubitak čeda, kaže Twila Moon, glaciologinja iz Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu, koja nije sudjelovala u istraživanju.

“Iskreno, ne očekujem da će čak i značajna akcija za smanjenje emisija i kontrolu porasta temperature na Zemlji povećati rast naših glečera”, kaže Moon. “U ovom trenutku pokušavamo zadržati što više leda i usporiti brzinu njegovog topljenja”, dodala je.

Iako su istraživači identificirali slučajeve kada je brzina topljenja usporila između 2000. i 2019, poput istočne obale Grenlanda, to su pripisali vremenskoj anomaliji koja je dovela do većih padavina i nižih temperatura.

McNabb kaže da ukupna slika istraživanja pokazuje “prilično brz” gubitak ledene mase, bez naznaka da će se to uskoro promijeniti, no još uvijek ima vremena da to zakočimo smanjenjem emisija.

“Kada vidite da glečeri ovako gube masu i čujete da to postaje sve brže, to zvuči jako loše”, rekao je. “Ali možemo nešto uraditi, moramo djelovati.”

User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 762
Posts: 1969
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

Koliko hrana koja se baca utiče na klimatske promene?

Na klimatske promene i koncentraciju gasova sa efektom staklene bašte u atmosferi u značajnoj meri utiče prehrambena industrija. Ona doprinosi povećanju emisije gasova sa efektom staklene bašte, krčenju šuma, i smanjenju vodostaja, što su sve negativne posledice po životnu sredinu.

Image

Tokom istorije, najveći deo površine planete prekrivala je divljina, a šume i travnjaci preovladavalisu njenim pejzažima. U poslednjih nekoliko vekova to se drastično promenilo, tako da su znatne površine divljih staništa uklonjene i pretvorene u poljoprivredno zemljište, što je bio jedan od najznačajnijih uticaja čovečanstva na životnu sredinu, piše Klima 101.

Prehrambena industrija, koja obuhvata proizvodnju, ali i procese koji se dešavaju nakon što hrana krene od farme ka potrošačima, kao što su obrada i distribucija, znatno doprinosi emisiji gasova sa efektom staklene bašte na svetskom nivou. Još je neverovatniji podatak koliki uticaj ima hrana koja završi kao otpad.

UTICAJ PREHRAMBENE INDUSTRIJE NA EMISIJU GASOVA SA EFEKTOM STAKLENE BAŠTE
Hrana se proizvodi i prerađuje na više od 570 miliona farmi, u čemu učestvuje još veći broj poljoprivrednika i posrednika iz svih krajeva sveta, a deo tog procesa je i značajan utrošak energije. Proizvodnja hrane je odgovorna za više od četvrtine, čak 26 odsto, globalne emisije gasova sa efektom staklene bašte.

To zvuči kao izuzetno visok procenat, ali s obzirom na to da je u pitanju osnovna potreba svakog čoveka, ova činjenica se može razumeti.

Od ukupnih emisija prehrambene industrije:

18 % nastaje u lancu snabdevanja,

31 % dolazi od stoke i uzgajanja ribe,

27 % je posledica uzgajanja useva za ishranu ljudi i stoke,

24 % nastaje zbog upotrebe zemljišta.

ČETVRTINA PROIZVEDENIH NAMIRNICA ZAVRŠI KAO OTPAD
Međutim, ono što je mnogo teže razumeti jeste količina hrane koja se nikada ne pojede.

Da bi se hrana proizvela, potrebno je potrošiti dosta resursa. Potrebni su zemljište, voda, đubrivo, a tokom procesa proizvodnje dolazi i do velikog utroška energije. Ipak, prema procenama, otprilike jedna četvrtina proizvedenih namirnica se nikada ne pojede. Veći deo biva bačen, oštećen ili pokvaren u lancu snabdevanja, pre nego što uopšte stigne do potrošača.

Bacanje i kvarenje namirnica predstavlja veliki problem, između ostalog, i jer emisija gasova sa efektom staklene bašte iz prehrambenog otpada bitno doprinosi klimatskim promenama.

OTPAD OD HRANE ZASLUŽAN JE ZA ŠEST ODSTO SVETSKIH EMISIJA
Džozef Puri, istraživač sa Univerziteta u Oksfordu, i Tomas Nemeček iz Istraživačkog sektora za poljoprivredu i životnu sredinu iz Ciriha, u svojoj globalnoj metaanalizi prehrambenih sistema objavljenoj u časopisu Science procenili su efekte proizvodnje, pakovanja i distribucije hrane na emisiju gasova staklene bašte.

Ovim istraživanjem je pokazano da je rasipanje hrane zaslužno za čak šest odsto ukupnog nivoa gasova sa efektom staklene bašte na svetu.

Prehrambeni otpad nastaje u svim fazama lanca snabdevanja počevši od berbe, proizvodnje i prerade, preko trgovine, distribucije i na kraju potrošnje.

Evropska komisija procenila je da se samo u Evropskoj uniji baci oko 90 miliona tona hrane godišnje (ili 180 kilograma po osobi), a veliki deo je i dalje jestiv.

Nivo gasova sa efektom staklene bašte koji su nastali od prehrambenog otpada je skoro tri puta veći od globalne emisije gasova iz vazduhoplovstva.

Ako bismo ovaj procenat posmatrali u kontekstu nacionalnih emisija gasova, ukupan prehrambeni otpad bi bio izjednačen sa Indijom kao treći najveći svetski emiter. Kina sa emisijom 21 odsto gasova godišnje i Sjedinjene Američke Države sa 13 odsto su jedine dve države na svetu koje stvaraju više gasova sa efektom staklene bašte nego prehrambena industrija.

User avatar
Peace
Moderator
Reactions: 762
Posts: 1969
Joined: Thu Nov 12, 2020 2:20 am

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Peace »

U posljednjih 20 godina na svijetu je izraslo šumsko područje veličine Francuske

Istovremeno, u svijetu je izgubljeno 386 milijuna hektara drvnog pokrova, oko sedam puta više od površine obnovljene šume

Image

Šumom prekriveno područje veličine Francuske izraslo je širom svijeta tijekom posljednjih 20 godina, što pokazuje da se obnavljanje na nekim mjestima isplati, pokazala je nova analiza, piše Guardian.

Gotovo 59 milijuna hektara šuma obnovilo se od 2000. godine, pokazalo je istraživanje, pružajući potencijal za upijanje i skladištenje 5,9 gigatona ugljičnog dioksida - više od godišnje emisije cijelog SAD-a.

Dvogodišnja studija, provedena putem podataka satelitskih snimaka i terenskih istraživanja u desecima zemalja, identificirala je područja ponovnog rasta u atlantskoj šumi u Brazilu, gdje se područje veličine Nizozemske od 2000. godine obnovilo zbog napora na očuvanju i promjenama industrijske prakse.

Još jedno područje ponovnog rasta nalazi se u tajgama Mongolije, gdje se 1,2 milijuna hektara šume regeneriralo u dva desetljeća zahvaljujući radu konzervatora i mongolske vlade. Šume su se također vratile u dijelove središnje Afrike i Kanade.

Međutim, svijet se još uvijek suočava sa sveukupnim gubitkom šuma koje nestaju 'zastrašujućom brzinom', upozorili su istraživači, dok se krčenje šuma događa mnogo brže od shema obnove.

Tijekom sličnog razdoblja navedenog u studiji ponovnog rasta, koju je WWF vodio u sklopu projekta Trilion drveća, u svijetu je izgubljeno 386 milijuna hektara drvnog pokrova, oko sedam puta više od površine obnovljene šume.

Prethodne su studije procjenjivale da se svake godine gubi područje šuma veličine Ujedinjenog Kraljevstva, uglavnom zbog drvne građe ili kako bi se stvorilo mjesta za poljoprivredu, poput krčenja šuma koje predstavljaju veliku prijetnju divljim životinjama i naporima da se zaustavi klimatska kriza.

Krčenje šuma naglo se povećalo prošle godine, a gubici su koncentrirani na vitalne kišne šume u tropskim područjima.

Drveće se ogromnom brzinom ruši i pali, s više od 430.000 hektara izgubljenih 2021. Jair Bolsonaro, brazilski predsjednik, izložen je sve većem međunarodnom pritisku zbog takvih razmjera krčenja šuma.

'Znanost je jasna - ako želimo izbjeći opasne klimatske promjene i zaustaviti uništavanje prirode, moramo zaustaviti krčenje šuma i obnoviti prirodne šume', rekao je William Baldwin-Cantello, direktor rješenja temeljenih na prirodi u WWF-u.

'Već dugo znamo da je prirodna obnova šuma često jeftinija i bolja za biološku raznolikost od aktivno zasađenih šuma, a ovo istraživanje govori nam gdje i zašto se događa obnova i kako te uvjete možemo stvoriti i drugdje. Ali ne možemo uzeti ovu regeneraciju zdravo za gotovo - krčenje šuma i dalje zahvaća milijune hektara svake godine, znatno više nego što je obnovljeno.'
1
1 Image

User avatar
Kamilica
Stručnjak
Stručnjak
Reactions: 1146
Posts: 2295
Joined: Sun Apr 19, 2020 12:15 pm

Re: Vijesti vezane za klimatske promjene

Post by Kamilica »

Meni je najviše žao tih krčenja šuma. Žao mi kada pomislim koliko vremena treba da izraste jedno drvo.
Kada su mi slučajno polomili lipu, otplakala sam :((
Ne bojim se ljudi. Bojim se njihovih pravih lica onda kada njihove maske zavolim.

Post Reply