Sve što se događa u stanju prirode nije nemoralno: potrebno je. Može li biti isto u našem društvu?
Istina jeste da me neka razmisljana pogode ali sam i svjesna da svacije ima svoj povod..
Ne znam da li je clanak dobro preveden, ali sustina je jasna (mislim). Dakle zanimaju me misljenja i viroloza, doktora, matematičara, istoričara, filozofa, umjetnika itd koji su za prirodnu selekciju. I zasto. Osobno nisam za nesto slicno i vec predhodno objasnila prilicno i zasto.Boris Johnson (nedavno) rek'o, da bi se pobijedila pandemija koronavirusa, bilo bi potrebno da se sam virus širi, čineći neizbježne žrtve, stećeći takozvani "imunitet stada".
Pretpostavka da se ovaj hipotetički "imunitet stada" može dobiti slobodnim kretanjem epidemije nije znanstveno dokazana. Međutim, Johnsonove izjave polazna su točka za razgovor o socijalnom darvinizmu, socio-filozofskoj teoriji, rođenoj u devetnaestom stoljeću, prema kojoj ljudske zajednice moraju napredovati po principu prirodne selekcije i borbe za opstanak, koja podrazumijeva i eliminaciju slabijih pojedinaca u korist snažnijih (ili pogodnijih za okoliš).
Ova teorija proizlazi iz eseja Charlesa Roberta Darwina, Podrijetlo vrste (1859), koji je, kao što svi znamo, istaknuo kako su se različite životinjske vrste razvijale mehanizmom prirodne selekcije. Izbor podrazumijeva neizbježnu smrt slabijih subjekata, koji se ne mogu prilagoditi okruženju, i opstanak jačih.
Osnovna logika prirodne selekcije takođe leži u oskudici resursa. Ako je raspoloživih resursa malo, što se događa u prirodnom stanju, logično je da su, kako bi se zajamčio kontinuitet vrste, oni predodređeni za subjekte koji imaju najveće šanse za preživljavanje.
Ono što se događa u stanju prirode nikad nije nemoralno, samo je potrebno za opstanak.
Idemo do naših modernih društava, gdje su na dnevnom redu bogatstvo i rasipanje resursa. Je li, u ovom slučaju, moralno i potrebno odabrati, kao što je predložio engleski vođa?
Među pozitivnim aspektima tehnike postoji i onaj koji jamči resurse za sve, a kada se to ne dogodi, zato je što opet mi odlučujemo kako ćemo te resurse potrošiti.
Mi (vlade s odobrenjem stanovništva) dodijelimo 90% resursa Zemlje 10% stanovništva (tj. Sebi) i 90% stanovništva ostavimo s 10% resursa: to nije kontekst da nameće. Mi smo ti koji želimo glad u svijetu, da prihvatimo da neki ljudi žive u otpadu, a drugi umiru od gladi i bolesti. Sviđalo nam se to ili ne, opet je to i naš izbor.
Različite vlade i mi koji ih biramo.
I zato je teorija socijalnog darvinizma riješena u aporiji: jer kao osnovu ima pretpostavke (poput nedostatka resursa) prisutne samo u stanju prirode i koje očigledno nisu prisutne u našim društvima.
Majka tigrova koja ne doji bolesnu bebu tigra, jer zna da ne može preživjeti, a svo mlijeko raspoređuje zdravim, to radi jer nema drugog izbora: ili preživi neko (u ovom slučaju najjači) ili svi umru. Čovjek koji odluči žrtvovati najslabije (starije, bolesne svih uzrasta) to uvijek čini izborom, jer naši su resursi mnogi i možemo odlučiti kako ih rasporediti. Ovaj izbor ima moralni karakter. U praksi, zahvaljujući prekomjernoj količini resursa, naše vrste mogu preživjeti bez potrebe za biranjem među pojedincima, ali svima jamče dostojanstven život (uz prepoznavanje individualnih kvaliteta i ograničenja).
Frans De Wall, psiholog i primatolog= knjiga esej nazivom Prirodno dobro. Dobro i loše kod ljudi i drugih životinja. Čak se i antropomorfni majmuni, smješteni u određenim uvjetima, tj. U zatočeništvu i u prisutnosti hrane, djelomično odriču darvinskih selekcija i otvaraju se "altruističkim" stavovima. Esej želi pokazati da u prirodi ne postoje samo djela nasilja, već da se ljudsko biće (i majmun iz kojeg potječe) evoluiralo i zahvaljujući načelima suradnje i pravednosti.
Bilo koji odlomak/clanak imate uvezi argumenta navedite. Poslije mozemo razgranati.