Kafa -kahva -kava-kahveh-caffe-café-qahioa

[Kamilica]

Uzela, da probam i nije loša
IMG_20210802_131403.jpg

Prvobitno pomislih nešto sa malinom zbog tog roze detalja.

[Skitnica]

Trenutno pijuckam kafu i gledam prolaznike koji nekud zure...

[Skitnica]

Jucerasnji café latte

[Peace]

Djeca su mi ovu donijela iz Italije. Trebala sam mozda odmah da je pijem, sad vise ne mirise ko na pocetku.

[Peace]

Odem nekad sa djecom po iced coffee, i zna mi dobra biti u ljetnim danima.
Sin pije ledenu i ljeti i zimi.

[Bella]

Vratila se ovoj ... mix

....

[Peace]

Gdje je kupujes Bella?

[Peace]

Ja sam iz Bosne donijela kafu As. I wow koliko je bolja od Zlatme Dzezve.

[Bella]

Gdje je kupujes Bella?

Kupim kod ''grka' internacionalna radnja... kod njega kupujem i kefir..

[Peace]

Dobila sma ovakav aparat, i 13 pakiranja (10 kom u pakiranju) kafe.
Dobra je.

[Skitnica]

[Skitnica]

Ne bih je probala da je nisam dobila.. i nije mi nesto i dalje vise volim moj espresso..

[Skitnica]

[Skitnica]

Kafa u “šalicama” za čaj ..

[Bella]

.........

.. mmmm... za sada br 1

[Peace]

Ja tako probam sve, pa se opet vratim nasoj tradiconalnoj kafi i tradicionalnoj pripremi.

Instant mi je ranije znala sjest, ali ne vise.

[Bella]

.trenutno kombinujem

.za jutro..Asia...blaga..ili ti. Tanka

.Brazil i Gold..popodnevna...Jace su.i bolje ih podnosim u ta doba

[Bella]

https://www.pinterest.com/pin/cloudy-co ... 173998480/
probala sam slicno. dobra

[Gudi]

dobra tema

[Peace]

Sta li mi se to ukazuje unutra?

[Kamilica]

Sta li mi se to ukazuje unutra?

Meni lici na ovo

[bakterijasmarsa]

U Italiji, poručimo Amerikano
dobijemo u većoj šoljici (za kapućino) kafu iz espreso aparata, u bokalčetu vrelu vodu i u drugom bokačetu toplo mleko.
to nam se najviše svidelo.

[kreja]

Tradicija ispijanja kafe izuzetno je duga u našoj zemlji. U Bosnu i Hercegovinu crnu kraljicu donijele su Osmanlije svojim dolaskom 1463, a načini uživanja u njoj nisu se bitnije mijenjali.

Fildžan i turska kafa koji su se zadržali sve do danas potiču iz tog perioda. Iz fildžana se u našoj zemlji uvijek sa kockom šećera pila turska kafa, kasnije nazvana bosanska, često i s rahat lokumom. I danas u našoj zemlji, uprkos navali espresso kafe, na cijeni su kafane u kojima se gostima servira i bosanska kafa. U životu ljudi u BiH kafa i kafana imaju nezamjenjivu ulogu u svakodnevnom životu i stoljećima je – još od turskog doba – stvaran kult kafe i kafane Kafa je integralni dio svih ovdašnjih običaja, kao i ukupnog života, piše Raif Čehajić, bh. autor knjige „Kafa – magični napitak“.



U Bosni i Hercegovini postoje i nazivi za pojedinu kafu shodno njenoj funkciji u tom trenutku.

Tako imamo „dočekušu“, sa kojom naravno počastimo goste, „sikterušu“, kafu kojom označavamo da je kraj druženja blizu, „slatku“, kafu koja se pije povodom nekog sretnog događaja. Tu je i „ razgovoruša“, kafa koja ima za cilj da kroz razgovor olakša neki težak životni trenutak jednom od sagovornika ili jednostavno kafa uz koju teče priča.

[kreja]

Godine 1657. kralj Čarls II Stjuart zabranio je sve „kafiće“, odnosno mjesta u kojima se služila kafa, jer je smatrao da se tu ljudi okupljaju da bi stvarali zavjere protiv njega. Sam nije pio kafu.

Onore de Balzak pio je i do 60 šoljica kafe dnevno.

U čast ovom napitku Bah je 1732. godine komponovao kantatu pod nazivom „Kafa“.

U Italiji je najpopularniji espreso koji se poslužuje u maloj šoljici i obično se konzumira stojeći.

Francuzi u velikoj šolji kombinuju jednaku količinu filter kafe s mlijekom.

U Turskoj kažu da kafa mora biti crna kao pakao, snažna kao smrt i slatka kao ljubav. Ali Turci, ipak, češće piju čaj.

U Saudijskoj Arabiji kafa je često aromatizirana.

Kafu najviše piju Amerikanci i to espresso i kapućino bez obzira na dio dana.

[kreja]

Najstarijim podatkom o kafanama u Bosni smatra se onaj koji je zabilježio turski historičar i pisac porijeklom iz Bosne Ibrahim efendija Alajbegović. Putujući po Bosni, 1592. godine tvrdi da su se kafane nalazile na gotovo svakom ćošku bosanskih gradova, a najviše ih je bilo na sarajevskoj Baščaršij, ali i na istočnoj kapiji grada, na Vratnik Mejdanu. Kako je vratnička cesta bila glavni put prema istoku, u te kafane u turskom periodu (“Pod kestenom”, “Mušanova kahva” i dr), pored domaćeg stanovništva, svraćali su i mnogobrojni putnici, piše autor Čehajić.