Vrtovi
Re: Vrtovi
1
1
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Vrtovi
PREKRASNI BOTANIČKI VRT MONTREAL, KANADA
Sa bogatom kolekcijom od 22.000 biljnih vrsta i sorti, 10 velikih staklenka i više od 20 tematskih vrtova koji zauzimaju više od 75 hektara, Botanički vrt Montreal (Jardin botanique de Montréal) je poznat kao jedan od najvećih i najvažnijih botaničkih vrtova na svijetu.
Ideja za ovaj predivni vrt je nastala sredinom 19. stoljeća i uprkos brojnim problemima (Velika depresija, Drugi sv. rat…) nekolicina upornih ljudi je nastavila raditi na razvoju vrta koji je tek 1970-tih prepoznat kao ozbiljan projekt u Kanadi, a već 80-tih privukao i svjetsku pažnju.
Vrt vodi posjetitelje na putovanje kroz biljni svijet, pozivajući ih da istraže razne vanjske vrtove i staklenike, te da kroz proučavanje biljaka upoznaju različite kulture, uključujući i one iz Kine i Japana. Vrt nudi i poseban program za mlade kako bi se što bolje prilbližili radostima i čudima prirode, ali također služi i cijelom gradu (i planeti) kroz redovno poticanje sadnje stabala, očuvanje prirode i podizanje svijeti o važnosti zaštite okoliša.
Sa bogatom kolekcijom od 22.000 biljnih vrsta i sorti, 10 velikih staklenka i više od 20 tematskih vrtova koji zauzimaju više od 75 hektara, Botanički vrt Montreal (Jardin botanique de Montréal) je poznat kao jedan od najvećih i najvažnijih botaničkih vrtova na svijetu.
Ideja za ovaj predivni vrt je nastala sredinom 19. stoljeća i uprkos brojnim problemima (Velika depresija, Drugi sv. rat…) nekolicina upornih ljudi je nastavila raditi na razvoju vrta koji je tek 1970-tih prepoznat kao ozbiljan projekt u Kanadi, a već 80-tih privukao i svjetsku pažnju.
Vrt vodi posjetitelje na putovanje kroz biljni svijet, pozivajući ih da istraže razne vanjske vrtove i staklenike, te da kroz proučavanje biljaka upoznaju različite kulture, uključujući i one iz Kine i Japana. Vrt nudi i poseban program za mlade kako bi se što bolje prilbližili radostima i čudima prirode, ali također služi i cijelom gradu (i planeti) kroz redovno poticanje sadnje stabala, očuvanje prirode i podizanje svijeti o važnosti zaštite okoliša.
Re: Vrtovi
odspavala sam u ovom drvenom raju.. samo Japanci,znaju naparviti ugodjaj...............................................................................................
Re: Vrtovi
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Vrtovi
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Vrtovi
]Jedan od većih svjetskih labirinata nalazi se u talijanskom gradu Parmi. Zidine labirinta sastoje se od bambusa, a ovaj zvjezdoliki labirint je nastao kao rezultat oklade između talijanskog pisca J. L. Borgesa, koji je smatrao da ga je nemoguće izgraditi, i izdavača Franca Marie Riccija, koji je tvrdio suprotno
Još jedan talijanski labirint, ovog puta u gradiću Stra, na glasu je kao jedan od zahtjevnijih labirinata otvorenih za turiste. Izgrađen je 1720. godine, a priča se da se svojedobno u ovom labirintu izgubio i čuveni Napoleon. U centru labirinta nalazi se cilj – preko dva stoljeća star vidikovac na koji se posjetitelji mogu popeti i pogledati labirint iz zraka.
Egzotično otočje Havaji uz mnoge se svoje prirodne ljepote također diči jednim od najvećih trajnih labirinata na svijetu. Ovaj labirint na plantaži Dole poznat je i kao Labirint Ananas zbog toga što mu je središte uređeno u obliku velikoga ananasa. Proteže se na preko 2 i pol milje, a u sebi sadrži oko 14.000 različitih vrsta havajske flore.
Tu je i kukuruzni Labirint Richardson u Spring Groveu u američkoj državi Illinois, koji je, osim po svojoj impresivnoj veličini, poseban i po tome što se preuređuje svake godine, i to tako da njegov tlocrt iz zraka odaje počast nekoj ikoni pop kulture ili američkoga života.
Ovo su samo neki od prijedloga za turističko putovanje s temom labirinata. Dakako da labirinti najrazličitijih dimenzija i koncepata danas niču diljem globusa poput gljiva nakon kiše.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Vrtovi
Courances, France
2
2
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Vrtovi
1
1
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Vrtovi
Lancelot Brown – Otac modernog vrta
Velike kuće Engleske, kao što su Petworth House, Hampton Court, Blenheim Palace ili Richmond Palace, okružene su vrtovima koji se ubrajaju među najljepše u svijetu i smatraju idealima krajobrazne arhitekture. Svaki od navedenih vrtova je poput bajkovite pastoralne scene sa živopisnim jezerima, potocima koji lagano teku blagim padinama, s livadama prepunim cvijeća, drvećem koje stvara sjenu na zelenim travnjacima. Nije lako zamijetiti da ove vizure, tako harmonične i oku ugodne, nisu rezultat rada prirode nego detaljnog i dugotrajnog planiranja jednoga čovjeka – Lancelota Browna.
Lancelot “Capability” Brown rođen je u Kirkharleu u Northumberlandu 1715. godine. Služio je kao vrtlarski šegrt u službi Sir Williama Lorainea, odakle je prešao u Wotton, a zatim se pridružio vrtlarskom osoblju lorda Cobhama u Stoweu u pokrajini Buckinghamshire. Tamo je služio pod Williamom Kentom, jednim od utemeljitelja novog engleskog stila uređenja krajobraza. Kent je postao Brownov najveći učitelj i blizak prijatelj. U Stoweu je Brown bio odgovoran za realizaciju Kentovih nacrta, i malo-pomalo Lord Cobham mu je dopustio da preuzme poslove za njegove prijatelje iz aristokratskog kruga.
Lord Cobham umro je 1749. godine, a Brown je dvije godine kasnije napustio Stowe da bi ustanovio vlastitu praksu sa sjedištem u Londonu. Prvo mu je postignuće bilo jezero u Wakefield Lodgeu za vojvodu od Graftona; bio je toliko uspješan da je pozvan da preinači park poznate palače Blenheim u Woodstocku. Tamo je majstorski stvorio jezera pored mosta arhitekta Johna Vanbrugha i gotovo potpuno izbrisao ranije geometrijske nasade.
Stourhead Garden
Aristokracija ga je neizmjerno cijenila i tražila njegove usluge, a procjenjuje se da je stajao iza preko sto sedamdeset vrtova koji okružuju najljepše ladanjske kuće i imanja u Britaniji. Bio je toliko na glasu da je gotovo nemoguće pronaći istaknutu kuću tog vremena čiji vrt nije dizajnirao. U to je doba stekao osebujni nadimak Capability (sposobnost, mogućnost) zbog njegove navike da klijentima govori kako njihovi vrtovi imaju “velike potencijale”.
Razlog Brownova golemog uspjeha bio je taj što je u potpunosti promijenio prevladavajući trend u oblikovanju krajobraza 18. stoljeća. Najvećim arhitektom toga vremena smatrao se André Le Nôtre, kreator sjajnih i veličanstvenih vrtova u Versaillesu u Francuskoj. Le Nôtre je svojim uređenjima krajobraza prirodi nametao arhitektonski obrazac i njegovi vrtovi nisu imali spontani, prirodni izraz, već geometrijski, simetrični i vrlo formalan izgled.
Za razliku od Le Nôtrea, Brown je bio istinski impresionist, zaljubljen u prirodu oko sebe, u kojoj je uvijek vidio nadahnuće. Brown je smatrao da vrt ne smije biti samo funkcionalno okruženje velikih kuća, već mora posjedovati određenu ljepotu i u ljudima izazivati estetske osjećaje i ugodu.
Brownov stil odiše jednostavnošću i elegancijom. Svladao je umjetnost stapanja vrtova s okolnim prirodnim krajolikom i seoskim okruženjem. Njegovi vrtovi su mjesta širokih, valovitih travnjaka s vijugavim nizovima drveća, zasađenim s najvećom pažnjom kako bi se stvorio dojam romantičnog prirodnog prizora. Nasadi drveća se vizualno otvaraju kako bi se pružio pogled na zanimljiva mjesta, često klasične hramove, mostove ili spomenike. Sve je bilo pomno zamišljeno kako bi se stekao doživljaj prirodne ljepote.
Burghley House Garden
Sredstva koja je Brown koristio bila su iz prirode: nije koristio ni rezbareni kamen ni arhitektonske oblike, već se ograničio na travnjake; vodene površine (najčešće kaskadna jezera koja se protežu na više razina, ostavljajući dojam puno veće vodene površine koja prolazi kroz park); nekoliko vrsta drveća koja se sade pojedinačno ili u grupama; te valovitosti terena. Često je koristio niske ograde utonule u zemlju koje su omogućavale različitim dijelovima vrta da ne izgledaju odvojeno, već kao jedinstvena harmonična cjelina.
Pomoću tih elemenata kreirao je naizgled jednostavne skladne uzorke bez očite simetrije. Radio je po cijeloj Engleskoj, u često nepovoljnim klimatskim uvjetima, po kiši, snijegu i ledu, s ograničenim tehničkim mogućnostima. Mijenjanje tokova rijeka, pomicanje humki, stabala, kreiranje novih dolina, rad na ne uvijek pitomom tlu, uzgajanje biljaka koje nisu uvijek bile autohtone u Engleskoj – sve su to bili izazovi s kojima se morao suočavati.
Unatoč različitim preprekama, Brown je ustrajao i uvijek nalazio način da unaprijedi već postojeći krajolik – njegov pristup radu bio je kreativan i konstruktivan. Sve što je radio bilo je u potpunosti u skladu s okolnom prirodom, a njegovi vrtovi su istovremeno bili odraz naručitelja, prilagođeni kući uz koju se nalaze i, najviše od svega, izraz dubokog osjećaja za harmoniju i ljepotu njihova arhitekta-stvaratelja.
Brown je 1761. godine postao glavnim vrtlarom u palači Hampton Court, iako je nastavio i svoju privatnu praksu. Bio je iznimno velikodušan te često nije naplaćivao svoj rad.
Krajolici prirodnog izgleda koje je stvorio i oblikovao održavaju se u vrtovima širom Engleske i danas. Umro je 6. veljače 1783. u Londonu, ostavivši za sobom iznimno bogato naslijeđe u povijesti engleskog vrtlarstva.
Autor: Stela Zorić
Velike kuće Engleske, kao što su Petworth House, Hampton Court, Blenheim Palace ili Richmond Palace, okružene su vrtovima koji se ubrajaju među najljepše u svijetu i smatraju idealima krajobrazne arhitekture. Svaki od navedenih vrtova je poput bajkovite pastoralne scene sa živopisnim jezerima, potocima koji lagano teku blagim padinama, s livadama prepunim cvijeća, drvećem koje stvara sjenu na zelenim travnjacima. Nije lako zamijetiti da ove vizure, tako harmonične i oku ugodne, nisu rezultat rada prirode nego detaljnog i dugotrajnog planiranja jednoga čovjeka – Lancelota Browna.
Lancelot “Capability” Brown rođen je u Kirkharleu u Northumberlandu 1715. godine. Služio je kao vrtlarski šegrt u službi Sir Williama Lorainea, odakle je prešao u Wotton, a zatim se pridružio vrtlarskom osoblju lorda Cobhama u Stoweu u pokrajini Buckinghamshire. Tamo je služio pod Williamom Kentom, jednim od utemeljitelja novog engleskog stila uređenja krajobraza. Kent je postao Brownov najveći učitelj i blizak prijatelj. U Stoweu je Brown bio odgovoran za realizaciju Kentovih nacrta, i malo-pomalo Lord Cobham mu je dopustio da preuzme poslove za njegove prijatelje iz aristokratskog kruga.
Lord Cobham umro je 1749. godine, a Brown je dvije godine kasnije napustio Stowe da bi ustanovio vlastitu praksu sa sjedištem u Londonu. Prvo mu je postignuće bilo jezero u Wakefield Lodgeu za vojvodu od Graftona; bio je toliko uspješan da je pozvan da preinači park poznate palače Blenheim u Woodstocku. Tamo je majstorski stvorio jezera pored mosta arhitekta Johna Vanbrugha i gotovo potpuno izbrisao ranije geometrijske nasade.
Stourhead Garden
Aristokracija ga je neizmjerno cijenila i tražila njegove usluge, a procjenjuje se da je stajao iza preko sto sedamdeset vrtova koji okružuju najljepše ladanjske kuće i imanja u Britaniji. Bio je toliko na glasu da je gotovo nemoguće pronaći istaknutu kuću tog vremena čiji vrt nije dizajnirao. U to je doba stekao osebujni nadimak Capability (sposobnost, mogućnost) zbog njegove navike da klijentima govori kako njihovi vrtovi imaju “velike potencijale”.
Razlog Brownova golemog uspjeha bio je taj što je u potpunosti promijenio prevladavajući trend u oblikovanju krajobraza 18. stoljeća. Najvećim arhitektom toga vremena smatrao se André Le Nôtre, kreator sjajnih i veličanstvenih vrtova u Versaillesu u Francuskoj. Le Nôtre je svojim uređenjima krajobraza prirodi nametao arhitektonski obrazac i njegovi vrtovi nisu imali spontani, prirodni izraz, već geometrijski, simetrični i vrlo formalan izgled.
Za razliku od Le Nôtrea, Brown je bio istinski impresionist, zaljubljen u prirodu oko sebe, u kojoj je uvijek vidio nadahnuće. Brown je smatrao da vrt ne smije biti samo funkcionalno okruženje velikih kuća, već mora posjedovati određenu ljepotu i u ljudima izazivati estetske osjećaje i ugodu.
Brownov stil odiše jednostavnošću i elegancijom. Svladao je umjetnost stapanja vrtova s okolnim prirodnim krajolikom i seoskim okruženjem. Njegovi vrtovi su mjesta širokih, valovitih travnjaka s vijugavim nizovima drveća, zasađenim s najvećom pažnjom kako bi se stvorio dojam romantičnog prirodnog prizora. Nasadi drveća se vizualno otvaraju kako bi se pružio pogled na zanimljiva mjesta, često klasične hramove, mostove ili spomenike. Sve je bilo pomno zamišljeno kako bi se stekao doživljaj prirodne ljepote.
Burghley House Garden
Sredstva koja je Brown koristio bila su iz prirode: nije koristio ni rezbareni kamen ni arhitektonske oblike, već se ograničio na travnjake; vodene površine (najčešće kaskadna jezera koja se protežu na više razina, ostavljajući dojam puno veće vodene površine koja prolazi kroz park); nekoliko vrsta drveća koja se sade pojedinačno ili u grupama; te valovitosti terena. Često je koristio niske ograde utonule u zemlju koje su omogućavale različitim dijelovima vrta da ne izgledaju odvojeno, već kao jedinstvena harmonična cjelina.
Pomoću tih elemenata kreirao je naizgled jednostavne skladne uzorke bez očite simetrije. Radio je po cijeloj Engleskoj, u često nepovoljnim klimatskim uvjetima, po kiši, snijegu i ledu, s ograničenim tehničkim mogućnostima. Mijenjanje tokova rijeka, pomicanje humki, stabala, kreiranje novih dolina, rad na ne uvijek pitomom tlu, uzgajanje biljaka koje nisu uvijek bile autohtone u Engleskoj – sve su to bili izazovi s kojima se morao suočavati.
Unatoč različitim preprekama, Brown je ustrajao i uvijek nalazio način da unaprijedi već postojeći krajolik – njegov pristup radu bio je kreativan i konstruktivan. Sve što je radio bilo je u potpunosti u skladu s okolnom prirodom, a njegovi vrtovi su istovremeno bili odraz naručitelja, prilagođeni kući uz koju se nalaze i, najviše od svega, izraz dubokog osjećaja za harmoniju i ljepotu njihova arhitekta-stvaratelja.
Brown je 1761. godine postao glavnim vrtlarom u palači Hampton Court, iako je nastavio i svoju privatnu praksu. Bio je iznimno velikodušan te često nije naplaćivao svoj rad.
Krajolici prirodnog izgleda koje je stvorio i oblikovao održavaju se u vrtovima širom Engleske i danas. Umro je 6. veljače 1783. u Londonu, ostavivši za sobom iznimno bogato naslijeđe u povijesti engleskog vrtlarstva.
Autor: Stela Zorić
2
1
1
1
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Vrtovi
Da biste pronašli najtradicionalniji Japan, nema boljeg mjesta od vrta Kenrokuen. Drveće, fontane, čajanica, viseći most ... Svi elementi a Japanski vrt ovdje su prisutni klasični. Pored toga, potrebno je znati da je gradnja započela tokom perioda Edo, tačnije oko 1600. godine. U prošlosti je bio dio zamka Kanazawa, danas je park-vrt u kojem svako može pronaći trenutak mira i smirenost
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Vrtovi
Na rubu Londona nalazimo jedan od najvećih i najvažnijih botaničkih vrtova na svijetu: ruka Kraljevski botanički vrt, Kew. Na površini od 120 hektara i zahvaljujući umjerenoj klimi koju imaju u Ujedinjenom Kraljevstvu, ovdje je iz uglova moguće vidjeti gdje tradicionalni engleski vrt glavni je junak, niz staklenika u kojima žive egzotične biljke (poput takozvane Kuće palmi, u kojoj ima mnogo primjera tropskih i suptropskih palmi svijeta; ili Kuće lopoča), i nekoliko kipova kao i kineska pagoda pronađena na jugoistoku.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Vrtovi
U srcu Brooklyna postoji potpuno drugačije mjesto od onoga što možemo vidjeti u gradu: na više od 210 hiljada kvadratnih metara nalazi se botanički vrt u kojem raste drveće, grmlje i cvijeće sposobno da podnese blaga ljeta i snijeg koja pada svake zime u ovom dijelu svijeta raspoređenim u različitim područjima. Na primjer, postoji voćnjak, aromatični vrt, jedan za domaće vrste, drugi za grmlje ruža i drugi za vodene biljke i biljke uz rijeku.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Vrtovi
Versajski vrtovi jedan su od najvećih i najstarijih francuskih vrtova na svijetu. Imaju površinu od 800 hektara, a gradnja je započela 1632. godine, za vladavine Luja XIII. U svaki od elemenata ove vrste vrta jasno se razlikuje: biljke orezane na takav način da im daju geometrijski oblik, zaobilazeći stazu koja vodi do ribnjaka ili do drugog vrta. Sve je ovo uzorak kontrole i poretka koji ljudi daju gajenim biljkama.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Vrtovi
Ako ikada posjetite Marakeš, preporučujemo da posjetite Vrt Majorelle. Dizajnirao ga je francuski iseljenički umjetnik Jacques Majorelle 1924. godine, odabirući biljke koje mogu živjeti u vrućem i suhom podneblju kao ono u Maroku, poput kaktusa, raznih sukulenata i nekih palmi, kao što je datulja. Ima prekrasnu plavu fontanu i muzej čije je pročelje također prekrasne plavkaste boje.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Vrtovi
Smještena na dvanaestak kilometara od Pekinga, takozvana Ljetna palata jako je patila. Prvi put je sagrađena 1750. godine, ali je 1860. praktično uništena tokom Drugog opijumskog rata. Jedan dio se mogao obnoviti, ali ostatak je trebalo napraviti novi. I pored toga, Zaslužuje biti u ovom izboru za niz pagoda, rezidencija i mostova, među kojima se posebno ističe Most od sedamnaest lukova.. S dužinom od 150 metara i širinom od osam metara, moći ćete uživati ne samo u veličanstvenom krajoliku koji ovaj dio Pekinga nudi, već i u Mramornom čamcu, koji unatoč imenu nije dobar za plovidbu, iako carica Cixi (1861-1908) koristio ga je za proslave zabava
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Vrtovi
Vrtovi Butchart pravo su remek-djelo. Dizajnirala ih je Jennie Butchart, žena koja je zajedno sa suprugom 1904. godine krenula raditi kako bi stvorila fantastičan japanski vrt, nešto što će završiti godinu dana kasnije. Talijanski vrt stići će dvadesetak godina kasnije, kao i vrt ruža. Trenutno postoji više od 700 različitih vrsta biljaka, sve ovo kako bi se osiguralo da ovi vrtovi cvjetaju dobar dio godine
1
1
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Vrtovi
panija ima arapsku prošlost, a to se ogleda u mnogim drevnim vrtovima, poput onog pronađen u provinciji Granada. Generalife je dio grada koji su nasridski kraljevi koristili kao mjesto za odmor. U nalazimo voćnjake i ukrasne biljke, poput palmi. Tu je i niz fontana koje osvježavaju okoliš i koje također služe za vodu.
1
1
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Vrtovi
Ovi vrtovi su vrlo znatiželjni. Oni nemaju nikakve veze s onima koje smo do sada vidjeli. Stvorio ih je Edward James između 1947. i 1949. i dao im je nadrealni izgled. Danas zauzimaju površinu od 32 hektara u kojoj se kombiniraju različite arhitektonske strukture usred bujnog tropskog vrta u kojima postoje čak i prirodni bazeni koji se zovu upravo bazeni.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Vrtovi
Uz Japan uglavnom vežemo pojmove poput minimalizma, čaja, crvene i bele boje, ali japanski vrtovi sve češće postaju deo i naših gradova...
Japanski vrt je idealan za ljubitelje čistih linija, ali i za sve koji bi želeli da iskustvo vrtlarenja prenesu na viši nivo.
Tradicionalni japanski vrt se razvio iz kineskog vrta. Kroz istoriju je odigrao ključnu ulogu u poimanju vrta u Aziji, ali i na Zapadu. Japanski vrt počiva na načelu da vrt mora da bude priroda oblikovana ljudskom rukom. Dok ćete u francuskim vrtovima pronaći fontane i vodoskoke, u japanskom ćete pronaći isključivo prirodno oblikovane vodene tokove.
Tri osnovna elementa ovih vrtova su voda, kamen i biljka – baš kao i u prirodi. Japanski vrt ne trpi nepotrebne dekorativne elemente, jer je priroda lepa sama po sebi. Tako u originalnom japanskom vrtu nikada nećete pronaći kipove, statue i sl. elemente. Za dekorisanje se koriste isključivo kamenje, oblutci i šljunak, pošto za Japance kamen ima svest i duh.
Voda mora biti prirodna, a ne zarobljena u ljudskom delovanju. Vodoskoci, fontane i slične dekoracije su nepoželjne. Jezerca i potoci su osnovne vodene površine, koje neretko sadrže zanimljiv biljni i životinjski svet.
Biljke predstavljaju svetinju, stoga se oblikuju na nežan i delikatan način. Setite se samo bonsai drveća koje se godinama obrezuje kako bi nakon mnogo vremena i truda dobilo željeni oblik. Sama tehnika je krajnje zahtevna i predstavlja mnogo više od hortikulturne veštine.
Postoje tri tipa japanskih vrtova: Karesansui (suvi vrt), Tsukiyama (priroda u malom) i Chainwa (čajni vrt).
Karesansui ili suvi vrt se sastoji od stena, šljunka, kamenja i oblutaka. Šljunak se oblikuje u ovalne oblike (talase ili koncentrične krugove) i na taj način simboliše vodu. Kamenje položeno umesto kipova simbolizuje ostrva, brodove, planine i druge objekte. U ovom tipu vrta nema biljaka, osim mahovine, pa ga Japanci često nazivaju vrtom praznine. Ovaj vrt služi gotovo isključivo za gledanje, jer svaki korak može narušiti savršenu ravnotežu.
Tsukiyama je, kako mu i ime kaže, priroda u malom. Potok postaje reka, jezero more, a kamenje planine. Prednost ovog vrta je što prostor čini vizualno većim. U njemu možete pronaći brojne staze i puteljke koji će vam omogućiti divljenje reprodukciji stvarnog prizora u malom.
Chainwa je vrt koji je u izvornom izdanju bio smešten uz paviljon u kojem se odvijala poznata ceremonija čaja. Inspirisan je Zen budizmom, a osvaja jednostavnošću i elegancijom. U njemu često srećemo biljke poput bambusa, paprati i visokih trava. Najvažniji je sklad svih elemenata od kojih nijedan ne dominira.
Japanski vrt je idealan za ljubitelje čistih linija, ali i za sve koji bi želeli da iskustvo vrtlarenja prenesu na viši nivo.
Tradicionalni japanski vrt se razvio iz kineskog vrta. Kroz istoriju je odigrao ključnu ulogu u poimanju vrta u Aziji, ali i na Zapadu. Japanski vrt počiva na načelu da vrt mora da bude priroda oblikovana ljudskom rukom. Dok ćete u francuskim vrtovima pronaći fontane i vodoskoke, u japanskom ćete pronaći isključivo prirodno oblikovane vodene tokove.
Tri osnovna elementa ovih vrtova su voda, kamen i biljka – baš kao i u prirodi. Japanski vrt ne trpi nepotrebne dekorativne elemente, jer je priroda lepa sama po sebi. Tako u originalnom japanskom vrtu nikada nećete pronaći kipove, statue i sl. elemente. Za dekorisanje se koriste isključivo kamenje, oblutci i šljunak, pošto za Japance kamen ima svest i duh.
Voda mora biti prirodna, a ne zarobljena u ljudskom delovanju. Vodoskoci, fontane i slične dekoracije su nepoželjne. Jezerca i potoci su osnovne vodene površine, koje neretko sadrže zanimljiv biljni i životinjski svet.
Biljke predstavljaju svetinju, stoga se oblikuju na nežan i delikatan način. Setite se samo bonsai drveća koje se godinama obrezuje kako bi nakon mnogo vremena i truda dobilo željeni oblik. Sama tehnika je krajnje zahtevna i predstavlja mnogo više od hortikulturne veštine.
Postoje tri tipa japanskih vrtova: Karesansui (suvi vrt), Tsukiyama (priroda u malom) i Chainwa (čajni vrt).
Karesansui ili suvi vrt se sastoji od stena, šljunka, kamenja i oblutaka. Šljunak se oblikuje u ovalne oblike (talase ili koncentrične krugove) i na taj način simboliše vodu. Kamenje položeno umesto kipova simbolizuje ostrva, brodove, planine i druge objekte. U ovom tipu vrta nema biljaka, osim mahovine, pa ga Japanci često nazivaju vrtom praznine. Ovaj vrt služi gotovo isključivo za gledanje, jer svaki korak može narušiti savršenu ravnotežu.
Tsukiyama je, kako mu i ime kaže, priroda u malom. Potok postaje reka, jezero more, a kamenje planine. Prednost ovog vrta je što prostor čini vizualno većim. U njemu možete pronaći brojne staze i puteljke koji će vam omogućiti divljenje reprodukciji stvarnog prizora u malom.
Chainwa je vrt koji je u izvornom izdanju bio smešten uz paviljon u kojem se odvijala poznata ceremonija čaja. Inspirisan je Zen budizmom, a osvaja jednostavnošću i elegancijom. U njemu često srećemo biljke poput bambusa, paprati i visokih trava. Najvažniji je sklad svih elemenata od kojih nijedan ne dominira.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.