Pustopoljina

Sve što se događa u stanju prirode nije nemoralno: potrebno je. Može li biti isto u našem društvu?

Boris Johnson (nedavno) rek'o, da bi se pobijedila pandemija koronavirusa, bilo bi potrebno da se sam virus širi, čineći neizbježne žrtve, stećeći takozvani "imunitet stada".

Pretpostavka da se ovaj hipotetički "imunitet stada" može dobiti slobodnim kretanjem epidemije nije znanstveno dokazana. Međutim, Johnsonove izjave polazna su točka za razgovor o socijalnom darvinizmu, socio-filozofskoj teoriji, rođenoj u devetnaestom stoljeću, prema kojoj ljudske zajednice moraju napredovati po principu prirodne selekcije i borbe za opstanak, koja podrazumijeva i eliminaciju slabijih pojedinaca u korist snažnijih (ili pogodnijih za okoliš).
Ova teorija proizlazi iz eseja Charlesa Roberta Darwina, Podrijetlo vrste (1859), koji je, kao što svi znamo, istaknuo kako su se različite životinjske vrste razvijale mehanizmom prirodne selekcije. Izbor podrazumijeva neizbježnu smrt slabijih subjekata, koji se ne mogu prilagoditi okruženju, i opstanak jačih.

Osnovna logika prirodne selekcije takođe leži u oskudici resursa. Ako je raspoloživih resursa malo, što se događa u prirodnom stanju, logično je da su, kako bi se zajamčio kontinuitet vrste, oni predodređeni za subjekte koji imaju najveće šanse za preživljavanje.
Ono što se događa u stanju prirode nikad nije nemoralno, samo je potrebno za opstanak.

Idemo do naših modernih društava, gdje su na dnevnom redu bogatstvo i rasipanje resursa. Je li, u ovom slučaju, moralno i potrebno odabrati, kao što je predložio engleski vođa?

Među pozitivnim aspektima tehnike postoji i onaj koji jamči resurse za sve, a kada se to ne dogodi, zato je što opet mi odlučujemo kako ćemo te resurse potrošiti.

Mi (vlade s odobrenjem stanovništva) dodijelimo 90% resursa Zemlje 10% stanovništva (tj. Sebi) i 90% stanovništva ostavimo s 10% resursa: to nije kontekst da nameće. Mi smo ti koji želimo glad u svijetu, da prihvatimo da neki ljudi žive u otpadu, a drugi umiru od gladi i bolesti. Sviđalo nam se to ili ne, opet je to i naš izbor.
Različite vlade i mi koji ih biramo.

I zato je teorija socijalnog darvinizma riješena u aporiji: jer kao osnovu ima pretpostavke (poput nedostatka resursa) prisutne samo u stanju prirode i koje očigledno nisu prisutne u našim društvima.

Majka tigrova koja ne doji bolesnu bebu tigra, jer zna da ne može preživjeti, a svo mlijeko raspoređuje zdravim, to radi jer nema drugog izbora: ili preživi neko (u ovom slučaju najjači) ili svi umru. Čovjek koji odluči žrtvovati najslabije (starije, bolesne svih uzrasta) to uvijek čini izborom, jer naši su resursi mnogi i možemo odlučiti kako ih rasporediti. Ovaj izbor ima moralni karakter. U praksi, zahvaljujući prekomjernoj količini resursa, naše vrste mogu preživjeti bez potrebe za biranjem među pojedincima, ali svima jamče dostojanstven život (uz prepoznavanje individualnih kvaliteta i ograničenja).

Frans De Wall, psiholog i primatolog= knjiga esej nazivom Prirodno dobro. Dobro i loše kod ljudi i drugih životinja. Čak se i antropomorfni majmuni, smješteni u određenim uvjetima, tj. U zatočeništvu i u prisutnosti hrane, djelomično odriču darvinskih selekcija i otvaraju se "altruističkim" stavovima. Esej želi pokazati da u prirodi ne postoje samo djela nasilja, već da se ljudsko biće (i majmun iz kojeg potječe) evoluiralo i zahvaljujući načelima suradnje i pravednosti.

Sve što se događa u stanju prirode nije nemoralno: potrebno je. Može li biti isto u našem društvu?

Zanimaju me misljenja i viroloza, doktora, matematičara, istoričara, filozofa, umjetnika, teologa itd koji su za prirodnu selekciju.

Wall-e wrote: ↑

Sat Apr 25, 2020 1:37 pm

Ja nisam za prirodnu selekciju, jer je u našim okolnostima besmislena. Primjer gore mi to ilustruje. Ili ja nisam dobro razumio, da prirodna selekcija znači opstanak onog ko je jači. Ako doslovno to tumačimo, dobićemo društvo jakih, fizički sposobnih i zdravih ljudi, dok ćemo ove druge, slabije i bolešljive prepustiti smrti. Jer svakako ne trebaju ni živjeti ako nisu u formi za živjeti (?)

Wall-e wrote: ↑

Sat Apr 25, 2020 1:37 pm

Ja nisam za prirodnu selekciju, jer je u našim okolnostima besmislena. Primjer gore mi to ilustruje. Ili ja nisam dobro razumio, da prirodna selekcija znači opstanak onog ko je jači. Ako doslovno to tumačimo, dobićemo društvo jakih, fizički sposobnih i zdravih ljudi, dok ćemo ove druge, slabije i bolešljive prepustiti smrti. Jer svakako ne trebaju ni živjeti ako nisu u formi za živjeti (?)

gripen wrote: ↑

Sat May 02, 2020 1:24 pm

Wall-e wrote: ↑

Sat Apr 25, 2020 1:37 pm

Ja nisam za prirodnu selekciju, jer je u našim okolnostima besmislena. Primjer gore mi to ilustruje. Ili ja nisam dobro razumio, da prirodna selekcija znači opstanak onog ko je jači. Ako doslovno to tumačimo, dobićemo društvo jakih, fizički sposobnih i zdravih ljudi, dok ćemo ove druge, slabije i bolešljive prepustiti smrti. Jer svakako ne trebaju ni živjeti ako nisu u formi za živjeti (?)

to ti je zakon prirode,jednostavno

kako su se različite životinjske vrste razvijale mehanizmom prirodne selekcije. Izbor podrazumijeva neizbježnu smrt slabijih subjekata, koji se ne mogu prilagoditi okruženju, i opstanak jačih.

Osnovna logika prirodne selekcije takođe leži u oskudici resursa. Ako je raspoloživih resursa malo, što se događa u prirodnom stanju, logično je da su, kako bi se zajamčio kontinuitet vrste, oni predodređeni za subjekte koji imaju najveće šanse za preživljavanje.
Ono što se događa u stanju prirode nikad nije nemoralno, samo je potrebno za opstanak.

Idemo do naših modernih društava, gdje su na dnevnom redu bogatstvo i rasipanje resursa. Je li, u ovom slučaju, moralno i potrebno odabrati?

Entropija wrote: ↑

Sat May 02, 2020 5:57 pm

Nedorečeni ste kako mi se čini Ja ne razumijem pitanje u kontekstu COVID-19 i tih resursa i bogatstva. Je li moralno odabrati bogate da prežive a siromašne da pomru? Je li to pitanje?

Ptica bijela wrote: ↑

Sat May 02, 2020 6:27 pm

Entropija wrote: ↑

Sat May 02, 2020 5:57 pm

Nedorečeni ste kako mi se čini Ja ne razumijem pitanje u kontekstu COVID-19 i tih resursa i bogatstva. Je li moralno odabrati bogate da prežive a siromašne da pomru? Je li to pitanje?

Pa po ovom sad, prije će na raspirator uključiti nekog Fadila nego Pticu bijelu.

Prirodna selekcija je jedno od područja u kojima uporište traže evolucionisti. Prirodna selekcija kod njih znači da živa bića koja se ne mogu oduprijeti raznim prirodnim nepogodama i katastrofama, kao što su poplave i zemljotresi, izumiru i nestaju s pozornice života, a ostaju samo živa bića koja se snažno odupiru različitim prirodnim uvjetima.

Zapravo, mi ne znamo pravu povezanost prirodne selekcije s teorijom evolucije, niti znamo u kakvim međusobnim odnosima one stoje, jer ne postoji nijedan dokaz ili znak da je ijedna vrsta živih bića koja je opstala nakon neke katastrofe promijenila svoju vrstu. Iako se ukazuje na to da je poneka od vrsta živih bića već izumrla, fosili izumrlih životinja ih ne prikazuju kao nekad nove vrste. Isto tako, snažne životinje koje su ostale zdrave nakon katastrofa naglim promjenama nisu prešle u neku višu vrstu. Osim toga, unutar svake vrste stalno postoje snažne jedinke i slabe jedinke, a one žive zajedno, jedna pored druge.
Ovdje treba upozoriti na slijedeće: Kad stradaju slabe jedinke jedne generacije živih bića, to ne znači da će dolazeće generacije biti jake. Pored jakih, u svakoj generaciji bude slabih jedinki. Čak i kad slabe, starije i one jedinke koje se izdvoje iz stada (krda), posluže kao hrana krvoločnim životinjama, život stada se i dalje nastavlja.

Polazeći od toga, evolucionisti, koji svu važnost pridaju prirodi, čine krupnu grešku kad jedan primjer, ili jedan slučaj, uzimaju da bi ga primijenili na život svih živih bića, pa život slikaju kao da je izraz bespoštedne borbe i razračunavanja. Oni smatraju da je jedini cilj života nastojanje životinja da se održe na životu i dobijanje hrane radi ispunjenja tog cilja. Kad evolucionisti, materijalisti i obožavaoci prirode objašnjavaju i život čovjeka na isti način, oni jakima pružaju opravdanje što se održavaju na račun slabih smatrajući to njihovim prirodnim pravom, a život predstavljaju tako kao da su mu osnovni ciljevi hrana, piće i potomstvo. To vodi ka prekidu saradnje među ljudima, zajednicama i narodima; eksploatisanje čovjeka čini zakonitim, bez ikakve zamjerke. Oni tako čovjeka lišavaju svih visokih vrijednosti i spuštaju ga na razinu životinje, pa čak i niže i gore.

Međutim, borba u životu je nešto sekundarno, sporedno, a temelj mu je međusobno potpomaganje. Organi tijela živog bića međusobno se stalno potpomažu. Sunce sa svojom svjetlošću i toplotom pomaže zraku i zemlji u proizvođenju plodova za čovjeka i životinje, prema odgovarajućim vrstama i sortama. Dakle, svi sastavni dijelovi Univerzuma međusobno se potpomažu u stalnom bujanju bilja, koje životinje i ljudi stalno koriste. Životinje se potčinjavaju ljudima, kao što i čovjek, ako je savjestan, zauzvrat štiti biljke i životinje ulažući napor da ih lijepo uzgaja i održava...

Uprkos tvrdnjama evolucionista u vezi s prirodnom selekcijom, prirodne nepogode kojima se niko ne može oduprijeti, kao što su poplave i zemljotresi te razaranja i rušenja koja ih prate, ne uništavaju samo slabe jedinke, već i one najjače među najjačima. Tako, npr., vidimo da siloviti morski val hiljade živih bića, među kojima ima i slabih i jakih, nasuče na stijene te ih tako uništi, ili ih povuče u more i udavi ih.

Zatim, uprkos tim istim tvrdnjama, mi vidimo da, u svako historijsko vrijeme, svake godine, sezone i dana, čak i najslabija živa bića, jedna pored drugih, žive s jakima. Vidimo kita kako živi s najmanjim ribama i s ajkulom. Vidimo da u zraku vrabac i golub žive pored orla i sokola. Na zemlji vidimo tigrove i zečeve, lavove, geparde, gazele i risove kako žive zajedno. U svemu se, od prije miliona godina, vidi trajna prirodna i ekološka ravnoteža na razini savršenstva koje ne ugrožava nikakva slabost. Ovce, golubovi, divokoze i druge nejake životinje, koje ne jedu meso, nisu krvoločne, razmnožavaju se manje od drugih; na svijet donose jedno ili dvoje mladih godišnje. I pored toga, vidimo da su posvuda brojnije od krvoločnih životinja koje se razmnožavaju više od njih.

Znači, ne postoji proces iskorjenjivanja, već proces služenja životu, tako da živa bića, koja se ne mogu izračunati i brojem izraziti. Stoga se prirodna selekcija ne može proučavati parametrima koje evolucionisti podmeću prirodi. Prirodna selekcija nije prirodni zakon kojem se ne može odgovoriti, stati mu ukraj, za bolji život društva, čovjeka i zajednice. Ona nije tek nekakva vladajuća društvena pojava.

Broj slabih živih bića, počevši od mikroorganizama pa preko mravi i pčela, zatim stepskih gazela, pa do riba u moru, višestruko je veći od broja jakih živih bića. Stalno naviranje života, čak i u pogubnim okolnostima, svejedno da li se radi o čovjeku ili o krvoločnim zvijerima, ili o veoma slabim životinjama izrazito nježnih tijela koja nisu snabdjevena posebnim mogućnostima uspješne samoodbrane, sve to skupa vodi ka očuvanju prirodne ravnoteže, od iskona pa sve do danas. Sva ta pitanja je nauka uočila i razriješila zadavši snažan udarac raspravama o prirodnoj selekciji.

Ukratko, prirodna selekcija, svedena na pitanje prilagođavanja, na koje se jako mnogo pozivaju evolucionisti, nije ništa drugo nego jedna slaba i krhka hipoteza, bez ikakvih zdravih osnova. Nužna posmatranja nam ne pokazuju, kako bi htjeli evolucionisti, da priroda ili klimatski uvjeti izbacuju slabe jedinke živih bića iz njihove vrste, niti da jake jedinke ispunjavaju svoje pravo na život tako što uništavaju slabe. Sazvučja različitih glasova na nebu nisu izraz samo jeke snažnih, niti samo šuštanja slabih glasova. Iako se, s vremena na vrijeme, kroz ljudsku povijest, mogu vidjeti i primjeri koji odudaraju od pravila, ipak, kad zavlada pravo, vidimo ukazivanje milosti bogatih prema siromasima i slabima, kao i zahvalnost siromašnih bogatima. Takav red se kroz povijest odvija sve do naših dana.

Ptica bijela wrote: ↑

Sat May 02, 2020 6:27 pm

Entropija wrote: ↑

Sat May 02, 2020 5:57 pm

Nedorečeni ste kako mi se čini Ja ne razumijem pitanje u kontekstu COVID-19 i tih resursa i bogatstva. Je li moralno odabrati bogate da prežive a siromašne da pomru? Je li to pitanje?

Pa po ovom sad, prije će na raspirator uključiti nekog Fadila nego Pticu bijelu.

blackadder wrote: ↑

Sun May 03, 2020 12:05 am

Mislim da je više niz vjetar otišla

Wall-e wrote: ↑

Sat Apr 25, 2020 1:37 pm

Ja nisam za prirodnu selekciju, jer je u našim okolnostima besmislena. Primjer gore mi to ilustruje. Ili ja nisam dobro razumio, da prirodna selekcija znači opstanak onog ko je jači. Ako doslovno to tumačimo, dobićemo društvo jakih, fizički sposobnih i zdravih ljudi, dok ćemo ove druge, slabije i bolešljive prepustiti smrti. Jer svakako ne trebaju ni živjeti ako nisu u formi za živjeti (?)

Sjena wrote: ↑

Sun May 03, 2020 10:32 am

Ko će od njih dvojice opstati (recimo da je živ i ovaj drugi ), ako se vodimo tim da jači opstaju? Treba li dalje?

I prvi i drugi imaju istu šansu. Kako?


Da pojednostavim:

Recimo da za “ostanak i preživljavanje” treba da preplivaju ogromno jezero.

Prvi ubjeden u svoju “jačinu i snagu” skače u jezero i počinje plivati. Ono što nije uzeo u obzir je da je jezero oooogromno, da će usput naići na vanjske (nepromijenjive) okolnosti - oluju, vjetar, sunce ... te da i sam ima unutrašnje (potrebe) okolnosti - glad, žeđ ... uviđa da “snaga” i nije neka snaga. Bori se do zadnjeg daha i na kraju gubi “bitku”.

Drugi svijestan svojih slabosti, razmisli (Bog nam mozak na korištenje poklonio). Sagleda sve faktore i napravi sljedeće : nabavi čamac, pozove možda još u pomoć ljude od povjerenja, pripremi se za vanjske i unutrašnje okolnosti (ponese kompas, vodu, nešto hrane ...) i put za “preživljavanje” se pretvori u putovanje, u miru sa samim sobom i okolnostima oko sebe.

Prvog je “ubila” njegova “jačina”, drugog “spasila” njegova svijesnost “slabosti”.

Prvi je možda čak imao znanje kako napraviti čamac (znanje je u paketu ega) ali to znanje nije imalo nikakvu upotrebnu vrijednost u ovom slučaju - jer je slijepo uskočio uvjeden u svoju jačinu.

Ovaj princip važi za sve i svakoga. Bez izuzetka. Bili mi svijesni toga ili ne.

#samoKažem