Religija i slikarstvo

[Vjetar]

Kroz cijelu historiju umjetnosti, evidentno je da je na nju religija imala veliki uticaj. Mnoga djela za motive imaju religijske teme, ličnosti, događaje i slično. Mnoga od njih su remek-djela i slavljena su kao takva i dan danas. Najskuplja slika, Salvator Mundi, djelo svima znanog Leonardo da Vinci-ja, je njegova predstava Isusa Krista.



To je samo jedan, možda i naočitiji primjer, ali ima ih nebrojeno.
Koje se vama sviđaju? Možda i da prokomentarišete postavljene...

[Ton]

Islam ne dozvoljava slikanje likova, pa su se islamski umjetnici specijalizirali za ornamente, kaligrafiju i slike sa motivima biljaka.
Gledao sam neke primjerke Kur'ana čija je svaka stranica doslovno umjetničko djelo i jako mi se to svidjelo. Ali i sami ornamenti po vjerskim objektima znaju oduzimati dah svojom ljepotom.

[Boki]

Egipćani su imali puno božanstava i slikali su ih na karakterističan način.


Ova mi je najupečatljivija. Predstavlja božicu Nut, božicu neba i zvijezda i ovo je način na koji su je predstavljali

[Vjetar]

Egipćani su 3000 godina (slovima: tri hiljade godina), tri milenija, na isti, potpuno isti način slikali ljude i prizore iz života, kao i svoja božanstva. Za te tri hiljade godina niko se nije usudio slikati drugačije, nego ovako kao gore u tvom postu, prilično prosti prikaz profila ljudi sa naglašenim okom i razmahanim rukama. Navodno, razlog tome su svete knjige i faraoni koji su nalagali da to bude tako i nikako drugačije. I oni su se toga držali pobožno i bez pogovora. 3000 godina

[Boki]

Meni to izgleda kao da su vjerske službenike koristili za slikanje tih slika. Možda nisu ni prepoznavali to kao neki talenat poseban, pa su u angažovali bilo koga da im to crta, nekoga od službenika. A neke slike ipak izgledaju kao naprednije malo, ali to je vjerovatno do toga što se potrefio neko talentovaniji

Ja koliko znam i ikone i mozaici su prikazivali lica u skoro identičnom stilu, oduvijek

[Mina]

Michelangelo Merisi da Caravaggio ( 1602-1603)
Polaganje Krista u grob

[bruno]

Carl Heinrich Bloch – The mocking of Christ

[Ton]

Neobična je. Sva je kao fotografija, ne samo zbog realističnog prikaza, već i zbog ovog pogleda "u kameru" koji ovdje izgleda baš tako. I na drugim slikama modeli gledaju prema umjetniku, odnosno prema nama u konačnici. Ali, ovdje to drugačije izgleda. Kao da je foto-reporter bio tu i uhvatio Isusov pogled koji govori - vidite li vi šta mi rade?
Odlična je
Odoh spavati

[Vjetar]

Caravaggio je ovako predstavio žrtvovanje Abrahamovog sina


Isti prizor po Rembrandtu


Ovako je (ne)žrtvovanje Ibrahima a.s. sina predstavio iranski slikar

[Vjetar]

Leon Comerre, The Flood, 1911.

[carobnjak_N]

koji je to smjer u slikarstvu?
nisam znalac ali primjetio sam da mi se neki pravci bas svidjaju.

[Vjetar]

Ovo zadnje djelo predstavlja potop, slikarevu viziju kako je mogao izgledati i grupu ljudi i životinja koji se bore ga preživjeti (a neće, jer nisu na Nojevoj/Nuhovoj arci).
Meni ovo izgleda kao realizam, ako bi se sudilo samo po tehnici. Ali uzima se u obzir i motiv, pa ne znam, može se svrstati i u simbolizam. Klasifikovano je kao djelo religijskog slikarstva. Neko će možda znati bolje

Meni se sviđa jer se baš vidi da lije "iz neba i iz zemlje" i da su svi mokri i očajni. Baš ima tegobu.

[blackadder]

The Conversion of Saint Paul, Caravaggio 1601.

I druga verzija iz iste godine



Caravaggio je imao isto ludih motiva

Priča za Svetog Paula, otprilike, proganjao prve kršćane, da bi ga u sred jednog pohoda pogodilo svjetlo s neba odakle mu se obratio Isus i pitao ga zašto progoni njega i kršćane. To je bio momenat preobraženja Paula.

[Ton]

Eduard Kasparides, The penitent Mary Magdalene in the cave, 1890.

Zanimljiv prikaz Marije Magdalene

[blackadder]

Šta je "penitent"

[Ton]

Rafael, Uskrsnuće Krista, oko 1500.

Sretan Uskrs

[kreja]

Lavinija Fontana


Uznesenje Bogorodice 1593,


Sveta porodica sa Svetom Katarinom Aleksandrijskom 1581

Krist sa simbolima muke iz 1576.

[kreja]

Mitološka bića pojavljuju se od davnina u slikama u vajarstvu,arhitekturi i književnosti. Ljudi su oduvek težili da prikažu ono neshvatljivo,ono što je zamislio um..pokušavajući da to uobliče,da mu podare oblik shvatljiv oku.
Tako imamo mnoštvo raznih likova iz različitih mitologija.

Kentauri su bili mitski narod polu ljudi polu konji koji je živio u Tesaliji.

[kreja]

Meduza je bila lijepa žena koju je Atina pretvorila u gorgonu, zato što ju je uhvatila kako ljubi Posejdona u njenom hramu. Ko god bi je pogledao pretvorio bi se u kamen. Meduzu je uspio ubiti Persej koristeći se uglačanim štitom koji mu je dala Atina, kao ogledalom, dok joj je odsjecao glavu. Kasnije je Meduzinu glavu Atina prčvrstila na svoj oklop. Meduzinu glavu nosio je na svom neprobojnom štitu i najviši bog Zevs. Ugledajući se na njega, slikom Meduzine glave ukrašavali su svoje štitove i oklope mnogi mitski i istorijski junaci stare Grčke i Rima.





Teodor Žeriko- Splav Meduze

"Splav Meduze" jedna je od najpoznatijih slika francuskog slikara romantizma Teodora Žerikoa.
Slika je nastala 1818-1819, kada je umetnik imao 27 godina i vrlo brzo je postala ikona francuskog romantizma.Na slici je predstavljena grupa ljudi na splavu za spasavanje posle potopa francuskog ratnog broda "Meduze" koji je udario u obalu zapadne Afrike 15. jula 1816. Najmanje 147 ljudi se našlo na brzopleto konstruisanom splavu, ali su svi umrli osim petnaestoro koji su morali da se suoče sa glađu, dehidratacijom, kanibalizmom i ludilom koje ih je obuzimalo