Jedete li svinjetinu i ako ne, zašto ne? Jesu li religiozni razlozi na prvom mjestu, ili postoje drugi razlozi za to?
Ako jedete, koliko često jedete i u kojoj formi? Brine li vas etiketa nezdravosti koju svinjetina nosi?
laganini wrote: ↑Sat Dec 05, 2020 8:16 pm..izgleda da nekad je bila drugačija teorija al ko će stat na kraj teorijama..kod nas ima jedan dr u Hercegovini koji je ujedno i travar uglavnom lijekovi na prirodnoj bazi..i preporuča svima koji su na terapiju da jedu slaninu pancet svinjsku..musliman je..
Mina wrote: ↑Sat Dec 05, 2020 8:46 pmRadije slušaš gatare nego stručnjake?
Stručnjaci (tebi je to bitno laganini - kršćani takođe ) kažu da nije zdravo. Čak naprotiv, znatno je nezdravije od većine ostalih vrsta mesa, zbog svoje specifičnosti.
STRUKTURA BJELANČEVINA SVINJETINE VRLO JE SLIČNA ONOJ U LJUDSKOM MESU, zbog toga je pri probavi obrambeni crijevni sistem ne prepoznaje kao strano tijelo,te lako kroz crijevne zidove prolazi u limfu i krv zajedno sa bjelančevinastim produktima truljenja i toksinima (otrovima). To se događa brže i lakše nego s bilo kojim drugim životinjskim ili biljnim bjelančevinama.
SVINJETINA SADRŽI JEDNU BJELANČEVINU koja na osnovi svoje strukture ima vrlo visoku stopu raspadanja (truljenja). Vrlo brzo prelazi u gnjilost. Tako nastali produkti truljenja znatno opterećuju crijeva, limfu, krv, jetra i sve organe za izlučivanje i odlaganje toksina.
SVINJSKO MESO IMA VISOK SADRŽAJ MASTI koje se nalaze u svim stanicama a ne samo u takozvanim masnim stanicama kao kod janjetine ili junetine.
VISOK SADRŽAJ KOLESTERINA, najveći je u svinjskom mesu. Kolesterin u ljudskom tijelu ima različite zadatke, npr., izgradnju staničnih opni i prijenosa masti ali što je previše, previše je!
VEZIVNA TKIVA su naročito izložena negativnom djelovanju jedenja svinjetine. Vezivno tkivo ima zadatak da organizam kao cjelinu drži na okupu. Voda se u vezivnom tkivu zadržava u spoju malih molekula koje najčešće sadrže sumpor. Što je više spojeva u vezivnom tkivu utoliko više se nakuplja voda pa je tkivo natečenije. Budući da svinjetina ima visok postotak sumpora, korištenjem svinjskog mesa se velik dio ovih sumpornih spojeva odlaže u vezivnom tkivu (tetive i hrskavice). Time se vezivno tkivo poput spužve puni vodom a kod redovite upotrebe svinjetine doslovno natiče.
SLUZAVI sastojci svinjskog mesa talože se u žilama, tetivama i hrskavicama sistema za kretanje. Korištenjem svinjetine, ove supstance vezivnog tkiva postaju u neku ruku sluzave, mekane i manje otporne. Posljedica je da se žile lakše istežu, tetive ne mogu izdržati opterećenje a hrskavice degeneriraju (potroše se). Tako nastaju tipična oboljenja kao reuma, artritis, artroza, oštećenja hrskavičnih spojeva…
HORMON RASTA koji se u velikoj količini nalazi u svinjskom mesu i koji ne djeluje samo na pojačani rast mladih do puberteta, nego je aktivan i kod odraslih, pospješuje upale, bujanje itd. Budući da potiče sve procese rasta, potiče i rast stanica raka. Zakrčenjem vezivnog tkiva sudjeluje neosporno kao uzročnik u nastanku raka a porastom hormona ubrzava njegov razvoj.
HISTAMIN se u svinjetini nalazi u visokoj koncentraciji. Njegova koncentracija je najveća u usporedbi sa drugim životinjama za klanje. Histamin je pak najjači izazivač alergijskih reakcija uopće. Tijelo koje se hrani svinjskim mesom je zbog visoke količine histamina manje otporno na stres pa je zbog toga sklonije čirevima na želucu, srčanim aritmijama i infarktima. Svinjetina zbog histamina pospješuje i kožne alergije kao urticarija, neurodermatitis i peludna hunjavica.
Toksini iz svinjskoga mesa ometaju rad nervnog sistema a time i druge funkcije organizma.
Svinjetina je najveći limfni opterecevac koji se testom može obuhvatiti. Svinjetina opterećuje limfni sistem još 4 (četiri) tjedna nakon jela. Svinje iz masovnog uzgoja sadrže najveću količinu ADRENALINA i izlucuju ga direktno u krv.
Svinja genetski sliči čovjeku, zato se i koristi u GM pravljenju organa. Mislim da nije samo stvar čistoće, već i genetike, naime krave koje su bile kanibali su razvili kravlje ludilo. Također, neki manji oblik GM deformacije kroz mnogo mnogo generacija moze izazvati i svinjetina jer je jedenje svinjetine skoro kao kanibalizam. Dovoljno je samo pogledati autentične stare fotografije sa ovih prostora, ljudska lica. Zatim usporediti sa facama oko sebe danas, i koliko “svinjskih glava” čovjek zatekne oko sebe, toliki je razmjer mutacije o kojoj se ovdje govori. Naročito ih ima mnogo među političarima. Ne želimo ovime nikog vrijeđati, ali zaista glave nekih ljudi nakon nekog vremena sve više sliče svinjskoj glavi. Svinja je čistać prepuna parazita.
Svinje su po prirodi svaštojedi. To znači da će svinje pojesti gotovo sve, uključujući i pokvarene supstance, izmet, urin, pa čak i štetne izrasline. Probavni sistem svinja je zapravo nesposoban za izbacivanje ovih štetnih otrova iz tela.
U stvari, svinje će to obraditi za oko četiri sata. Ova količina vremena nije dovoljna da se iskoreni preopterećenje toksina koji su uneti. Ovi štetni otrovi se talože u samim svinjama, posebno u njihovim masnim ćelijama i organima.
Prema medicinskom istraživanju, koje je sprovelo grupa naučnika, skoro 69% (od oko 200 uzoraka) svih testova sirove svinjetine je bilo puno štetnih otrova i mikroorganizama, poznatih kao Jersinija enterokolitika. Ovi štetni mikroorganizmi mogu izazvati mnoge zdravstvene probleme, kao što su: povišena temperatura, gastrointestinalni problemi, dijareja, povraćanje i grčevi.
Pa, prema ovim istraživanjima, mlevena svinjetina je bila sklonija tome da se pokvari, nego svinjetina u komadima. Mlevena svinjetina je takođe bila pozitivna na različite kontaminacije, uključujući i sumnjivo jedinjenje raktopamin. Ovo štetno jedinjenje je zabranjeno u Evropi i Kini.
Broj ovih mikroorganizama koji se nalaze u mlevenoj svinjetini je bio zastrašujući i izuzetno opasan, i to bi učinilo lečenje veoma rizičnim i smrtonostim ukoliko bi se neko razboleo.
Možemo takođe reći da su svinje domaćini mnogim različitim i opasnim parazitima, infekcijama i drugim stvorenjima. Mnogi od ovih štetnih parazita se mogu preneti na ljudska bića.
Bella wrote: ↑Sat Dec 05, 2020 8:55 pmKad smo kod toga. ima li igdje studija.. da se to ocituje na primjeru- zemalja / naroda.. sta jedu. od cega oboljevaju
. primjeri gdje se ne jede svinjetaina, a jedu druge vrste zivotinja...
.......................... google.................
Utvrđeno je da mast u svinjetini sadrži više nezasićenih masti nego u poređenju sa janjetinom i govedinom - što znači više omega-3 masnih kiselina. Takođe sadrži puno oleinske kiseline, koja je mononezasićena masnoća koja je lako dostupna za upotrebu u telu.Svinjetina. Nemasna svinjetina jednako je dobra za vaše tijelo kao i nemasna govedina i piletina. U jednoj studiji, zamjena nemasne svinjetine govedinom i piletinom dovela je do manje tjelesne masnoće i boljeg zdravlja srca.
laganini wrote: ↑Sat Dec 05, 2020 9:05 pm..skoro nikako ne konzumiram svinjsku mast...a ko djete to bilo glavni desert..čitav život igra nogomet kosti ko od čelika..zbog masti..
Naravno, sve ovo vrijedi samo za domaću mast, koja se dobiva od svinja koje jedu prirodnu, domaću hranu
svinjska mast
U proteklih nekoliko desetljeća svinjska mast je gotovo izbačena iz kuhinje kao navodno štetna za zdravlje, a kao razlozi za to spominjane su tvrdnje kako ona deblja, povisuje masnoće u krvi, začepljuje žile, uzrokuje srčane i moždane udare te izaziva niz drugih štetnih pojava u ljudskom organizmu. No, u posljednje vrijeme, nutricionisti su promijenili mišljenje te se svinjska mast na velika vrata vratila u hrvatsku, ali i svjetsku gastronomiji.
Tako je svinjska mast, uz ekstradjevičansko maslinovo ulje kao jednu od najpoželjnijih masnoća, ponovo postala pravi gastronomski hit, a većina stručnjaka se slaže kako je zdravija i od maslaca, a pogotovo od raznih industrijskih ulja.
Naime, stručnjaci su potvrdili kako svinjska mast sadrži 60 posto mononezasićenih masti, a te masti povezane su s niskim rizikom od srčanih bolesti. Maslac, za usporedbu, sadrži 45 posto mononezasićenih masti. Većinu mononezasićenih masti u svinjskoj masti čini oleinska kiselina, vrlo zdrava masna kiselina koja pomaže radu srca i koja je povezana s manjim razinama lošeg LDL kolesterola.
U kulinarstvu se svinjska mast osobito cijeni jer je odlična za prženje, a meso pri tome ne upija previše masnoće te je vrlo ukusno. Mnogi kuhari je koriste i za pripremu dizanog tijesta. Svinjska mast može na tamnom i hladnom mjestu dugo stajati bez da se pokvari pa su je i Zagorci nekad koristili kao prirodni konzervans, čuvajući 'meso iz banjice'. To je i danas prava delikatesa koju sve češće nude i mnogi zagorski ugostitelji.
Naravno, sve ovo vrijedi samo za domaću mast, koja se dobiva od svinja koje jedu prirodnu, domaću hranu i žive na poluotvorenom prostoru, a takvih svinja i takve masti još uvijek se može naći u Zagorju. Naime, industrijski proizvedena svinjska mast nije baš za preporuku jer se, kako tvrde upućeni, često hidrogenizira i tretirana različitim emulgatorima, a svinje dolaze s farmi na kojima se masovno uzgajaju jedući industrijsku hranu. I