Nema ceste, pošte ili bijelih Amerikanaca, ali ima i prirode i jedinstvene povijesti koji oduzimaju dah
Američki Grand Canyon jedan je od simbola SAD-a te jedan od najpoznatijih nacionalnih parkova zemlje. Prostire se na gotovo 5 tisuća kilometara kvadratnih, a najpoznatiji je po kanjonima crvenih stijena i rijeci Colorado koja protiče kanjonom.
U srcu parka, unutar samog kanjona nalazi se seoce Supai, jedino mjesto u SAD-u gdje se pošta još uvijek raznosti na mulama i magarcima. Stoljetni je to dom indijanskog plemena Havasupai. Tamo stanuje 208 građana, mahom članova plemena, koji striktno reguliraju dolazak stranaca, a do njihovog sela se može doći ili helikopterom ili pak na leđima magarca nakon šest sati spuštanja niz klisure kanjona.
Kada se poštom nekom stanovniku nešto šalje, to se još po mraku ukrca na leđa mule, i satima silazi niz strmi teren. Članovi plemena zime tradicionalno provode na ispašama i u lovu, a u proljeće i po ljeti se spuštaju u kanjone gdje na malo škrte plodne zemlje uzgajaju žitarice. Najveća pošast proteklih godina nisu napadi drugih plemena nego nagle poplave u kanjonu koje uzrokuje globalno zatopljenje.
Dio je zgrada čak uklesan u crvene klisure kanjona, a imaju dvije crkve, jedno mjesto na kojem se može popiti kava i samo jedan maleni dućan koji se također opskrbljuje na četiri kopita.
Teritorij plemena Havasupai američko je ministarstvo agrokulture proglasilo najzabačenijim mjestom u SAD-u. Pleme Havasupai na tom teritoriju živi već više od 800 godina, iako je površina na kojoj su se nekada prostirali iznosila gotovo deseterostruko više za smanjenje su zaslužni bijeli kolonizatori. Članovi plemena desetljećima su vodili bitke s američkim vlastima da im se dopusti povratak barem djela zemlje čiji je veliki postotak pak pod nadzorom nacionalnog parka. Havasupai pleme dio je većeg naroda Hualapai, a miješali su se i s plemenom Hopi. Ime Havasupai označava plavo-zelene vode njihovih izvora i jezeraca koje zaista nestvarnom bojom privlače sve više i više turista. - Ta plava voda je u našoj krvi, baš kao i crvene stijene - kaže Rex Tilousi, jedan od starješina plemena koji uporno ponavlja kako oni danas ne tretiraju prirodu na način na koji su to činili njihovi preci. Članovi plemena sve više ovise o turistima koji posjećuju jezero i vodopade, kao i sam Supai, njihov glavni grad.
- Supai je zaista kao da ste se vratili dva stoljeća unazad. Jedva da ima struje, pošta teško dođe, a oko vas se govori samo jezik Havasupai, dijalekt Yuman jezika - kaže novinarka BBC-ja o jedinom indijanskom jeziku u SAD-u kojeg govore baš svi članovi jednog indijanskog naroda. To, vjerojatno, treba pripisati i izolaciji. Članovi udruga koje se bave zaštitom životinja izrazili su svoje nezadovoljstvo jer se sve više magaraca i mula maltretira i iskorištava u turističke svrhe a to, kažu, spada pod zlostavljanje životinja.
- Dogovorili smo se sa plemenom da iskusni članovi plemena svako malo naprave provjere te ocjene stanje životinje na skali od 1 do 10, pa da se više ne događa to da životinje umiru od žeđi i vrućine - kaže Susan Ash iz "Stop Animal Violence". Havasupai su od osamdesetih priznati kao suverena indijanska nacija koja se sama brine za svoje unutrašnje odnose te sami donose zakone koji se tiču članova plemena. - Ovo je dom naših predaka, i dok je nas biti će i života na dnu kanjona - kaže Rex Tilousi za BBC.
1
pleme Karo.. 
